predavanje drvo - konstrukcijski materijal

1

MEHANIZMNI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA

Predavanje

DRVO KAO KONSTRUKCIJSKI MATERIJAL - VRSTE, MEHANIKA I FIZIKALNA SVOJSTVA

MATERIJALI NA OSNOVI DRVA GRAEVNI PROIZVODI

TRAJNOST KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA MEHANIZMI DEGRADACIJE I ZATITE DRVA 2

DRVO GRAEVNI MATERIJAL

Prirodni materijal biljnoga porijekla

Upotrebljava se kao materijal za izradu: Konstrukcija objekata

Pregradnih stijena

Oplata

Skela

Stolarije

Namjetaja

UVO

D


SVOJSTVA BETONA U USPOREDBI S DRUGIM MATERIJALIMA

Materijal Gustoa (kg/m3)

vrstoa (N/mm2)

Tlana Vlana

Modul

elastinosti (N/mm2)

elik 7860 >300 210000

Aluminij 2710 > 60 70000

Staklo 2500 700-800 30-90 73000

Beton 2320 10-60 1/10 tl. . 30000

Drvo 500 Savojna vrstoa

80 2,2

12700

800

Polimeri 900-2200 40 1000


PREDNOSTI U ODNOSU NA OSTALE GRA. MATERIJALE

Mala volumenska masa

Relativno velika vrstoa

Raznovrsne mogunosti oblikovanja

Laka obradljivost

Estetski dojam

UVO

D


NEDOSTACI U ODNOSU NA OSTALE GRA. MATERIJALE

Potrebno je redovito odravanje

relativno ee nego kod metalnih ili betonskih

Ovisnost kvalitete grae o prirodnim resursima

Osjetljivost na uvjete suenja i skladitenja

Cijena

UVO

D


POPRENI PRESJEK

Srce centar, najranije izrasli dio

Sr mrtvi dio drveta, ima mehaniku funkciju

Bijel ivi dio drveta, transport tvari iz korijena u kronju

Kambij podruje rasta

Kora tvrdi dio vanjski zatitni sloj

Kora meki dio transport tvari iz kronje do korijena

Drvni trak prijenos hranjivih tvari u radijalnom smjeru

STR

UKTU

RA D

RVA

2


POPRENI PRESJEK

DRVO JE ANIZOTROPAN MATERIJAL to znai da su njegova svojstva u razliitim smjerovima razliita

Razlikujemo : - smjer paralelan sa vlaknima - smjer okomit na vlakna

STR

UKTU

RA D

RVA


KEMIJSKI SASTAV DRVA

Elementarni sastav suhog drva

Ugljik 50%

Kisik 43,5%

Vodik 6%

Duik 0,2%

Pepeo 0,3%

Kemijski sastav drva etinjae Listae

Ugljikohidrati

Celuloza

Hemiceluloza

50%

23%

50%

26%

Lignin 27% 24%

PROSJEAN KEMIJSKI SASTAV STANICE ETINJAE I LISTAE

STR

UKTU

RA D

RVA


VLANOST DRVA

Vrlo vano svojstvo jer utjee na fizikalna, fizikalno-kemijska i mehanika svojstva.

U ivom drvu voda je uvjet rasta (ovisi o vrsti drva, godinjem dobu i stanitu).

U posjeenom drvu njena koliina ovisi o:

Vremenu sjee (zima, ljeto),

Nainu skladitenja,

Relativnoj vlanosti prostora.

U svjee posjeenom drvu vlanost znatno varira

Kod etinjaa 40-200%

Kod listaa 35-130%

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Vlanost u gotovim

konstrukcijama

U grijanim, dobro zraenim

prostorima:

U zatvorenim, negrijanim prostorima:

U natkritim, otvorenim

prostorima:

U potpuno slobodnim

konstrukcijama:

6 12 % 9 15 % 5 18 % 18 22 %

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Voda u drvu moe biti:

Slobodna (kapilarna)

Vezana

Higroskopna

Kemijski vezana

Prilikom suenja prvo ispari slobodna voda, a zatim higroskopna.

Kemijski vezana voda ne isparava

moe se osloboditi posebnim postupcima uz temperature oko 180 C

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Vlanost koja odgovara isparenju slobodne vode naziva se

toka zasienja vlakanaca

Isparavanjem higroskopske vode stanice se skupljaju, mjenjaju se dimenzije drva

skupljanje

Upijanjem vlage iz zraka drvo poveava volumen bubrenje

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA

3


VLANOST DRVA

Skupljanje i bubrenje ovisi o higroskopnoj vodi.

HIGROSKOPSKA RAVNOTEA

zakonitost izmeu koliine vode u stjenkama drva i temperature i vlanosti okolnog zraka.

HIGROSKOPNO PODRUJE

0 - 30% vlanosti

U eksploataciji drvo e uvijek postii higroskopsku ravnoteu.

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Ravnotena vlaga u drvu u ovisnosti o temperaturi i relativnoj vlanosti zraka

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Skupljanje i bubrenje veliki je nedostatak drva kao graditeljskog materijala.

Promjena dimenzija ovisi i od smjera.

Izvan higroskopskog podruja nema skupljanja i bubrenja.

Radijalno (r) Tangencijalno (r) Longitudinalno (r)

etinjae 0,12% 0,24% 0,01%

Listae 0,20% 0,40% 0,01%

Srednje vrijednosti koeficijenata skupljanja odnosno bubrenja za promjenu vlanosti od 1%

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANOST DRVA

Zbog razliitog skupljanja u pojedinim smjerovima drvo se suenjem deformira.

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


GUSTOA

Masa drvne tvari u imaginarnoj jedinici volumena bez pora i upljina.

Ovisi samo o specifinim masama glavnih dijelova drvne tvari:

Celuloza 1,57 g/cm3

Lignin 1,40 g/cm3

Ne ovisi o botanikoj vrsti drva.

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim, tlanim i posminim silama paralelno i okomito s vlaknima.

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA

4


TLANA VRSTOA

Tlane vrstoe drva za neke botanike vrste

Vrsta drva Tlak (N/mm2) Tlak (N/mm

2) Naziv drva

Jela, omorika,

smreka 30-45 6 Lagane etinjae

Bor 35-50 7,5 Poluteke etinjae

Ari 40-55 10 Teke etinjae

Topola, vrba, lipa, breza, javor

25-35 9 Vrlo lagane listae

Bukva, orah, hrast (meki)

35-50 11 Lagane listae

Hrast, bukva, brest, jasen, bagrem

50-70 13 Poluteke listae

Grab, imir, hrast, oskoru

60-80 15-25 Teke listae

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


VLANA VRSTOA

Vlane vrstoe drva za neke botanike vrste

Vrsta drva Volumenska

masa kod 15% vlage (t/m3)

vrstoa na vlak (N/mm2)

Naziv drva

vlaknima na vlakna

Jela, omorika, smreka i meki

borovi 0,40-0,50 90-120 1,5-2 Lagane etinjae

Bor, ari 0,50-0,70 100-150 2-3 Poluteke etinjae

Topola, vrba, lipa, breza

0,45-0,65 80-100 2,0-2,5 Vrlo lagane listae

Hrast, bukva, jasen, brest

0,65-0,80 100-150 2,5-3,5 Poluteke listae

Bagrem, imir i tvrda egzotina

drva 0,80-1,00 120-180 3,5-6 Teke listae

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


ODNOSI VRSTOA

Priblini odnosi pojedinih vrstoa kod drva

Tlana vrstoa paralelno

vlaknima 40 N/mm2 1

Vlana vrstoa paralelno vlaknima

100 N/mm2 2,5

Vlana vrstoa okomito na vlakna

2,5 N/mm2 0,0625

Tlana vrstoa okomito na vlakna

10 N/mm2 0,25

vrstoa na savijanje 75 N/mm2 1,88

Posmina vrstoa 6,8 N/mm2 0,17

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


USPOREDBA DRVA I OSTALIH MATERIJALA

Materijal E/gustoa Vlana vrstoa

/gustoa Tlana vrstoa

/gustoa

Drvo 20-30 120-170 60-90

elik 26 30 30

Aluminij 25 180 130

Beton 15 3 30

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


TRAJNOST DRVA

je sposobnost drva da se odupre tetnim djelovanjima iz okoline

Najbitniji imbenik trajnosti je sadraj vode u drvu.

Drvo je u higroskopskoj ravnotei sa zrakom koji ga okruuje.

Naizmjenine promjene ravnotee znatno smanjuju trajnost drva.

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


TRAJNOST DRVA

Trajnost obraenog drva u godinama

Vrsta drva Nezatien

prostor Natkriveni

prostor Suhi prostori jednolike

temperature

Jela Do 50 Do 50 Do 900

Bor Do 85 Do 120 Do 1000

Smreka Do 70 Do 70 Do 900

Hrast Do 100 Do 200 Do 800

Bukva Do 60 Do 100 Do 800

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA

5


Trajnost Na zraku Stalno pod vodom

Vrlo trajno Hrast Hrast, bukva, bor

Trajno Jela, bor, smreka Smreka, jela

Male trajnosti Bukva -

TRAJNOST DRVA

Trajnost drva u ovisnosti od uvjeta eksploatacije

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


TRAJNOST DRVA

Najdui poznati vijek trajanja drva kao konstruktivnog elementa je preko 500 godina.

Moe oslabiti tijekom eksploatacije zbog:

djelovanja biolokih agensa gljivice, insekti, koljke i bakterije i/ili

izlaganja fizikalno - kemijskom djelovanju troenje vremenom, kemikalije, mehanike sile i

toplina

KAR

AKTER

ISTIK

E D

RVA


DEGRADACIJA DRVA

Drvo je postojano pri trajnom izlaganju suhom zraku, vodi i otopinama veine soli.

Brzo se razara pri naizmjeninom izlaganju vodi i zraku jer dolazi do truljenja djelovanjem gljivica.

Truljenje se ubrzava s porastom temperature i vlage u okolini.

Vlaenjem drvo bubri, a suenjem se stee i to u smjeru okomitom na vlakna.


Drvo razaraju: liinke mnogih insekata, morske koljke i

raii stradava vanjski dio bijel, a sr je otpornija

otopine jakih luina i alkalnih sulfida te sulfidna kiselina kao i otopine njezinih soli

otapaju lignin, a ponekad i hemicelulozu

otopine jakih kiselina (HCl, H2SO4) uzrokuju hidrauliku razgradnju celuloze koja se

ubrzava zagrijavanjem

koncentrirane oksidativne kiseline unitavaju celulozu

DEGRADACIJA DRVA


NAPAD GLJIVICA

Uzrokuju raspadanje drveta i predstavljaju ozbiljnu prijetnju konstruktivnom drvu.

Razvijaju se iz spora, koje pri povoljnim uvjetima prokliju u mikroskopski tanke niti zvane hyphae

koje proimaju drvo i u njegovoj unutranjosti tvore splet niti koji se zove mycelium

Hyphae proizvodi enzime koji razgrauju celulozu ili lignin, dvije najvanije komponente drveta.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

ivotni ciklus gljivica

Spore

Gljivica Hyphae

Mycelium

ivotni ciklus gljivica

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA

6


NAPAD GLJIVICA

Razvoj gljivica

Potrebno je zadovoljiti etiri osnovna uvjeta istovremeno:

drvo kao izvor hrane, kisik (gljivice su aerobni organizmi), vlaga i odgovarajua temperatura.

Takvi uvjeti nisu uvijek prisutni u graevnim konstrukcijama.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Gljivice koje napadaju drvo obino se ne pojavljuju na unutarnjim

elementima, osim ako je drvo loe kvalitete ili je zbog loeg odravanja poveana koliina vlage, preko 20%.

Postoje tri glavne vrste gljivica koje napadaju drvo:

suha (smea) trule,

mokra (bijela) trule i

mekana trule.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


Gljivice koje napadaju drvo

Rane faze propadanja vizualno je nemogue otkriti.

Smea trule

moe smanjiti mehanika svojstva i do 10% prije nego to gubitak mase postane vidljivi.

Za samo 5 - 10% gubitka mase, mehanika svojstva se smanje za 20 80%.

NAPAD GLJIVICA

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Suha (smea) trule Uglavnom se hrani celulozom svjetlije boje

koja je sastavni dio stanine stjenke, a tamniji dio, lignin, ostavlja netaknutim.

Zaraeno drvo postaje smee boje, a kako se drvo sui, na povrini se pojavljuju duboke poprene i uzdune pukotine (izgled izgorjelog drveta).

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


Suha (smea) trule Oteeno drvo je vrlo suho i ima vrlo malu

vrstou, male teine i lako gori.

Smea trule uglavnom napada meka drva i neka manje tvrda drva.

Raste preko i kroz materijale koji su vlani, kao to su vlani zidovi.

NAPAD GLJIVICA

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Vlana (bijela) trule Ova gljivica napada i celulozu i lignin.

Zaraeno drvo postaje puno svjetlije, lake i slabije vrstoe.

Drvo uglavnom popuca u uzdunom smjeru, s pojavom tankih vlakana na povrini.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA

7


NAPAD GLJIVICA

Meka trule Tipina je za vrlo vlane uvjete koji su

prisutni kod drveta u kontaktu s zemljom.

Uzrokuje uzdune pukotine, paralelno sa staninom stjenkom.

U vlanom drvu povrinski slojevi mekani i

mogu se lako sastrugati.

Kada je povrina drva suha vee i manje pukotine u

uzdunom i poprenom smjeru.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Prava kuna gljiva Raste na temperaturi od 3C do 26C, te u

uvjetima vlanosti drva od 25%-55%.

Optimalni uvjeti za razvoj su 21C i vlanost 30% do 40%.

Nedostatak zraka i prozraivanja potpomae rast ove gljive.

Napada i crnogorino i bjelogorino drvo.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Gljivice koje izobliavaju drvo Ova skupina gljiva nepovoljno utjee na izgled

drva, ali u normalnim sluajevima ne utjee na njegovu vrstou.

Mogu stvoriti uvjete koji su pogodni za razvoj trulei.

Pojavljuju se u obliku:

gljiva koje boje drvo i

plijesni. DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Gljivice koje izobliavaju drvo Gljive koje boje drvo

Napadaju bijel (bjeljika) koja je kod veine drva najosjetljiviji dio.

Pojavljuju se u klimatskim uvjetima gdje je povoljna vlaga i toplina.

Jedna od najeih mrlja (boja) koja se pojavljuje je plava u raznim nijansama.

Na drvu koje sadri veu koliinu tanina mogu se pojaviti mrlje od kemikalija, u kontaktu s metalima kao to su eljezo, bakar ili bakrene legure.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


Gljivice koje izobliavaju drvo Gljive koje boje drvo

NAPAD GLJIVICA

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD GLJIVICA

Gljivice koje izobliavaju drvo Plijesan

Ova vrsta izoblienja uzrokovana je gljivom koja proizvodi vunaste myceliume i nakupine spora na povrini drva.

Plijesni su otpornije na kemijska zatitna sredstva, nego gljivice koje boje drvo, te se mogu pojaviti i na tretiranom drvu.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA

8


NAPAD INSEKTA Glavne grupe insekata koje napadaju drvo su:

kukci i

termiti.

Postoje etiri razliite stadija ivota insekta: jaje,

larva,

kukuljica,

odrasli kukac.

Larva (crv) rije u drvo radi hrane i napravi najvie tete, period

larve je od 1 do 10 godina, ovisno o vrsti i uvjetima okolia.

Kukac izraste u odraslog kukca unutar drveta, blizu povrine

te prilikom izlaska napravi rupe na povrini drva.

Oko rupa je esto vidljiv prah od drveta.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD INSEKTA

ivotni ciklus kukca

Jajaca

Odrasli kukac

Larva

Kukuljica

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD INSEKTA

Oteenja uzrokovana kukcima

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD INSEKTA

Oteenja uzrokovana termitima Od svih vrsta insekata koji napadaju drvo

termiti (Isoptera ili bijeli mravi) su daleko najopasniji.

Potjeu iz tropskih krajeva (Juna Afrika), u Europi su zapaeni u Parizu, Hamburgu i UK.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


NAPAD INSEKTA

faza 1

faza 2 faza 3

faza 4

gnijezdo

oteenje

Oteenja uzrokovana termitima


KOLJKAI

Bilo koje netretirano drvo izloeno slanoj ili slankastoj vodi biti e napadnuto koljkaima.

Brzina kojom razaranje napreduje, ovisi o klimi, zagaenosti, vrsti koljkaa i drugim faktorima.

Oteenje najbre napreduje u toplijim klimatskim uvjetima.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA

9


KOLJKAI

Brodski crvi su najrazorniji.

Lijeu jajaca u more koja se zatim prihvaaju za drvo buenjem u njega ostavljajui za sobom samo sitnu rupicu na povrini.

Hranei se s unutranjou drveta rastu i na taj nain bue tunele.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


BAKTERIJE

Bakterije unitavaju sve vrste drva u gotovo svim okoliima.

Njihov proces proizvodnje enzima je spor i zato prouzrokuju relativno malo tete u odnosu na druge agense razaranja.

Uglavnom napadaju celulozu.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


VREMENSKI TETNI UTJECAJI

Drvo se troi pod utjecajem zajednikog djelovanja sunca, topline i vode.

Ultraljubiaste zrake sunca imaju jaki efekt razaranja povrine drveta, pogotovo uz prisutnost vlage.

uzrokuju gubitak boje drva, a kasnije povrina postane siva i gruba

Ciklino vlaenje kiom, rosom te drugim oblicima oborina i povremeno suenje uzrokuje bubrenje i skupljanje.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


KEMIJSKI TETNI UTJECAJI

Budui da je drvo prirodno blago kiselo (pH 2 do 5.5) otporno je na blage kiseline.

Jake kiseline i luine ipak e uzrokovati tetu.

Hranje elinih avala u vlanom drvu je poznati uzronik kemijskog djelovanja.

Proces korozije metala stvara hidroksilne ione, to stvara jako lunatu okolinu oko avla, te tako razara strukturu drva.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


Korozijsko ponaanje ovisi o vrsti drva:

drvo aria, tise, hrasta, ebanosa, palisandra, brijesta, bagrema i bora

najotpornije je na atmosferilije, vodu i kisele otopine

crnogorino drvo je postojanije je u razrijeenim kiselinama zbog

velikog sadraja smole

postojanost lijepljenih drvenih elemenata

ovisi o primijenjenom ljepilu

KEMIJSKI TETNI UTJECAJI

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


BIOLOKI TETNI UTJECAJI

Uklanjaju se:

Povienjem temperature iznad 60C ubija gljivice (ne i spore) i kukce.

Ovaj nain nije primjenjiv na svim strukturama, ali se uglavnom moe koristiti u kuama.

Ultrazvunim tretmanom (samo za kukce) ili

Nanoenjem fumiganata.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA

10


BIOLOKI TETNI UTJECAJI

Fumiganti Toksine kemikalije, opasne su za ljudsko

zdravlje ako se ne upotrebljavaju pravilno.

Mogu se podijeliti u dvije skupine:

one koji brzo unitavaju gljive i insekte, ali ne ostaju due vrijeme u drvu

mogu se ponovno pojaviti kolonije

one koji ostaju u drvu jo godinama zadravaju svoju funkciju unitavanja, ali mogu

polagano isparavati i ugroziti zrak u zatvorenim prostorima

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


MEHANIKA OTEENJA

Neuravnoteene sile vlaka, tlaka, savijanja i torzije mogu uzrokovati trajne deformacije drvenog elementa.

Koncentrirani promet pjeaka ili vozila po drvenoj povrini kao to su stepenice, palube, mostovi i sl., dovode do abrazivnog oteenja povrine drva.

Bubrenje i skupljanje uzrokovano promjenama u koliini vlage mogu dovesti do mehanikog oteenja.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


VISOKE TEMPERATURE

Drvo je prirodno gorljivi materijal, koristi se kao gorivo i kao sirovina za proizvodnju drvenog ugljena.

to ne znai da drvo kao graevinski materijal nije dovoljno sigurno

Sredina drvenih greda zadrava niske temperature, zadravajui prirodnu vrstou drveta.

Tako velike grede i drugi konstruktivni elementi dok gore, nastavljaju nositi za vrijeme poara.

elik pri takvim temperaturama postane vru, gubi vrstou, poputa i iznenadno doivi slom.

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


VISOKE TEMPERATURE

Vrijeme paljenja drva u ovisnosti od temperature

t (min)

oC (temperatura)

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA


VISOKE TEMPERATURE

DEG

RAD

ACIJ

A D

RVA ZATITA DRVA

11


RAZREDI UGROENOSTI DRVA

Razred

ugroenosti Izloenost Podruje primjene

Potrebni kontrolni

predikati zatitnog sredstva***

0 Drvo ugraeno unutra,

stalno u suhom Kao i klasa ugroenosti 1

uzimajui u obzir * -

1** Drvo ugraeno unutra,

stalno u suhom

Drveni elementi za gradnju unutra pri relativnoj vlanosti zraka od 70%, optereenje

elemenata iste vrste.

Iv

2

Drvo koje nema izravan kontakt sa zemljom i nije izravno izloeno

vremenskom utjecajima i ispiranju

mogue privremeno vlaenje

Drveni elementi za gradnju unutra pri relativnoj vlanosti

od 70%, optereenje elemenata iste vrste. Elementi ugraeni u

unutranjosti u vlanom prostoru , drveni elementi s

vodootpornom zatitom. Vanjski elementi nisu izravno

optereeni vremenskim utjecajima.

Iv P

ZATIT

A D

RVA


RAZREDI UGROENOSTI DRVA

Razred

ugroenosti Izloenost Podruje primjene

Potrebni kontrolni

predikati zatitnog sredstva***

3

Drvo izloeno vremenskim uvjetima, ali pri tom nema kontakt

sa zemljom

Drveni elementi za vanjsku gradnju bez

stalnog kontakta s vodom

ili zemljom. Unutarnji elementi u

vlanom prostoru.

Iv P

W

4

Drvo u stalnom kontaktu sa zemljom ili izloeno jakom i stalnom djelovanju vlage*

Drveni elementi sa stalnim kontaktom sa staklom,

vodom* ili zemljom, pa i

kad su obloeni

Iv P

W

E

ZATIT

A D

RVA


PREVENTIVNO DJELOVANJE

Djelovanje Komentari

Izbor drva

Prirodno otporno drvo

Tretirano drvo

Iskljuivo koristiti drvo s zahtijevanom otpornosti (prirodno ili tretirano)

Samo dijelovi sri Tretirano prema vaeim propisima. Tip, dubina upijanja i

zadravanje zatitnog sredstva su specificirani za svaki tip okolia i drvnog proizvoda

Postavljanje prepreka

koljkai

Termiti

Poar, vatra Vremenski utjecaji

Oblaganje uronjenog drva s bakrenim ploama, betonskim

oblogama, itd, tamo gdje je potrebno Tretirati tlo oko zgrade s insekticidima; postaviti fizike

prepreke oko tretirani temelja.

Impregniranje s vatro-otpornim kemikalijama ili nanoenje povrinskih premaza.

Zatititi izloeno drvo s postojanim povrinskim premazima kao to su ulja, lakovi ili boje. Potrebno je slijediti upute i preporuke proizvoaa.

Kontrola okolia Gljivice

Poar

Osigurati dobru ventilaciju prostora. Drvena trule se ne

moe razviti niti opstati ako je vlanost drveta manja od 20%. Koliina vlage u drvetu koje je izloeno u suhom interijeru uglavnom je nia od 18%.

Postaviti dimne detektore i sisteme za gaenje poara.

ZATIT

A D

RVA


PRIPREMA DRVA

Priprema drva:

izluivanjem i

suenjem.

Organizacijska zatita

Konstrukcijska zatita

zatita pri projektiranju

Povrinska zatita

zatita od abiotikih uzronika propadanja drva

Impregnacija

zatita od biotikih uzronika propadanja drva

ZATIT

A D

RVA


PRIPREMA DRVA

Izluivanje priprema za suenje,

sastoji se od dranja drva u vodi ili pari.

Zato? Dranjem drva u vodi razgrauju se hranjivi

sastojci i voda koja zauzima njihovo mjesto pri procesu suenja bre isparava.

Izluivanje je bre u toploj vodi (max.temp.70C), u trajanju od 10 dana.

Izluivanjem u toploj pari drvo omeka i biljni sokovi se ocjeuju (2-3 dana), a zatim se drvo ohlauje polaganim provjetravanjem.

ZATIT

A D

RVA


PRIPREMA DRVA

Suenje bez prethodnog suenja nikakva daljnja

zatita u cilju poveanja trajnosti konstrukcije nema smisla.

Prirodno suenje na slobodnom prostoru, natkriveno, mogue

suenje samo do ravnotene vlanosti

Umjetno suenje specijalne suare, topli zrak treba doi u dodir sa

to veom povrinom grae, treba paziti na reim suenja, mogua oteenja.

ZATIT

A D

RVA

12


NANOENJE ZATITNOG SREDSTVA

1. Postupci netlane obrade

Nanoenjem zatitnog sredstva etkom,

Prskanjem,

Potapanjem,

Difuzijom.

2. Postupci tlane obrade

Potapanjem pod naizmjeninim tlakom,

Vakuumskom obradom (potanjem). ZATIT

A D

RVA


ORGANIZACIJSKA ZATITA DRVA

Pojam organizacijske zatite drva obuhvaa mjere zatite drva pri:

obaranju stabla,

skladitenja drva u umi,

umjetnom i prirodnom suenju piljene drvene grae,

transportu,

obradi,

meuskladitenju i

montai.

ZATIT

A D

RVA


U razdoblju meuskladitenja drvene grae na gradilitu obavezno se mora izbjei izravan dodir sa zemljom i vodom.

Pri skladitenju na slobodnom prostoru lijepljeno lamelirano drvo, namijenjeno ugradnji u konstrukcije, obavezno se mora folijom zatititi od vlage i intenzivnog suneva djelovanja.

ORGANIZACIJSKA ZATITA DRVA

ZATIT

A D

RVA


KONSTRUKTIVNE MJERE ZATITE DRVA

S obzirom na vlanost drva tijekom uporabe treba:

sprijeiti utjecaj padalina na drvo ili ih to bre odvoditi,

drvenim materijalima koji su izloeni padalinama osigurati dugoronu i djelotvornu zatitu od vremenskih utjecaja,

u podrujima jakog utjecaja vlage na povrinu drva sprijeiti prodor vode u elemente drvene konstrukcije,

sprijeiti prodor vlage iz susjednih graevinskih i izolacijskih materijala u drvene elemente.

ZATIT

A D

RVA




Potrebno osigurati:

besprijekorno odvodnjavanje krova,

dostatno zraen potkrovni prostor,

poloaj elemenata konstrukcije omoguava im zatitu fasadom i/ili pokrovom,

izbjegavanje povrina, udubina i utora koji akumuliraju vodu,

pokrivanje ili ukoso rezanje eonih drvenih povrina.


ZATIT

A D

RVA

13




Potrebno osigurati:

djelotvoran raspored odvodnih elemenata,

izolacija spojnih mjesta,

izbjegavanje prskanja,

razmak donjeg ruba drva i podne povrine 300 mm

postavljanje izolacijskih slojeva koji onemoguavaju poveanje vlanosti,

ugradnja izolacijskih materijala koji prijee stvaranje kondenzacijske vode,

dostatna cirkulacija zraka u vlanim prostorijama.


ZATIT

A D

RVA



Pri projektiranju treba voditi rauna da:

konstrukcija ne bude u dodiru s vodom,

evakuacija vode bude brza s povrina,

nosei elementi ne budu oslonjeni na otvorene temelje.

ako je neizbjeno treba osigurati provjetravanje i odgovarajuu zatitu

ZATIT

A D

RVA



Pri projektiranju treba voditi rauna da:

elementi krovova, nadstrenica trebaju na krajevima imati odvodnju,

elementi obloga trebaju biti odvojeni od betonskih zidova i od zidova od opeke,

krajevi nosaa koji ulaze u zidove i stupove trebaju se osloniti preko podmetaa od tvrdog drva, a za bone strane osigurati slobodno strujanje zraka.

ZATIT

A D

RVA


POVRINSKA ZATITA

Zatita drveta od atmosferilija, postie se lazurnim premazima, koji ujedno su i dekorativni.

Uvjeti za sredstva:

da dobro penetriraju u drvnu masu,

da imaju postojan ton boje i otpornost na atmosferilije,

da posjeduju otpornost na UV zraenje,

da tite drvo od insekata i mikroorganizama,

da se ne ljute s povrine,

da su kemijski stabilni i da ne naruavaju mehanika i kemijska svojstva drva,

da nisu otrovna za ljude.

ZATIT

A D

RVA


POVRINSKA ZATITA

Postupak:

priprema povrine bruenje finim brusnim papirom, ienje

nanaanje zatitnog sredstva: 1. runo

nakon pripreme lazura se nanosi etkom, prvi sloj bezbojnom, a drugi nakon 24 sata obojenom

2. prskanjem

rune ili motorne prskalice ZATIT

A D

RVA

14


POVRINSKA ZATITA

nanaanje zatitnog sredstva: 3. umakanjem

najee u industrijskoj proizvodnji graevne stolarije,

drvo je potopljeno u vertikalne ili horizontalne bazene 15 - 30 s, ovisi o vrsti drva, nakon toga cjeenje i suenje.

Prirodno suenje 24 sata, a u protonim suarama 4 sata, te ponovno umakanje.

4. strojno

stolarija prolazi kroz kuita koja imaju 2-4 sapnice koje pod pritiskom raspruju lazuru, nakon ega rotirajue etke sa gornje i donje strane ravnomjerno rasporede naneenu lazuru. Proces se ponavlja 2-3 puta.

ZATIT

A D

RVA


SREDSTVA ZA ZATITU DRVA

Prema kemijskim i fizikim svojstvima mogu se podijeliti na:

sredstva na bazi alkidnog veziva (poliesterske smole modificirane uljima) u organskom otapalu,

sredstva na bazi alkidnog veziva u vodi,

alkidne emulzione lazure,

lazure na bazi vodene disperzije polimera.

ZATIT

A D

RVA



Zatitna sredstva na bazi vode Tretmanom se vlai drvo, moe se pojaviti

bubrenje i deformacije drva.

isto i bez mirisa.

Drvo se moe bojati ili lijepiti kada se osui

duboka i brza penetracija difuzijom,

topivost, ispiranje se mora sprijeiti,

bezbojnost, samo za unutarnje ili dobro zatiene vanjske aplikacije,

pravilno odravanje premaza je preporuljivo.

ZATIT

A D

RVA


Zatitna sredstva na bazi vode Bakar krom arsen (CCA) i sl.:

bakar djeluje kao fungicid, a arsen kao insekticid,

krom reagira u prisutnosti celuloze kako bi kemijski vezao bakar i arsen kao netopive komponente drveta.

Boji drvo u svijetlo zeleno.

Korozivno

koristiti spojna sredstva od nehrajueg elika.


ZATIT

A D

RVA


Zatitna sredstva na bazi vode Bakar krom arsen (CCA) i sl.:

Od 2003. zabranjena upotreba za u stanogradnji

CCA se i dalje koristi za industrijsku upotrebu (brodove, molove..)


ZATIT

A D

RVA



Zatitna sredstva na bazi ulja Destilat ugljena:

jaki fungicid i insekticid,

proces zatitnog sredstva ne uzrokuje dimenzionalne promjene tretiranog drveta,

jako odbija vodu i otporan na luine,

samo za vanjsku upotrebu (eksterijer),

ne moe se bojati ili lijepiti.

ZATIT

A D

RVA

15



Sredstva rastopljena u lakim orga-nskim otopinama

Bez bubrenja, bez korozije, bez pojave mrlja.

Otopine su vrlo zapaljive i toksine, vrlo su opasne po zdravlje za vrijeme isparavanja.

Puno sastojaka: kloronaftaleni, itd.

ZATIT

A D

RVA



Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara

Slue za spreavanje izbijanja poara ili za usporavanje irenja poara.

Dijele se na:

Vatrozatitne premaze i

Vatrousporavajue premaze.

ZATIT

A D

RVA



Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara Vatrozatitni premazi

tite podlogu od utjecaja vatre tako da stvaraju gusti sloj mikroporozne pjene, koja djeluje izolirajue kroz vrijeme od 30 min.

Ovaj film nije gladak, nije otporan na mehanike utjecaje, obojen je pa se ne upotrebljava u interijeru, ve su za krovne i stropne konstrukcije.

ZATIT

A D

RVA



Sredstva za zatitu drva od djelovanja poara

Vatrousporavajue premaze

Pod utjecajem vatre sporo gore, a poslije prekida vatre dalje ne gore.

Film je gladak, kompaktan, otporan na mehanike utjecaje, bezbojan i obojen.

ZATIT

A D

RVA


IMPREGNACIJA

Impregnacija je dubinska zatita drva raznim zatitnim sredstvima otopljenim u:

vodi,

antiseptikim uljnim premazima i

antiseptikim sredstvima otopljenim u organskim otapalima.

Sva sredstva za impregnaciju imaju fungicidna (zatita od gljiva) i insekticidna svojstva (zatita od insekata).

ZATIT

A D

RVA


IMPREGNACIJA

Uvjeti za sredstva: da je jednostavno za primjenu,

to vea toksinost u to manjoj koncentraciji,

da nije toksino za ovjeka,

da dobro penetrira u drvnu masu,

da nije zapaljivo i eksplozivno,

da ne utjee na fiziko-mehanika i kemijska svojstva drva,

da omoguava naknadno nanoenje drugih sredstava zatite.

ZATIT

A D

RVA

16


Postupak impregnacije dubinska impregnacija namakanjem u zati-

tnom sredstvu,

impregnacija pod pritiskom u kotlu,

premazivanjem nisko-viskoznim zatitnim sredstvom koje duboko penetrira u drvnu masu.

IMPREGNACIJA

ZATIT

A D

RVA


SANACIJA DRVA

Odstranjivanje zaraenog i oteenog dijela drvenog elementa s novim, otpornijim drvom, veza se ostvaruje lijepljenjem.

Kod konstruktivnog drva esto se mora dodati armatura kako bi se ojaala veza novog i starog komada elementa, te kako bi se bolje prenosila optereenja s starog na novi dio drva.

Ponekad se zaraeno drvo ne zamijeni u potpunosti nego se koriste epoksidni mortovi.

ZATIT

A D

RVA


SANACIJA DRVA

Bioloki agens Postupak sanacije

Insekti

Kukci i termiti

Podzemni termiti i termiti koji napadaju vlano drvo

Ciklonizacija, buenje i injektiranje, sprejanje,

natapanje s otopinama, na potrebnim mjestima

zamjena s tretiranim drvom.

Trovanje zemlje, mamljenje, fizike prepreke oko tretiranih dijelova, tamo gdje je potrebno izvriti zamjenu razorenog dijela drva a tretiranim drvom.

Gljivice i bakterije Gljivice koje razaraju drvo

i bakterije

Gljivice koje izobliuju drvo

Iskljuiti izvor vlage, zamijeniti zaraeno drvo,

umetnuti tretirane dijelove drva, zaviti dijelove blizu tla, itd.

Plijesan: tretiranje povrine biocidom

Mrlje: zamjena drva ili nanoenje neprozirnog povrinskog sloja.

koljkai Zamjena oteenog i zaraenog drva s pravilno tretiranim drvom.

ZATIT

A D

RVA

predavanje drvo - konstrukcijski materijal

Documents