OSTAVINSKI POSTUPAK U ovom postupku se utvruje ko su nasljednici umrlog, koja imovina ini njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima. Postupak se pokree po naelu oficijelnosti. Uesnici u postupku su nasljednici, legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavtine. Za raspravljanje je mjesno nadlean opinski sud na ijem podruju je ostavilac imao prebivalite odnosno boravite u vrijeme smrti. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalite odnosno boravite u FBiH, nadlean je ostavinski sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina ili njen preteni dio. Postupak se odvija po naelu sudskog upravljanja postupkom, a u pogledu prikupljanja procesne grae vai naelo inkvizitornosti: sud nije vezan injenicama i dokazima koje podnose uesnici. Prethodne radnje, koje su u funkciji pripremanja roita za raspravu obuhvataju: 1. Sastavljanje smrtovnice vri matiar koji upisuje smrt u matinu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvrenom upisu dostavlja ostavinskom sudu; 2. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vri kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravite, kad su nasljednic i lica pod posebnom zakonskom zatitom i kad zaostavtinu treba predati DPZ ili njenim organima. Popis i procjenu vri nadleni opinski organ uprave. 3. Mjere obezbjeenja zaostavtine preduzimaju se: - kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom, a nema zakonskog zastupnika; - ako su nasljednici nepoznati ili odsutni; - ako neke druge okolnosti nalau posebnu opreznost. U ovakvim sluajevima nadleni opinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na uvanje. O tome se odmah obavjetava ostavinski sud koji moe preduzeto obezbjeenje ukinuti ili izmijeniti. Gotovina, tedne knjiice i druge vane isprave se predaju na uvanje sudu na ijem podruju se imovina nalazi. 4. Privremeni staratelj zaostavtine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeenja zaostavtinePostupak Sa testamentom Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. Proglaenje testamenta, koje se sastoji od otvaranja, itanja testamenta i sastavljanja zapisnika, vri ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na uvanju, a koji nakon proglaenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. Na proglaeni testament stavlja se potvrda o proglaenju. Sud je duan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen, bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili vie testamenata.Kad se zaostavtina ne raspravlja Sluajevi u kojima se zaostavtina ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i ( 2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu, a ni jedno od lica pozvanih na naslijee ne trai da se provede rasprava. Tok postupka Ostavinska rasprava se odvija na roitu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. Odluka se ne donosi samo na osnovu rasprave, ve na osnovu cjelokupne procesne grae koju je sud prikupio. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu dola na roite sud e odluiti prema podacima kojima raspolae. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriu nasljedstva. Ta izjava je neopoziva, a moe se dati na raspravi, dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska, ili dati nekom drugom sudu na zapisnik, a koji e je proslijediti ostavinskom sudu. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike, ako je boravite nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomonike, sud e oglasom u Slubenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu.Upuivanje na parnicu

Sud prekida postupak i upuuje stranke na parnicu ako su sporne injenice, a naroito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijee, posebno valjanost ili sadraj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeuje po zakonu; b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbliih srodnika da se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba; c) Od kojih zavisi veliina nasljednog dijela; d) Od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeivanje; e) Da li se neko lice odreklo na lijea Sud e uputiti na parnicu, a li nee prekidati ostavinsku raspravu ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavtine. Sud e uputiti uesnike na parnicu bez obzira da li je spor injeninog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su ivjeli sa ostaviocem da se iz zaostavtine izdvoji njihov doprinos poveanju imovine ostavioca. Na parnicu sud upuuje onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim. Rjeenjem o prekidu postupka i upuivanju na parnicu odreuje se i rok u kome uesnik treba pokrenuti parnicu, odnosno upravni postupak. Ako upueni tako ne postupi, raspravljanje zaostavtine e se raspraviti i okonati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je uesnik upuen na postupak. Meutim, pravosnanost odluke ostavinskog suda ne spreava da se povodom tog zahtjeva pokrene pOstavinski postupak se okonava rjeenjem o nasljeivanju. Njime se utvruje koja imovina ini zaostavtinu, ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. Sadraj rjeenja propisan je zakonom. Rjeenje je deklaratornog karaktera, a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava steenim nasljeivanjem u zemljine knjige. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima uesnicima u postupku) dostavlja i organima nadlenim za voenje zemljinih knjiga Ako se nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pojave nove injenice relevantne za raspravljanje zaostavtine, one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka, ve dovode do upuivanja na parnicu. Ovo se odnosi na: naknadno pronaenu imovinu, naknadno pronaeni testament, naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu uestvovala u ostavinskom postupku. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parninom postupku dovode do ponavljanja postupka, u vanparninom postupku nee imati taj uinak, ve zainteresirano lice moe samo pokrenuti parnicu. Ako je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem podruju je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u dravi koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu, jer e se u suprotnom pokretna zaostavtina predati inostranom organu. Rok za javljanje ne moe biti krai od 30 dana niti dui od 6 mjeseci, a oglas se objavljuje u Slubenim novinama FBiH i na oglasnoj ploi suda. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu odnosne strane drave u naoj zemlji. Ako se neko od pozvanih lica javi, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio potreban za pokrie istaknutog zahtjeva, sve dok organ vlasti inostrane drave ne donese pravosnanu odluku. Ta odluka e biti izvrena iz zadrane zaostavtine, a eventualni ostatak e se predati inostranom or ganu.Odreivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnini postupak Postupak se pokree po slubenoj dunosti ili po prijedlogu uesnika. Po slubenoj dunosti sud pokree postupak nakon to mu nadleni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. Ako nadleni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, postupak se moe pokrenuti prijedlogom ovlatenika naknade za eksproprisanu nekretninu. Postupak je hitan i mora se okonati u roku od 30 dana od dana pokretanja. O naknadi se odluuje rjeenjem suda nakon odranog roita. Sud moe odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Trokove postupka snosi korisnik eksproprijacije, osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika.Drugi imovinskopravni vanparnini postupci Sadraj pravozatitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju odreenog subjektivnog prava. Postupak se uvijek pokree po prijedlogu kojim uesnik odreuje i predmet odluivanja. Povlaenjem predmeta dolazi do okonanja postupka, a uesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odluivanja. Dakle, u ovim postupcima iroko se primjenjuje naelo dispozitivnosti. U ove postupke spadaju: ureenje upravljanja i koritenja zajednike stvari, podjela zajednike stvari ili imovine i ureenje mea.Upravljanje i koritenje zajednikim stvarima

Ovaj postupak se koristi za ureenje odnosa suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika meu kojima ne postoji suglasnost u pogledu naina upravljanja i koritenja zajednikih stvari. Postupak se uvijek pokree prijedlogom koji moe podnijeti bilo koji od suposjednika. Prijedlog se podnosi sudu na ijem podruju se stvar nalazi, a ako se nalazi na podrujima vie sudova, prijedlog se moe podnijeti svakom od njih. Najvanija faza postupka je roite, na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum izmeu zajedniara. Ako se takav sporazum postigne, on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. U suprotnom, sud e donijeti odluku kojom ureuje nain upravljanja i koritenja zajednike stvari. Pravosnanost rjeenja ne sprjeava uesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o ijem je upravljanju i koritenju odlueno. Ako se meu uesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi, ili je sporan obim prava, sud e uputit i predlagaa da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. Ako predlaga to ne uini, smatra se da je povukao prijedlog.Podjela stvari i nekretnina u suvlasnitv

Postupak se uvijek pokree prijedlogom. Moe ga podnijeti svaki od suvlasnika, ali prijedlogom moraju biti obuhvaeni svi suvlasnici ( potpuna stvarna legitimacija). Podnosi se sudu na ijem podruju se stvar ili nekretnina nalaze. Ako se nalaze na podruju vie sudova, nadlean je svaki od njih. U prijedlogu moraju biti sadrani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika, kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. Za nekretnine se navode i ZK podaci, kao i drugi odgovarajui dokazi. O podjeli se odluuje na roitu. Postupak se moe okonati poravnanjem ili sudskim rjeenjem. Rjeenje sadri: predmet, uslove i nain podjele, podatke o fizikim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku, kao i prava i obaveze suvlasnika utvrene podjelom. U sluaju da se tokom postupka pojavi spor izmeu uesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud e prekinuti postupak i uputiti predlagaa da pokrene parnicu u roku od 15 dana. Ako to predlaga ne uradi, smatrae se da je prijedlog povuen.Ureenje meaSastavljanje isprava Sud sastavlja ispravu u vanparninom postupku u sluajevima kad je za nastanak ili punovanost pravnog posla potrebno da on bude zakljuen u formi javne isprave. Sud prije sastavljanja isprave utvruje identitet uesnika, njihovu pravnu i poslovnu sposobnost, kao i postojanje slobodne volje za zakljuenje pravnog posla. O sastavljanju isprave sainjava se zapisnik. U naem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sainjen u formi javne isprave. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavjetaoca. Izjavu zavjetaoca sud unosi vjerno u zapisnik, po mogunosti rijeima samog zavjetaoca, vodei rauna u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. Nakon sastavljanja testamenta, zavjetalac ga ita i daje izjavu da je njegova volja u svemu vjerno unesena, to sudija potvruje na testamentu. Zavjetalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kaiprsta u prisustvu svjedoka. Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, ova j sud je duan da o tome odmah obavijesti sud na ijem podruju je prebivalite zavjetaoca. Jedan od primjera je sudski testament. Ovjeravanje sadraja isprave se po dejstvu izjednaava sa sastavljanjem isprave. Sud ovjerava sadraj isprave kad je to zakonom odreeno. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadraja od ovjeravanja potpisa, rukopisa i prepisa. Ovjeravanje potpisa ili rukopisa je potvrivanje njegove autentinosti, a ovjeravanje prepisa je potvrivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Time se ne potvruje istinitost sadraja isprave. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne ali ne i javne isprave.uvanje ispravaPostupak ponitenja isprava Ponitenje isprava (amortizacija) se u vanparninom postupku vri ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena, ukradena ili unitena odnosno nestala na bilo koji nain. Ponitavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo, kao i nematerijalno pravo, ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadleni organ moe izdati duplikat te isprave. Ne mogu se ponitavati isprave: 1. ije je sudsko ponitavanje zabranjeno zakonom; 2. Iz razloga javnog povjerenja novanice, sreke lutrije, taloni hartija od vrijednosti, taksene i potanske marke, ulaznice, vozne karte itd; 3. Isprave ija je funkcija isto dokaznog karaktera. Ponitavati se mogu ekovi i mjenice za iji ponitaj vae posebni postupci. Postupak se pokree na prijedlog ovlatenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poniti. Prijedlog se podnos i sudu na ijem podruju se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. O prijedlogu za ponitaj isprave organa DPZ odluuje sud na ijem podruju se nalazi sjedite izdavaoca.Sudski depozit U sudski depozit mogu se predavati novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unoviti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmet izraeni od plemenitog metala. Sud je duan da u depozit primi i druge predmete, kad je zakonom odreeno da dunik moe kod suda poloiti stvar koju duguje. Postupak se pokree prijedlogom u kome se navodi opis predmeta, razlog zbog kojeg se deponuje i lice u iju kor istse deponuje. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze, a iz razloga ekonominosti moe se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. Ako je predmet depozita novac, sud je duan da isti poloi na poseban raun kod ovlatene banke, u roku od 3 dana od dana prijema. Drugi predmeti koji se ne mogu uvati u sudskom depozitu uvaju se na javnom skladitu ili drugom privrednom drutvu koje se bavi uvanjem stvari. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od vie deponovanih predmeta treba predati kojem licu, sud zakazuje roite i o tome odluuje na roitu. Ako pozvana lica ne postignu sporazum, sud e ih uputiti na parnicu. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku, sud e pozvati deponenta da preuzme predmet. Ako deponent ili lice u iju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva, sud e rjeenjem utvrditi da je predmet postao dravno vlasnitvo i predae ga opini na ijem podruju se nalazi sjedite suda.Izvrni postupak

Uope o izvrnom postupkupostupak

Izvrno pravo ini skup normi kojima se regulie izvrni postupak, kao metod konanog ostvarenja prava.

U izvrnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktiko i pravno stanje. Pored postupka izvrenja, normama izvrnog prava odreen je i postupak obezbjeenja. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeenja budueg ostvarivanja prava. U izvrnom postupku je teite djelatnosti suda u postupanju, a ne u presuivanju. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta, kako bi se onemoguila svaka proizvoljnost. Forma je strogo u slubi pravne sigurnosti. Odnos izvrnog i parninog postupka

O tome postoje dva miljenja: prema jednom, izvrni postupak je samo nastavak parninog, a prema drugom miljenju, izvrni postupak je samostalan postupak. Danas je vladajue ovo drugo miljenje, zbog niza specifinosti izvrnog u odnosu na parnini postupak: Predmet parninog postupka je raspravljanje i odluivanje o sporovima iz graansko-pravnih odnosa. Predmet izvrnog postupka je prinudno ostvarenje prava.

Izvrni postupak ne slijedi uvijek nakon parninog. To su sluajevi kad se u parninom postupku donosi utvrujua (konstitutivna) presuda ili kad dunik dobrovoljno izvri sudsku odluku. Osim toga, po pravilima izvrnog postupka se provodi izvrenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima, pa i odluka donesenih u upravnom postupku.

Niz naela parninog postupka su nepoznata u izvrnom postupku, ili je njihov znaaj znatno manji. S druge strane, izvrni postupak poznaje odreena naela koja su nepoznata parninom postupku Odnos sa drugim oblicima izvrenja Ovdje je znaajan odnos sudskog i administrativnog izvrenja. Postupak administrativnog izvrenja je sastavni dio administrativnog postupka i odreen je Zakonom o opem upravnom postupku. Odluke upravnih organa izvravaju se kako u postupku administrativnog, tako i postupku sudskog izvrenja, to zavisi od prirode obaveze. Nenovane obaveze se izvravaju u postupku administrativnog, a novane u postupku sudskog izvrenja. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvrenje radi ispunjenja novanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se moe provesti administrativnim putem uz pristanak dunika; (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vri se u posebnom administrativnom postupku, a na nekretninama u sudskom izvrnom postupku. NaNaela izvrnog postupkaNaelo dispozitivnosti Postupak se pokree na prijedlog povjerioca. Povjerilac u prijedlogu za izvrenje odreuje sredstva i predmet izvrenja radi ostvarenja novanih potraivanja. On pritom moe predloiti i vie sredstava za izvrenje. Sud po pravilu provodi izvrenje na sredstvima koja je povjerilac predloio. Izjavom o povlaenju prijedloga za izvrenje povjerilac moe dovesti do okonanja postupka bez pristanak druge strane. Po slubenoj dunosti izvrni postupak se pokree samo kad je to izriito odreeno posebnim zakonom (npr. za naplatu trokova krivinog postupka i novane kazne). Naelo formalnog legaliteta

u izvrnom postupku je najjae dolo do izraaja. Pretpostavke za primjenu prinude, kao i naini postupanja strogo su odreeni zakonom. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlateno zadiranje u prava i slobode dunika. Naelo sudskog upravljanja postupkomSud po slubenoj dunosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiu na tok postupka. Npr. sud e na prijedlog stranke odgoditi izvrenje, ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvrenja.Naelo ekonominosti U postupku izvrenja sud je duan da postupa hitno, jer od efikasnosti sprovoenja izvrenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zatite u cjelini. Zahtjevi naela ekonominosti ugraeni su u cio postupak. Sud je duan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio, zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su krai nego u izvrnom postupku, stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Naelo socijalnosti

Ili naelo zatite dunika je specifinost izvrnog postupka. Osnovni zahtjev ovog naela je zatita dunika izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja ne moe se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba dunika i lica koja je duan izdravati, ili su mu potrebna za vrenje samostalne djelatnosti koja je dunikov glavni izvor sredstava za ivot. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ogranienja izvrenja. Naelo kumulacije

Ako vie povjerilaca u izvrnom postupku ostvaruje svoja potraivanja prema istom duniku, istim sredstvima i na istim predmetima, onda e se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Na taj nain se izbjegava izlaganje dunika plaanju trokova koje bi izazvalo voenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Naelo nesvrsishodnosti izvre Ako su stvari na kojima je predloeno izvrenje neznatne vrijednosti, pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi trokove izvrenja, tada se iz razloga zatite dunika ne bi ni trebalo provoditi izvrenje. Naelo nesvrsishodnosti izvrenja

Ako su stvari na kojima je predloeno izvrenje neznatne vrijednosti, pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi trokove izvrenja, tada se iz razloga zatite dunika ne bi ni trebalo provoditi izvrenje. Naelo izbora predmeta i sredstava izvrenja

Sud izvrenje odreuje na predmetima koje je povjerilac predloio. Meutim, ako je povjerilac naveo vie sredstava za izvrenje, sud e izabrati ona sredstva na kojima e se izvrenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dunika. Ako se izvrenje provodi na dravnim sredstvima, prvenstveno se odreuje na novanim sredstvima koja se vode na raunu kod banke. Izvrenje na drugim dravnim sredstvima moe se odrediti samo ako dunik nema novanih sredstava na raunu. Odredbe o javnoj prodaji su takoe u slubi naela zatite dunika. Naime, stvari se na prvom roitu za javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. To je mogue tek na drugom roitu, ali i tada ne ispod 1/3 utvrene vrijednosti (pokretne stvari), odnosno 2/3 utvrene vrijednosti (nekretnine). Naelo pojedinanog (singularnog) izvrenja

Izvrni postupak je sistem tzv.pojedinanog (singularnog) izvrenja, za razliku od steaja koji je sistem opeg ili generalnog izvrenja. Predmet izvrenja u izvrnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dunika, a ne imovina dunika kao ukupnost stvari. Naelo vremenskog prioriteta

Vie vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. Redoslijed se odreuje prema danu prijema prijedloga za izvrenje u sudu (ako se izvrenje provodi na pokretnim stvarima i potraivanjima), odnosno prema danu upisa zalonog prava u zemljinim knjigama (ako se izvrenje provodi na nekretninama). Subjekti izvrnog postupka Svi uesnici izvrnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: Subjekti izvrnog postupka - oni bez kojih se postupak ne moe pokrenuti niti voditi. Ovdje spadaju sud i stranke; Ostali uesnici javni tuilac, odreena trea lica i dr. Sud i ostali organi izvrnog postupka U svim predmetima izvrenja stvarno su nadleni opinski sudovi. Pravilo je da se funkcija izvrenja povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Izvrni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac, a u drugom stepenu vijee od 3 sudija. Mjesna nadlenost prvenstveno zavisi od vrste potraivanja koje se ostvaruje izvrenjem. U ostvarivanju novanih potraivanja mjesna nadlenost se odreuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvrenje. Ako je predmet izvrenja pokretna stvar, mjesno je nadlean sud na ijem podruju se stvar nalazi. Ako povjerilac u prijedlogu za izvrenje nije naznaio mjesto gdje se stvar nalazi, za donoenje rjeenja o izvrenju mjesno je nadlean sud na ijem podruju se nalazi prebivalite (boravite) dunika. Ovako doneseno rjeenje povjerilac moe radi provoenja izvrenja podnijeti svakom stvarno nadlenom sudu na ijem podruju se nalaze stvari dunika. To je tzv. letee izvrenje. Ako je predmet izvrenja novano potraivanje dunika, mjesno je nadlean sud na kome dunik ima prebivalite odnosno boravite. Ako dunik nema prebivalite niti boravite u FBiH, mjesno je nadlean sud na kome prebivalite ima dunikov dunik. Za izvrenje na nekretninama mjesno je nadlean sud na ijem podruju se nekretnina nalazi. Za nenovano potraivanje koje glasi na predaju stvari, mjesno je nadlean sud na ijem podruju se stvari nalaze. Ako je obaveza upravljena na odreenu radnju, trpljenje ili neinjenje, mjesno nadlean je sud na ijem podruju dunik treba da ispuni svoju obavezu. Kod izvrenja radi zasnivanja, ukidanja, ogranienja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljinu knjigu, mjesno je nadlean sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvriti upis. Pored sudije pojedinca, u postupku uestvuju i odreena slubena lica. To su tzv.sudski izvrioci, koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovoenja izvrenja. Stranke u izvrnom postupku Poloaj stranaka u izvrnom postupku imaju lica koja u izvrnoj ispravi imaju poloaj povjerioca i dunika, bez obzira na porijeklo izvrne isprave. To su po pravilu lica koja poloaj povjerioca i dunika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se trai izvrenje. Sva ostala lica koja pored stranaka uestvuju u izvrnom postupku nazivaju se uesnici. Prema zakonu, uesnik je svako lice koje u postupku izvrenja ili obezbjeenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku. Tu spadaju: zaloni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvrenja; DPZ sa zahtjevom za namirenje potraivanja koja terete prodanu nekretninu; dunikov dunik, tj. tree lice prema kojem dunik ima potraivanje; tree lice koje ustaje prigovorom da se odreeni predmeti izuzmu od izvrenja. Pretpostavke za izvrenje Procesne pretpostavke za izvrenje se dijele na ope i posebne. Ope su: izvrne isprave i klauzule izvrnosti, A p osebne: prijedlog za izvrenje, legitimacija stranaka i dospjelost potraivanja. Ope procesne pretpostavke Izvrna isprava je pravni akt kojim se utvruje postojanje potraivanja. Svojstvo izvrne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato, a samo ona potraivanja koja su utvrena izvrnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvrnom postupku. Kao titulus za izvrenje, izvrna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraivanje). To znai da se na osnovu izvrne isprave moe ostvariti izvrenje i ako ne postoji potraivanje povodom kojeg je izvrenje pokrenuto. Sud e na osnovu izvrne isprave uvijek dozvoliti izvrenje ako je ona podobna za izvrenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke, a nee se uputati u ispitivanje osnovanosti potraivanja koje se prinudno ostvaruje. Ako je potraivanje neosnovano, dunik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima moe sprijeiti sprovoenje izvrenja, a ako je izvrenje ve sprovedeno, moe se prijedlogom zahtijevati protivizvrenje. Izvrna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj naznaeni povjerilac, dunik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Vrste izvrnih isprava. Izvrne isprave se dijele na domae i inostrane. Domae se dijele na sudske, izvrne isprave drugih organa, te vjerodostojne isprave kao izvrne isprave. U sudske izvrne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parninog i vanparninog postupka, zatim odluke u krivinom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraivanja, novane kazne i trokove postupka, kao i sudska poravnanja. Ovdje spadaju i odluke arbitraa, kao i poravnanja sklopljena pred arbitraama. Izvrne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novano potraivanje, zatim poravnanja iz upravnog postupka, te odluke donesene u prekrajnom postupku ako glase na ispunjenje novane obaveze odnosno povrat stvari. Vjerodostojne isprave su isprave koje uivaju odreeni stepen povjerenja u pravnom prometu. Prema ZPP, svojstvo vjerodostojne isprave imaju: javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju znaaj javnih isprava; izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga, faktura; privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadlenog organa; mjenica i ek itd. Na osnovu vjerodostojne isprave u parninom postupku se moe traiti izdavanje platnog naloga, koji ima svojstvo izvrne isprave. Meutim, Zakon uz odreene uslove daje i mogunost da se izvrenje trai neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. Meutim, u takvom sluaju je dovoljno da dunik u izvrnom postupku samo podnese prigovor i sud e obustaviti izvrenje, ne uputajui se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. U tom sluaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvrnu odluku, kako bi ostvario svoje potraivanje. Odluke stranog suda, da bi stekle svojstvo izvrne isprave, moraju prethodno biti priznate. U naem pravu je prihvaen sistem ograniene kontrole stranih odluka ije se priznanje trai. Da bi bila priznata, odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u iskljuivoj nadlenosti domaeg suda; (2) da je udovoljeno naelu kontradiktornosti; (3) da je odluka pravosnana i izvrna u zemlji u kojoj je donesena; (4) reciprocitet. Priznate odluke stranog suda izvravaju se na isti nain kao i domae odluke. Podobnost izvrne isprave za izvrenje. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznaeni: (1) povjerilac i dunik, (2) predmet, vrsta i obim obaveze, te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvrne isprave, tj. da li je titulus za izvrenje odluka, poravnanje ili vjerodostojna isprava. Odluka je izvrna ako ispunjava 2 uslova: da je pravosnana odluka postaje pravosnana u trenutku nastupanja formalne pravosnanosti, tj. kad se odluka vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom; da je protekao rok za dobrovoljno izvrenje dunikove obaveze (paricioni rok) po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana, a u ekovnim i mjeninim predmetima 8. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konanosti, odnosno pravosnanosti. Da bi poravnanje bilo i izvrno, drugi uslov je dospjelost potraivanja koje je njime utvreno. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju, ovjerenom ispravom ili pravosnanom sudskom odlukom donesenom u parninom postupku. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvrnog naslova su podobne za izvrenje kad je dospjelo potraivanje koje se dokazuje tom ispravom. Potvrda (klauzula) izvrnosti. Ovom klauzulom se zvanino potvruje da je izvrna isprava podobna za izvrenje. Potvrdu izvrnosti na izvrnu ispravu stavlja organ koji je o potraivanju odluio u prvom stepenu. Ako se prijedlog za izvrenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se trai izvrenje, odluka ne mora imati klauzulu izvrnosti. Potvrdu izvrnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitrae stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadlean da nije bila ugovorena arbitraa. Posebne pretpostavke za izvrenje Prijedlog za izvrenje. Izvrni postupak se pokree prijedlogom u kome moraju biti naznaeni: povjerilac i dunik, izvrna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvrenje, obaveza dunika, te sredstva i predmet izvrenja ako se radi o novanim potraivanjima. Dospjelost potraivanja. Sud po slubenoj dunosti pazi da li je dospjelo potraivanje radi ijeg se ostvarenja pokree izvrni postupak. Ako je izvrni naslov sudska presuda, dospjelost postoji u trenutku donoenja presude jer sud moe presudom naloiti izvrenje obaveze samo ako je ona dospjela do okonanja glavne rasprave. Ako je titulus za izvrenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava, dospjelost potraivanja se mora posebno dokazati. Ako su izvrnom ispravom utvrene uslovne ili uzajamne obaveze, povjerilac iz izvrne isprave je ovlaten da trai izvrenje tek ako je uslov ispunjen, odnosno ako je on izvrio svoju obavezu prema duniku ili je spreman da je izvri. Legitimacija stranaka. U ulozi povjerioca u izvrnom postupku moe se pojaviti lice koje ima poloaj ovlatenika u izvrnoj ispravi, a u ulozi dunika lice koje ima poloaj obveznika u istoj ispravi. Odluke u izvrnom postupku U izvrnom postupku odluke se donose u formi rjeenja i zakljuka. Rjeenjem se odluuje o pravima stranaka i drugih uesnika, a zakljukom se rjeavaju pitanja upravljanja postupkom. Rjeenje o izvrenju Rjeenjem sud moe prijedlog za izvrenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelomino. Ako se prijedlog za izvrenje odbija, rjeenje mora biti obrazloeno. U rjeenju o izvrenju moraju biti naznaeni povjerilac, dunik, izvrna isprava, obaveze dunika i sredstvo kao i predmet izvrenja. Rjeenje o izvrenju dostavlja se povjeriocu i duniku, a rjeenje kojim se odbija prijedlog za izvrenje dostavlja se samo povjeriocu. Ako se rjeenjem odreuje izvrenje na pokretnim stvarima, ono se duniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvrne radnje (popis stvari), kako bi se onemoguilo da dunik osujeti izvrenje. Pravni lijekovi Redovni pravni lijekovi su prigovprior i albprigovora Prigovor Prigovor je iskljuivi pravni lijek koji se ulae protiv rjeenja o izvrenju. albom se pobija samo odluka o trokovima izvrenja. Bitna obiljeja prigovora su remonstrativnost, nesuspenzivnost i prekluzivnost. Dakle, o prigovoru odluuje prvostepeni sud, prigovor ne odlae izvrenje, a rok za njegovo podnoenje je 8 dana. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dunika i prigovor treeg lica. Prigovor dunika. Meu razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu, treba istai: Nenadlenost suda koji je donio rjeenje o izvrenju; Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvrenje (isprava nema svojstvo izvrne isprave, odluka u ispravi nije izvrna, istekao rok u kome se po zakonu moe predloiti izvrenje); Nedostaci koji se tiu legitimacije stranaka; Nedostaci u pravnom aktu ako je odluka na osnovu koje je doneseno rjeenje o izvrenju ukinuta, ponitena ili preinaena ili je poravnanje stavljeno van snage; Nedostaci koji se tiu potraivanja ako se potraivanje ugasilo, nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje jo nije isteklo; Nedostaci koji se tiu predmeta i sredstava izvrenja (egzistencijalni minimum). Uloeni prigovor se dostavlja suprotnoj strani povjeriocu, koji u istom roku (8 dana) moe podnijeti prigovor na prigovor. O prigovoru sud odluuje rjeenjem, koje moe sa ili bez zakazivanja roita. U sluaju spora o injeninim pitanjima, sud e rjeenjem uputiti dunika na parnicu ili neki drugi postupak. Protiv rjeenja o upuivanju na parnicu alba nije doputena. Prigovor dunika protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave moe se podnijeti u roku od 8 dana, a u mjeninim i ekovnim stvarima u roku od 3 dana. Nakon isteka ovih rokova, prigovor se moe podnijeti ako se zasniva na injenici koja se odnosi na samo potraivanje, a ta injenica je nastupila nakon rjeenja o izvrenju. Uloeni prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima ponitaj rjeenja o izvrenju i svih radnji koje su mu prethodile. Dakle, sud bez uputanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rjeenje van snage i ako je mjesno nadlean nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Ako nije mjesno nadlean, predmet dostavlja nadlenom sudu. Opozicioni prigovor i tuba. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dunika nazivaju se opozicionim, jer se odnose na materijalnopravno potraivanje povjerioca protiv dunika. Bitno je istai da su opozicioni razlozi nastali nakon donoenja izvrnog naslova i to onda kad se izvrenik u prethodnom sudskom postupku vie nije mogao na njih pozivati uslijed zabrane beneficium novorum. Prema tome, opozicioni prigovor e izvrenik uloiti protiv rjeenja o izvrenju, a ako to uini bezuspjeno, onda moe ulaganjem tzv.opozicione tube pokrenuti samostalnu parnicu. Bitno je istai neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tube, koji se mogu preduzeti odvojeno. Opugnacioni prigovor i tuba. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donoenja rjeenja o izvrenju, bez obzira na postojanje izvrne isprave i postojanje potraivanja. Opugnacioni razlozi su npr: da nisu nastupile injenice od kojih zavisi dospjelost ili izvrnog zahtjeva; da nije nastupila pravna sukcesija; da se trailac sasvim odrekao prava na traenje izvrenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traenja. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvrenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora, poto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvrne isprave, a tiu se njenih svojstava. Ako je izvrenik izgubio mogunost da opugnacione razloge iznese u prigovoru, on ima mogunost da ih istakne u tzv. opugnacionoj tubi kojom pokree samostalnu parnicu. Prigovor treeg lica. Svako tree lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvrenja ima takvo pravo koje na tim predmetima spreava izvrenje, moe podnijeti prigovor i traiti da se izvrenje na tim predmetima proglasi nedoputenim. Prigovor se moe podnijeti do okonanja izvrnog postupka. Tree lice ne moe zahtijevati da se izvrenje proglasi nedoputenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvrenja, a njegov suvlasniki dio ne prelazi vie od vrijednosti stvari. Meutim, on ima pravo biti namiren iz iznose dobivenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade trokova izvrnog postupka. Takoer moe zahtijevati da mu se ustupi predmet izvrenja, s tim da poloi iznos koji odgovara vrijednosti dunikovog dijela u toj stvari. Postupak po prigovoru. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru, sud e podnosioca prigovora uputiti da u odreenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglaenja da je izvrenje na tom predmetu nedoputeno. Upuivanje treeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv.izlune tube, koja se ulae protiv povjerioca u izvrnom postupku. Izlunom tubom moe biti obuhvaen i dunik, ako osporava pravo treem licu. U tom sluaju su povjerilac i dunik suparniari na pasivnoj strani. Obustava i odlaganje izvrenjaObustava izvrenja. Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiu procesnih pretpostavki. Sud e ukinuti rjeenje i obustaviti postupak kad utvrdi: da je nenadlean; da je izvrna isprava pravosnano ukinuta, ponitena ili preinaena, ili je ukinuta potvrda izvrnosti; da ne postoji stvarna legitimacija stranaka; da je izvrenje predloeno na predmetima koji su izuzeti od izvrenja, ili je izvrenje na tim predmetima ogranieno; Sud e obustaviti izvrenje i zbog nedostataka koji se tiu izvrnog potraivanja, kad po prigovoru dunika utvrdi da se to potraivanje ugasilo na osnovu odreenih injenica ili postoje drugi nedostaci koji spreavaju ostvarenje potraivanja prinudnim putem. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. Povjerilac moe svojim aktivnim ili pasivnim dranjem izazvati obustavu izvrenja. Pod aktivnim dranjem ovdje se misli na povlaenje prijedloga za izvrenje, koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. Povlaenje prijedloga nema tetnih posljedica za povjerioca, koji moe podnijeti novi prijedlog za izvrenje. Kad je u pitanju pasivno dranje povjerioca, postoji vie situacija u izvrnom postupku gdje se na osnovu pasivnog dranja povjerioca prezumira da on ne eli nastavak postupka i postupak se obustavlja. Npr: ako povjerilac ne predujmi trokove u roku koji mu se odredi; ako je povjerilac u prijedlogu za izvrenje traio samo mjere obezbjeenja kao to su popis i procjena pokretnih stvari, zabrana potraivanja i sl, a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatrai izvrenje; ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronaene stvari na kojima se moe sprovesti izvrenje, sud e o tome obavijestiti povjerioca. Ako povjerilac ne predloi da se popis ponovo sprovede, sud e obustaviti izvrenje; ako povjerilac ne predloi odravanje drugog roita za prodaju pokretnih stvari, odnosno treeg roita za prodaju nekretnina. Obustava kao posljedica izlune tube treeg lica. Izluna tuba je tuba treeg lica radi izluenja od izvrnog postupka (tj.obustave izvrenja) na predmetima koji nisu vlasnitvo i, a izvrenik ih dri sine causa.Odlaganje izvrenja Odlaganje izvrenja je vrsta zastoja u izvrnom postupku. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. Zbog toga je u sluaju vjerovatnoe postojanja takvih razloga, svrsishodno odloiti izvrenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje, postupak e biti obustavljen, a ako ne nastavit e se sa sigurnijim izgledima za uspjeno okonanje. Sud odluuje o odlaganju na osnovu prijedloga uesnika u izvrnom postupku, tj. na prijedlog povjerioca, dunika, treeg lica ili javnog tuioca. Ako odlaganje predlae povjerilac, a izvrenje jo nije poelo, sud je duan da odloi izvrenje. Ako je izvrenje ve poelo, a dunik se protivi odlaganju, prijedlog povjerioca e biti odbijen. Na prijedlog dunika do odlaganja izvrenja moe doi iz svih razloga iz kojih bi provoenje izvrenja bilo sprijeeno ako dunik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Razlozi za odlaganje izvrenja na prijedlog dunika su primjerice navedeni u Zakonu. To su: ako je dunik protiv rjeenja o izvrenju podnio prigovor ili tubu; ako je protiv odluke na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tuba za ponitaj arbitrane presude; ako je dunik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvrnosti; ako se radi o uzajamnoj obavezi, a povjerilac svoju obavezu nije ispunio; ako dunik zahtijeva da se otklone nepravilnosti uinjene pri provoenju izvrenja. Sud i u drugim sluajevima moe odloiti izvrenje ako za to postoje opravdani razlozi. Na prijedlog treeg lica sud e odgoditi izvrenje ako nae da bi to lice pretrpilo znatniju tetu. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dunika, sud moe odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. Javni tuilac je ovlaten zahtijevati odlaganje izvrenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke, a njenim izvrenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. Posljedice odlaganja. Odlaganje ima posljedice prekida u parninom postupku. Sud po okolnostima sluaja odreuje vrijeme na koje se odlae izvrenje. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po slubenoj dunosti. Protuizvrenje Protivizvrenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvrenja na osnovu izvrne isprave, a potraivanje koje ta isprava sadri se ve ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnano ukinuta ili preinaena. Dakle, ono to je povjerilac stekao na osnovu takvog izvrenja steeno je bez osnova. Prijedlogom za protivizvrenje dunik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono to je dobio izvrenjem. Taj prijedlog se moe podnijeti u 4 sluaja: ako je dunik u toku izvrenja izmirio svoju obavezu tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraivanje; ako je izvrna isprava pravosnano ukinuta, preinaena, ponitena ili stavljena van snage; ako je rjeenje o izvrenju pravosnano ukinuto ili preinaeno; ako je proglaeno nedoputenim izvrenje koje je sprovedeno na novanim Subjektivni rok za podnoenje prijedloga je 3 mjeseca, a objektivni 1 godina. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom duniku preostaje mogunost da podnese tubu iz osnova neosnovanog bogaenja. Dunik moe tubu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvrenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraanje vie nije mogue. Postupak po prijedlogu. Prijedlog za protivizvrenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu, sud e donijeti odluku nakon odranog roita. Rjeenjem kojim usvaja prijedlog sud nalae povjeriocu da u roku od 15 dana duniku vrati ono to je dobio izvrenjem. potraivanjima koja se vode na raunu kod banke (ZPP).