Predavanje 3Predavanje 3Rasjedi Rasjedi NavlakeNavlake

RASJEDIRASJEDIStrukturna jedinica Strukturna jedinica litosferelitosfere koja nastaje koja nastaje izdizanjem, spuizdizanjem, spušštanjem ili uzdutanjem ili uzdužžnim pomicanjem nim pomicanjem dijelova dijelova litosferelitosfere dudužž pukotine koju nazivamo pukotine koju nazivamo paraklazaparaklaza..ParaklazeParaklaze mogu biti uspravne ili nagnute pod mogu biti uspravne ili nagnute pod razlirazliččitim itim kutemkutem..Uz Uz paraklazuparaklazu rasjed se sastoji od dva rasjed se sastoji od dva krilakrila. .

--vertikalna vertikalna paraklazaparaklaza--krila po stranama svijetakrila po stranama svijeta--kosa kosa paraklazaparaklaza--krilo ispod krilo ispod paraklazeparaklaze podinskopodinsko, a , a

iznad iznad krovinskokrovinsko..

Pomicanje krila po Pomicanje krila po prupružžanju anju paraklazeparaklaze momožže e se rastaviti u dvije se rastaviti u dvije komponente:komponente:

--hodhod, horizontalni pomak, horizontalni pomak--skokskok, vertikalni pomak, vertikalni pomak

Ako je kretanje samo Ako je kretanje samo paralelno s pruparalelno s pružžanjem anjem paraklazomparaklazom, nema skoka , nema skoka ni hoda, nego samo ni hoda, nego samo horizontalni pomak. Po horizontalni pomak. Po uspravnoj uspravnoj paraklaziparaklazi postoji postoji samo skok.samo skok.

Tri osnovna tipa Tri osnovna tipa rasjeda:rasjeda:

-- Normalni rasjediNormalni rasjedi--obuhvaobuhvaććaju sve aju sve vertikalne rasjede vertikalne rasjede (bez hoda) i (bez hoda) i rasjede kose rasjede kose paraklazeparaklaze ččiji hod iji hod udaljava krila udaljava krila ((podinskopodinsko krilo se krilo se uzdiuzdižže, a e, a krovinskokrovinsko spuspuššta)ta)

Reversni rasjediReversni rasjedi-- krovinskokrovinsko krilo se uzdikrilo se uzdižže po e po paraklaziparaklazi, prostor se sa, prostor se sažžima, pa ovi rasjedi ima, pa ovi rasjedi zauzimaju manje prostora od prethodnih. Skok i zauzimaju manje prostora od prethodnih. Skok i hod su obrnuti nego kod normalnog rasjeda s hod su obrnuti nego kod normalnog rasjeda s kosom kosom paraklazomparaklazom..

Krovina

Podina

KrovinaPodina

KrovinaPodina

Rasjedi s horizontalnim kretanjemRasjedi s horizontalnim kretanjem-- kretanje kretanje samo u pravcu prusamo u pravcu pružžanja anja paraklazeparaklaze bez skoka i bez skoka i hoda. Pomak mohoda. Pomak možže biti u dva e biti u dva smerasmera pa pa razlikujemo desne i lijeve rasjede, ovisno kako razlikujemo desne i lijeve rasjede, ovisno kako su krila pomaknuta jedno prema drugome su krila pomaknuta jedno prema drugome (sistem kazaljke na satu(sistem kazaljke na satu--u smjeru kazaljke u smjeru kazaljke desnidesni i i protusmjernoprotusmjerno lijevilijevi). ). JoJošš se nazivaju i se nazivaju i transkurentnitranskurentni rasjedi, a oni koji pri prurasjedi, a oni koji pri pružžanju anju mijenjaju pomak nazivaju se mijenjaju pomak nazivaju se transformnitransformni..

TransformniTransformni rasjedi su rasjedi su vezani uz vezani uz srednjooceanskesrednjooceanskegrebene i zone otvaranja grebene i zone otvaranja novih oceana.novih oceana.

Euroazijska plo ač

Euroazijska plo ač

Pacifičkaplo ač

Antartičkaplo ač

Južnoameričkaplo ač

Sjevernoameričkaplo ač

Afričkaplo ač

Indijskaplo ač

Arapskaploča

Nazcaploča

Australskaplo ač

Karipska pl.

Juan de Fucaploča

Filip

insk

apl

oča

Cocos

Scotia pl.

Rasjedi se mogu Rasjedi se mogu podjelitipodjelitina istosmjerne i na istosmjerne i protusmjerneprotusmjerne, ovisno o , ovisno o odnosu odnosu paraklazeparaklaze i i slojeva u krilima. Vrijedi i slojeva u krilima. Vrijedi i za normalne i reversne za normalne i reversne rasjede.rasjede.

Ovisno o pojavnosti Ovisno o pojavnosti rasjeda na povrrasjeda na površšini, ini, dijele se na:dijele se na:

--uzduuzdužžnini--paralelno paralelno prupružžanje anje paraklazeparaklaze s s prupružžanjem slojeva (a i b anjem slojeva (a i b na slici).na slici).

--dijagonalnidijagonalni--paraklazaparaklaza se se prupružža koso na prua koso na pružžanje anje slojeva.slojeva.

--poprepopreččnini--paraklazaparaklaza se se prupružža okomito na a okomito na prupružžanje slojeva (c na anje slojeva (c na slici).slici).

ŠŠkarastikarasti rasjedirasjedi--krila razmaknuta samo na krila razmaknuta samo na jednom krajujednom krajuRotacijski rasjediRotacijski rasjedi--oba kraja rasjeda su oba kraja rasjeda su relativno razmaknuta u suprotnim relativno razmaknuta u suprotnim smjerovima.smjerovima.Uz gore nabrojene, postoje i druge u Uz gore nabrojene, postoje i druge u prirodi rijetke, prirodi rijetke, kombincijekombincije rasjeda.rasjeda.

Rasjede je najlakRasjede je najlakšše prepoznati po e prepoznati po paraklaziparaklazi, , odnosno pojavama koje se javljaju na njoj ili oko odnosno pojavama koje se javljaju na njoj ili oko nje.nje.Gorska zrcalaGorska zrcala-- uglauglaččane rasjedne povrane rasjedne površšine ine ((paraklazeparaklaze).).PrutanjePrutanje ((strijestrije))-- javljaju se u kombinaciji s javljaju se u kombinaciji s gorskim zrcalima, a rezultat su komada stijena gorskim zrcalima, a rezultat su komada stijena koji su koji su ““upaliupali”” u u paraklazuparaklazu. Upu. Upuććuju na pravac uju na pravac kretanja.kretanja.Tektonska Tektonska brebreččaa-- zdrobljeni komadi stijena iz zdrobljeni komadi stijena iz krila koji ukazuju na krila koji ukazuju na paraklazuparaklazu..

SUSTAVI RASJEDASUSTAVI RASJEDARijetko se u prirodi moRijetko se u prirodi možže nae naćći samo jedan i samo jedan rasjed, obirasjed, običčno ih ima vino ih ima višše, koji tvore sustav e, koji tvore sustav rasjeda koji je posljedica tektonskih poremerasjeda koji je posljedica tektonskih poremeććaja aja regionalnih razmjera.regionalnih razmjera.StepeniStepeniččastaasta strukturastruktura-- rezultat verezultat veććeg broja eg broja viviššee--manje paralelnih rasjeda koji uzrokuju manje paralelnih rasjeda koji uzrokuju istosmjerno spuistosmjerno spušštanje terena.tanje terena.

Tektonska graba ili rovTektonska graba ili rov --nastaje putem dva ili nastaje putem dva ili vivišše rasjeda e rasjeda ččijim pomakom je srediijim pomakom je središšnji dio nji dio terena relativno sputerena relativno spuššten u odnosu na ten u odnosu na rubne dijelove. Rasjedi mogu biti konkavni rubne dijelove. Rasjedi mogu biti konkavni prema srediprema središštu grabe (lopata=tu grabe (lopata=listronlistron), pa ), pa se nazivaju jose nazivaju jošš listrilistriččkiki rasjedirasjedi..

Timor ili Timor ili horsthorst ––rasjedima rasjedima relativno relativno uzdignuti uzdignuti sredisrediššnji dio nji dio terena.terena.GrabenGraben ––rasjedima rasjedima relativno relativno spuspuššten ten sredisrediššnji dio nji dio terena.terena.

NAVLAKENAVLAKEStrukturna jedinica Strukturna jedinica litosferelitosfere u kojoj u kojoj su tereni, su tereni, ššto su primarno bili jedan to su primarno bili jedan uz drugog, nalaze jedan na uz drugog, nalaze jedan na drugomedrugomeNajjednostavnije se prepoznaju Najjednostavnije se prepoznaju navlake kod kojih su starije navlake kod kojih su starije naslage navunaslage navuččene na mlađe iene na mlađe i/ili /ili mlađe podvumlađe podvuččene pod starije.ene pod starije.Navlakama najNavlakama najččeeššćće prethode e prethode bore i reversni rasjedi.bore i reversni rasjedi.Ako su pokreti jaki , moAko su pokreti jaki , možže se e se formirati i sustav navlaka.formirati i sustav navlaka.

Razlikujemo Razlikujemo autohton autohton (nepokrenuti (nepokrenuti dio, dio, podloga) i podloga) i alohtonalohton(navu(navuččeni eni dio), no dio), no bolje je bolje je razlikovati razlikovati podinskipodinski i i krovinskikrovinski dio dio jer se ne jer se ne određuje određuje smjer i smjer i intenzitet intenzitet kretanja.kretanja.

Dijelovi navlake:Dijelovi navlake:--korijen navlakekorijen navlake je dio navlake koji se nalazi u granije dio navlake koji se nalazi u graniččnom prostoru sa nom prostoru sa

susjednom jedinicom. Obisusjednom jedinicom. Običčno je poremeno je poremeććen i pokriven drugim strukturnim en i pokriven drugim strukturnim jedinicama.jedinicama.

--ččelo navlakeelo navlake je vanjski rub je vanjski rub krovinskogkrovinskog dijela.dijela.--tektonsko oknotektonsko okno su dijelovi navlake gdje nedostaje su dijelovi navlake gdje nedostaje krovinskikrovinski dio, pa se stijene dio, pa se stijene

podine vide na povrpodine vide na površšini.ini.--tektonsko tektonsko poluoknopoluokno je okno koje je u jednom dijelu postoji veza s podinom je okno koje je u jednom dijelu postoji veza s podinom

(sistem otok(sistem otok--poluotok)poluotok)--navlanavlaččakak je dio krovine koji je naknadnim poremeje dio krovine koji je naknadnim poremeććajima ili erozijom odvojen ajima ili erozijom odvojen

od krovine.od krovine.

PukotinePukotineJavljaju se u eruptivnim i sedimentnim stijenama i uz njih Javljaju se u eruptivnim i sedimentnim stijenama i uz njih nije vezan pomak stijena. nije vezan pomak stijena. Pukotine vePukotine veććih dimenzija su ih dimenzija su dijaklazedijaklaze, a manjih , a manjih leptoklazeleptoklaze..Uzroci postanka su:ekspaUzroci postanka su:ekspanzija, apsonzija, apsorpcija vode, rpcija vode, hlađenjehlađenje, stezanje i rastezanje, popratna pojava drugih , stezanje i rastezanje, popratna pojava drugih tektonskih pojava (rasjedi, boranje, navlake).tektonskih pojava (rasjedi, boranje, navlake).Ako su naknadno ispunjene drugom mineralnom tvari Ako su naknadno ispunjene drugom mineralnom tvari nastaju nastaju žžile ili ile ili žžice.ice.Pukotine su osobito dobro uoPukotine su osobito dobro uoččljive u kompleksima ljive u kompleksima stijena gdje se izmjenjuju stijena gdje se izmjenjuju ččvrsti (kompetentni) i podatljivi vrsti (kompetentni) i podatljivi ((inkompetentniinkompetentni) slojevi, ) slojevi, nprnpr, vapnenac i glina. , vapnenac i glina.

Tektonske strukture i starostTektonske strukture i starost

Određivanje relativne Određivanje relativne starost (temeljem starost (temeljem fosila) vafosila) važžno je za no je za određivanje trenutka određivanje trenutka pojedinih strukturnih pojedinih strukturnih promjena u nekom promjena u nekom terenu (npr. terenu (npr. koji je koji je rasjed stariji a koji rasjed stariji a koji mlađimlađi, , ššto je prije to je prije borano a naknadno borano a naknadno rasjedanorasjedano itd.).itd.).

Kada putem Kada putem fosila odredimo fosila odredimo relativnu starost, relativnu starost, mogumogućće je e je relativno utvrditi relativno utvrditi koja je struktura koja je struktura mlađa a koja mlađa a koja starija temeljem starija temeljem prisutnosti ili prisutnosti ili izostanka izostanka pojedinih fosila.pojedinih fosila.

Područje 1

Područje 2

Vremenski rasponipojedinih vrsta

A

BB

C

C

Temeljem fosila, te izostankom ili kraTemeljem fosila, te izostankom ili kraććim im trajanjem nekih vrsta, mogutrajanjem nekih vrsta, mogućće je utvrditi e je utvrditi starost pojedinih struktura, trajanje starost pojedinih struktura, trajanje diskordancijediskordancije ((stratigrafskestratigrafske praznine) te slijed praznine) te slijed geologeološške evolucije određenog terenake evolucije određenog terena..

Razina mora

a) SEDIMENTACIJA

b) ZAVRŠETAK SEDIMENTACIJE

e) EROZIJA

Erozijska površina

f) OBNOVLJENA SEDIMENTACIJA

c) TEKTONIKA I INTRUZJA MAGME

Magmatska intruzija

d) UZDIZANJE

Predavanje 3�Rasjedi �NavlakeRASJEDISUSTAVI RASJEDANAVLAKEPukotineTektonske strukture i starost