Vido Radovic

Vido Radovic

1. Osnovne oblasti monetarne ekonomije su: monetarna teorija, monetarna politika, monetarna istorija, monetarno pravo, monetarna analiza, monetarna statistika.2. Savremeni novcani sistem se naziva sistem papirne valute (slobodne valute) koji je na svjetskoj sceni zadnjih nekih 70-80 godina, dok se monetarni rezim u CG naziva dolarizacija ( nekih 12-ak godina, malo prije uvodjenja eura) ili eurorizacija. 3. Novac posmatramo sa: ekonomskog i pravnog aspekta.4. Znaci, u ekonomskom smislu novcem se vrsi razmjena ekonomskih dobara. 5. Sa pravnog aspekta novac je pokretna, potrosna, zamjenljiva i tjelesna (fizicka) stvar. 6. Veza izmedju primarnog novca i novcane mase se pokazuje monetarnim multiplikatorom.7. Promjena intervalutarne vrijednosti novca moze biti zvanicna ili fakticka8. Kljucne valute su: dolar, juan, funta, jen, svajcarski franak itd, a najvaznije su dolar i juan. 9. Sastavni dio medjunarodnog monetarnog sistema jeste i evropski monetarni sistem koji ima svoju zavrsnu fazu koja se naziva evropska monetarna unija. 10. Monetarni menadzment sprovodi monetarna vlast11. Centralna banka ne stvara novac vec ga samo emituje. 12. Kao pokrice novcu sluzi odnos izmedju robnih i novcanih fondova (robe i usluge).13. Kapital moze da poprimi oblik novca i tada govorimo o novcanom kapitalu, a novac sam po sebi to nije. 14. Preradjivacku funkciju novca u kapital vrsi bankarski sistem. 15. Novac ne predstavlja akumulaciju. On predstavlja apstraktnu imovinsku moc jer se novcem moze kupiti nesto sto daje imovinsku moc.16. Definicija Domancica- ovdje primjecujemo sledece funkcije novca: sredstvo placanja, sredstvo razmjene i mjera ekonomske vrijednosti17. Pojavom novca, visak proizvoda tj. proizvodnja za nepoznatog kupca poprima karakter robne proizvodnje.18. Prvi novac su iskovali u 7. vijeku prije nove ere, izgradjivali su ga grcki gradovi u Maloj Aziji. 19. Prve novcane sisteme svjetskih razmjera stvorili su Aleksandar Veliki, Rimljani ( denarius), Venecija ( gros), Njemacka (talir). 20. Za vrijeme revolucije u Francuskoj- dekadni novcani sistem po kome su izgradjeni novcani sistemi mnogih modernih drzava. 21. Upotreba novca kod nas javlja se u 3. vijeku prije nove ere dolaskom Kelta22. Prvobitni novac je bio u obliku predmeta koji su u tadasnjem drustvu opsteprihvaceni kao upotrebna i prometna vrijednost (funkcije novca) 23. Novac se prvo javio u obliku robnog novca. Ulogu robnog novca imali su razliciti proizvodi: zito, skoljke, krzno, platno, stoka itd.24. Prvobitni kovani novac javlja se onda kada drzava pocinje da garantuje za odredjena svojstva (za tezinu, sadrzaj metala, oblik) i tada govorimo o prvobitnom kovanom novcu. 25. Zlatnjaci i srebrnjaci persijskog cara Darija I ( njegov novac se zvao zlatni darig i bio je uspostavljen odnos izmedju zlata i srebra 1 prema 13i 1/3. 26. Prvobitni kovani novac iskovan od plemenitih metala funkcionise kao svjetski novac i sredstvo za zgrtanje blaga ( funkcije novca). 27. Prvi kovani novac od bakra i bronze javlja se u Kini i Indiji oko 500. godine prije nove ere, a u Grckoj nesto kasnije. Ovaj novac javljao se u razlicitim oblicima: oblik lopate, oblik noza, raznjica, cetvrtast. 28. Priznanica za deponovani novac prvo je glasila na ime, a kasnije na donosioca. 29. Banknota- preteca danasnje novcanice. 30. Novac iskovan od zlata ili srebra postaje univerzalna mjera vrijednosti, opste prihvaceno sredstvo placanja i prometno sredstvo (funkcije novca).31. 1609. godine u Amsterdamu osnovana prva banka za cije je poslovanje garantovao grad Amsterdam. 32. Sistem sa zlatom u opticaju ili cisti zlatni standard- novac se kuje od zlata, a banknote se mogu zamijeniti za zlato. 33. Zlatno- poluzni standard- novac se vise ne kuje od zlata, a zlatno pokrice se drzi u zlatnim polugama, banknote se teze mogu mijenjati za zlato.34. Zlatno- devizni standard- banka za pokrice novca, pored zlata, moze imati i strani novac ili devize konvertibilne za zlato. 35. Prve novcanice- certifikati. 36. Iz certifikata se razvijaju banknote. 37. Banknota se pretvara u papirni novac tek kada drzava ukida konvertibilnost za zlato.38. Prvi papirni novac emitovan je u SAD 1690. godine. 39. Prvi papirni novac u Evropi pojavio se tek u 18. vijeku. 40. Potvrda o deponovanim novcanim sredstvima- certivikat.41. Elektronski novac nije anoniman, dok gotov novac jeste. 42. U Brskovu je bila prva samostalna kovanica novca na juznoslovenksom prostoru- kovani su brskovski grosevi. 43. U Zeti, u vrijeme vladavine Balsica, Djuradj I je u 14. vijeku kovao novac sa sopstvenim amblemima, a Balsa II skadarski dinar. 44. Crnojevici nijesu kovali svoj novac, vec su cirkulisali dukati, perperi i dinari.45. U 16. vijeku platezno sredstvo je bila turska aspra46. Od kraja 18. vijeka austrijska moneta fiorin ( 100 krajcara)47. Ideju da se iskuje crnogorski novac Njegosu je dao Rotsild 1851- zlatni perun. 48. U drugoj polovini 19. vijeka dominantan je bio austrijski novac- talijer, odnosno fiorin.49. 1906. godine na osnovu Ukaza Knjaza iskovan je prvi crnogorski novac- perper, bronzani i nikleni u vrijednosti 209.000 perpera. 50. Srebrni perper je iskovan 1909.51. Zlatni novac 1910. godine, pored srebrnog. 52. Kovanje novca je imalo pored monetarnog i cisto finansijski znacaj- cist prihod od kovanja srebrnog, niklenog i bronzanog novca, a gubitak od kovanja zlatnog novca. 53. Krajem 1910. godine donijet je zakon o drzavnom novcu Kraljevine Crne Gore. 54. 1911. godine je stupila na snagu Monetarna konvencija sa Austrougarskom kojom je u znatnoj mjeri olaksan platni promet izmedju dvije zemlje. 55. 1920. godine donesen je u novoj drzavi Zakon kojim je prihvacen dinar. 56. Faktori koji su uticali na uredjenje, obuhvatanje novca u odgovarajuci sistem ili promjenu postojeceg novcanog sistema su: drustveno- ekonomski faktori, tehnicki faktori, politicki faktori.57. Drustveno- ekonomski faktori- strukturne promjene u privredi, konjukturna kretanja, politicke prilike.58. Tehnicki faktori- su doveli do prelaska pojedinih oblika u okviru metalne valute, odnosno doveli su do uredjenja savrsenijih novcanih sistema59. Politicki faktori- politicki dogadjaji. 60. Novcani sistem predstavlja organizovanu aktivnost drzave u sektoru novca kojom se propisima i odgovarajucim mjerama regulisu uglavnom sva pitanja znacajna za njegovu organizaciju i cirkulaciju kao sredstva prometa i placanja: naziv novcane jedinice, metal vazenja, novcano pokrice, konvertibilnost itd61. Novcani sistem je skup zakonskih propisa kojima se regulisu emisija, cirkulacija i povlacenje novca iz opticaja. 62. Polazeci od vrste novcane jedinice, odnosno od njene materijalne supstance ili od supstance za koju je vezana, novcani sistemi se dijele na: Metalni novcani sistem i novcani sistem s papirnim novcem u opticaju.63. Metalni novcani sistem- novcana jedinica je tehnicki i zakonski definisana kao izvjesna kolicina nekog objektivnog standarda (zlata ili srebra), a drzava odnosno emisiona ustanova je u obavezi da odrzava novcanu jedinicu u saglasnosti sa vrijednoscu tog objektivnog standarda. 64. Slobodna valuta- novcani sistem koji se ne vezuje za odgovarajuci objektivni standard- novcani sistem s papirnim novcem u opticaju, koji ima prisilni tecaj i cija vrijednost, pored ostalog, znatno zavisi od njegove ponude i traznje za tim novcem, odnosno od njegove kolicine u prometu. 65. Vezana valuta je tako uredjen novcani sistem kod kojega u prometu kao neograniceno i definitivno sredstvo prometa i placanja cirkulise novac iskovan iz nekog metala- zlata ili srebra ili, istovremeno zlata i srebra. 66. U sistemu vezane valute moze da cirkulise punovrijedni novac iskovan iz nekog metala ili novcanica (banknota), ali u neogranicenom i stopostotnom iznosu konvertibilna za metal vazenja. 66. Drzava propisuje sve mjere kojima se regulise kovanje i cirkulacija novca u metalnoj valuti- kovnicki sistem.67. Valuta i vazenje- odredjuje se metal iz kojeg se kuje novac 68. Novcana jedinica- utvrdjuje se ime (naziv) novcu kovnicka (novcana) stopa- utvrdjuje se broj jedinica nekog novca koji se moze iskovati iz odredjene tezine zlata ili srebra 69. Finoca- odnos plemenitog i manje vrijednog metala u leguri (masi) iz koje se kovao novac. Npr. 900/1000 g. Ili 22/24 k. 70. Bruto tezina- ukupna tezina novca ili legure. Neto tezina- tezina cistog zlata sadrzanog u ukupnoj (bruto) tezini. 71. Remedijum ili tolerancija- utvrdjuje se odstupanje od zakonski utvrdjene tezine i finoce metala. 72. Prometna ili dopustena tezina- koju je kovani novac morao da ima u prometu ili mogao da izgubi, a da i dalje cirkulise kao punovrijedno sredstvo prometa i placanja. 73. Metalna valuta: bimetalizam i monometalizam74. Bimetalizam je dvometalni novcani sistem u kojem kao punovrijedno, neograniceno, definitivno i zakonsko sredstvo prometa i placanja cirkulise novac iskovan iz dva metala, najcesce zlata i srebra. 75. U zavisnosti od toga da li u prometu istovremeno cirkulisu zlatni i srebrni kovani novac bez ili sa zakonski utvrdjenim zakonskim vrijednosnim odnosom razlikuju se paralelna i dvojna valuta. 76. Paralelna valuta (prvi novcani sistem) je dvometalni novcani sistem bez unaprijed utvrdjenog odnosa vrijednosti izmedju dva metala, vec se on uspostavlja na trzistu prema potrebama, u zavisnosti od odnosa snage ponude i traznje dva metala ili kretanja njihovih vrijednosti, tj. trzisnih cijena.77. Sistem paralelne valute se oznacava od strane nekih autora kao neuredjen, primitivan, neracionalan, nepraktican i stetan, ali se negdje u Evropi zadrzao do druge polovine 19. vijeka. 78. Dvojna valuta je visa faza u razvoju bimetalizma, odnosno bimetalisticka valuta u pravom smislu rijeci. Ucinjen je veliki napredak u uredjivanju novcanih sistema jer je sada zakonski utvrdjen vrijednosni odnos zlata i srebra. Ovaj sistem se naziva i alternativnim. 79. Dvojna valuta poprima karakteristike alternative u slucajevima kada dolazi do depresijacije ili obezvrjedjivanja jednog od dva metala, usljed cega depresirani metal ili novac potiskuje bolji (vrijedniji) iz prometa. 80. Gresemovzakona koji glasi: Do depresijacije jednog metala u unutrasnjem prometu ili do istiskivanja drugog vrijednijeg novca iz opticaja dolazilo bi najcesce onda kada stvarni odnos vrijednosti izmedju zlata i srebra na medjunarodnom trzistu nije odgovarao zakonski utvrdjenom odnosu unutar neke zemlje. 81. Gresemov zakon je primjenljiv: kada u opticaju cirkulise novac s manjom sadrzinom (tezinom) metala u odnosu na metal pune vrijednosti ili tezine, kada od dva metala u cirkulaciji jedan depresira i kada pored metalnog novca u prometu cirkulise i papirni novac.82. Hroma valuta je novcani sistem koji predstavlja izvjesnu kombinaciju bimetalizma i monometalizma. Novac kovan iz jednog metala sluzi kao valutarni novac i to u neogranicenim kolicinama i u prometu cirkulise kao zakonsko, punovrijedno i definitivno sredstvo prometa i placanja. Drugi novac se kuje iz nekog drugog metala, cesto manje vrijednog, i to u ogranicenim kolicinma, a sluzi kao sitnis ili novac za potkusurijevanje. Sistem hrome valute, kao jedna vrsta kombinacije bimetalizma, je prelazna etapa ka monometalizmu.83. Hroma valuta se dijeli na hromu valutu zlata i hromu valutu srebra. 84. Hromo vazenje zlata- vrsi se u pocetku kontigentiranje, a kasnije i zaustavljanje kovanja srebrnog novca, tj. vrsi se demonetizacija srebra. 85. Hromo vazenje srebra- vrsi se kontigentiranje, a kasnije i zaustavljanje kovanja zlatnog novca, tj. demonetizacija zlata. 86. Monometalizam je jednometalni novcani sistem u kojem u prometu kao neograniceno i definitivno sredstvo prometa i placanja cirkulise novac iskovan iz jednog valutarnog metala- zlata ili srebra. 87. Monomentalizam se dijeli na: monometalizam srebra ili srebrna valuta i monometalizam zlata ili zlatni standard. 88. Monometalizam srebra- u ovom sistemu, kao valutarni novac cirkulise srebrni novac i/ ili banknote potpuno konvertibilne za valutarni novac ili metal vazenja, koji je predstavljao njihovu vrijednosnu podlogu.89. Zlatna valuta- zlatni standard predstavlja novcani sistem u kojem kao punovrijedno, zakonsko i definitivno sredstvo prometa i placanja cirkulise zlatni kovani novac ili umjesto njega njegovi zamjenici- banknote, koje su u potpunosti konvertibilne za zlato ( makar s formalnog stanovista). 90. U sistemu zlatne valute valutarni novac je samo zlato- novac pune vrijednosti, dok je novcanica samo zamjenik novca. Ukoliko umjesto zlatnog novca u prometu cirkulisu njegovi reprezenti, koji obavljaju funkciju sredstva prometa i placanja, moraju stajati prema zlatu u odgovarajucem zakonski utvrdjenom odnosu. Stabilnost ovog odnosa odrzava se uglavnom automatski: slobodom kovanja zlatnog novca, slobodom izvoza i uvoza zlata i slobodnim topljenjem zlatnog novca.91. Cisti zlatni standard- novcani sistem zlatne valute sa zlatnim kovanim novcem u opticaju. Ova faza u procesu evolucije monometalizma zlata pocinje 20-ih godina 19. vijeka i karakterise se: 92. Problem zvecece valute se javio u periodu cistog zlatnog standarda a predstavlja- relativno spor porast proizvodnje zlata u odnosu na povecane potrebe za opticajnim sredstvom.93.Zlatno poluzna valuta: Usljed oskudice zlata u odnosu na potrebe, nastaje novo razdoblje, novcani standard. Ne cirkulise u prometu novac iskovan iz zlata, ali se novcana jedinica i dalje definise u zlatu. Stabilnost intervalutarne vrijednosti odrzava se unutar zlatnih tacaka.94.U sistemu zlatno- poluzne valute postoji izvjesna sloboda izvoza ili uvoza zlata, ali uz izrazenu drzavnu intervenciju na deviznom trzistu. Ovaj standard je omogucio ustede u zlatu.95. U sistemu zlatno- poluzne valute kao zakonsko sredstvo prometa i placanja u neogranicenim kolicinama cirkulisu novcanice emisione banke, definisane u zlatu.96. Zlatno devizni standard: Ovaj sistem je dominantan nakon prvog svjetskog rata. 97. U zlatno deviznom standardu novcanica poprima karakteristike definitivnog sredstva placanja. Pored zlata, kao pokrica novcanici, koja funkcionise u prometu, tu funkciju dobijaju i strana sredstva placanja konvertibilna za zlato u zemlji porijekla. 98. U bretnvudskom sistemu, ulogu zlata dobijaju kljucne valute (dolar, funta) pa je ovaj sistem i nazvan zlatno- deviznim ( zlatno-dolarskim).99. Novcani sistem s papirnim novcem u opticaju je savremeni, moderni, novcani sistem u kojem dominantno i neograniceno, kao definitivno sredstvo prometa i placanja, cirkulise drzavni papir propisane forme i utvrdjene nominalne, ali bez svoje unutrasnje (ili supstancijalne) vrijednosti i lisen metalnog pokrica. 100. Bimetalizam se dijeli na: paralelnu valutu, dvojnu valutu, hromu valutu (zlata i srebra).101. Pretpostavimo da imamo dvije zemlje A i B i vrijednosni odnos zlato prema srebru 1/15.5 u zemlji A i 1/15 u zemlji B. Ovo znaci da je uspostavljen zakonski vrijednosni odnos izmedju zlata i srebra u okviru jedne ekonomije, ali na medjunarodnom trzistu to nije slucaj. U ovom slucaju dolazi do izvoza zlata iz zemlje B u zemlju A jer se za 1kg zlata sada moze dobiti vise srebra u zemlji A. To srebro koje je kupljeno u zemlji A bi se pretvaralo u novac u zemlji B i sada se moze dobiti vise od 1kg zlata u zemlji B. 102. Cisti zlatni standard je kao svetski novcani sistem odprilike poceo 20-ih godina 19. vijeka a trajao je negdje do svetskog rata a onda je nastupio period izmedju dva svetska rata zlatno poluznog standarda, da bi posle velike krize nastupio period zlatno deviznog standarda. 103. 1945. godine je uveden Bretnvudski monetarni sistem104. Cisti zlatni standard je bio jedini od ova tri tipa zlatna standarda koji je bio karakteristican po cirkulisanju zlata kao novca u opticaju. 105. Kod zlatno- poluznog standarda intervalutarna vrijednost se odrzava unutar zlatnih tacaka uz ogranicenja uticaja drzave.106. U zlatno- poluznom standardu novcanica i dalje nije bila definitivno sredstvo prometa i placanja. 107. Zlatno- devizni standard je doprinio raspadu zlatnog standarda i da je doprinio raspadu kapitalizma (29-33.)108. Kriva ponude novca pokazuje ukupnu ponudu novca na novcanom trzistu. Kakav ce njen nagib biti zavisi od ciljeva centralne banke. 109. Ukoliko je cilj centralne banke da odrzi ponudu novca nepromijenjenom bez obzira na nivo kamatne stope kriva ponude novca ima oblik vertikalne linije. (vertikalna linija- nepromijenjena kolicina novca)110. Ukoliko je cilj centralne banke da odrzi nivo kamatne stope na odredjenom nivou bez obzira na ponudu novca slijedi da je kriva ponude prava linija koja je paralelna sa apcisom (x- osom). (hotrizontalna linija- definisan nivo kamatne stope)111. Ukoliko je cilj centralne banke da uveca ponudu novca bez obzira na to da li ce kamatna stopa rasti ili ne slijedi da je kriva ponude novca prava linija pozitivnog nagiba. U ovom slucaju povecanje kolicine novca dovodi do rasta kamatne stope. (prava linija pozitivnog nagiba- uvecanje ponude novca)112. Kriva traznje pokazuje ukupnu traznju za novcem na novcanom trzistu. Kriva traznje ima opadajuci tok sto znaci da se traznja za novcem smanjuje rastom kamatne stope. 113. Paralela kamate i kamatne stope: Kamata je naknada za koriscenje tudjih sredstava odnosno tudjeg novca. Kamatna stopa je cijena sredstava na novcanom trzistu odnosno na trzistu kratkorocnih zajmovnih sredstava 114. Bazicno trziste makar sto se tice monetarne ekonomije je trziste novca odnosno novcano trziste115. Dakle rastom kamatne stope rastu troskovi drzanja novca (ovdje je u pitanju izgubljena dobit). 116. Ako dodje do rasta kamatne stope, traznja za novcem ce da opada jer su troskovi drzanja novca su u vidu izgubljene kamate. 117. Ukoliko dodje do smanjenja kamatne stope, traznja za novcem ce rasti, jer se smanjuju troskovi drzanja novca u vidu izgubljene kamate. 118. Traznja za novcem se moze mijenjati pod uticajem promjene drustvenog i domaceg proizvoda i moze se mijenjati pod uticajem brzine opticaja novca, bez obzira na promjenu kamatne stope. 119. Povecanjem domaceg proizvoda za 2 puta docice do povecanja traznje za novcem takodje 2 puta. 120. Izmedju brzine opticaja novca (V) i kamatne stope postoji direktna uslovljenost.121. Presjek krive ponude novca i krive traznje za novcem pokazuju onaj nivo kamatne stope i kolicine novca koji odgovara ravnotezi na novcanom trzistu. 122. Ravnoteza na novcanom trzistu je ona kolicina koja se nudi, a koju istovremeno zele da imaju kod sebe stanovnistvo i preduzetnici. To znaci da ce kriva ponude i kriva traznje za novcem determinisati ravnotezu na novcanom trzistu. 123. Nominalna kamatna stopa (jednaka zbiru realne kamatne stope i ocekivane stope inflacije).124. Ravnoteza na novcanom trzistu se moze mijenjati na dva nacina: promjenom domaceg proizvoda i promjenom ponude novca.125. Na konceptu Kejnsijanskog ucenja 1937. godine razradjen je model ravnoteze na robnom i novcanom trzistu (Dz. Hiks). Taj model sacinjavaju kriva IS i kriva LM. 126. IS znaci investicije i stednja i ona pokazuje ravnotezu na robnom trzistu. Ona ima negativan nagib (opadajuci) sto znaci da se ona krece od sjevero- zapada ka jugo- istoku sto znaci da pri nizem nivou realne proizvodnje imamo nize kamatne stope.127. Kriva LM znaci likvidnost i novac i predstavlja ravnotezu na novcanom trzistu i ima pozitivan nagib krece se od jugo-zapada ka sjevero- istoku i nastala je spajanjem tacaka koje predstavljaju ravnotezu na novcanom trzistu. Ovaj pozitivan nagib znaci da ce povecana ponuda novca kratkorocno dovesti do povecanja realne proizvodnje. 128. Zamka likvidnosti takodje predstavlja Kejnsijanski koncept- kriva LM u lijevom donjem uglu moze da poprimi oblik gotovo horizontalne linije, sto znaci da bi se tad kamatne stope priblizavale nuli, sto znaci da pri takvim okolnostima monetarna politika bi bila neefikasna u pokretanju investicija smrtne tacke. U takvoj situaciji elasticnost traznje za novcem u odnosu na kamatne stope blizi se beskonacnosti.129. Monetarni agregati su monetarni indikatori koji sluze za odredjivanje kvaliteta i funkcija novca u privredi, za vodjenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih sektora. 130. Monetarni agregati (M1) su transakciona (likvidna) sredstva.131. Primarnu likvidnost ima novcana masa. 132. Sekundarnu likvidnost ima kvazi novac. Tercijalnu likvidnost imaju nelikvidna sredstva.133. Najvazniji monetarni agregat je novcana masa, ali je ujedno i nedovoljno pouzdan.134. U 50-im i 60-im dolazi do stvaranja relativno jakih novcanih trzista, na kojima se obavlja promet finansijskim instrumentima: kratkorocnih drzavnih hartija i komercijalnih papira.135. U 70-im se rapidno razvijaju medjunarodne privatne banke koje su vrsile recikliranje naftnih dolara.136. U 80-im se desavaju krupne promjene u finansijskim strukturama razvijenih zemalja, uz propulziju finansijskih derivata (hedzing transakcija), sekjuritizacije aktiva i slicno.137. U 90-im su tipicne inovacije finansijski inzinjering (automatski bankarski salter, bankomati, telefonske banke i personalni racunari) i reinzinjering (``banka u kuci``, ``na daljinski upravljac``): promjena informacione i telekomunikacione tehnologije, kreditni derivati...138. Instrumenti za povecanje likvidnosti nebankarskog sektora: CDs, NOW i Super NOW racuni, repo, svip depoziti, MMMFs, ovedraft racuni, kreditne kartice. 139. Finansijski instrumenti i aranzmani za transfer rizika: fjucersi, forvardsi, opcije, svopovi, kao i NIF aranzmani. 140. Na aktivnosti inovacija od 60-ih najveci uticaj su izvrsili: regulacija (deregulacija), tehnologija i nestabilnost. 141. Teorije koje ispituju odnos novca i cijena su: kvantitativna teorija, dohodna teorija, teorija inflacionog jaza, psiholoska teorija, marksova teorija, kejnzova teorija, monetaristicka teorija.142. Najznacajniji predstavnici metalisticke teorije su: Knis, Rist, Ruf, Roj, Ajncig... 143. U skladu sa metalistickom teorijom teorijom, novac kao prometno sredstvo i mjera vrijednosti mora imati svoju vlastitu, supsticijalnu vrijednost, bez koje ne bi mogao uspjesno sluziti kao opsti ekvivalent i funkcionisati kao sredstvo prometa i placanja. 144. Metalisticka teorija odrazava misljenje i poglede merkantilista- zlato i srebro su jedini oblici trajnog bogatstva.145. Nominalisticka teorija zastupa stanoviste da je novac apstraktna racunska jedinica, lisena svakog materijalnog sadrzaja, koju drzava proglasava kao obavezno sredstvo placanja.146. Najznacajniji predstavnik nominalisticke teorije je Knap, a novac je po njemu proizvod pravnog poretka. Plemeniti metali vrse funkciju novca samo zbog toga sto im je tu funkciju namijenila drzava svojim autoritetom. 147. Kejnzova ``upravljiva valuta`` je posebna varijanta nominalisticke teorije.148. Od koncepcije nominalista polazi i Gesel- tkz. Geselov novac. Reformom novca smatrao je da ce postici maksimalnu iskoriscenost novca, jer ce ga svako trositi da bi izbjegao placanje valutnog poreza.Geselovci dolaze do pogresnog zakljucka: reforma drustva kroz reformu novca. 149. Po Marksu, novac je po svom nastanku i sustini roba koja vrsi ulogu opsteg ekvivalenta. Vrijednost novca (metalni novac) odredjuje se koliciniom drustvenog rada za proizvodnju zlata i srebra, a ne kolicinom novca u prometu. Papirni novac moze da zamijeni zlato u funkciji prometnog sredstva, ali ne u funkciji mjere vrijednosti.150. Postoje dvije varijante kvantitativne teorije novca, a to su prometna i transakciona. 151. Prometna varijanta: Prve formulacije dali su Boden i Davacanti. 152. Prema Hjumu, najznacajnijem predstavniku prometne varijante, teorija se svodi na: a) Cijene roba u zemlji su odredjene ukupnom kolicinom novcab) Sav novac u zemlji predstavlja sve robe u zemljic) Ako se poveca kolicina robe, pada joj cijena, cime vrijednost novca raste. Ako se poveca kolicina novca, cijene roba srazmjerno rastu cime vrijednost novca opada. 153. Brzinu opticaja novca prvi uvodi Lok preko faktora prometne brzine novca.154. Rikardo je sintetizovao i sredio prometnu varijantu kvantitativne teorije. Za razliku od Hjuma, Rikardo polazi od svoje poznate teorije vrijednosti. Po njemu, vrijednost plemenitih metala zavisi iskljucivo od ukupne kolicine rada utrosenog u njihovu proizvodnju.155. Po Rikardu izvozom zlata se smanjuje kolicina novca u prometu i cijene padaju. Uvozom zlata se povecava novcani opticaj, cijene rastu. \156. Po Rikardu novac je roba cija vrijednost zavisi od velicine drustevno potrebnog rada utrosenog za njenu proizvodnju. 157. Najznacajniji predstavnik transakcione varijante je Fiser.158. Kembridzsku prometnu varijantu su postavili i razvili ekonomisti: Marsal, Kejnz, Robertson. 159. U centru paznje kod kembridzske prometne varijatne je drzanje novca (traznja), dok je kod transakcione izdavanje novca. 160. Kejnsova prometna varijanta se jos naziva teorija gotovih salda. 161. Kejns dijeli ukupan novac na: M1- dohodni, M2- poslovni i M3- stedni. 162. Najznacajniji predstavnik cikaske skole monetarista je: Fridman. 163. Predstavnik imovinske monetarne teorije je: Tobin. 164. Predstavnik teorije inflacionog jaza je: Viksel. 165. Inflatorni i deflatorni jaz se definise kao razlika izmedju stednje i investicija. Inflacija je posljedica vecih investicija u odnosu na formiranu stednju, a deflacija suprotno. To je direktni uticaj.166. Indirektni uticaj- Vikselova teorija: Ponasanje stednje i investicija stavlja se u zavisnost od kretanja realne ili prirodne i bankarske kamate. 167. Po Kejnzu, inflacioni jaz je posljedica viska traznje nad ponudom u uslovima pune zaposlenosti rada i kapitala. 168. Najpoznatiji predstavnik psiholoske teorije je Aftalion. 169. Aftalionova psiholoska teorija je kritika kvantitativne teorije. 170. Dominantno psiholoski faktori su: razna ocekivanja, predvidjanja i subjektivne ocjene korisnosti potrosaca. 171. Po teoriji ponasanja, podvarijante teorije, presudnu ulogu na formiranje cijena, razvoj inflacije, vriejdnosti novca, trzisnih kretanja i slicno, ima ponasanje razlicitih drustvenih grupa, velikih grupa, monopola, udruzenja, drzavnih organa. 172. Po teoriji dominacije, kao varijanta teorije ponasanja, dominantne firme i ekonomike imaju na trzistu odlucujuiu ulogu. Ponasanje jednih uslovljava ponasanje drugih. Odluke velikih jedinica, kao sto su javna vlast i monopoli, najsnaznije uticu na sva kretanja. Ponasanje velikih uslovljava ponasanje malih i odredjuje kretanje cijena. Znaci, velike firme, monopoli daju ton i pravac svim krertanjima jer ih slijede i imitiraju ostali.173. Kejns dijeli dohotke na: dohotke od proizvodnje potrosnih roba i dohotke od proizvodnje proizvodnih roba. Potrosacku traznju dijeli na:traznju potrosnih roba i traznju proizvodnih roba. 174. Kejnzova teorija multiplikatora: Po ovoj teoriji, investiciona potrosnja stvara nove dohotke koji su veci od investiranih sredstava.175. Ako npr. Jedna zemlja investira 2/3 svog ukupnog dohotka (faktor r), multiplikator je 3: 1/(1-r)= 3. Ukupna suma novoformiranih dohodaka: n= I (1/(1-r)) Za I= 1000; r= 2/3: n= 1000 *3= 3000---- gdje je n- ukupna suma dohodaka, I je pocetni iznos investiranog dohotka, r je faktor investiranog dohotka.176. Prvi znacajniji teoreticar inflacije je: Kejns. 177. Monetaristicka teorija poznata je i kao neokvantitativna teorija, reformulisana kvantitativna teorija, odnosno kvantitativna teorija u sirem smislu.178. Po monetaristickoj teoriji traznja novca zavisi od tokova dohotka, i to: stopa prinosa od akcija, kamatne s tope od obveznica, stope promjena opsteg nivoa cijana i dr. 179. Osnovna varijabla monetaristicke teorije je dohodak ( imovina) po stalnim cijenama ili permanentni dohodak, cime Fridman izgradjuje teoriju permanentnog dohotka. 180. Promjene u stopi monetarnog rasta izazvace promjene u stopi rasta nominalnog dohotka i to sa zakasnjenjem od 6 do 9 mjeseci. 181. Sadasnji rast dohotka zavisi od toga sto se desavalo sa novcem u proslosti. Dohodak u buducnosti zavisi od toga sto se desava sa novcem u sadasnjosti. 182. Kraktorocne monetarne promjene prvenstveno djeluju na proizvodnju, dok dugorocna stopa monetarnog rasta utice prvenstveno na cijene.183. Ukupno vremensko zaostajanje izmedju promjene u monetarnom rastu i promjene u stopi inflacije iznosi 12 do 18 mjeseci. 184. Definicija inflacije (Racic): Pod inflacijom valja razumijevati one narocite narodno- gospodarske procese, koji nastaju i razvijaju se usljed padanja vrijednosti papirnog novca. 185. Definicija inflacije (Filipovic): Inflacija je jedna ekonomsko- finansijska pojava, izazvana poremecajima ravnoteze u faktorima proizvodnje, a kao njena posljedica nastaje povecanje novcanog opticaja emisijom novcanica i kreditnog novca bez odgovarajuceg pokrica u metalu i proizvodnji. 186. Definicija inflacije (Majsner): Inflacija je povecanje novcanog opticaja preko one kolicine pri kojoj se opsti nivo cijena odrzava na dosadasnjoj visini. 187. Inflacija je proces samopodrzavanog, a razlicitim uzrocima izazvanog rasta cijena koji postepeno, prije ili kasnije, posto se iskoriste stimulativni efekti rasta cijena, dovodi do opadanja zivotnog standarda vecine stanovnistva, iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza, pogorsanja deviznog bilansa i kursa nacionalne valute i, konacno, poremecaja na trzistu koji otezava u kontinuitetu funkcionisanje privrede, izaziva nove poremecaje u raspodjeli i pothranjuje sam sebe- Persin. Kritika koja se odnosi na racun ove definicije: ne precizira uzroke. 188. Termin inflacija nastao je tokom Americkog gradjanskog rata 1861-65.189. Istorija inflacije pocinje sa atinskim tiraninom Hipijem 527. Godine p.n.e.190. Prvi talas hiperinflacije u periodu I svetskog rata u periodu 1921-1924. zadesio je Austriju, Njemacku, Madjarsku, Poljsku i Rusiju. Najduze je trajala u Rusiji (26 mjeseci). 191. Drugi talas hiperinflacije nastaje nakon II svjetskog rata uz znacajne slicnosti sa prethodnim talasom. Pogodjene su Kina (26 mjeseci), Grcka i Madjarska. 192. Sljedeci talas hiperinflacije pojavio se 80-ih, stim sto je sada u pitanju bila umjesto rata prezaduzenost zemalja. Hiperinflacija je zadesila Argentinu, Brazil, Boliviju, Nikaragvu, Peru, Poljsku, SFR Jugoslaviju 1989. i SR Jugoslaviju 1992.193. Madjarska hiperinflacija iz 1946. je najvisa u ekonomskoj istoriji, potom u SRJ.194. Vrste inflacije prema uzrocno posljedicnim vezama: inflacija traznje, inflacija troskova, strukturna inflacija, uvezena inflacija, psiholoska inflacija i inflacija izazvana socijalno- politickim faktorima. 195. Inflacija traznje- prevelika traznja u odnosu na ponudu ( novcane mase, nominalnih dohodaka, potrosnje)196. Inflacija troskova- povecani troskovi proizvodnje (sirovine, repromaterijala, energije) ili povecanja cijene radne snage. 197. Strukturna inflacija- naruseni elementi ravnoteze privredne strukture (u manje razvijenim zemljama)198. Uvezena inflacija- porast cijena samo odredjenih uvoznih komponenti, zbog njihovog povecanja na svetskom trzistu (energije i sirovina- nafte).199. Psiholoska inflacija- rezultat psiholoskih efekata (inflacionih ocekivanja) u uslovima intezivnog ubrzanja inflacione spirale. 200. Inflacija izazvana socijalno- politickim faktorima- prilikom prelaska na trzisne uslove i slobodno formiranje cijena. 201. Prema nastajanju inflaciju mozemo podijeliti na: apsolutnu i relativnu. 202. Apsolutna- stvarno povecanje kolicine novca u opticaju203. Relativna- povecanje brzine opticaja novca, bez povecanja stvarne kolicine novca u opticaju.204. Prema intezitetu inflaciju dijelimo na: puzajucu, galopirajucu i hiperinflaciju. 205. Puzajuca- do 4% godisnje 206. Galopirajuci- do 100% godisnje 207. Hiperinflacija- preko 100% ili cak vise hiljada ili miliona godisnje i cak mjesecno.208. Prema duzini trajanja inflaciju dijelimo na sekundarnu, jednokratnu i hronicnu. 209. Sekundarna- blagi oblik sa umjerenim rastom cijena, dugim rokom trajanja, rijetko prelazi u hiperinflaciju, obicno posljedica ciklicnog kretanja privrede.210. Jednokratna- kratak vijek trajanja, nesto visi rast cijena, a uzrok su mjere ekonomske politike.211. Hronicna- ostrija, dugorocnija, visa stopa rasta cijena i tendencija progresivnog razvoja iz godine u godinu. 212. Prema dejstvu inflaciju dijelimo na: aktivnu i neaktivnu. 213. Aktivna- slobodna, otvorena, neobuzdana214. Neaktivna- prigusena, kontrolisana215. Prema namjeri inflaciju dijelimo na namjeravanu i nenamjeravanu.216. Namjeravana- svjesno djelovanje monetarne vlasti radi postizanja ciljeva (ozivljavanje proizvodnje, smanjenje duga).217. Nenamjeravana (spontana)- rezultat finansijske ili ekonomske nuznosti. 218. Prema porijeklu inflaciju dijelimo na unutrasnju i uvezenu (domacu). 219. Unutrasnja (domaca)- rezultat budzetskog deficita, ekspanzije kredita, povecanja investicija u zemlji i slicno. 220. Spoljna (uvezena)- kanalima robne razmjene, novcanog kapitala, radne snage i slicno, dolazi iz inostranstva. 221. Teorija inflacije traznje- dohodak je glavni cinilac koji dovodi do nesklada u porastu traznje i narusavanja njene ravnoteze s ponudom roba i usluga. 222. Teorija inflacije troskova- zove se i teorija inflacije ponude jer polazi od promjene ukupne traznje. Porast cijena roba i usluga proistice iz nezavisnog povecanja troskova proizvodnje ( plata, nadnica i slicno). 223. Predstavnik teorije ponasanja je: Denize224. Predstavnik teorije dominacije je: Pero225. Mjere kontrole inflacije su: propisivanje cijena, zarada, ogranicavanje investicija, uvoza, racionalizacija potrosnje, restrikcija potrosackih kredita, stimulisanje stednje... 226. Mjere ekonomske stabilizacije su: vracanje na pocetni nivo prije nastanka inflacije (sto je vrlo tesko) ili stabilizacija na dostignutom nivou (lakse, bezbolnije i primjenljivije). 227. Ortodoksni antiinflacioni program- primjena restriktivnih mjera makroekonomske politike: striktno uravnotezenje drzavnog budzeta, uvodjenje strukturirajuceg deviznog kursa itd. 228.heterodoksni antiinflacioni program- pored mjera antiinflacionog programa obuhvata i mjere direktnog dejstva. Te mjere su zamrzavanje cijena i plata, fiksiranje deviznog kursa vezivanjem za neku cvrstu valutu i slicno. Ipak, u praksi se javljaju i neke druge antiinflacione mjere poput indeksacije, koja predstavlja proces stalnog prilagodjavanja cijena svih faktora proizvodnje stopi inflacije, radi zastite sredstava odredjenih subjekata u drustvu. 229. Deflacija je pojava suprotna rastu cijena- opadanje opsteg nivoa cijena. U sustini deflacija treba da oznaci plansko smanjivanje novcane mase, odnosno prosjecnog nivoa cijena. 230. Majsner definise deflaciju: Deflacija je po pravilu smanjivanje novcanog opticaja koje ima za posljedicu padanje opsteg nivoa cijena. 231. Deflaciju je moguce lijeciti prvenstveno kreditno- politickim mjerama, a takva politika se naziva reflacija. Cilj reflacije je uklanjanje negativnih posljedica prouzrokovanih deflacijom232. Dezinflacija- korekcija unutrasnje vrijednosti novca kojom se suzbija inflacija i ispravljaju njeni efekti na monetarnom planu, s tim da takvim mjerama privreda ne dodje u stanje deflacije. 233. Reflacija- skup korektivnih mjera u cilju sprjecavanja tendencija deflacije, uz uslov da privredu ne dovedu u stanje inflacije. Najcesci oblici reflacije su u oblasti kredita: olaksavanje uslova za njegovo dobijanje, snizavanje kamatnih stopa i slicno. 234. Ortodoksna antiinflaciona koncepcija: Cile235. Strukturalisticka antiinflaciona koncepcija: Peru236. Heterodoksna antiinflaciona koncepcija: Izreal237. Neortodoksna antiinflaciona koncepcija: Bolivija