predavanje1 novo
DESCRIPTION
programiranjeTRANSCRIPT
Literatura B. Motik, J. Štibar: Demistificirani C+
+, Element 1997 N. Lipljin: Programiranje/1, TIVA/FOI
2004
Tko sudjeluje na predmetu Predavanja i auditorne vježbe
prof. dr. sc. Alen Lovrenčić Laboratorijske vježbe
doc.dr.sc. Danijel Radošević Mario Konecki, mag. inf. Robert Kudelić, mag. inf.
Kako doći do ocjeneIći na
predavanjai vježbe
Bio na60%
predavanja
Bio na100%labosa
ne
da
1da
Izostaos 3 ili manjelabosa
ne
ne
Nadoknadelabosa
Nadoknadio
labose
da
neda
Kako doći do ocjene1
Sakupio51 od 100
bodova
Ispit
neZadovoljan
socjenom
Pisanjeseminara
ne
Upis ocjene
da
RiješioVježbu 11
da
da
ne Bodovna skala:
• 0-49 – izlazak na ispit• 50-59 – dovoljan(2)• 60-74 – dobar(3)• 75-89 – vrlo dobar(4)• 90-100 – izvrstan(5)
Što raditi i ne raditi? Tražiti objašnjenje
u literaturi Tražiti objašnjenje
na Internetu Tražiti objašnjenje
na konzultacijama Tražiti objašnjenje
od kolege Naučiti
programirati
Prepisati rješenje iz literaturePrepisati rješenje s InternetaPrepisati rješenje od kolege
Naučiti varati
Uvod
Što je programiranje Programiranje je jedna od
najtemeljnijih informatičkih disciplina
Programiranje se bavi osmišljavanjem i izradom računalnih programa
Svaki informatičar mora znati programirati
Što je programiranje
Top
Down
od ideje
do programa
Od ideje do programa
Problem
Algoritam
Program
Problem Problem je zadatak koji trebamo
riješiti pomoću računala Treba biti zadan općenito Treba biti zadan jasno Treba obuhvaćati sve moguće slučajeve
Kako zadati problem Detaljni opis ulaznih podataka Opis rezultata i njegove veze s ulaznim
podacima
Problem Problem izračuna aritmetičkih
operacija
ULAZ: Dva decimalna broja A i B i aritmetička operacija
IZLAZ: A B
Algoritam Algoritam je postupak kojim
rješavamo problem 0 ili više ulaza 1 (ili više) izlaza Determinantnost Efektivnost Konačnost
Algoritam Načini zapisivanja algoritma
Prirodni jezik Pseudokod Programski jezik
Algoritam1. Upiši decimalni broj A2. Upiši decimalni broj B3. Upiši operator Theta4. Ako je Theta5. +: Ispiši A+B6. -: Ispiši A-B7. *: Ispiši A*B8. /: Ispiši A/B
Algoritam#include <iostream>int main () {
float A,B;char Theta;std::cin >> A >> B;std::cin >> Theta;switch (Theta) {
case '+': std::cout << A+B; break;case '-': std::cout << A-B; break;case '*': std::cout << A*B; break;case '/': std::cout << A/B;
}return 0;
}
Programski jezici
Progamski jezik Progamski jezik je formalni jezik kojim
se u računalu opisuju algoritmi Algoritam zapisan u programskom
jeziku naziva se računalni program.
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
1949 Asembler (John Mauchly)
1957 Fortran (IBM) FLOW-MATIC (UNIVAC)1958 ALGOL (Miting u Zurichu)1959 COBOL (Short Term Commitee)
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Fortran ALGOL COBOL
1960 1961 196219631964 BASIC (Dortmauth Uni)19651966196719681969
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Fortran ALGOL BASIC COBOL1970 1971 Pascal (Niklaus Wirth)1972 C (Dennis Ritchie – Bell)19731974 197519761977 Modula 2 (Niklaus Wirth)19781979
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Fortran Pascal Modula 2 BASIC C COBOL1980 198119821983 1984 C++ (Bjarne Stroustrup – Bell) 1985198619871988 Oberon (Niklaus Wirth)1989
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Fortran Pascal Modula 2 Oberon BASIC C C++ COBOL1990 Visual Basic (Microsoft)1991199219931994 Java (Sun)1995 Delphi (Anders Hejlsberg – Borland)199619971998 1999
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Fortran Pascal Modula 2 Oberon Delphi BASIC Visual Basic C C++ Java COBOL
200020012002 C# (Anders Hejlsberg – Microsoft)20032004 2005200620072008 2009
Razvoj programskih jezika
1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
1943. Godine Konrad Zuse je u svojoj doktorskoj disertaciji objavio svoj programski jezik koji se
zvao Plankalkül. Jezik se pokretao na računalima koje je on sam napravio. Jezik je imao petlje,
polja, matematičke izraze. Nažalost njegov rad bio je izgubljen sve do 70-tih godina.
Klasifikacija programskih jezika
Strukturnoprogramiranje
ObjektnoOrijentiranoprogamiranje
Proceduralnoprogamiranje
Funkcijskoprogramiranje
Logičkoprogramiranje
CPascal Fortran
BASIC C++
Oberon
SQL
Prolog Datalog
Daplex
Flora
MLLisp
Naš izbor:
Programski jezik C++
Zašto C++? Nudi moderne koncepte kao što je
objektni pristup Prema posljednjim istraživanjima blizu
70% programskog koda u SAD napisano je u jednom od jezika iz obitelji C (C, C++, Java)
C – Dennis Ritchie - 1972 Programski jezik relativno niske razine Prvenstveno osmišljen za izradu
sistemskog softvera, no sadrži sve komponente potrebne za opću namjenu
Brz je Strukturan je
C++ – Bjarne Stroustrup - 1984 Izravni nasljednik programskog jezika
C Sadrži sve mogućnosti programskog
jezika C Omogućava objektni pristup
programiranju