Zagreb, prosinac 2008. Godište 1. broj 7.

PREDSTAVLJAMO

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 2.dio

II. Prava i slobode Članak 9.

(1) Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti svoje prezime i ime na jeziku kojim se služe, te da ono bude službeno priznato njima i njihovoj djeci upisom u matične knjige i druge službene isprave, u skladu s propisima Republike Hrvatske.

(2) Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da se obrazac osobne iskaznice tiska i popunjava i na jeziku i pismu kojim se služe.

Članak 10.Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo slobodno služiti se svojim jezikom i pismom, privatno i javno, uključujući pravo na jeziku i

pismu kojim se služe isticati oznake, napise i druge informacije u skladu sa zakonom.

Članak 11(1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu kojim se služe. (2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te drugim

školskim ustanovama (u daljnjem tekstu: školska ustanova) s nastavom na jeziku i pismu kojim se služe, pod uvjetima i na način propisanim posebnim zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

(3) Školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu se osnivati, te odgoj i obrazovanje provoditi za manji broj učenika od onog koji je propisan za školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu.

(4) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine).

(5) Pravo je i obveza učenika koji se odgajaju i obrazuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina da uz svoj jezik i pismo uče hrvatski jezik i latinično pismo prema utvrđenom nastavnom planu i programu.

(6) Odgojno obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine, odnosno nastavnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, a potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.

(7) Visoka učilišta organiziraju provođenje programa školovanja odgajatelja, učitelja i nastavnika za obavljanje poslova odgoja i obra-zovanja na jeziku i pismu kojim se služe nacionalne manjine u dijelu koji sadrži posebnosti nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine).

(8) Pripadnici nacionalnih manjina mogu radi provođenja odgoja i obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, na način i pod uvjetima propisanim zakonima, osnivati predškolske ustanove, osnovne i srednje škole i visoka učilišta.

(9) Učenicima školske ustanove na hrvatskom jeziku i pismu omogućit će se učenje jezika i pisma nacionalne manjine na način propisan posebnim zakonom, prema utvrđenom nastavnom programu od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave, uz osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave.

Članak 12. (1) Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne

samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice. (2) Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se i kada je to predviđeno

međunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i kada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili statutom jedinice područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

(3) Ostali uvjeti i način službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima i u postupku pred upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave; u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, u postupku pred sudbenim tijelima prvog stupnja; u postupcima koje vode Državno odvjetništvo i javni bilježnici, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, uređuju se posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.

Članak 13. Zakonom kojim se uređuje uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina i/ili statutima jedinica lokalne samouprave propisuju se mjere koje

omogućuju na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Repu-blici Hrvatskoj.

Članak 14. (1) Slobodna je uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina. (2) Uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole na-

cionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske. (3) Jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave dužne su statutom propisati službenu uporabu i način korištenja

zastave i simbola nacionalnih manjina.

Članak 15. (1) Pripadnici nacionalnih manjina radi očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta mogu osnivati

udruge, zaklade i fundacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulturne, izdavačke (nakladničke), muzejske, arhivske, knjižnične i znanstvene djelatnosti.

(2) Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave sukladno svojim mogućnostima, financiraju djelovanje institucija iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Udruge, zaklade, fundacije i ustanove iz stavka 1. ovoga članka mogu u nazivu iskazivati da su nacionalne manjine njihovi osnivači.

Članak 16. (1) Pripadnici nacionalnih manjina, njihove udruge i vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina slobodno

održavaju veze s narodom s kojim dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja, te s pravnim osobama sa sjedištem na području države tog naroda koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, nakladničke (izdavačke) i humanitarne djelatnosti.

(2) Udruge pripadnika nacionalnih manjina i vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina mogu od tijela države naroda s kojim dijele obilježja iz stavka 1. ovog članka i od pravnih osoba te države primati bez plaćanja carine novine, časopise, knjige, filmove, videokasete, nosače zvuka, u ograničenom broju primjeraka, koje koriste za svoje potrebe, i mogu ih, bez plaćanja naknade, dijeliti pripadnicima nacionalne manjine.

(3) Udruge pripadnika nacionalnih manjina mogu za pripadnike nacionalnih manjina organizirati gostovanja profesionalnih i amaterskih kulturnoumjetničkih grupa, te organizirati druge kulturne i umjetničke priredbe i izložbe koje pridonose obogaćivanju kulture i identiteta nacionalne manjine. U ovakvim slučajevima strane osobe koje sudjeluju u provođenju priredbi i izložbi ne moraju imati radnu dozvolu.

(4) Pripadnici nacionalnih manjina mogu slobodno izražavati svoju vjersku pripadnost i očitovati svoju vjeru te u skladu s tim pripadati vjerskoj zajednici.

Članak 17. (1) Na temelju zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju djelatnosti javnog priopćavanja, proizvodnje i emitiranja radijskog i tele-

vizijskog programa, odgoja i obrazovanja, muzejska, arhivska i knjižnička djelatnost, te zaštita i očuvanje kulturnih dobara stvaraju se uvjeti za upoznavanje svih državljana Republike Hrvatske, osobito djece i mladeži kroz sadržaj odgojnog i obrazovnog rada i obvezne i izborne predmete obrazovanja, s poviješću, kulturom i vjerom nacionalnih manjina.

(2) U cilju ostvarivanja odredbe stavka 1. ovog članka poduzimat će se mjere koje će pripadnicima nacionalnih manjina olakšati pristup medijima.

Nastavak u slijedećem broju

Novinari iz dijaspore u Budimpešti kod predsjednice Parlamenta

Katalin Szili, predsjednica Mađarskog Parlamenta razgovara je sa članovima Konvencije mađarskih novinarskih uduga u inozem-stvu. Među pozvani iz Hrvatske bili su Rokuš Kalapiš i Peter Sekereš. Tema razgovora je bila, kako u Europi u XXI stoljeću stvoriti takvo nacionalno novinarstvo, koje će doprinjeti učvršćivanju mađarski jezika, mađarske kulture i tradicije kod Mađara van granica. Tom cilju će doprinjeti i web stranica Foruma mađarskih predstavnika kar-patske kotline. U kojem obliku će se to ostvariti, doznat će se nakon budućih usuglašavanja, ali cilj je da posoje jedinstveni medijski pro-stor za povezivanje i zajednička promišljanja. Web stranica će pružiti mogućnost da i građani Mađarske bolje upoznaju položaj Mađara koji žive van granica.

Mađarski Parlament planira raspisati dva natječaja za mladež, za bolje upoznavanje pložaja i života Mađara u dijaspori. Jedan bi bio natječaj za najbolju fotografije o životu dijaspore, a drugi natječaj za teme i prijedloge, temeljem kojih bi se na posebnim nastavnim sati-ma u školama mladež iz Mađarske sa životom Mađara u inozemstvu. Katalin Szili upoznala je novinare iz dijaspore, da podržava ideju da se slijedeća 2009. godina proglasi godinom mađarskog novinarstva.

MTI

Ispravak

Dr. László Horváth, člana Savjeta dijaspore o čijem smo osnivanju u Budimpešti izvjestili u prošlom broju obratio se pismom uredništvu, te mu se ovim putem ispričavamo i objavljujemo ispravke pogrešaka nastalih u prijevodu, uz napomenu da je članak na mađarskom jeziku direktno preuzet od MTI-a.

“Za člana Savjeta iz Republike Hrvatske izabran je Dr. László Horváth, jednog od inicijatora osnivanja Saveza mađarskih udruga, tajni-ka te interesne zajednice do 2003. godine, člana javnog tijela Mađarske akademije znanosti, član Povjerenstva predsjedništva mađarske znanosti u inozemstvu Mađarske akademije znanosti, suosnivača, dopredsjednika i tajnika Društva mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj....”

Uredništvo

Obavijest I ove nam godine Odred izviđača Mađara OŠ Ivana Gundulića “ Zrinyi Miklós” iz Beča donosi Betlehemsko svjetlo. Betlehemsko svjetlo simbol je Kristove duhovnosti, koje će poslije dugog putovanja stići i do nas. Već se dva desetljeća provodi akcija Betlehemskog plamena mira, a u nju se iz godine u godinu uključuje sve više ljudi. Ovaj plamen je svačiji, pripada svakom dobrohotnom čovjeku bez obzira na religiju ili konfesiju. Plamen se može od izviđača dobiti, odnjeti kući, može se prosljeđivati kako bi dospio u što više obitelji. Iskoristimo i mi priliku, primimo u svoje domove svjetlo i top-linu Betlehemskog plamena, kako bi on prožeo i naša srca. Betlehemsko svjetlo će svima biti dostupno na mađarskoj misi u crkvi Sv. Marka u nedjelju 21. prosinca od 9 do 10 sati.

DOGAĐANJA

U Gornjem Kuršancu obilježene 343. godišnjica smrti Nikole Zrinskog

Po petnaesti put od neovisnosti Republike Hrvatske, u utorak 18. studenog održana je u Gornjem Kuršancu svečanost spomena smrti hrvatskog bana, vojskovođe i pjesnika Nikole Zrinskog Čakovečkog, tragično stradalog u lovu toga dana 1664. u Kuršanečkom lugu. Kod spomen-obeliska, koji je 1738. dala izraditi grofica Althan i koji je 1994. ponovno postavljen u Gornjem Kuršancu u Spomen-parku Zrinskih, položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Vijence i svijeće položila su izaslanstva Međimurske županije, Matice hrvatske Ogran-ka Čakovec, Općine Nedelišće i Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Zrinske garde Čakovec, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”, Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski” Zagreb, Franjevačkog samostana i bratstva Čakovec, Župe Novo Selo na Dravi, Vojne akademije “Nikola Zrinski” Budimpešta, Viteškog reda mađarske kulture, izaslanstvo iz Letenya, Odreda izviđača Mađara Osnovne škole “Ivana Gundulića” iz Zagreba i Lovačkog saveza Međimurske županije. U prigodnom pro-gramu sudjelovali su članovi vokalne skupine Pjevačkog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedelišća, a recitacijama čenik OŠ “Ivan Gundulić” Zagreb i Ištvan Horvat iz Mađarske. Svečanost je uzveličala i povijesna postro-jba Zrinska garda Čakovec koja je na kraju izrekla pozdrav “Navik on živi ki zgine pošteno” te je iz gardijskog topa ispaljen počasni plotun.

Peter SekerešMladi izviđači poslije nastupa

10. obljetnica Saveza mađarskih udruga

Povodom 10. obljetnice osnutka Saveza mađarskih udruga 29. studenoga u Zmajevcu udruge članice Savaza Mađarskih Udruga (SMU) predstavile su se gostima i drugim društvima na manifestaciji pod nazivom „10 godina zajedno“. Pozdravnu riječ održao je Šandor Ju-has, predsjednik SMU-a, a tijekom kulturnog programa podijelili su nagrade predstavnicima udruga. Od istaknutih gostiju manifestacije nazočni su bili glavna direktor ica Odjela za nacionalnu potiliku Ureda Predsjednika Vlade dr. Erika Törzsök, te potpredsjednici ovog Saveza saborski zastupnik mađarske nacionalne manjinu Deneš Šoja i njegov zamjenik Josip Kel.

Mađarske kulturne udruge u Hrvatskoj koje su sudjelovale na SMU-ovoj smotri uljepšale su taj jubilej izvedbom narodnih plesova, pjesama, scenskih komada i recitacija. Kao zagrebačka udruga članica sudjelovalo je MKD Ady Endre, iz kojeg su se publici predstavile dramska i glazbena sekcija.

Lea Kovács

Književna večer Sándora Máraia uz gostovanje Mihálya Szegedi-Maszáka

U srijedu, 19. studenoga 2008. u 19 sati u knjižari Profil Megastore u Zagrebu održana je književna večer Sándora Máraia u organizaciji Vele-poslanstva Republike Mađarske i nakladničke kuće Mirakul. Predstavljen je Máraijev roman „Ljubavnik u Bolzanu“ u prijevodu Xenie Detoni. Na književnoj večeri posvećenoj glasovitu mađarskomu književniku govorio je profesor komparativne književnosti na budimpeštanskome Sveučilištu i član Mađarske akademije znanosti Mihály Szegedi-Maszák, koji ga je i osobno poznavao. Prikazao nam je portret Sándora Máraia, književnika koji je posthumno proglašen jednim od najvažnijih pisaca europske književnosti 20. stoljeća. Na predstavljanju su još sudjelovali prevoditeljica Xenia Detoni i dramski umjetnik Goran Grgić, koji je čitao odabrane ulomke iz romana. Kod nas su do sad objavljene njegove knjige: “Kad svijeće dogore” (Fidas, 2003.), “Judit : Tri lica ljubavi” (Mirakul, 2006.), “Ester - uzaludna ljubav” (Mirakul, 2007.) “Zemlja, Zemlja” (Mirakul, 2007.) i “Ljubavnik u Bolzanu” (Mirakul, 2008.).

Lea Kovács

Dan Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba

U subotu, 21. studenoga Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba na tradicionalnoj Mađarskoj noći proslavilo je Dan Vijeća u restoranu Kaptolska klet u srcu Zagreba.

Na početku večeri predsjednik Vijeća Zoltan Balaž-Piri kratkim obraćanjem pozdravio je nazočne i naglasio da je 2008. godina bila bogata događanjima i usješna za Mađare u Zagrebu. Od uvaženih gostiju nazočni su bili: bivši veleposlanik RH u Mađarskoj Stanko Nick sa suprugom, Šandor Galamboš osobni izaslanik gradonačelnika Mi-lana Bandića, savjetnici u Veleposlanstvu Republike Mađarske Toni Disztl i Peter Zavoczky sa suprugama, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije i supredsjednik mađarske Koordinacije János Andocsi, Predsjednik Vijeća makedon-ske nacionalne manjine Grada Zagreba i podpredsjednik Koordinaci-je nacionalnih manjina Grada Zagreba Anastas Saša Odžaklieski.

Preko stotinjak gostiju cijele večeri ugodno je zabavljao mađarski glazbeni sastav “Újra együtt” (Ponovo zajedno) iz Doroslova, a uz ukusna jela, ples i prijateljsko druženje proslava se otegla dugo u noć.

Peter SekerešDobro raspoloženje na Mađarskoj noći

Zasjedalo je Vijeće mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije

3. prosinca u svom sjedištu u Prosvjetno kulturnom centru Mađara u Osjeku, Vijeća mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije održana je svoju 7. sjednicu, na kojoj je bio nazočan i Peter Sekereš, supredsjednik mađarske nacionalne Koordinacije, koji se zahvalio na pozivu i izrazio nadu da će se dalje produbiti suradnja između Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Koor-dinacije i ostalih mađarskih Vijeća i predstavnika, jer bi ustvari Koor-dinacija trebala biti “miniparlament” Mađara u Hrvatskoj. U sklopu svog izlaganja prisutne je ukratko izvjestio i o radu zagrebačkog Vijeća. Predsjednik János Andócsi podnio je izvješće o razgrana-toj djelatnosti i o proračunu Vijeća mađarske nacionalne manjine Osiječko-baranjske županije.

Peter Sekereš

Izdavač: Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaUredništvo: Odbor za informiranje Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba

Adresa: Vodovodna 15, Zagreb tel: 098/484974 fax: 3777-164 mail: iroda@zg-magyar.hr MBS: 1795040internetska stranica: www.zg-magyar.hr

Izlazi jednom mjesečno u 1000 primjeraka

Proslava dana Svetog Nikole u Zagrebu

U petak 5. prosinca izaslanik Veleposlanstva Republike Mađarske posjetio je mađarsku vrtičku skupinu u vrtiću Potočnica, te učenike dvojezične nastave u OS I. Gundulić. Tom prigodom savjetnik Toni Disztl predao je didaktičku opremu vrtiću, a dje-cu uveselio slatkišima, koja su uzvratila prigodnim malim pro-gramom. Učenici su u školi dobili od Veleposlanstva knjige u po-vodu predstojećih blagdana.

U subotu 6. prosinca u popodnevnim satima 85 djece je došlo u prigodno okićeni MKD Ady Endre da dočekaju Svetog Niko-lu. Duhovita lutkarska predstava “igre na vodi” kazališta KVAK olakšala im je čekanje. Nakon interesantne predstave tijekom radosnog pjevanja stigao je i Sveti Nikola, koji je toplim riječima pozdravio djecu i ispričao životopis sveca čiji lik predstavlja. Nara-vno svu djecu darivao je prigodnim poklonima. Uspješnost već tradicionalne priredbe posebno se može zahvalitiKatalin Svaguša i Eszter Petković, Laslu Molnaru koji je bio Sv. Nikola, te Vijeću mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba koje je osigurao materijalne preduvjete.

Annamaria Šehtel

Koncert Irén Lovász u Katedrali

Zagrebačkoj atmosferi u vrijeme došašća pridonijela je i mađarska pjevačica narodnih pjesama Irén Lovász. Njezin koncert Nebeski glas u katedralu je privukao sve one željne srednjovjekovnih zvukova. Iren je za ovaj koncert odabrala najljepše pjesme sakralnog nar-odnog blaga koje već godinama skuplja i istražuje. U proučavanju duhovne baštine srednje Europe za ovu doktoricu etnografije poseb-no mjesto imaju etničke manjine. “U kulturama koje žive u manjini uvijek se znatno očuva arhaičniji sloj folklora, zbog toga i intezivnije skupljam i i stražujem mađarske elemente u Hrvatskoj, ali i hrvatske u Mađarskoj. Te pjesme imaju uistinu posebnu vrijednost” - izjavila je poznata pjevačica. Irén Lovász svjetski je priznata etnoglazbenica koja iza sebe ima deset samostalnih albuma.

Njezin zagrebački nastup u pratnji orkestra Makam organiziralo je Veleposlanstvo Republike Mađarske u Zagrebu. Na koncertu je bilo oko dvijestotinjak posjetitelja, a posebni gosti bili su Luka Bebić predsjednik Hrvatskog Sabora i Milka Mesić supruga predsjednika Republike Hrvatske. HRT

Blagoslovljeni Božić i srnu Novu Godinu svima želiVije Mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba

U MKD Ady Endre U vrtiću