Komunikacija

Sadraj predavanjaZato nam treba ovaj kolegij? Prikaz sadraja kolegijaVrste komunikacijeCiljevi komunikacije Osnove komunikacijskog procesa

Komunikacija

Zato nam treba ovaj kolegij?

Odgovorite na sljedea pitanja:Koje vjetine u odnosima s ljudima smatrate da su vam potrebne:u podruju u kojem mislite ostvariti svoju karijeruda biste svladali zahtjeve ovog studijada biste zadovoljili vae osobne potrebe i interese

Vjetine u odnosima s ljudimaDobri meuljudski odnosi nisu rezultat sluaja, nego poznavanja odreenih elemenata bitnih za uspjenu komunikaciju i primjene tih elemenata u specifinoj situaciji."Vjetine u odnosima s ljudima" predstavljaju kombinaciju dobrih:interpersonalnih vjetina (sposobnost suradnje sa drugima) intrapersonalnih vjetina (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama)

Vjetine u odnosima s ljudimadanas se pred ljude postavljaju puno vei zahtjevi u pogledu dobrih interpersonalnih i komunikacijskih vjetina novije generacije vjerojatno e se susretati i raditi sa najrazliitijim ljudima, pa i iz razliitih krajeva svijeta ljudi se mogu nai u nebrojeno vie razliitih situacija, a u svakoj od njih postoje razliite mogunosti djelovanja

Vjetine u odnosima s ljudimaMnogo vea osobna odgovornost za: donoenje odluka o prikladnom ponaanju u svakoj situacijirazvijanje dobrih meuljudskih odnosa odravanje tih odnosa To trai:mnogo veu razinu nae umjenosti i tolerancije u ophoenju s drugima spremnost na mijenjanje naih stavova i uvjerenja

Vjetine u odnosima s ljudimadanas su kljuan element uspjeha u raznim profesionalnim podrujima jednako toliko vane u suvremenom gospodarstvu kao i znanje, informiranost ili tehnike vjetine do nedavno zanemarene u studijskim programima

Profesionalni identitet i komunikacija

znanja i vjetineosobine linostii sposobnostistavovivrijednosticiljevi

komunikacijaprofesionalni identitet

kolegeefklijentvanjski suradnici

Vjetine u odnosima s ljudimaSvaki dobar strunjak mora imati razvijene 3 vrste vjetina: Tehnike (sposobnost primjene specifinih znanja iz struke)Konceptualne (kognitivna sposobnost za analizu i rjeavanje sloenih situacija)Socijalne (sposobnost zajednikog rada s drugim ljudima, njihovog razumijevanja i motiviranja, kako pojedinano, tako i u grupama)

Vjetine u odnosima s ljudima

Vrhunskimanageri

Srednji manageri

Poslovoe

Zastupljenost potrebnih vjetina na razliitim razinama u radnoj organizaciji

Konceptualne Socijalne

Tehnike

Zadatak A

Procijenite svoju sposobnost komunikacije na skali od 1 (slaba) do 10 ( izvrsna)!

Ocjena: _______

Zadatak B

Procijenite kakve su u ovom trenutku vae vjetine u odnosima s ljudima!

Ocjena: _______

Komunikacija Prikaz sadraja kolegija i rasporeda rada

Komunikacija III. Vrste komunikacije

INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJAINTERPERSONALNA KOMUNIKACIJAKOMUNIKACIJA U MALOJ GRUPIJAVNA KOMUNIKACIJAMASOVNA KOMUNIKACIJA Vrste komunikacije dijelimo s obzirom na broj ljudi koji ukljuuju.

PRIMJERI?Kroz intrapersonalnu komunikaciju razgovaramo sami sa sobom. Na taj nain uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, ak i uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima.

uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono,razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti,uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima. INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA komunikacija sa samim sobom

PRIMJERI?Kroz intrapersonalnu komunikaciju razgovaramo sami sa sobom. Na taj nain uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, ak i uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima.

dolazimo u interakciju s drugim ljudima, uimo o njima, ali i o sebi i o vanjskom svijetuotkrivamo sami sebe drugima uspostavljamo, odravamo, prekidamo (a ponekad i popravljamo) nae veze.

PRIMJERI?Kroz interpersonalnu komunikaciju dolazimo u interakciju s drugim ljudima, uimo o njima, ali i o sebi, i otkrivamo sami sebe drugima. Bilo da se radi o poznanicima, starim prijateljima, ljubavnicima ili lanovima obiteljima, kroz ovu vrstu komunikacije uspostavljamo, odraavamo, prekidamo (a ponekad i popravljamo) nae veze.

rjeavamo probleme, razvijamo nove ideje i dijelimo svoje znanje i iskustvo.

PRIMJERI?U maloj grupi u interakciji smo s drugima, rjeavamo probleme, razvijamo nove ideje i dijelimo svoje znanje i iskustvo. Od intervjua za posao do sastanka upravnog odbora, od neformalne socijalne grupe koja sjedi uz kavu do formalnog sastanka naa komunikacija i razgovori o najrazliitijim temama uglavnom se dogaaju u maloj grupi.

I kad smo u ulozi publike i kad smo u ulozi govornika: nove informacije i injeniceuvjeravanjeutjecaj na druge da razmiljaju na odreeni nain odnosno da promijene svoje stavove ili vrijednosti

PRIMJERI? Nema sredstvaKroz ovaj oblik komunikacije drugi nas informiraju i nagovaraju. A zauzvrat i mi to radimo drugima nagovaramo ih da kupe, da razmiljaju na odreeni nain, da promijene svoje miljenje, stavove, vrijednosti.

najee je impersonalna slui se nekim od sredstava masovne komunikacije dvosmjernost i mi utjeemo na formu i sadraj medija

PRIMJERI?Inpersonalna i slui se sredstvomMasovna komunikacija uglavnom se odvija putem medija filmovi, televizija, radio, novine, knjige. I ovaj utjecaj je dvosmjeran. I mi utjeemo na formu i sadraj medija putem svojih navika potronje ili preferencija za odreenom vrstom filmova.

sve vrste komunikacije, osim intrapersonalneu kontaktu smo s ljudima iz drugih kultura, iji su obiaji, uloge i pravila razliiti od naihuimo razumjeti druge naine razmiljanja i ponaanja, te postajemo svjesni razlika u ljudskom iskustvu

MEUKULTURALNA KOMUNIKACIJA

Sve vrste komunikacije, osim intrapersonalne, mogu biti MEUKULTURALNA KOMUNIKACIJA. U ovoj vrsti komunikacije nalazimo se u kontaktu s ljudima iz drugih kultura, iji su obiaji, uloge i pravila razliiti od naih. (mislite da je to mogue u Hrvatskoj?)Kroz ovaj tip komunikacije uimo razumjeti druge naine razmiljanja i ponaanja, te postajemo svjesni velikih razlika u ljudskom iskustvu.

Zadatak

U kakvim vrstama komunikacije ste danas sudjelovali?

Komunikacija

IV. Ciljevi komunikacije

OtkrivanjeUspostavljanje odnosaPomaganjeUvjeravanjeZabavaCILJEVI KOMUNIKACIJE

1. OTKRIVANJEotkrivamo informacije o sebiuimo o sebi i drugimasaznajemo nove informacije o stvarima, ljudima i dogaajima

Danas se oslanjamo na komunikacijske medije kako bi ispunili ovu funkciju.Informacije koje saznajemo putem medija u interakciji s onim to znamo iz interpersonalnih odnosa postaje dio naeg iskustva.

Jedan od glavnih ciljeva komunikacije povezan je s otkrivanjem informacija o sebi. Kada komuniciramo s drugom osobom, uimo i o sebi i o drugoj osobi. Naa samo-percepcija uvelike je rezultat onoga to smo o sebi nauili kroz komunikaciju s drugima, posebno u interpersonalnim situacijama. Kao to nam pomae u razumijevanju sebe i drugih osoba, komunicirajui otkrivamo puno o vanjskom svijetu o objektima, dogaajima i ljudima. Danas se jako oslanjamo na razliite komunikacijske medije kako bi saznali neto o zabavi, sportu, ratovima, ekonomskom razvoju, zdravlju i hrani, novim proizvodima na tritu i slino. Ono to saznajemo iz medija u interakciji je s onim to znamo iz naih interpersonalnih interakcija. Pokupimo informaciju iz medija, razgovaramo o njoj s drugim ljudima, da bi je naposljetku internalizirali i pohranili kao rezultat interakcije izmeu ta dva izvora.

2. USPOSTAVLJANJE ODNOSAuspostavljanje odnosaodravanje odnosaprekid odnosa

Uspostavljanje i odravanje bliskih odnosa s drugima jedna je od najveih motivacijskih sila. Veina ljudi eli se osjeati poeljno i voljeno, a da istovremeno vole i druge. I vi sami vjerojatno troite dosta svojeg vremena na uspostavljanje i odravanje socijalnih odnosa. Komunicirate s bliskim prijateljima u koli, na poslu, i preko telefona. Razgovarate sa svojim roditeljima, djecom, braom i sestrama. U interakciji ste sa svojim partnerom. Kada se sve to zbroji jasno je kako vam to oduzima puno vremena to svjedoi o vanosti ovog cilja komunikacije. Naravno, komunikaciju moete koristiti i da se udaljite od drugih, kako bi se posvaali ili raspravljali sa svojim prijateljima ili partnerom, ak i kako bi prekinuli neku vezu.

3. POMAGANJEuitelji, terapeuti, savjetovatelji ovu funkciju koriste kao temelj svoje profesije

davanje konstruktivne kritike,izraavanje empatije,rjeavanje problema

Terapeuti, savjetodavci, uitelji, roditelji i prijatelji samo su neke od kategorija ljudi koji esto, iako ne uvijek, koriste komunikaciju kako bi nekome pomogli. Kao to je sluaj s terapeutima i savjetovateljima, neke profesije se temelje na ovoj funkciji komunikacije. Iako sva zanimanja barem u nekoj mjeri ispunjavaju ovu funkciju. Ovu funkciju koristimo i kada dajemo konstruktivnu kritiku, izraavamo empatiju, radimo s grupom na rjeavanju nekog problema, ili paljivo sluamo neki javni govor. Dobivanje i davanje pomoi glavne su funkcije internetske komunikacije, a ujedno i glavni razlozi zato se ljudi slue Internetom.

4. UVJERAVANJENeki istraivai tvrde kako je svaka komunikacija persuazivna (cilj joj je uvjeriti nekoga u neto)Npr:samoprezentacijski ciljevi: komuniciramo s ciljem da kod drugih stvorimo sliku koji elimo da imaju o namaargumentacijski ciljevi: komuniciramo kako bismo sugovornika uvjerili da smo u pravu instrumentalni ciljevi: komuniciramo kako bismo druge potakli da za nas neto napravejedan od najeih ciljeva komunikacijesvakodnevno pokuavamo promijeniti ponaanja i stavove drugih

Ljudi puno vremena potroe na uvjeravanje, bilo kao primatelji bilo kao poiljatelji poruke. Svakodnevno, u svojim interpersonalnim i grupnim interkacijama pokuavamo promijeniti stavove i ponaanja drugih. Pokuavamo ih natjerati da glasaju za odreeni opciju, iskuaju novu dijetu, kupe odreeni proizvod, pogledaju film, proitaju knjigu, upiu odreeni teaj, vjeruju da je neto tono ili krivo, vrednuju ili obezvrijede neku ideju itd. Prilikom intervjua pokuavate nagovoriti neku kompaniju da ba vas zaposli, ili tijekom javnog govora nagovarate publiku da ba vas izaberu. Ovaj popis je beskonaan. Neki istraivai ak tvrde da je sva komunikacija persuazivna i da sva komunikacija tei nekom persuazivnom cilju. Na primjer: a) samo-prezentacijski ciljevi: komunicirate s ciljem da drugima prenesete imid za koji elite da o vama imaju; b) odnosni ciljevi: komunicirate kako bi stvorili odnos s nekim koji zadovoljava vae potrebe; c) instrumentalni ciljevi: komunicirate kako bi od drugih dobili da za vas neto naprave

5. ZABAVA

prianje viceva, gledanje komedija, prepriavanje zanimljivih pria, traanjezadovoljenje motiva ka ugodi omoguava oputanje i bijeg od svakodnevnih briga i pritisaka

Najvjerojatnije puno svojeg vremena u komuniciranju troite na zabavu. Komunikacija kao zabava ukljuuje motive ka ugodi, bijegu i oputanju. Npr. esto sluate komedijae, ili svoje prijatelje, zato to su vam zabavni, uzbudljivi i pri tome uivate. Priate viceve, govorite otroumne stvari i prepriavate zanimljive prie uglavnom zbog uitka koji dobivate vi i vai sluai. Slino tome, moete komunicirati zato to vas to oputa te vam omoguava da pobjegnete od svakodnevnim pritisaka i odgovornosti.

VIEZNANA PRIRODA LJUDSKE KOMUNIKACIJESvaka komunikacija zapravo je jedinstvena kombinacija ovih ciljeva, potie ju jedinstvena kombinacija motiva, i moe zavriti s jedinstvenom kombinacijom rezultata.

Ciljevi komunikacije mogu se podijeliti i s obzirom na druge kriterije. Prvo, s obzirom na motiv s kojim zapoinjemo komunikaciju kako bi dobili neku informaciju ili znanje ili stvorili neki odnos. Drugo, s obzirom na krajnji rezultat komunikacije koji elimo postii. Na primjer, zapoinjemo komunikaciju s drugom osobom kako bi poveali nae znanje o sebi i drugima, ili kako bi utjecali na druge. Svaka komunikacija zapravo je jedinstvena kombinacija ovih ciljeva, potie ju jedinstvena kombinacija motiva, i moe zavriti s jedinstvenom kombinacijom rezultata. Podijeliti tablicu s pregledom ciljeva i funkcija.

Razmislite!Koriste li mukarci i ene komunikaciju u razliite svrhe (za razliite ciljeve)?mukarci komuniciraju vie kako bi dobili informacije enama je cilj komunikacije uspostavljanje odnosaspolne razlike opaaju se i u komunikaciji putem kompjutoraene koriste IT kako bi gradile i odravale odnosmukarci koriste IT za igru i oputanje

REFLEKSIJA RAZLIKA IZMEU MUKARACA I ENA (5 min)Laika vjerovanja i istraivanja pokazuju kako mukarci i ene koriste komunikaciju za razliite svrhe. Openito, mukarci komuniciraju vie kako bi dobili informacije, dok je enama cilj komunikacije uspostavljanje odnosa. Spolne razlike opaaju se i u komunikaciji putem kompjutera. Na primjer, ene koriste ICQ vie kako bi gradile odnos, dok ga mukarci koriste za igru i oputanje.

Komunikacija Osnove komunikacijskog procesa

Osnove komunikacijskog procesa

Izvor PrimateljumKanalPovratna informacijaPoruka

Osnove komunikacijskog procesa IZVOR alje PORUKU (misli i/ili osjeaji) putem KANALA (slunog, vidnog, olfaktornog, taktilnog, okusnog) do PRIMATELJA um Povratna informacija

um ili buka= sve to ometa komunikaciju ili prepreka u komunikaciji = sve to iskrivljuje poruku, sve to sprjeava primatelja da u potpunosti primi poruku

um ili bukaum se moe pojaviti:pri oblikovanju poruke (npr. nerazgovijetna, nerazumljiva ili dvosmislena poruka) prilikom njenog prijenosa (gubitak dijelova poruke, ometajui signali i informacije) kao i kod primanja poruke (nedostatak pozornosti, informacijska preoptereenost primatelja, nerazumijevanje, pogreno tumaenje poruke)

Vrste umovaFiziki = smetnje koje su izvan i poiljatelja i primatelja, koje ometaju fiziki prijenos signala ili poruke

Npr. buka automobila, galama, preslabo ili prejako svjetlo, sunane naoale

Vrste umovaFizioloki = prepreke koje se nalaze unutar poiljatelja ili primatelja poruke

Npr. problemi s vidom ili sluhom, problemi u artikulaciji, gubitak pamenja, ali i umor, glad, e

Vrste umovaPsiholoki = kognitivne ili emocionalne prepreke

Npr. pristranosti ili predrasude koje imaju poiljatelj ili primatelj, misaona zatvorenost, pogrena oekivanja, zaljubljenost, tuga, trema

Vrste umovaSemantiki = pridavanje razliitog znaenja od strane poiljatelja i primatelja

Npr. sugovornici govore razliitim jezicima, upotreba argona ili strunih izraza, regionalne razlike u znaenju pojedinih izraza

um je neizbjeanSvaka komunikacija sadri um. um je nemogue u potpunosti ukloniti, ali ga se moe smanjiti.Jedna od najvanijih vjetina u komunikaciji je sposobnost da se prepoznaju razliite vrste umova i razviju naini kako se s njima nositi.

um se moe smanjiti!Razmislite: Kakvi se sve umovi javljaju u predavaonici? Kakve vrste uma postoje u komunikaciji u vaoj obitelji? Kakve se javljaju na vaem poslu? to moete uiniti da pobijedite takve vrste umova?

Povratne informacijePovratne informacije ili feedback pokazuju kako je poruka interpretirana i prihvaena od strane primatelja, kakav utjecaj je poruka imala na primatelja

Mogu se javiti u najrazliitijim oblicima od smjeka ili mrtenja, kimanja glavom, do verbalnih reakcija ili promjena u ponaanju

Povratne informacijevrlo su vane jer omoguuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije izmeu sudionika

Vanu vjetinu efikasne komunikacije ini upravo sposobnost itanja povratnih informacija i prilagoavanje poruke na temelju dobivenog feedbacka

Razlikuju se na 5 dimenzija:1. Pozitivne Negativne2. Usmjerene na osobu Usmjerene na sadraj poruke3. Neposredne Odgoene4. Slabo kontrolirane Visoko kontrolirane5. Podravajue Kritike

1. Pozitivne PI govore poiljatelju da je njegova poruka dobro primljena i neka nastavi komunicirati na isti nainNegativne PI govore poiljatelju da neto nije u redu i da je potrebno neto promijeniti u nainu komunikacije

2. a) Ba si draga!,Djeluje mi nervozno.

b) Moe li mi ponoviti taj broj telefona?, To ti je dobar argument!3. U interpersonalnim situacijama PI se gotovo uvijek javlja neposredno nakon to je poruka poslana.

U drugim oblicima komunikacije PI esto moe biti odgoena, reakcije se jave tek nakon odreenog vremena.4. PI moe varirati od spontane i potpuno iskrene reakcije sve do paljivo sastavljenog odgovora kojim se eli postii neki cilj (npr. kad vas nastavnik pita to mislite o njegovom kolegiju ili kad od nekoga dobijete poklon koji ba nije pogoen)5. Podravajue PI potvruju vrijednost poiljatelja, afirmiraju njegov nain gledanja na stvari i njegovu sliku o sebi.Kritike PI ukljuuju vrednovanje, one pokazuju kako prosuujemo neije ponaanje ili uradak.

Povratne informacijeSvaka povratna informacija je kombinacija svih navedenih dimenzija!

Efikasna upotreba povratnih informacija ukljuuje svjestan izbor du navedenih dimenzija, ovisno o cilju koji elimo postii.

Povratne informacijeTakoer, PI ne mora biti ili kritika ili podravajua tovie, dobra PI ukljuuje i jedno i drugo.

Osoba e najbolje prihvatiti nau kritiku ako je pruimo na sljedei nain:I. POHVALA: Ponite s pozitivnim: s konkretnom pojedinou koja vam se svidjela (to je ono dobro to elite da osoba zadri u svom ponaanju)II. KRITIKA/pitanje: Kod izricanja onog to vam se nije svidjelo budite specifini i naglasite da je to va dojam.Prigovor moete zamijeniti pitanjem kojim traite razjanjenje ili provjeravate svoj dojam.III. SUGESTIJA: Prijedlog za poboljanje izrecite tzv. JA-porukom: Ja bih u toj situaciji pokuala napraviti......

Zadatak

Kakvu biste mi povratnu informaciju dali za dananje predavanje?

PRIMJERI?Kroz intrapersonalnu komunikaciju razgovaramo sami sa sobom. Na taj nain uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, ak i uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima. PRIMJERI?Kroz intrapersonalnu komunikaciju razgovaramo sami sa sobom. Na taj nain uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, ak i uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima. PRIMJERI?Kroz interpersonalnu komunikaciju dolazimo u interakciju s drugim ljudima, uimo o njima, ali i o sebi, i otkrivamo sami sebe drugima. Bilo da se radi o poznanicima, starim prijateljima, ljubavnicima ili lanovima obiteljima, kroz ovu vrstu komunikacije uspostavljamo, odraavamo, prekidamo (a ponekad i popravljamo) nae veze. PRIMJERI?U maloj grupi u interakciji smo s drugima, rjeavamo probleme, razvijamo nove ideje i dijelimo svoje znanje i iskustvo. Od intervjua za posao do sastanka upravnog odbora, od neformalne socijalne grupe koja sjedi uz kavu do formalnog sastanka naa komunikacija i razgovori o najrazliitijim temama uglavnom se dogaaju u maloj grupi. PRIMJERI? Nema sredstvaKroz ovaj oblik komunikacije drugi nas informiraju i nagovaraju. A zauzvrat i mi to radimo drugima nagovaramo ih da kupe, da razmiljaju na odreeni nain, da promijene svoje miljenje, stavove, vrijednosti. PRIMJERI?Inpersonalna i slui se sredstvomMasovna komunikacija uglavnom se odvija putem medija filmovi, televizija, radio, novine, knjige. I ovaj utjecaj je dvosmjeran. I mi utjeemo na formu i sadraj medija putem svojih navika potronje ili preferencija za odreenom vrstom filmova. Sve vrste komunikacije, osim intrapersonalne, mogu biti MEUKULTURALNA KOMUNIKACIJA. U ovoj vrsti komunikacije nalazimo se u kontaktu s ljudima iz drugih kultura, iji su obiaji, uloge i pravila razliiti od naih. (mislite da je to mogue u Hrvatskoj?)Kroz ovaj tip komunikacije uimo razumjeti druge naine razmiljanja i ponaanja, te postajemo svjesni velikih razlika u ljudskom iskustvu.

Jedan od glavnih ciljeva komunikacije povezan je s otkrivanjem informacija o sebi. Kada komuniciramo s drugom osobom, uimo i o sebi i o drugoj osobi. Naa samo-percepcija uvelike je rezultat onoga to smo o sebi nauili kroz komunikaciju s drugima, posebno u interpersonalnim situacijama. Kao to nam pomae u razumijevanju sebe i drugih osoba, komunicirajui otkrivamo puno o vanjskom svijetu o objektima, dogaajima i ljudima. Danas se jako oslanjamo na razliite komunikacijske medije kako bi saznali neto o zabavi, sportu, ratovima, ekonomskom razvoju, zdravlju i hrani, novim proizvodima na tritu i slino. Ono to saznajemo iz medija u interakciji je s onim to znamo iz naih interpersonalnih interakcija. Pokupimo informaciju iz medija, razgovaramo o njoj s drugim ljudima, da bi je naposljetku internalizirali i pohranili kao rezultat interakcije izmeu ta dva izvora. Uspostavljanje i odravanje bliskih odnosa s drugima jedna je od najveih motivacijskih sila. Veina ljudi eli se osjeati poeljno i voljeno, a da istovremeno vole i druge. I vi sami vjerojatno troite dosta svojeg vremena na uspostavljanje i odravanje socijalnih odnosa. Komunicirate s bliskim prijateljima u koli, na poslu, i preko telefona. Razgovarate sa svojim roditeljima, djecom, braom i sestrama. U interakciji ste sa svojim partnerom. Kada se sve to zbroji jasno je kako vam to oduzima puno vremena to svjedoi o vanosti ovog cilja komunikacije. Naravno, komunikaciju moete koristiti i da se udaljite od drugih, kako bi se posvaali ili raspravljali sa svojim prijateljima ili partnerom, ak i kako bi prekinuli neku vezu. Terapeuti, savjetodavci, uitelji, roditelji i prijatelji samo su neke od kategorija ljudi koji esto, iako ne uvijek, koriste komunikaciju kako bi nekome pomogli. Kao to je sluaj s terapeutima i savjetovateljima, neke profesije se temelje na ovoj funkciji komunikacije. Iako sva zanimanja barem u nekoj mjeri ispunjavaju ovu funkciju. Ovu funkciju koristimo i kada dajemo konstruktivnu kritiku, izraavamo empatiju, radimo s grupom na rjeavanju nekog problema, ili paljivo sluamo neki javni govor. Dobivanje i davanje pomoi glavne su funkcije internetske komunikacije, a ujedno i glavni razlozi zato se ljudi slue Internetom. Ljudi puno vremena potroe na uvjeravanje, bilo kao primatelji bilo kao poiljatelji poruke. Svakodnevno, u svojim interpersonalnim i grupnim interkacijama pokuavamo promijeniti stavove i ponaanja drugih. Pokuavamo ih natjerati da glasaju za odreeni opciju, iskuaju novu dijetu, kupe odreeni proizvod, pogledaju film, proitaju knjigu, upiu odreeni teaj, vjeruju da je neto tono ili krivo, vrednuju ili obezvrijede neku ideju itd. Prilikom intervjua pokuavate nagovoriti neku kompaniju da ba vas zaposli, ili tijekom javnog govora nagovarate publiku da ba vas izaberu. Ovaj popis je beskonaan. Neki istraivai ak tvrde da je sva komunikacija persuazivna i da sva komunikacija tei nekom persuazivnom cilju. Na primjer: a) samo-prezentacijski ciljevi: komunicirate s ciljem da drugima prenesete imid za koji elite da o vama imaju; b) odnosni ciljevi: komunicirate kako bi stvorili odnos s nekim koji zadovoljava vae potrebe; c) instrumentalni ciljevi: komunicirate kako bi od drugih dobili da za vas neto napraveNajvjerojatnije puno svojeg vremena u komuniciranju troite na zabavu. Komunikacija kao zabava ukljuuje motive ka ugodi, bijegu i oputanju. Npr. esto sluate komedijae, ili svoje prijatelje, zato to su vam zabavni, uzbudljivi i pri tome uivate. Priate viceve, govorite otroumne stvari i prepriavate zanimljive prie uglavnom zbog uitka koji dobivate vi i vai sluai. Slino tome, moete komunicirati zato to vas to oputa te vam omoguava da pobjegnete od svakodnevnim pritisaka i odgovornosti.Ciljevi komunikacije mogu se podijeliti i s obzirom na druge kriterije. Prvo, s obzirom na motiv s kojim zapoinjemo komunikaciju kako bi dobili neku informaciju ili znanje ili stvorili neki odnos. Drugo, s obzirom na krajnji rezultat komunikacije koji elimo postii. Na primjer, zapoinjemo komunikaciju s drugom osobom kako bi poveali nae znanje o sebi i drugima, ili kako bi utjecali na druge. Svaka komunikacija zapravo je jedinstvena kombinacija ovih ciljeva, potie ju jedinstvena kombinacija motiva, i moe zavriti s jedinstvenom kombinacijom rezultata. Podijeliti tablicu s pregledom ciljeva i funkcija.REFLEKSIJA RAZLIKA IZMEU MUKARACA I ENA (5 min)Laika vjerovanja i istraivanja pokazuju kako mukarci i ene koriste komunikaciju za razliite svrhe. Openito, mukarci komuniciraju vie kako bi dobili informacije, dok je enama cilj komunikacije uspostavljanje odnosa. Spolne razlike opaaju se i u komunikaciji putem kompjutera. Na primjer, ene koriste ICQ vie kako bi gradile odnos, dok ga mukarci koriste za igru i oputanje.

1. Pozitivne PI govore poiljatelju da je njegova poruka dobro primljena i neka nastavi komunicirati na isti nainNegativne PI govore poiljatelju da neto nije u redu i da je potrebno neto promijeniti u nainu komunikacije

2. a) Ba si draga!,Djeluje mi nervozno.

b) Moe li mi ponoviti taj broj telefona?, To ti je dobar argument!3. U interpersonalnim situacijama PI se gotovo uvijek javlja neposredno nakon to je poruka poslana.

U drugim oblicima komunikacije PI esto moe biti odgoena, reakcije se jave tek nakon odreenog vremena.4. PI moe varirati od spontane i potpuno iskrene reakcije sve do paljivo sastavljenog odgovora kojim se eli postii neki cilj (npr. kad vas nastavnik pita to mislite o njegovom kolegiju ili kad od nekoga dobijete poklon koji ba nije pogoen)5. Podravajue PI potvruju vrijednost poiljatelja, afirmiraju njegov nain gledanja na stvari i njegovu sliku o sebi.Kritike PI ukljuuju vrednovanje, one pokazuju kako prosuujemo neije ponaanje ili uradak.