pregled gramatiČkoga gradiva
DESCRIPTION
PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA. Ponavljanje gradiva. JEZIK KAO SUSTAV GLASOVI GLASOVNE PROMJENE ZAMJENE ( ALTERNACIJE ) IJE – JE – E – I RIJEČI IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI. J E Z I K. Proučavanjem jezika bave se i propisuju njegovu uporabu brojne jezikoslovne discipline. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/1.jpg)
PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA
Ponavljanje gradiva
![Page 2: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/2.jpg)
JEZIK KAO SUSTAVGLASOVI
GLASOVNE PROMJENEZAMJENE ( ALTERNACIJE )IJE – JE – E – I
RIJEČIIMENICE
ZAMJENICEPRIDJEVIBROJEVIGLAGOLI
![Page 3: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/3.jpg)
J E Z I K
Proučavanjem jezika bave se i propisuju njegovu uporabu brojne jezikoslovne discipline.
Jezik je sredstvo sporazumijevanja i umjetničkoga izražavanja.Ostvaruje se kao govor i pismo.
![Page 4: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/4.jpg)
Jezik je sustav: glas – slog – riječ – rečenica - tekst.
GRAMATIKA (grč. grammatike – znanost o jezičnome sustavu; jezična obrazovanost) kao dio jezikoslovlja obuhvaća više disciplina.
Gramatički priručnici obično obuhvaćaju pregled glasovnoga (fonetskoga i fonološkoga), obličnoga, sintaktičkoga i rječotvornoga sustava
i ustrojstva jezika.Najznačajniji su jezikoslovni priručnici gramatika, rječnik,
pravopis i jezični savjetnik.
![Page 5: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/5.jpg)
G L A S O V I
Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu.
Govorni su organi dijelovi tijela koji sudjeluju u stvaranju glasa.
Glasovi se dijele prema načinu i mjestu nastanka te zvukovnim značajkama.
Prema otvorenosti prolaza zračnoj struji iz pluća do usana:a) otvornici: i, e, a, o, u i dvoglasnik ie (otvoren prolaz)b) zatvornici (djelomično ili potpuno zatvoren prolaz)– poluotvornici: j, l, lj, r, v, m, n, nj (slobodan, djelomično sužen prolaz)– šumnici (zatvoren prolaz, zračna struje prolazi kroz tjesnac).
![Page 6: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/6.jpg)
Zatvornici se dijele po tvorbenome mjestu i načinu.Otvornici i poluotvornici uvijek su zvučni, a šumnici se dijele po zvučnosti.zvučni: b, d, g, z, ž, đ, dž – – –bezvučni: p, t, k, s, š, ć, č, c, f, h
Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina koja se sastoji od jednoga samoglasnika i jednoga ili više suglasnika. Jezgra sloga je samoglasnik – samoglasnik je slogotvoran, a nekad je i sam cijeli slog: vi-di-o.
Suglasnik može biti ispred i iza samoglasnika:dan, je-dan, ki-šo-vit, ku-po-va-nje, a-u-to-mo-bil.U nekim riječima u našemu jeziku slogotvorno je i r: prst, kr-ti-ca.
![Page 7: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/7.jpg)
G L A S O V N E P R O M J E N E
ŠTO? (Što je glasovna promjena?)To je promjena svojstava glasa ili glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj okolini. Jedna glasovna promjena može biti uzrokom druge glasovne promjene.One je i trag prošlosti i razvoja jezika.
GDJE? (Gdje se provode glasovne promjene?)Glasovne se promjene provode u govoru i, uglavnom, u pismu. Ne provode se gdje je potrebno iz značenjskih i rječotvornih razloga čuvati osnovne likove kako bi se izbjegli nesporazumi. Neke glasovne promjene više ne zahvaćaju riječi novijega postanka jer su kao proces zastarjele, a neke se zbog istih razloga provode samo djelomice (npr. sibilarizacija).
![Page 8: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/8.jpg)
ZAŠTO? (Zašto nastaju glasovne promjene?)Glasovi utječu svojim svojstvima jedan na drugoga, stoga pri promjeni oblika riječi ili pri tvorbi riječi (kada se glasovi različitih svojstava nađu jedan do drugoga) dolazi do osnovnih tipova glasovnih promjena: zamjena, stapanja, umetanja, ispadanja.
KOLIKO I KAKO? (Koliko ih je, kako nazivamo i oprimjerujemo glasovne promjene?)
![Page 9: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/9.jpg)
Pregled glasovnih promjena
![Page 10: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/11.jpg)
nepostojano a – a između završnih suglasnika koje se u nekim oblicima riječi gubimomak – momka; sestra – sestaradobar – dobri, dobrasav, sva, sve – svi, sve, sva
nepostojano e: Gubec – Gupca
navezak – samoglasnici na kraju riječi ili oblika koji ne utječu na značenjes, k, kad – sa, ka, kadaG našeg/našega, D našem/našemu
![Page 12: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/12.jpg)
prijeglas – zamjena o sa e ispred palatala, c, iskupova št, ždrazjedničavanje – prijeglas se ne provodi ujednosložnim i dvosložnim riječima ako se ispredsuglasnika nalazi e:pužem, puževi, pužev(prema golubom, golubovi, golubov)ježom, BečomAli: učiteljem, prijateljemučiteljev, prijateljev
prijevoj – izmjena (previjanje) samoglasnika uosnovi srodnih riječipleter, plot, preplitati
![Page 13: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/13.jpg)
zamjena l sa o: gledalac – *gladalca – gledaoca
palatalizacija – zamjena k, g, h (i c) ispred e ili i inekih dometaka sa č, ž, šučenik – učeniče, teku – tečem, protečeknjiga – knjižica, dah – dašaksudac – suče, sučev; ptica – ptičica
sibilarizacija – zamjena k, g, h ispred i sa c, z, sSibilarizacija se ne provodi uvijek.knjiga – knjizi, učenik – učenici, duh – dusipeci, lezi (imp. od *pekti, *legti)Ali: točki, patki, Branki; juhi i jusi
![Page 14: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/14.jpg)
jotacija – stapanje nenepčanika sa j iza sebe u nepčanikpišem (pis + -jem), nošen (nos + -jen)nošenje (nošen + -je), glađu, (glad + -ju)brži (brz + -ji), dublji (dub/ok/ + l + -ji)smeće (smet + -je), jesenji (jesen + -ji)
jednačenje suglasnika po zvučnosti –Sz + Sb Sb + SbSb + Sz Sz + Szvrabac – vrapca, sladak – slatki, slatkapotkopati (pod + kopati)svagdanji (svak-i + danji)Ali: podčiniti, gradski, odšteta
![Page 15: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/15.jpg)
jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe –s i z ispred palatala > š i žh ispred č i ć > šn ispred b i p >m
nošnja (nos/iti/ + -nja)grožđe (< grozđe< grozd + -je)oraščić (< orah + -čić)obramben (obran/iti/ + -ben)Ali: snježan, razljutiti, jedanput
![Page 16: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/16.jpg)
umetnuto l (epenteza)– umetanje glasa l pri jotaciji uz glasove b, p, m, vgroblje (< grobje < grob+je)snoplje (< snopje < snop+je)grmlje (< grmje < grm+je)crtovlje (< crtovje < crtov+je)
ispadanje (redukcija)– ispuštanje jednog od dva ista glasabesubjektna (< bessubjektna)odijeliti (< od + dijeliti)Ali: nuzzarada, najjači ...
![Page 17: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/17.jpg)
Z A M J E N E ( A L T E R N A C I J E )I J E – J E – E – I
Osnovno je načelo ostvaraja staroga jata u suvremenome jeziku:u dugome je slogu dvoglasnik ie (ije): lijep, lijek, lijepiti …u kratkome je slogu je: sjenovit, svjetlo, sjesti …
Promjenom oblika riječi i tvorbom novih riječi dolazi do promjena u ostvarajima jata u osnovi riječi.
Duljenje kratkoga je, e, iKraćenje ie (ije) u je
![Page 18: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/18.jpg)
U promjeni oblika riječi:– u sklonidbi– u komparacijiN jd. dijete – G jd. djeteta ali snijega, lijekaN jd. snijeg – N mn. snjegovi ali snijezi, lijekovisvijetao, bijel – svjetliji, bjelji
kratko je > dugo je(promjena u dužini naglaska)
N jd. djelo, mjera, sjena G mn. djela, mjera, sjenavjera, nedjelja vjernik, vjernost, nedjeljnividjeti, bdjeti vidjevši, bdjenje
u izvedenica s osnovom mjera, mjesto, sjesti:zamjerati, namještati, presjedati; presjedanje
![Page 19: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/19.jpg)
kratko je > ije(promjena u glasovnome sastavu)e, i > ijepre- > prije-(imenice iz gl. osnove)svršeni gl. je > nesvršeni gl. i gl. im. ije (osim onih s osnovom mjera, mjesto, sjesti):
uspjeti > uspijevati, uspijevanjeodsjeći > odsijecati, odsijecanje
letjeti, leći, liti, dozreti >lijetati, lijegati, lijevati, dozrijevati …
predložiti, prelomiti, preglasiti >prijedlog, prijelom, prijeglas
Ali: pregled, prekid, predah
![Page 20: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/20.jpg)
U tvorbi riječi u prednaglasnome položaju i ispred dometaka:– imenice– glagoli (nesvršeni)– pridjevi
bjelina (bijel), bljedilo (blijed), sljepoća (slijep)tjelešce (tijelo), cvjetić, cvjetina (cvijet)pljenitelj, pripovjedač, zapovjednik, mljekar(plijeniti, pripovijedati, zapovijedati,mlijeko)ljepilo, cjenik, mjenjač (lijepiti, cijeniti, mijenjati)rješenje, promjena (riješiti, promijeniti)ocjenjivati, rješavati (ocijeniti, riješiti)mješovit, ljekovit (miješati, lijek)rječit, ljevkast, cjelcat (riječ, lijevak, cijel)ljevoruk, dragocjen (lijevi, cijena)
![Page 21: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/21.jpg)
Na mjestu dugoga je ili ije ispred o dolazi i:letio –* letjeo od letjeti, dio –dijel.Na mjestu je (< ije) i ije može biti i e.Npr.: vrjedniji i vredniji (vrijedan), prijezir i prezir, ali samo:
vremena – vrijeme, napredan –naprijed.
![Page 22: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/22.jpg)
R I J E Č I
U pismu se svaka riječ odvaja bjelinom, a u govoru su izgovorne cjeline odijeljene pauzom.
Riječi koje se izgovaraju kao samostalne izgovorne cjeline samostalne su (naglašene) riječi, a one koje s naglašenom riječju tvore jednu naglasnu (izgovornu) cjelinu nesamostalne su (nenaglašene) riječi.
Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica (skup glasova ili glas)koja ima značenje.
![Page 23: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/23.jpg)
punoznačne, leksičke
Riječi koje izriču kakav sadržajvanskoga ili unutarnjega svijeta:imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi.Imaju i gramatičko značenje.
pomoćne, gramatičke
Riječi koje izriču odnose između onoga što znače punoznačne riječi:prijedlozi, veznici, čestice, uzvici.Neke od ovih riječi zahtijevaju određeni oblik punoznačnih promjenjivih riječi.
RIJEČI PREMA SADRŽAJU I UPORABI
![Page 24: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/24.jpg)
Riječi se dijele i prema tome mijenjaju li oblik u odnosu i svezi s drugim riječima u rečenici ili zadržavaju uvijek isti oblik:
a)promjenjive riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli
b)nepromjenjive riječi: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice.
![Page 25: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/25.jpg)
PROMJENJIVE RIJEČI
imenske sklonidbene, deklinabilnemijenjaju se po sedam padeža, tj. sklanjaju – sklonidba ili deklinacija
Uz padež gramatičke su im odlikerod (m., ž., s.) i broj (jd. i mn.).
imenice, zamjenice, pridjevi, brojeviosnovni oblik: N jd. (m. r.)
glagolskesprezive, konjugacijskemijenjaju se u vremenu i načinu vršenja radnje po licima – sprezanje ili konjugacija
Gramatičke odlike: vrijeme ili način, lice (1., 2., 3.) i broj (jd. i mn.).
glagoliosnovni oblik: infinitiv
![Page 26: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/26.jpg)
Pridjevi se mogu i uspoređivati – stupnjevati ili komparirati, a kompariraju se i neki prilozi (nastali od pridjeva).
Stupnjevi su komparacije pozitiv, komparativ i superlativ.
Nisu promjenjivi svi brojevi, kao ni neki glagolski oblici.
Neke sklonidbene riječi imaju oblik samo jednoga roda, a neke mogu biti u sva tri roda, dok neke imaju jedan oblik za sva tri ili za dva roda. Oblike po rodu razlikuju i glagolski pridjevi.
![Page 27: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/27.jpg)
I M E N I C E
Opće imenice riječi su koje imenuju sve pripadnike određene vrste bića, stvari i pojava.
Vlastite imenice imenuju jedno određeno biće, stvar ili pojavu.
Sadržajem se opće imenice odnose:• na bilo kojega pripadnika iste vrste: plod, kamen,
čovjek …, a većina ih se upotrebljava u jednini i množini• na neodređen skup pripadnika iste vrste – zbirne
imenice: lišće, smeće, djeca …, od kojih većina ima samo jedninu
• na tvar, gradivo, materijal – gradivne imenice: srebro, brašno, voda …, koje se rjeđe upotrebljavaju u množini.
![Page 28: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/28.jpg)
Prema čovjekovu dodiru i odnosu s onim što znače imenice mogu biti:
•stvarne (konkretne): sin, kuća, sunce, miš …•nestvarne (mislene, apstraktne): brzina, dobrota,
zdravlje …
Imenice dijelimo i po značenjskim skupinama: umanjenice, uvećanice, etnici (imenuju pripadnike naroda i stanovnike naseljenih mjesta), toponimi (imenuju mjesta), vršitelj i vršiteljica radnje, nositelj i nositeljica osobine itd.
Gramatičke su kategorije imenica rod, broj i padež.
![Page 29: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/29.jpg)
ROD IMENICA
Rod imenice određen je obličnim završetkom u N jd. ili prirodnimspolom:
Imenicama muškoga roda osnova završava na suglasnik, imajunulti završetak (Ø):
čovjekØ, pasØ, vjetarØ, stolØ, gradØ …Neke imaju završetak -a, -o, -e: sluga, kolega, Marko, braco, Hrvoje.
Većina imenica ženskoga roda završava na -a: žen a, knjiga,glava, bura, vjera …
Manji ih broj ima Ø: mladostØ, vjernostØ, ljubavØ, …, a -i mati i kć i.
Imenice srednjega roda završavaju na -o ili -e: selo, staklo, veslo, more, sunce.
Ima dvorodnih imenica, koje se rabe i u muškome i uženskome rodu, npr. ovaj bolØ i ova bolØ, gladØ, splavØ.
![Page 30: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/30.jpg)
BROJ IMENICA
Većina imenica može biti u jednini i množini.
· Neke imenice imaju oblik samo za jedninu: brat, dijete, gospodin, pile, a u značenju množine rabi se zbirna imenica ili imenica druge osnove: braća, djeca, gospoda, pilići (od pilić). Zbirne imenice rabe se uglavnom u jd.: šiblje, grožđe, pilad …
· Ima imenica (s parnim značenjem) koje imaju samo množinu: vrata, škare, hlače, naočale, ljestve, usta …PLURALIA TANTUM
![Page 31: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/31.jpg)
PADEŽ IMENICA I IMENSKIH RIJEČI
Padež je oblična (morfološka) kategorija koja izriče odnose značenja riječi prema sadržaju rečenice.
Nezavisni padeži – N, V – služe za imenovanje i izravno obraćanje i oslovljavanje.
Zavisni (kosi) padeži – G, D, A, L, I – izriču povezanost s drugim riječima. Mogu biti u svezi s prijedlozima ili bez njih, a lokativ je uvijek s prijedlogom.
Padeži se prepoznaju po pitanjima (osim V – usklik), nastavku te službi i značenju u rečenici.
Imenice su promjenjive riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave.
![Page 32: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/32.jpg)
Z A M J E N I C E
Po funkciji razlikujemo imeničke (osobne/lične, povratna, upitno-odnosna tko i što te neodređene načinjene od njih) i pridjevske zamjenice.Zamjenice se dijele po značenju:
a) osobne/lične – zamjenjuju govorne, sugovorne i negovorne osobe/lica:
1. ja, ti, on – ona – ono; mi, vi, oni – one – ona 2. povratna – zamjenjuje sve osobne z. kada se radnja vraća
na subjekt: sebe/se
Zamjenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi. Njima se označuju (ali ne imenuju) predmeti, bića, svojstva i količine te se upućuje na njih. Točno značenje zamjenice dobivaju u kontekstu (ili govornoj situaciji).
![Page 33: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/33.jpg)
b) posvojne 1. zamjenjuju posvojne pridjeve i kazuju kojemu licu pripada (ili se na njega odnosi) ono o čemu se govori:
moj/-a/-e, tvoj/-a/-e, njegov/-a/-o, njezin/-a/-onaš/-a/-e, vaš/-a/-e, njihov/-e/-a 2. povratno-posvojna – zamjenjuje sve posvojne zamjenice
kada kazuje da nešto pripada ili se odnosi na subjekt u rečenici: svoj/-a/-e
c) pokazne – zamjenjuju ono na što se pokazuje i označuju kojemu je licu blizu ono što označuju:
ovaj, ova, ovo (uz 1. l.), taj, ta, to (uz 2. l.), onaj, ona, ono (uz 3. l.)
To su i zamjenički pridjevi: ovakav, ovolik; takav, tolik; onakav onolik.
![Page 34: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/34.jpg)
d) upitne – služe za postavljanje pitanja i zamjenjuju ono što se očekuje kao odgovor:
tko, što (imeničke), koji, čiji, kakav, kolik (pridjevske)
e) odnosne – služe kao veznici i pokazuju na što se odnosi sadržaj zavisne surečenice:
tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
f) neodređene – zamjenjuju nešto neodređeno ili suviše općenito, a nastaju dodavanjem predmetka ili dometka (-god) ili su složeni izrazi:
nitko, ništa, itko, išta, svatko, svašta, netko, nešto, gdjetko, gdješto, ma tko ma što …
![Page 35: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/35.jpg)
Primjeri zamjeničke sklonidbe
![Page 36: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/36.jpg)
P R I D J E V IPridjevi su promjenjive riječi koje izriču svojstva bića, predmeta i pojava te odnosa prema njima.
PRIDJEVI PO ZNAČENJU
opisni posvojni gradivniKAKAV? ČI J I? OD ČEGA?svojstva i osobine pripadnost tvarnost,
građa
Posvojni i gradivni, te neki opisni (npr. gornji, prošli) pridjevi jesuodnosni – izriču odnos koji biće, predmet ili pojava imaju prema kojemu drugomu.
![Page 37: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/37.jpg)
Uz rod, broj i padež gramatičko je obilježje pridjeva i određenost/neodređenost:
• određeni – izriče određenu osobinu ili svojstvo predmeta (bića, pojave) poznatu otprije i odgovara na pitanje KOJI?
• neodređeni – izriče neku osobinu ili svojstva predmeta (bića, pojave) ne određujući ga i odgovara na pitanje KAKAV?
Posvojni pridjevi uvijek određuju predmet (u osnovnome značenju) pa su određeni.
![Page 38: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/38.jpg)
SKLONIDBA PRIDJEVA – dvije deklinacije
Pridjevi se sklanjaju dvojako:• neodređeni pridjevi kao imenice – imenička sklonidba:
N lijep, G lijepa, D lijepu, A = N ili G, V = N, L (o)= D, I lijepim
• određeni pridjevi sklanjaju se po posebnoj, pridjevnoj sklonidbi (pri čemu odgovaraju na ista padežna pitanja). U nekim padežima imaju dulje oblike (s naveskom) koji se preporučuju u njegovanome pisanome izrazu:
N lijepi, G lijepog(-a), D lijepom(-u/-e), A = N ili G, V = N, L (o) = D, I velikim
![Page 39: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/39.jpg)
B R O J E V I
RAZLIKA IZMEĐU BROJKE I BROJA
Brojka je znak (grafičko sredstvo) za broj (značenje), npr.
4 – znak za glavni broj četiri 4. – redni (Uvijek s točkom!) – četvrti.
Osnovni su brojevi od jedan do deset, sto (stotina), tisuća, milijun, milijarda, bilijun, a ostali su brojevi izvedeni brojevi.
Po sastavu brojevi su jednočlani: osnovni i neki izvedeni (od jedanaest do devetnaest i izvedeni s deset). Ostali su brojevi višečlani.Više stotice mogu biti jednočlane i višečlane: trista, tristo, tri stotine.
![Page 40: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/40.jpg)
ROD BROJEVA
Rod razlikuju: svi redni brojevi: prvi, prva, prvo …glavni: jedan, jedna, jedno svi izvedeni koji završavaju s jedandva, oba – m. i s., dvije, obje – ž. i svi koji njima
završavaju.
Ostali brojevi nemaju posebne oblike za rodove.
Broj jedan upotrebljava se i u množini u značenju neodređene zamjenice:
jedni ljudi – neki ljudi.
![Page 41: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/41.jpg)
SKLONI DBA BROJ EVA
Od glavnih brojeva sklanjaju se jedan, dva, tri i četiri i oni koji njimazavršavaju. Broj jedan sklanja se kao pridjev, a dva, tri i četiri imajusvoju sklonidbu:
NAV dva dvije tri četiriG dvaju dviju triju četirijuDLI dvama dvjema trima četirima
Kao dva, dvije sklanjaju se i oba, obje.Brojevi stotina, tisuća, milijarda imaju oblik imenica ž. r., a brojmilijun imenice m. r. i tako se sklanjaju.Broj sto nesklonjiv je kao i ostali glavni brojevi (osim nabrojenih).Redni se brojevi sklanjaju kao određeni pridjevi.
![Page 42: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/42.jpg)
BROJEVI KAO OSNOVNE RIJEČI U RJEČOTVORJU
Od brojeva se dodavanjem sufiksa tvore brojne imenice:a) znače skup bića različitoga spola ili s. r. ili općenito
količinu(Nazivaju se i zbirnim brojevima.)-oje: dvoje, troje; -ero (-oro): četvero (četvoro), petero …
b) znače skup muškaraca (rjeđe životinje m. spola)-ica: dvojica, obojica, trojica, četvorica …
Brojevi su riječi kojima se izriče: a) količina, koliko čega ima – glavni brojevi: jedan, dva, tri, … b) poredak, koje je što po redu – redni brojevi: prvi, drugi, treći, …
![Page 43: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/43.jpg)
G L A G O L I
Određeni glagol u nekoj rečenici uvijek će se nalaziti u nekom od glagolskih oblika koji će sadržavati nekoliko glagolskih gramatičkih kategorija.
GLAGOLSKO LI CE I BROJ
Glagolsko lice i broj odlike su glagolskih oblika kojima se označujegovorno – 1., sugovorno – 2. ili negovorno – 3. lice (osoba) jednine ilimnožine.Promjena glagola po licima naziva se sprezanje ili konjugacija.
a) l. jd. pisat ć u 1. l. mn. pisat ćemob) l. jd. pisat ćeš 2. l. mn. pisat ćetec) l. jd. pisat će 3. l. mn. pisat će
![Page 44: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/44.jpg)
konjugirani futur I. (cjelovita promjena gl. vremena po licu i broju)
Bezlični je glagol onaj koji ne otvara mjesto subjektu i/ili dolazi samo u 3. licu (gl. pridjev u s. r.):
Pozlilo mu je. Boli ga glava.
GLAGOLSKI ROD
Kategoriju roda imaju samo glagolski pridjevi.
Pisala sam. (1. l. jd. perfekta u ž. r.)Nagrađen je. (3. l. jd. prezenta trpnoga u m. r.)Dijete bi svaki put poželjelo igračku. (3. l. jd. kondicionala I. u s. r.)
![Page 45: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/45.jpg)
Glagolski pridjevi radni nalaze se u složenim glagolskim oblicima:vremenima perfektu, pluskvamperfektunačinima kondicionalu I. I kondicionalu II.
Glagolski pridjevi trpni nalaze se u pasivnim rečenicama (trpno glagolsko stanje) i u svim izričajima (spojevima riječi) u kojima djeluju kao obični pridjevi sa sklonidbom, npr.:
N nagrađeni sastavak nagrađena pjesma nagrađeno dijeteG nagrađenoga sastavka nagrađene pjesme nagrađenogadjetetaD nagrađenomu sastavku nagrađenoj pjesmi nagrađenomudjetetuA nagrađeni sastavak nagrađenu pjesmu nagrađeno dijeteV nagrađeni sastavče nagrađena pjesmo nagrađeno dijeteL (o) nagrađenome sastavku nagrađenoj pjesmi nagrađenomedjetetuI nagrađenim sastavkom nagrađenom pjesmom nagrađenimdjetetom
![Page 46: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/46.jpg)
GLAGOLSKI VID
S obzirom na trajanje radnje koja se izriče glagoli se razlikuju po vidu:svršenoga vida – izriču radnju koja je potpuno ili djelomično izvršenanesvršenoga vida – izriču radnju koja u određenome trenutku još traje.
Tijekom metloboja Harry Potter letio je na Vatrenoj munji.
Nakon metloboja Harry Potter sletio je s Vatrene munje.
Neki glagoli mogu imati oba glagolska vida (tada su dvovidni), ali u rečenici se ostvaruje samo jedan vid od dviju vidnih mogućnosti, npr. glagol biti u sljedećim rečenicama
Budem. J esam. svršeni vid nesvršeni vidprezenta gl. biti prezenta gl. biti
![Page 47: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/47.jpg)
PRIJELAZNOST
Prijelaznost je osobina glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt:
· prijelazni glagoli – otvaraju mjesto izravnomu objektu (u A)Gledam film. Slušam glazbu. Baka peče hrskave kolačiće.
· neprijelazni glagoli – ne mogu uz sebe imati objekt u ATrčim. Govorim o tebi.
· povratni glagoli – posebna skupina neprijelaznih glagola kojima je neprijelaznost označena povratnom zamjenicom se.Prejeo se. Razboljela se. Češlja se.
![Page 48: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/48.jpg)
Kao i kod dvovidnosti, postoje glagoli koji mogu u određenim situacijama biti prijelazni, a u određenim neprijelazni, npr.:
Čitam. – NEPRIJELAZNI, nema objekt u A (općenita tvrdnja o mojoj sklonosti knjizi)
Čitam zadnju lektiru ove godine. – PRIJELAZNI, ima objekt u A (precizna tvrdnja, radnja prelazi na objekt)
![Page 49: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/49.jpg)
GLAGOLSKO STANJ E
Razlikujemo dva glagolska stanja – odnosa između subjekta iglagolske radnje:radno (aktivno) – subjekt je vršitelj radnje,trpno (pasivno) – subjekt trpi radnju.
Otpjevali su lijepu pjesmu. ~ Lijepa je pjesma otpjevana.(S = oni) (S = pjesma)
![Page 50: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/50.jpg)
GLAGOLSKI NAČI N
Glagolski je način gramatička kategorija glagola koja označuje odnosgovornika prema radnji.
Dvije su glavne skupine glagolskih načina: neobilježeni način iobilježeni načini.
Glagolska su vremena načinski neobilježena – ona su uindikativu (izjavnome načinu).
Kondicionali (mogućnost) i imperativ (zapovijed, poticaj, molba)obilježeni su načini .
Optativ je poseban oblik kojim se izriče želja, a upotrebljava se drugoi treće lice ( Veseli i zdravi bili! U zdravlju pošla i što tražiš našla. ).Optativ je čest oblik u pohvalnim govorima, napitnicama, zdravicama isl.
![Page 51: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/51.jpg)
GLAGOLSKO VRIJEME
Prošlost, sadašnjost i budućnost, tj. vrijeme vršenja glagolske radnje izriče se glagolskim vremenima. To su najčešći rečenični oblici u indikativu (neobilježenome, izjavnome načinu).
Sedam je glagolskih vremena: 4 prošla, 1 sadašnje i 2 buduća.
Glagolsko vrijeme može imati apsolutnu (prvotnu) i relativnu (drugotnu) uporabu.
Apsolutna je uporaba kada se npr. oblikom za sadašnjost izriče točno sadašnjost (doslovno), a relativna uporaba kada se oblikom za sadašnjost izriče npr. svevremenost (u poslovicama), prošlost (u pripovijedanju) i sl. Učim glagolska vremena. ~ I tako ti jučer učim glagolska vremena kad ...
![Page 52: PREGLED GRAMATIČKOGA GRADIVA](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022103007/56814312550346895daf653e/html5/thumbnails/52.jpg)
jednostavni složenitvore se pomoću nastavka tvore se pomoću pom. gl. biti ili htjeti
GLAGOLSKI OBLI CI
SPREZI VI (LIČNI ) NESPREZI VI infinitiv
VREMENA NAČINI gl. prilog prošliaorist prezent imperativ gl. prilog sadašnjiimperfekt futur I. kondicional I. gl. pridjev radniperfekt futur II. kondicional II. gl. pridjev trpnipluskvamperfekt
Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja (svjesno, voljno djelovanje), stanje (u kojem se netko ili nešto nalazi, odsutnost djelovanja i događanja) ili zbivanje(događanje po prirodnim zakonima, neovisno od bilo čije volje).