predavanje 4. drobljenjei mlevenjeotpada · 2019. 11. 5. · u gornji deokomore...
TRANSCRIPT
RECIKLAŽNE TEHNOLOGIJE
Predavanje 4. DROBLJENJE I MLEVENJE OTPADA
Koriste se za smanjenje veličine i promenu oblikadelova materijala (otpada).
Procesi usitnjavanja materijala važan su deo tehnološkog postupka, najviše u rudarstvu, ali takođe u industriji cementa,
građevinarstvu, keramičkoj, farmaceutskoj, hemijskoj industriji i reciklažnoj industriji.
2019-Reciklažne tehnologije2
Drobilice i mlinovi rade na osnovu uticaja spoljašnjih sila čijedejstvo vodi usitnjavanju materijala
pritiskom, sečenjem, udarima, savijanjem, uvrtanjem, trenjem ili njihovom kombinacijom.
2019-Reciklažne tehnologije3
2019-Reciklažne tehnologije4
Koeficijent iskorištenja energije u tehničkim procesima usitnjavanja, po pravilu je dosta nizak!
Za savladavanje kohezije čestica korisno se troši samo mali deo uloženog rada.
2019-Reciklažne tehnologije5
Kao praktična granica može se uzeti veličina od nekoliko milimetara, obično 5 mm.
2019-Reciklažne tehnologije6
Granicu između drobljenja i mlevenja određujeveličina delića posle usitnjenja.
Princip rada drobilica i mlinova
2019-Reciklažne tehnologije7
ULAZ MATERIJALA(OTPADA)
SEČIVA
SITO
ROTOR
IZLAZ USITNJENOG MATERIJALA
(OTPADA)
2019-Reciklažne tehnologije8
SITA
Jedna od glavnih tehničkih osobina drobilica i mlinova je stepen drobljenja ili mlevenja:
s = z1/z2
gde je:s-stepen drobljenjaz1-maksimalna veličina zrna pre drobljenjaz2-maksimalna veličina zrna posle drobljenja
(on iznosi od 3 do 7 za čeljusne drobilice i do 50 za udarne drobilice)
2019-Reciklažne tehnologije9
Drobilice – konstruktivna i principijelna izvođenja
Jedna od podela je prema stepenu do kojeg drobe materijal.
U primarno drobljenje ubraja se usitnjavanje materijalaprečnika 70 do 100 ili 150 cm.
Sekundarnim drobljenjem materijal se usitnjava do propisanih frakcija.
U tercijarnom drobljenju dolazi do korekcije ilikompenzacije, odnosno prerade viška krupnijih frakcija dabi se popunio manjak u sitnim frakcijama.
2019-Reciklažne tehnologije10
Procese drobljenja obično prate procesi mlevenja ukolikomaterijal treba dodatno usitniti.
Uobičajena su dva tipa drobljenja: drobljenje PRITISKOM drobljenje UDAROM,
2019-Reciklažne tehnologije11
Kompresione (pritisne) drobilice sa dominantnom
silom pritiska, proizvode delove različitih veličina,
dok udarne proizvode materijal jednake veličine i
oblika.
2019-Reciklažne tehnologije12
Najčešće kompresione drobilice su:
čeljusne, konusne, valjkaste.
2019-Reciklažne tehnologije13
Čeljusne drobilice Služe za grubo drobljenje uglavnom kamenih materijala (otpad iz
kamenoloma i rudnika), bez obzira na njihova fizičko-mehanička svojstva, zatim čvrstog i elastičnog otpada.
Drobe otpad u prostoru između pokretne i fiksirane čeljusti.
2019-Reciklažne tehnologije14
2019-Reciklažne tehnologije15
Drobljenje se obavlja približavanjem pokretne čeljustinepokretnoj, a pražnjenje njenim udaljavanjem od iste.
Čeljusne drobiliceimaju puni (radni)
hod kad se pokretnačeljust približava
nepokretnoj i dolazido drobljenja
materijala, i prazanhod kada se pokretna
čeljust odvaja, a materijal prazni.
Konusne (rotirajuće) drobilice
Drobe otpad u prostoruizmeđu rotirajućegkonusa i fiksiranog
spoljašnjeg omotača.
Otpad ulazi sa gornjestrane, pri čemu se delovilome više puta, jednom na
početku, a zatim poštopostaju manji, padaju naniže pozicije, gde se lome
na još manje delove. 2019-Reciklažne tehnologije16
Veliki procenat proizvoda redukuje se na veličinu manju od otvora konusa već prilikom prvog udara. Taj deo se odmah
ispušta u izlazni kanal.
Pojedinačna neredukovana zrna proizvoda se centrifugalno izbacuju na zid komore uz koji se zatim spiralno penju.
Delovanje rotora na zidove komore stvara veliku smicajnu silu koja deluje na proizvod.
2019-Reciklažne tehnologije17
Proces se nastavlja sve dokdelovi nisu dovoljno
usitnjeni da propadnu krozotvor na dnu drobilice.
2019-Reciklažne tehnologije18
Izlazni kanal je konstruisan tako da obezbedi maksimalnislobodni prostor za materijal koji izlazi i tako spreči moguće
nagomilavanje.
Valjkaste drobilice
Imaju mali protok materijala.
Pogodne su za trošne, vlažne i lepljive materijale
za koje čeljusne irotirajuće drobilice nisu
odgovarajuće.
2019-Reciklažne tehnologije19
Valjkaste drobilice
Ove drobilice koriste kombinaciju udara, smicanja i pritiska za drobljenje.
2019-Reciklažne tehnologije20
Kod jednovaljkaste drobilice postoji jedan nazubljeni valjak i naspram njega ploča, dok kod dvovaljkastih
postoje dva valjka koji mogu biti glatki ili nazubljeni. Kada su valjci glatki onda je dominantna sila pritiska.
2019-Reciklažne tehnologije21
Mogu imati jedan ili dva valjka
2019-Reciklažne tehnologije22
2019-Reciklažne tehnologije23
Udarne drobilice
Imaju komore za drobljenje obložene odbijajućim
površinama (u obliku šipki, ploča, diskova...).
U ovoj komori je rotor sa metalnim kracima koji mogu
biti u obliku čekića, ploča, šipki...
Osovina na kojoj je rotor može biti horizontalna ili vertikalna.
2019-Reciklažne tehnologije24
Udarne drobilice- drobilica sa čekićima
Drobi otpad udarima čekića koji se nalaze
na obodu rotora.
Koristi se za drobljenje ishabanih
autokaroserija i drugog otpada većih
dimenzija.
2019-Reciklažne tehnologije25
Udarne drobilice-refleksiona drobilica
Slična drobilici sa čekićima, osim što umesto čekića, nanosaču rotora ima čvrste
listove.
Materijal koji se usitnjavapada u radnu zonu drobilicegde ga udara rotor udarnim
kracima (listovima) iodbacuje na odbojne ploče.
2019-Reciklažne tehnologije26
Veliki uticaj na stepen usitnjavanja ima brzina kretanja rotora (obodna brzinarotora obično iznosi do 50m/s.
2019-Reciklažne tehnologije27
Zazor između odbojnih ploča i udarnih kraka, koji se reguliše pomeranjem odbojnih ploča, određuje dimenzije
usitnjenih delova koji će izaći iz drobilice.
Dvostepena rasipna drobilica
2019-Reciklažne tehnologije28
MLINOVI
Najčešće su cilindričnog oblika.
Mogu biti bez punjenja gde materijal sam sebe meljemeđusobnim udarima i trenjem delova materijala ili sa
punjenjem, koje može biti u vidu kamenja, kamenih, gvozdenihili čeličnih kugli, šipki, diskova.
Materijal se melje do željene veličine, trenjem i udarimacirkulišućim predmetima (kamene ili metalne kuglice, šipke itd.)
2019-Reciklažne tehnologije29
2019-Reciklažne tehnologije30
Plašt bubnja je izveden u obliku sita
tako da kroz njegaprolaze
dovoljno usitnjenečestice
Postoje i mlinovi kojikonstruktivno iprincipu radapodsećaju na
drobilice: visokopritisni valjkasti
mlin i udarni mlin.
.
Visokopritisni valjkasti mlinMaterijal se ubacuje između dva valjka koji se snažno pritisnuti
jedan uz drugi i rotiraju u suprotnim smerovima. Ekstremni pritisak izaziva lomljenje materijala u finije delove.
2019-Reciklažne tehnologije31
Jedan valjak može biti povezan sa hidrauličnim klipovima zbog preventive većeg oštećenja delova mlina, ukoliko se u mlinu nađe materijal koji mlin ne može da savlada, odnosno koji je
previše tvrd.
2019-Reciklažne tehnologije32
Udarni mlin
Koristi slobodne udare materijala sa bočnim pločama.
Koristi se za tvrde i trošne materijale, pri čemu materijalmora biti suv.
Kapacitet zavisi od karakteristika materijala i zahtevaneveličine izlaznog materijala.
2019-Reciklažne tehnologije33
Udarni mlin sa vertikalnom osovinom
2019-Reciklažne tehnologije34
2019-Reciklažne tehnologije35
Materijal se uvodi kroz levkasti ulaz (1) u akcelerator (2).Akcelerator rotira velikom brzinom i delići se pod uticajemcentrifugalne sile sudaraju sa pločama (3) u komori za mlevenje.Sudar pri velikoj brzini izaziva usitnjenje delova u deliće različitihveličina.Delići veći od 1mm pod dominantnim uticajem gravitacione silepadaju ka donjem izlazu (5) i ponovo se vraćaju u proces, krozlevkasti ulaz (1).Delići manji od 1mm se, zbog male mase, podižu strujom vazduhau gornji deo komore gde sečiva (4) usmeravaju struju sa delićimaka gornjem izlazu (8). Delići srednje veličine (1mm) se takođe dižustrujom vazduha, ali ne izlaze kroz gornji otvor, već padaju nakonus (6) i ulaze u akcelerator (2)