FINANCIJSKI MENADMENT ZA PODUZETNIKE 1. DIO - UVOD Financije kao poslovna funkcija Financijski menadment Financijski menadment za SME Izvori financiranja za SME Financijsko okruenje Shema odnosa financijskog menadmenta i okruenja FINANCIJE KAO POSLOVNA FUNKCIJA Uloga financija kao poslovne funkcije, odnosno uloga poslovnih finan-cija, permanentno se mijenja i dobiva nove okvire. Iz ranijeg primar-nog zadatka pribavljanja financijskih sredstava za financiranje investi-cija i tekueg poslovanja, teite se prenijelo na upravljanje imovinom, namjenom kapitala i utvrivanje vrijednosti poduzea na tritu.FINANCIJSKI MENADMENT Ulogafinancijskogmenadmentaproizlaziizulogeposlovnih financija.Financijskimenadmentpodrazumijevadonoenjeodluka kojeeomoguitirealizacijutemeljnihzadatakaposlovnihfinancija. Trisuposebnovaneodlukekojesedonoseuokvirufinancijskog menadmenta: Odluka o investiranju, odreuje ukupni iznos imovine poduzea, njenu strukturu i oblike poslovnog rizika koji nastaju u procesu investiranja. Poredizravnoginvestiranja,onaobuhvaaiupravljanjepostojeom imovinom. Odlukaofinanciranju,podrazumijevaodreivanjenajboljekombina-cije financiranja i strukture kapitala. Odlukaodividendi,odreujepostotakzaradekojiseisplaujedioni-arimaudividendama.Stopaisplatedividendiodreujevisinu zadrane dobiti u poduzeu iz koje se financira rast poduzea. FINANCIJSKI MENADMENT ZA SME Ulogafinancijskogmenadmentaumalimisrednjimpoduzeima identinajekaoiuvelikim,samotoseteiteproblemanalaziu pribavljanjufinancijskihsredstava.Mogunostipribavljanjafinancijskih sredstava su vie ograniene, nego kod velikih poduzea, jer je struktura izvora ograniena. Najee nema mogunosti dokapitalizacije, banke su nesklonedavatikrediteovojkategorijigospodarskihsubjekata,jerih smatrajurizinijimpoduzeima.Razlozisenalazeunedostatku kvalitetnihkolateralazabankarskekredite,nestabilniposlovnirezultati, esto ne transparentna financijska izvjea, nesklonosti poduzetnika, koji sunajee100%vlasnicipoduzea,daimnekoulaziuvlasniku strukturu. IZVORI FINANCIRANJA ZA SME trgovaki krediti,bankarski krediti,leasing,faktoring,vlastiti vanjski kapital,privatni vanjski izvori vlastitog kapitala. - formalni: banke, posebne sheme investiranja; drava, lokalna samoupra-va i sl., drutva za ulaganja u dioniku glavnicu i riziko ulaganja, - neformalni:neformalno trite riziko kapitala ; korporativni investitori (riziko kapitala) i poslovni aneli.FINANCIJSKO OKRUENJE Financijskookruenjepoduzeaodnosiseprijesveganafinancijsko trite, koje obuhvaa: novano trite, trite kapitala, financijske institucijeinsitutucionalne investitore Krozfinancijskookruenjepoduzeemoepribavitipotrebnafinan-cijskasredstva,odnosno,akoraspolaevikovimafinancijskihsred-stava,moeihplasiratioekujuipritomadekvatneprinosenata sredstva.Nanovanomtritupoduzeemoepribavitiuglavnom kratkorona sredstva ili moe obaviti kratkorone plasmane. Na tritu kapitalamoepribavitidugoronasredstvaiostvaritidugorone plasmane. SHEMA ODNOSA FINANCIJSKOG MENADMENTA I OKRUENJA Operacijepoduzea - Realnaimovina -Financij- -ska imovi- -na Financijski menadment Financijskatrita: -Burza vrijed- -nosnica, - Terminska burza Financijski posrednici: -investicijski fondovi, -mirovinski fondovi. Financijske insti-tucije: -banke, -Osigurav.drutva. Razniinvestitori 2. DIO ANALIZA VRIJEDNOSTI Vremenska vrijednost novca Usporedivost vremenski razliito determinirane vrijednosti novca Utvrivanje budue vrijednosti (ukamaivanje) Ukamaivanje pomou jednadbe Ukamaivanje pomou financijskih tablicaPrve financijske tablice - kamatni faktoriUtvrivanje sadanje vrijednosti (diskontiranje)Druge financijske tablice diskontni faktoriVremenska vrijednost viestrukih gotovinskih tijekovaNejednoliki gotovinski tijekSadanja vrijednost beskonanog jednolikog tijeka vjena rentaPeriodina renta VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA Vremenskavrijednostnovcapredstavljajednoodnajvanijihnaela financija. Polazi od osnovnog pristupa da isti iznos novca u razliitim vremenskimrazdobljimaimarazliituvrijednost.Drugimrijeima, jednanovanajedinica(kunadolar,EURitd.)imaveuvrijednost danas,negounastupajuemrazdoblju.tojerazdobljedaljeu budunost, razlika u vrijednosti novane jedinice bit e vie izraena.

Postoji vie moguih razloga za navedene razlike u vrijednosti novca u razliitimvremenskimrazdobljima,kaotosu:cijenazaodgoenu potronju, rizici, inflacija. USPOREDIVOST VREMENSKI RAZLIITO DETERMINIRANE VRIJEDNOSTI NOVCA Usporedbavrijednostinovcaurazliitimvremenskimrazdobljima moguajesamopodpretpostavkomsvoenjanovanihiznosanaisti vremenskitrenutak.Ovajpostupaksemoeprovestinaslijedeadva naina: ukamaivanjemnovanogiznosainjegovimsvoenjemnaneku buduu vrijednost. svoenjem novanih iznosa koji dospijevaju u budunosti na sadanju vrijednost, UTVRIVANJE BUDUE VRIJEDNOSTI (UKAMAIVANJE) Kamatajecijenazaprivremenopreputanjekapitala,aobraunavase oddanadospijeapotraivanja.Ukamaivanjejepostupakizrau-navanja budue vrijednosti nekog novanog iznosa u sadanjosti. Vri se kao jednostavno, sloeno, odnosno obraunava se kamata na kama-te,teispodgodinjeukamaivanje.Sloenoukamaivanjejesteono, kadaseobraunavajukamatenaneisplaenekamatepribrojenekapi-talu (kapitalizirane kamate). Ovaj obraun kamata temelj je financijske matematike Izraun budue vrijednosti (ukamaivanje) moe se obaviti: pomou jednadbe pomou financijskih tablica UKAMAIVANJE POMOU JEDNADBE Jednostavno ukamaivanje U sluaju kada osoba ima 1.000 kn na tednom raunu kod svoje ban-ke, uz godinju kamatnu stopu od 7%, vrijednost sredstava na raunu bit e na kraju godine: V = 1.000 kn * (1 + 0,07) = 1.070 kn Sloeno ukamaivanje Na kraju n-te godine vrijednost V izraunat e se po obrascu: Vn = V0 * (1 + r)n

n = broj razdoblja r = kamatna stopa Ako je n = 5 godina, Tada je V5= 1.000 * (1 + 0,07)5 = 1.402,55 kn Ispod godinje ukamaivanje Ispod godinje ukamaivanje vri se u sluaju da je razdoblje obrauna krae od godinu dana (polugodinje, kvartalno, mjeseno. Budua vrijednost se obraunava po obrascu (primjer za polugodinji obraun):

Vmn = Vo * (1+ r/2)mn;V1/2 = 1.000 * ( 1 + 0,07/2)2 = 1.071 kn mn = broj ispod godinjih razdoblja UKAMAIVANJE POMOU FINANCIJSKIH TABLICA Izraun budue vrijednostipomou financijskihtablica je jednostavniji jer se u njima nalaze izraunati kamatni faktori (1 + r )n koji se mnoe s iznosom koji se ukamauje i dobiva se vrijednost u n-tom razdoblju. Vn = Vo * (1 + r )n

U tablici su izraunati kamatni faktori za n-to razdoblje uz x-te kamate. Za izraun budue vrijednosti koriste se tablice I.

PRVE FINANCIJSKE TABLICE - KAMATNI FAKTORI 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 711,0050 1,0100 1,01501,02001,02501,03001,0350 1,04001,0450 1,05001,05501,0600 1,0650 1,070021,0100 1,0201 1,03021,04041,05061,06091,0712 1,08161,0920 1,10251,11301,1236 1,1342 1,144931,0151 1,0303 1,04571,06121,07691,09271,1087 1,12491,1412 1,15761,17421,1910 1,2079 1,225041,0202 1,0406 1,06141,08241,10381,12551,1475 1,16991,1925 1,21551,23881,2625 1,2865 1,310851,0253 1,0510 1,07731,10411,13141,15931,1877 1,21671,2462 1,27631,30701,3382 1,3701 1,402661,0304 1,0615 1,09341,12621,15971,19411,2293 1,26531,3023 1,34011,37881,4185 1,4591 1,500771,0355 1,0721 1,10981,14871,18871,22991,2723 1,31591,3609 1,40711,45471,5036 1,5540 1,605881,0407 1,0829 1,12651,17171,21841,26681,3168 1,36861,4221 1,47751,53471,5938 1,6550 1,718291,0459 1,0937 1,14341,19511,24891,30481,0000 1,42331,4861 1,55131,61911,6895 1,7626 1,8385101,0511 1,1046 1,16051,21901,28011,34391,4106 1,48021,5530 1,62891,70811,7908 1,8771 1,9672UTVRIVANJE SADANJE VRIJEDNOSTI (DISKONTIRANJE) Sadanja vrijednost nekog iznosa koji e biti ostvaren u budunosti utvruje seprimjenomdiskontnestopekoja,zarazlikuodkamatnekojauveava, umanjujebuduuvrijednostnasadanju.Diskontiranjejestogaobrnuti procesodukamaivanja.Toznaidabuduavrijednost,kojasediskontira, predstavljazapravonjenusadanjuvrijednostkojabiseukamatilaponekoj kamatnoj stopi r. Visina sadanje vrijednosti uvjetovana je: duljinom razdoblja u kojem je utvrena budua vrijednost, odnosno to je to razdoblje dulje u odnosu na sadanje, sadanja vrijednost se smanjuje i tei 0. visinom diskontne stope to znai da je sadanja vrijednost obrnuto proporcionalna visini diskontne stope, to je stopa via sadanja vrijednost je nia i obrnuto. Sadanjavrijednostsemoeutvrditipomouformuleipomoufinancijskih tablica. UTVRIVANJE SADANJE VRIJEDNOSTI POMOU JEDNADBE Sadanja vrijednost moe se utvrditi pomou sljedee jednadbe: Vn SV = (1 + r)n SV - sadanja vrijednost Vn -vrijednost u n-tom razdoblju (budua vrijednost) r - diskontna stopa n -broj razdoblja Diskontiranje moe biti i ispod godinje. U tom sluaju u eksponentu diskontnog faktora upisuje se broj ispod godinjih razdoblja. Tada je sadanja vrijednost SV = Vmn / (1+r)mn ; mn = broj ispod god.razdob. UTVRIVANJE SADANJE VRIJEDNOSTI POMOU TABLICA Izraunsadanjevrijednostipomoufinancijskihtablicajejednostav-niji jer se u njima nalaze izraunati diskontni faktori 1 / (1 + r )n koji se mnoesiznosomkojiseukamaujeidobivasevrijednostun-tom razdoblju. SV = Vn * (1 / (1 + r )n)

Utablicisuizraunatidiskontnifaktorizan-torazdobljeuzx-te diskontne stope. Za izraun sadanje vrijednosti koriste se tablice II.

DRUGE FINANCIJSKE TABLICE DISKONTNI FAKTORI 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 710,9950 0,9901 0,98520,98040,97560,97090,9662 0,96150,9569 0,95240,94790,9434 0,9390 0,934620,9901 0,9803 0,97070,96120,95180,94260,9335 0,92460,9157 0,90700,89850,8900 0,8817 0,873430,9851 0,9706 0,95630,94230,92860,91510,9019 0,88900,8763 0,86380,85160,8396 0,8278 0,816340,9802 0,9610 0,94220,92380,90600,88850,8714 0,85480,8386 0,82270,80720,7921 0,7773 0,762950,9754 0,9515 0,92830,90570,88390,86260,8420 0,82190,8025 0,78350,76510,7473 0,7299 0,713060,9705 0,9420 0,91450,88800,86230,83750,8135 0,79030,7679 0,74620,72520,7050 0,6853 0,666370,9657 0,9327 0,90100,87060,84130,81310,7860 0,75990,7348 0,71070,68740,6651 0,6435 0,622780,9609 0,9235 0,88770,85350,82070,78940,7594 0,73070,7032 0,67680,65160,6274 0,6042 0,582090,9561 0,9143 0,87460,83680,80070,76640,7337 0,70260,6729 0,64460,61760,5919 0,5674 0,5439100,9513 0,9053 0,86170,82030,78120,74410,7089 0,67560,6439 0,61390,58540,5584 0,5327 0,5083VREMENSKA VRIJEDNOST VIESTRUKIH GOTOVINSKIH TIJEKOVA Gotovinskitijekmoesesastojatiiza.)jednokratnog(kojijedosada obraen)ib.)viestrukogiznosa,kadasegovorioviestrukom gotovinskom tijeku, koji predstavlja seriju plaanja ili primitaka, a koji moe biti:

- - nejednoliki gotovinski tijek - - beskonani jednoliki gotovinski tijek- - konani jednoliki gotovinski tijek NEJEDNOLIKI GOTOVINSKI TIJEK Kadapostojinejednolikigotovinskitijek,odnosnotijekrazliitih gotovinskih iznosa (npr. inv.projekti),za izraun: Sadanje vrijednosti svaki se iznos mora diskontirati nakon ega se svi dobiveni iznosi zbrajaju. Izraun se moe obaviti: - pomou jednadbe i to: SV =; gdje je PL plaanje u godini t. - pomou financijskih tablica na nain da se izrauna sadanja vrijednost pojedinanih iznosa koji se zbrajaju.Buduavrijednostnejednolikoggotovinskogtijekaraunasezbraja-njem pojedinanih iznosa ukamaenih za odreeni broj razdoblja. - izraunava se pomou jednadbe: - izraunavanje pomoi financijskih tablica na nain da se izrauna budua vrijednost pojedinanih iznosa koji se zbrajaju=|.|

\|+nttrPL111=|.|

\|+ntt nrPL111VJENA RENTA

Beskonanijednolikigotovinskitijekpredstavljanizjednakih gotovinskihiznosakojisejavljajuujednakimintervalima,anazivaju sevjenipovrat.Izraunavanjesadanjevrijednostivjenogpovrata vriseizodnosaplaanjakojaseoekujuunedoglediodgovarajue diskontne stope. K- izos koji se javlja u nedogled K diskontna stopa SV sadanja vrijednost vjene rente kKSV =PERIODINA RENTA Pod periodinom rentom se podrazumijeva plaanje jednakih iznosa u jednakim vremenskim intervalima tijekom odreenog razdoblja (mje-seno, kvartalno, godinje). Moe se izraunati: kao budua vrijednost periodine rente i to pomou jednadbe i finan-cijskih tablica na nain da se izraunaju, a zatim sumiraju pojedinani iznosi. kao sadanja vrijednost periodine rente, takoer pomou jednadbe i financijskih tablica, na nain da se zbroje diskontirane vrijednosti po-jedinanih gotovinskih tijekova.3. DIO - OSIGURANJE FINANCIJSKIH SREDSTAVA I FINANCIRANJEFinanciranje Struktura kapitala Vlastiti izvori interno financiranje Tui izvori eksterno financiranje Financijska poluga Teorije strukture kapitalaPolitika strukture kapitala Efekti izbora modela strukture kapitala FINANCIRANJE Financiranjejeprocespribavljanja,koritenjaivraanjafinancijskih (prvenstvenonovanih)sredstavanjihovimizvorima.Sastojiseod odnosa koji nastaju upravljanjem financijama, ulaganjem putem trita novca i kapitala.

Uprocesufinanciranjavanomjestozauzimapolitikastrukture kapitala koja odreuje oblik financiranja i vrste izvora financiranja. Sobziromnaaspektstrukturekapitala,izvorifinancijskisredstava mogu biti interni i eksterni STRUKTURA KAPITALA Predmenaderimajeuvijekotvorenopitanjenakojinainosigurati kvalitetnafinancijskasredstvazafinanciranjeukupnihposlovnih potrebapoduzea.Unaelupostojeuvijekdvijealternative;koristiti vlastitasredstva,odnosnopreferiratiinternofinanciranjeilikoristiti tuasredstva,odnosnoeksternofinanciranje.Zapravo,postoji otvorenopitanjekakvatrebabitistrukturakapitala.Ukojim okolnostimajevieopravdanozaduivanje,aukojimkoritenje vlastitihizvora,odnosnoveeueeeksternogiliinternogoblika financiranja.?Pritraenjuodgovoranaovopitanjepotrebnojeuvijek polaziti od temeljnog zadatka poslovanja, a to je poveanje vrijednosti poduzea, odnosno bogatstva vlasnika. VLASTITI IZVORI INTERNO FINANCIRANJE Interno financiranje podrazumijeva koritenje sredstava za financiranje poslovnih potreba iz vlastitih izvora poduzea. Tu je prije svega vlastiti kapital, zatim nerasporeena dobit i amortizacija. Na interno poveanje vlastitogkapitalakaoiopseginternogfinanciranjaopenito,utjee veliinanetoostvarenogposlovnogrezultata.Iujednomiudrugom sluaju problem nastaje zbog razliitih interesa vlasnika poduzea, koji uosnovielitoveiprinosnasvojauloenasredstvaiinteresa poduzea,kojeartikuliramenadment,akojielitoveidio poslovnihrezultatastavitiufunkcijufinanciranjaposlovnihpotreba poduzea. TUI IZVORI EKSTERNO FINANCIRANJE Podeksternimfinanciranjempodrazumijevaseosiguranjefinancijskih sredstava iz izvora koji se nalaze izvan poduzea. Eksterno financiranje moe se realizirati kao: - zaduivanje -poveanjemvlastitihizvoraeksternimprivlaenjemnovihvlasnika (dokapitalizacija).

Uprvomsluajuradiseodefiniranimodnosimaizmeuizvorasredstavai poduzeakaokorisnikaukojimasufiksnoutvrenirokovipovratasredstava kao i naknada za ustupljena sredstva.

Udrugomsluaju,radiseonaknadnompoveanjuvlasnikeglavnicekroz dokapitalizaciju,priemunepostojenikakveobveze(povratainaknada) prema izvoru, ali se mijenja vlasnika struktura kapitala. FINANCIJSKA POLUGA Podfinancijskompolugompodrazumijevasekoritenjedugaza financiranje poslovnih potreba poduzea. Koritenje financijske poluge opravdanojeuokolnostimakadajestopaprofitabilnostiveaod kamatnestopenaposuenasredstva,jerutomsluajuvlasnici poduzea ostvaruju dodatne prinose. Kako obveze prema vjerovnicima ostajufiksnebezobziranavisinustopeprofitabilnosti,zaduivanje poveavarizikezavlasnike,toznaidaoniusluajumanjestope profitabilnostiodkamatnestope,ostvarujugubitke.Drugimrijeima, zaduivanjemsepoveavavolatilnostzaradapodionici.Pitanje zaduivanja je stoga procjena rizika ili moguih zarada. TEORIJE STRUKTURE KAPITALA Sobziromnaraspoloiveizvorefinancijskihsredstavarazvilosevie teorijskihpristupazautvrivanjekriterijaoptimalnogodnosaizmeu pojedinih izvora, odnosno stupnja optimal-nosti strukture kapitala Miller Modigliani (MM) teorija irelevantnosti strukture kapitala, Tradicionalno gledite na strukturu kapitala, Teorija izbora (agencijski modeli), Modeli temeljeni na asimetrinim informacijama -Teorija signalizacije -Teorija postupka slaganja POLITIKA STRUKTURE KAPITALA Politika strukture kapitala znai u osnovi donoenje odluka kojima e se formiratizapoduzeenajpovoljnijastrukturakapitala.Tobizapravo trebala biti ona struktura koja e osigurati najveu vrijednost poduzea uz najnii troak kapitala.

Buduidaposlovniprocespredstavljadinamikukategoriju,adaje poslovnookruenjepoduzeapodlonostalnimpromjenama,kriteriji za stupanj optimalnosti strukture kapitala su relativni.

Stoga je potrebno prilikom definiranja politike strukture kapitala voditi rauna i o drugim aspektima poslovne politike poduzea i nizom drugih poslovnih odluka. PRETPOSTAVKE ZA DEFINIRANJE POLITIKE STRUKTURE KAPITALAPolitika strukture kapitala je vrlo sloena. Ona mora polaziti od: - buduih investicijskih mogunosti, - politike dividendi. Osim toga, ona ukljuuje i niz drugih odluka o: - iznosima i dinamici potreba za financijskim sredstvima, - vrsti i ronosti izvora - utjecaju financijskih odluka na oekivani povrat i rizik - mogunosti servisiranja duga - vjerojatnosti financijskih neprilika (steaja) EFEKTI IZBORA MODELA STRUKTURE KAPITALAmodel u kojem prevladavaju tui izvori karakteristian je po definira-nim rokovima povrata i utvrenoj naknadi za posuena sredstva. Kre-ditor nema upravljaka prava u procesu poslovanja, no moe utjecati na oblike koritenja posuenih sredstava. U raspodjeli poslovnih rezul-tata i likvidacijskoj masi poduzea ima poziciju prije vlasnika. model u kojem prevladavaju vlastiti izvori karakteristian je po poziciji vlasnikakaoizvorasredstava.Onulaesredstvananeodreeno vrijeme,nemapravapovlaenjasredstavadokpoduzeeposluje,ima upravljaka prava, no u raspodjeli rezultata poslovanja i likvidacijskoj masi nalazi se iza tuih izvora. 4. DIO OSNOVE POLITIKEDIVIDENDI Dividende i njihovi izvori, Politika dividendi, Mogunost povrata uloenih sredstava dioniarima, Pretpostavke za politiku dividendi, Efekti politike dividendi, Pristup politici dividendi, Teorija irelevantnosti dividende, Tradicionalistika teorija dividendi, Teorija porezne preferencije, Vrste politike dividendi, Alternative novanim dividendama, Distribucija dividendi u dionicama, Otkup vlastitih dionica, Bonusne emisije dionica, Praktini aspekt politike dividendi. DIVIDENDE I NJIHOVI IZVORI Svakadistribucijavrijednostikojudionikodrutvovrisvojim dioniarima predstavlja dividendu.

Oblici dividendi mogu biti uglavnom u novcu, iznimno u materijalnom obliku, a mogue je i u dionicama.

Izvoridividendesuostvarenetekueiliakumuliranezarade,odnosno ostvarena tekua dobit ili zadrana dobit iz proteklog razdoblja. POLITIKA DIVIDENDI Politikadividendipredstavljastavpoduzeaoodreivanjuvisinei nainuisplatedividendedioniarima,kaoidefiniranjestupnja stabilnosti dividende.

Ciljpolitikedividendinapravitiizbooptimalnogmodelaodnosa izmeudividendeizadranedobitzbogmaksimiziranjavrijednosti poduzea. Nositeljpolitikedividendijemenadment,aodlukeonjenom provoenju donose vlasnici. MOGUNOST POVRATA ULOENIH SREDSTAVA DIONIARIMA Dioniari,uodnosunapoduzeeijedioniceposjeduju,imaju rezidualnutrabinupremadobitiinjegovojimovini.Ovajdvostruki rezidualni poloaj dioniara uvjetuje dvojaku motiviranost za ulaganje u obine dionice.

Interesulagaauobinedionicepoduzeajepovratnauloena sredstva, odnosno to vea stopa profitabilnosti na ulaganje.

Povrat na uloena sredstva moe se ostvariti kroz prinos od dividende ili kroz porast vrijednosti buduih dividendi. U prvom sluaju radi se o prihoduodisplaenihdividendi,audrugomoprihoduodporasta vrijednosti dionice u odnosnu na onu koju je uplatio prilikom kupnje. PRETPOSTAVKE ZA POLITIKU DIVIDENDI Dvostrukamotiviranostdioniarazanjegovaulaganjaudionice predstavljaosnovnupretpostavkuzapolitikudividendi,odnosno raspodjele dobiti u poduzeu.

Temeljnopitanjekojesepritompostavljaje:trebalifavorizirativie koncept veih dividendi ili vee zadrane dobiti.

Polazeiodosnovnogciljaposlovanjapoduzea,kojepodrazumijeva maksimiziranje bogatstva njegovog vlasnika, treba biti prihvaena ona politika dividendi koja e najpovoljnije odraziti na vrijednost dionice. EFEKTI POLITIKE DIVIDENDI Znaenje politike dividendi dolazi do izraaja kroz njen utjecaj na: raspodjelu neto dobiti, politiku financiranja, politiku investiranja, strukturu kapitala, maksimalizaciju bogatstva vlasnika. PRISTUPI POLITICI DIVIDENDI Sobziromnamogunostutjecajadividendinavrijednostpoduzea razvilo se vie pristupapolitici dividendi, poznatih kao teorije politike dividende, od kojih su slijedee tri smatraju osnovnim: Teorija irelevantnosti dividendi, Tradicionalan pristup politici dividendi, Teorija porezne preferncije TEORIJA IRELEVANTNOSTI DIVIDENDE Premaovojteoriji(Modigliani-Miller),politikadividendineutjeena vrijednost dionica niti na troak kapitala.

Irelevantnostdividendinavrijednostdionicazasnivasenadualitetu interesadioniarajeridividendeiakumulacijapredstavljajunjihovo bogatstvo.Akoneprimedividendeiznoszadranedobitiuveate vrijednostnjihovihdionica,kojemoguprodati(pouveanoj vrijednosti).Akoimseisplatidividenda,smanjujesevrijednost dionica.

Vrijednostpoduzeauvjetovanajenjegovominvesticijskompolitikom, anenainomraspodjelenetodobitinadividendeizadranudobit. Kakosekapitalzafinanciranjeinvesticijamoenamaknutinovom emisijomiliizzadranedobiti,veedividendebiuvjetovaleveu emisijudionicaijibidiobiopredannoviminvestitorimaitouvisini isplaenih dividendi. TRADICIONALISTIKA TEORIJA DIVIDENDI Polaziteoveteorije(GordonLinter)jedadioniariviepreferiraju sigurnijiprimitakoddividendedanas,negoneizvjesneprimitkeod dividendi ubudunosti (teorijaptice u ruci). Stogaetraena stopa povratanavlastitikapitalporastizbogveerizinostikapitalnog dobitka u odnosu na prinos od dividende.

Menaderisunesklonimijenjatidividendu,nitinamanjenitinavie. Uprvomsluajuneelejusmanjivatizbogpritiskadioniara,au drugomsluajuneelejepoveavatiusluajupoveanjazaradajer nisuuvjerenidaeserastzadratikrozduerazdoblje.Nastoje zapravo definirati optimalnu politiku dividendi. TEORIJA POREZNE PREFERENCIJE Ovateorija(LitzenbergerRamaswamy)zasnivasenarazliciu poreznomteretutekuegprilivaoddividendiiporeznomteretu kapitalnog dobitka. Njeno polazite je da su porezne stope na kapitalni dobitak nie od stopa na dividende.

Zbogblaegporeznogtretmanakapitalnogdobitkainvestitorimogu ostvaritiveiprihodusluajuintenzivnijegzadravanjadobitiu poduzeujerseutomsluajunjihovimdionicamaakumuliralovee bogatstvo.

Osimtogaovdjejeznaajnaivremenskadimenzijaplaanjaporeza, kojapodrazumijevadaseporeznadividenduplaauvrijemenjene isplate, a porez na kapitalni dobitak u vrijeme prodaje dionica, koja se moe odgoditi na neodreeno vrijeme. VRSTE POLITIKE DIVIDENDI Politikarezidualnihdividendi,temeljisenastavudapoduzeetreba zadratiireinvestiratizaradeakojestopapovratakojasemoetako zaraditiveaodstopekojubiinvestitorimoglisamiostvaritiod investicija s jednakim rizikom, Politikastabilnihdividendi,polaziodinformacijskogefektanacijenu dionica ako se mijenjaju dividende. Politikastalnorastuihdividendi,polaziodstavadatritepozitivno prihvaaporastdividendi,papreporuaestaimalapoveanja dividendi. Politikakonstantnogodnosaisplate,temeljisenastabilnomodnosu izmeu iznosa dividendi i zadranih zarada.

Politikaregularnihplusekstradividendi,realiziraseisplatom dividendi u dva dijela; regularne i ekstra, kao dodatne dividende, koje se isplauju kada to situacija doputa. ALTERNATIVE NOVANIM DIVIDENDAMA Zbogmoguihproblemakojisemogupojavitiokoisplatenovanih dividendi, menadmentu stoje na raspolaganju i drugi oblici realizacije politike dividendi, kao to su: Reinvestiranje dividendi, Distribucija dividendi u dionicama, Otkup vlastitih dionica, Druge bonusne emisije. REINVESTIRANJE DIVIDENDI Planovireinvestiranjadividendipredstavljajusredstvopoveanjastupnja zadravanjazarada bezizglasavanjaiobjavljivanja smanjenja distribucije dividendi.Natajnainpoduzeaizbjegavajuprevelikoizlaganjeriziku nepovoljnihreakcijatritadionicanasmanjivanjedividendiusmislu informacijskog uinka dividendi na oekivanja investitora.

Prednosti:zapoduzeeogledasekrozlojalnostonihdioniarakoji prihvaajuplanreinvestiranjadividendi.Iakopostojetrokovitoje nedostatak,zapoduzeeplanpredstavljajeftinijuvarijantuuodnosuna redovnuemisijudionica.Za dioniare plan predstavljamogunost kupnje dionicauznietrokove,nadaljeomoguavadioniarimaprofitabilniju upotrebu primljenih dividendi.

Nedostaci:zapoduzeeizazivaodreenetrokoveizdanjadionicai transakcijsketrokove,osimtoganunojevoditievidencijeostalnim investicijama. Za dioniare nedostatak dolazi do izraaja kroz injenicu da dolazidosmanjenjadistribucijezaradakrozdividende,osimtoga nedostatakjeiuporeznimoptereenjimakojisuveiodzadravanja zarada. DISTRIBUCIJA DIVIDENDI U DIONICAMA Kroz dividendne dionice dolazi istovremeno do distribuiranja dividendi izadravanjanovcaupoduzeu.Emitiranjemdividendnihdionica prevladavasemoguijazizmeupotrebeodravanjastabilnih dividendi i potreba financiranja ekspanzije poduzea.

Distribucijadividendiudionicamamoeseobavitiveemitiranim dionicamakojejepoduzeeotkupilokaotrezorskedioniceilinovim dionicama. U ovom drugom sluaju radi se o novoj emisiji dionica. OTKUP VLASTITIH DIONICA Otkup vlastitih dionica je postupak kada poduzee kupuje svoje dionice natrituiliizravnooddioniaraistavljaihutrezor,imeih imobiliziranaodreenovrijeme.Moepostojativierazlogazaotkup vlastitihdionica;kaoalternativaisplatidividende,kaoinvesticija, stabilizacijacijenedionica,osiguranjepotrebnogbrojadionicaza provoenje poslovnih kombinacija i sl.

Kadaseotkupvlastitihdionicavrikaoalternativadistribuciji novanihdividendi,vriseotkupoddioniarakojinatopristaju.Oni na taj nain dolaze do novanih sredstava, a dioniarima, koji ostaju u tom statusu, poveava se vrijednost njihovih dionica.

Usluajudaseotkupobaviuzravnotenucijenu(onojkoja izjednaavauinkeotkupazaobjegrupedioniara),objesuvarijante, otkupvlastitihdionicaidistribucijadividendi,jednakouinkovite,to znaidaotkupnedovodidopoveanjabogatstvadioniara.Akose otkupobavipocijeniniojodravnotene,poveavasebogatstvo vlasnika u odnosu na distribuciju dividendi. BONUSNE EMISIJE DIONICA Bonusnaemisijaoznaavaemisijudionicakojajenamijenjena postojeimdioniarima.Utompostupkunemaprilivanovcanitise formira novi vlastiti kapital. Mijenja se samo broj dioniara i struktura glavnice. U bonusne emisije spada dijeljenje i okrupnjavanje dionica.

Dijeljenjedionica(stocksplits)predstavljapostupakpoveanjabroja glavnihdionicajednogpoduzea,aprovodiseproporcionalnim smanjenjemnominalnevrijednostidionica,pasepostojeim vlasnicima zamjenjuju stare dionice za proporcionalno vei broj novih dionica.

Okrupnjavanje,odnosnoreverzibilnodijeljenjedionicapredstavlja postupaksmanjenjabrojaglavnihdionicauzistovremeno proporcionalnopoveanjenjihovenominalnevrijednosti.Provodise proporcionalnomzamjenompostojeihdionicazamanjibrojnovih dionica. PRAKTINI ASPEKT POLITIKE DIVIDENDI Na kreiranje politike dividendi utjeu brojni imbenici, kao to su: profitabilnost investicija, porezi, potrebe investitora za tekuim novanim dohotkom, nesavrenost trita, asimetrinost informacija.

Zbognavedenihimbenikanijemogueupraksijednoznanu jednadbukojomesemoiizraunavatidividende.Zbogtoga realizatori politike dividende moraju poznavati temeljne meuovisnosti ikontroverzepolitikedividendikakobimoglikreiratipolitikukoja nee odbijati dioniare da ulau u njihova poduzea.

Osim navedenih imbenika na politiku dividendi mogu utjecati i drugi imbenicikaotosu:legalnaogranienja,solventnosnasituacijau poduzeu,raspoloivostizvorafinanciranja,predvidivostzarada, kontrola i inflacija. 5. DIO ANALIZA RIZIKA Rizik Vrste rizika Kvantificiranje rizika i njegova procjena Distribucuja vjerojatnosti Diskretna i kontinuirana distribucija Apsolutna mjera rizika Relativna mjera rizika Koeficijent varijacije Beta relativna kovarijanca Izraunavanje bete Upravljanje rizikom RIZIK Rizikznaineizvjesnostuishodoekivanihdogaajaubudunosti, odnosnorizikjestanjeukojemujednaodlukamoeimativieod jednogishodaiukojemjesvakidrugimoguiishoduodnosuna oekivani,poznatilisemoeprocijenitiodstranedonositeljaodluke.Odnos prema rizicima trebao bi biti proaktivan: ne bjeati od njih, veih treba upoznati i ii im u susret; VRSTE RIZIKA Uprocesudonoenjaodlukaoulaganjuzamenadmentsuposebno vane slijedee vrste rizika:

Poslovnirizik,kojisepojavljujeuokvirugotovinskogtijeka,akoji moe biti: - neizbjeivi, sustavni ili trini rizik, koji nastaje pod utjecajem stanja u gospodarstvu, tehnoloke promjene i sl. -izbjeivi,nesustavniilikorporacijskirizikkojinastajepodutjecajem imbenikakojisenalazeusamompoduzeu(trajkovi,raznitehniki problemi, uvoenje novog proizvoda i sl.). Financijskirizik,kojiseveeuznainfinanciranjapoduzea,osobito zaduivanjem,kojeakoizmaknekontrolimoeizazvatipitanje likvidnosti, pa i bankrota. KVANTIFICIRANJE RIZIKA I NJEGOVA PROCJENA Kakojeupojmurizikasadranomjerenjevarijabilnostiostvarivanja rezultata,riziksemjeritemeljemocjenefrekvencijedistribucije vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata.

Distribucija vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata, kao posljedica neke odluke o investiranju, temelj je procjene rizika. Moesedefiniratikaoodreenskupmoguihrezultataspoznatim vjerojatnostima nastupanja svakog pojedinog rezultata DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI Vjerojatnostnekogdogaajapretpostavljamogunostdaeseon stvarno i dogoditi. Ishod nekog investicijskog projekta najpovoljniji je kadaekonomijauokruenjuprosperira,anajnepovoljnijijekadaje onaurecesiji.Akosepomnoisvakimoguiishodnekeinvesticijes vjerojatnounjegovognastajanjaidobiveniumnocizbroje,dobiva se oekivana vrijednost. Izraun se vri po obrascu: gdje je: n broj moguih povrata R oekivani povrat Ri iti povrat Pi vjerojatnost Ri tog povrata ==nii iP R R1DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI - primjer - Kalkulacija oekivanog profita dva projekta

Projekt Stanje u ekonomiji Vjerojatnost dogaanja Rezultat investiranja Oekivana vrijednost prosperitet 0,25 1000,00 250,00 A normalno 0,50 800,00 400,00 recesija 0,25 500,00 125,00 Oekivani profit od projekta A 775,00

prosperitet 0,25 1400,00 350,00 B normalno 0,50 1000,00 500,00 recesija 0,25 600,00 150,00 Oekivani profit od projekta B 1000,00 DISKRETNA I KONTINUIRANA DISTRIBUCIJA vjerojatnost vjerojatnost 0,500,50 0,25 0,25 00 800 900 1000 profit60010001400profit

oekivanaoekivana profit profit Distribucijavjero-jatnosti za projekt A jemanjeraspr-ena od svoje oe-kivane vrijednosti,negoza projektB,toznai dajepro-jektA manjerizi-anod projekta B APSOLUTNA MJERA RIZIKA Gustoailistupanjrasprenostidistribucujevjerojatnostimjerisepomou standardne devijacije ( ). Standardna devijacija mjeri rasprenost moguih ishodaodoekivanevrijednosti.tojemanjavrijednost,manjeje rasprena distribucija, odnosno manji je rizik. Izraun se vri u tri koraka:

a. utvrivanjepojedinanogodstupanjazasvakimoguiishododoekivane vrijednosti ,b. izraunavanje varijance od prethodno izraunatih odstupanja 2= c. izraunavanje standardne devijacije kao kvadratnog korijena varijance

= X X di i ==nii iP X X12* ) (=nii iP X X12* ) (RELATIVNA MJERA RIZIKA Standardnadevijacijanijenajboljamjerazausporedbudisperzije (relativan rizik) pridruene s dvjema ili vie distribucija vjerojatnosti s razliitim oekivanim vrijednostima. Relativna mjera rizika utvruje se pomou: koeficijenta varijacije, bete relativne kovarijance KOEFICIJENT VARIJACIJE Koeficijentvarijacijejerelativnamjeradisperzije,odnosnomjera rizika po jedinici povrata. Utvrujesekaoodnosizmeustandardnedevijacijedistribucijei oekivane vrijednosti, odnosno srednje distribucije. Koeficijnet varijacije Xvo=BETA RELATIVNA KOVARIJANCA Betajerelativnamjerarizikakojapokazujeosjetljivostpromjene povratanavrijednosnicunapromjenepovratanatriniportfelj.Ona pokazujetendencijupojedinanevrijednosnicedakovarirastritem. Stogaimarelativnoznaenjekaomjerilozatriniindeksija vrijednostiznosi1.Povratnadionicukojaimabetu1rasteipadau istom postotku kao i trini portfelj.

Imovina,kojaimavrijednostbeteveuod1,rizinijajeodtrita (agresivna investicija) jer raste i pada vie nego trite, a ona, koja ima manju od 1, manje je rizina od trita (defenzivna investicija). Ako je betanpr.1,3toznaidapovratnadionicu1,3putaviereagirau odnosu na trina kretanja. IZRAUNAVANJE BETE Betasemoeizraunatiizodnosakovarijancepovratavrijednosnicei povrata trinog portfelja, s varijancom trinog indeksa.

gdje je

Usvajanjebetezaodgovarajuumjerurizikaukorporacijskim financijamaznaidaseprocjenarizikauodlukamafinancijskog menadmentatrebaprovoditiukontekstupovezanostikonkretne financijske odluke i trita ) () , (2mm jjR SDR R Cov= | = ) ( * ) ( ) , (m m j j i m jR R R R P R R CovIZRAUNAVANJE BETE - primjer- Stanje u gospodarstvu Vjerojatnost Stopa povrata na vrijednosnicu A (%) Stopa povrata na trini portfelj (%) kriza 0,3 0 -4 prosjeno 0,5 8 10 dobro 0,2 16 24 Cov(Rj,Rm) = Pi(Rj - Rj) * (Rm - Rm) = (0,3) * (0 0,08) * (-0,4 0,1) + (0,5) * (0,08 - 0,08)* (0,1 0,1) + (0,2) * (016 0,08) * (0,24 0,1) = 0,00336 + 0.00224 = 0,0056 SD2 = Pi(Rj - Rj)2 =(0,3) * (-0,04 0,1)2 + (0,5) * (0,1 0,1)2 + ( 0,2) * (0,24 0,1)2 = 0,0056 A,M = =0,840,0067 = 0,00588 + ,000784 = 0,0067UPRAVLJANJE RIZIKOM Upravljanje rizikom moe se odvijati na pet sljedeih naina: Izbjegavanje rizika, podrazumijeva izbjegavanje aktivnosti kojima se moe izazvati tetan dogaaj ili neplanirana opcija poslovne aktivnosti, Smanjivanje rizika, znai poduzimanje odgovarajuih zatitnih mjera (npr. heding poslovi). Preuzimanje rizika, znai preuzimanje odgovornosti za mogui nastup dogaaja koji nisu planirani i ijim nastajanjem mogu nastati tete. Udruivanje rizika, podrazumijeva disperziju teta zbog nastupa nekog rizika na vie nositelja. Pomicanje (transfer) rizika, je oblik upravljanja rizikom u okviru kojeg se rizik prenosi na druge, najee osiguravajua drutva. 6. DIO -DUGORONE ODLUKE O ULAGANJIMA Kapitalna ulaganja Pretpostavke kapitalnih ulaganja Dugoroni karakter projekata Budetiranje kapitala osnova investicijskih odluka Metode kapitalnih ulaganja Procjena gotovinskog tijeka Vrste gotovinskih tijekova Troak kapitala WACC ponderirani troak kapitala Problemi utvrivanja troka trajnog kapitala Procjena stupnja izloenosti projekta riziku Procjena rizika projekta za jedno razdoblje Procjena rizika projekta u portfelj kontekstu KAPITALNA ULAGANJA Kapitalnaulaganjapredstavljajuprocesdugoronogangamana financijskihsredstavausvrhuzamjeneiliproirenjarealneimovine poduzea.Obinoseradiovelikimiznosimaijimseulaganjem dugoronodeterminirajuuvjetiposlovanjapoduzeaaliinjegova vrijednost.Stogasvakokapitalnoulaganjezahtjevaprethodno planiranje koje obuhvaa niz analiza i procjena alternativnih projekata, na osnovi kojih bi se mogao sagledati stupanj opravdanosti ulaganja u svaki od njih i izvriti izbor optimalnog. PRETPOSTAVKE KAPITALNIH ULAGANJA Zadonoenjeodlukeokapitalnimulaganjimamorajubitiispunjene slijedee pretpostavke: prethodnoutvrenepotrebezaodreenomrealnomimovinom(opre-ma, objekti, zemljite, nabava nematerijalne imovine kao to su licen-ce, studije i sl, obrazovanje kadrova i sl.) dapostojeodreeneinvesticijskemogunosti,prijesvegazapribav-ljanjepotrebnihfinancijskihsredstavaaliistvaranjedrugihuvjetaza realizaciju odreene investicije, dapostojimogunostizboraprojektazakojiseprimjenom odgovarajuihmetodamoeutvrditistupanjopravdanosti,kaoi mogunostizboraonog,zakojisemoeprocijenitidaestupanj njegova povrata biti vei od stupnja troka kapitala. DUGORONI KARAKTER PROJEKATA Osnovna karakteristika investicijskih projekata nalazi se u injenici da seulaganjemubilokojioblikimovinesjednestranedugorono transformirajunovanasredstvaunenovana,asdruge,dase investiranjem poveava imovina poduzea.

Dugoronimvezivanjemnovanihsredstavauznenovana(realnu imovinu)smanjujeselikvidnostpoduzea.Osimtoga,nemoese imovinaponovnobrzopretvoritiunovanioblikbezznatnijih gubitaka. BUDETIRANJE KAPITALA OSNOVA INVESTICIJSKIH ODLUKA Budetiranjekapitalapostupakjedonoenjadugoronihinvesticijskih odluka, a provodi se u vie koraka: pronalaenje investicijskih oportuniteta, prikupljanje podataka, odreivanje novanih tijekova, odreivanje budeta kapitala, vrednovanje i donoenje odluka, analiza izvoenja i prilagoavanja Odluke koje su rezultat tog postupka imaju za posljedicu dugoronu imobilizaciju novca u imovinske oblike niske likvidnosti, odnosno visokog rizika unovivosti. METODE KAPITALNIH ULAGANJA Zaprocjenustupnjaisplativostioportunitetakoristesekvantitavne metode od kojih su najvie u primjeni slijedee: Metoda otplatnog razdoblja povrata

Metoda raunovodstvene stope povrata, Meoda interne stope rentabilnosti Metoda neto sadanje vrijednosti Metoda indeksne profitabilnosti = =pottI GT p10 0IpgndARR=== +ntttIrGT100) 1 (ttkGTNPV) 1 ( +=01) 1 (IkGTPInttt=+=PROCJENA GOTOVINSKOG TIJEKA Temeljprocjeneinvesticijskihprijedlogasugotovinskitijekovi,ane dobitakjersetijekomvijekaprojektasvigotovinskitijekovi izjednaavaju s ukupnim dobitkom.

Polazna osnova svih financijskih odluka u poduzeu je gotovina i zbog togaseuanalizikoristiodinvesticijskihprojekatatrebapolazitiod gotovinskogtijekaprojekta.Uzgotovinujevezanstupanjlikvidnosti poduzea,gotovinomseisplaujudividendedioniarima,otplaujuse dugovi, vri se reinvestiranje.

Polaznapretpostavkauanalizigotovinskihtijekovajedasenovani tijekoviostvarujunakrajurazdoblja(godine),tedaseuanalizu ukljuuju samo marginalni (dodatni) gotovinski tijekovi. VRSTE GOTOVINSKIH TIJEKOVA Inicijalnigotovinskitijekovi(inicijalniizdatak,prodajnacijena postojeeimovineiporezniefektiteprodaje,poreznaolakica, promjene neto radnog kapitala.),

Gotovinskitijekoviizposlovanja(gotovinskiprihodi,gotovinski rashodi, negotovinski rashodi), Konanigotovinskitijekovi(gotovinskitijekoviodprodajeiporezni efektiprodaje,gotovinskiprimicinaimepovratanetoobrtnog kapitala,gotovinski izdaci vezani sa zatvaranjem projekta), Relevantnigotovinskitijekovi(gotovinskitijekovinakonoporezivanja korigirani za amortizaciju, gotovinski tijekovi korigirani za rezidualnu vrijednost, oportunitetni gotovinski tijekovi, pratei efekti) TROAK KAPITALA Uprocesufinanciranjadugoronihpotreba,poduzeekoristi financijskasredstvapribavljenaizrazliitihizvora(vlastitikapitalili posuena sredstva). Nabava financijskih sredstava, bez obzira iz kojih izvoraonipotjeu,izazivaodreenitroaktroakkapitala.Kakosu izvorifinanciranjaspremniustupiti sredstvapoduzeusamopodpret-postavkomdaprojektukojiseinvestiramoeosiguratiminimalnu stopuprofitabilnostikojajejednakatrokukapitala,moesereida troak kapitala zapravo predstavlja graninu vrijednost stope profitabil-nostiprojekta.Odnosno,kakorealizacijasvakogprojektapodrazumi-jevaodreenegotovinsketijekoveurazdobljuvijekaprojekta,troak kapitalapredstavljadiskontnustopuskojomeseonisvestina sadanjuvrijednost.Kadasepoduzeefinanciravlastitimkapitalom, diskontnastopa je jednakatrokutrajnogkapitala,akadase financira preteitozaduivanjem,diskontnastopajejednakaukupnomtroku kapitala (WACC). WACC PONDERIRANI PROSJENI TROAK KAPITALA Podpretpostavkomdasestrukturakapitalasastojiodvie komponenti,izraunavasetroakizsvihkomponentiukupnog kapitala.Stogaponderiraniprosjenitroakkapitala(WACC) predstavlja zbroj ponderiranih trokova pojedinanih komponenti koje su sadrane u ukupnom kapitalu. Izraunava se po obrascu:

WACC = wdkd +wpkp +wsks

gdje je:

wd = ponder duga wp= ponder prioritetnih dionica ws = ponder dionike glavnice kd = troak duga kp = troak prioritetnih dionica ks = troak glavnice WACC - primjer Komponente kapitala Iznos komponente Ponder komponente Troak komponente Ponderirani troak komponente Obine dionice 1400 46,67% 11 5,13% Prioritetne dionice 700 23,33% 10 2,33% Dug 900 30,00% 7 2,10%

3000 100,00% WACC= 9,56% PROBLEM UTVRIVANJA TROKA TRAJNOG KAPITALA Dok je visina troka duga relativno jednostavna jer je troak definiran visinom kamatezajmodavca,troaktrajnogkapitalailiglavnice(atojetraenastopa povrata dioniara) moe se utvrditi na vie naina i to: - na temelju Gordonovog modela . - vrednovanjem kapitalne imovine (CAPM) ks=Rf + (Rm Rf) * j - upotrebom pristupa povrata na obveznice. ks = kd + RP gdje je: ks oekivana stopa povrata dioniara D1 oekivana dividenda P0 tekua cijena dionice g oekivana stopa rasta dividendi Rf stopa povrata bez rizika Rm stopa povrata na trini portfolio j mjera sustavnog rizika za dano poduzee kd stopa povrata na obveznice poduzea RP premija na rizik gPDks+ =01PROCJENA STUPNJA IZLOENOSTI PROJEKTA RIZIKU Svakoulaganjeuodreeniprojektizloenojeiodreenomstupnju rizika.Upostupkuprocjenemenadmentpokuavautvrditistupanj vjerojatnostinastupagubitkanaprojektu.Odlukuoprihvaanjuiline prihvaanjuprojektamenadmentedonijetinaosnoviusporedbe procijenjene vjerojatnosti gubitkai unaprijed definirane visine gubitka koju je on spreman prihvatiti. Ako je procijenjena vjerojatnost gubitka veaodvrijednostigubitkakojujemenadmentspremanprihvatiti tada je za menadment stupanj izloenosti projekta riziku neprihvatljiv i takav projekt se odbacuje.

Procjenarizikaprojektasemoeobavitizajednorazdobljeiliu portfelj kontekstu. PROCJENA RIZIKA PORTFELJA ZA JEDNO RAZDOBLJE Zaprocjenurizinostiprojektazajednorazdobljemoesekoristitiz obiljeja i izraun intervala pouzdanosti.

U ovom postupku utvruje se vjerojatnost da neto sadanja vrijednost projekta padne ispod nule i to po obrascu: pri emu se koristi srednja vrijednostistandardnadevijacijadistribucijevjerojatnostinetosadanje vrijednosti (NPV). Oekivana vrijednost NPV rauna se po obrascu: gdje je

Standardna devijacija se rauna po obrascu:

uz oznake:Axt = mogui tijek novca xt= standardna devijacija moguih tijekova novca

NPVNPVzc=0=+=ntftRAV NP1)1 (==nii iP A A1+c= ctfxtNSVR2) 1 (PROCJENA RIZIKA PROJEKTA U PORTFELJ KONTEKSTU Kada postoji vie projekta, procjena stupnja rizinosti moe se izvriti po tzv. portfeljnompristupu,topodrazumijevautvrivanjesrednjevrijednostii standardnedevijacijedistribucijevjerojatnostimoguihnetosadanjih vrijednosti za cijeli portfolio tih projekata.

gdje je:

m broj investicija u portfelju rjk oekivana korelacija izmeu projekta j i k j,k standardne devijacije projekata j i k

Naosnovipoznavanjasrednjevrijednostinetosadanjevrijednostii standardnedevijacije,moeseizraditidijagramrasipanjaidefiniratigranica efikasnosti to omoguuje izbor najpovoljnijeg projekta. = =c c = cmjmkk j jkr1 17. DIO - UPRAVLJANJE KRATKOTRAJNOM IMOVINOM Kratkotrajna imovina Upravljanje kratkotrajnom imovinom Struktura kratkotrajne imovine Gotovina Upravljanje gotovinom Utrivi vrijednosni papiri Zalihe Tehnike za utvrivanje optimalnih zaliha Upravljanje potraivanjima Analiza potraivanja Postupci naplate potraivanja KRATKOTRAJNA IMOVINA Svasredstvapoduzeakojasuprelaiznovanogoblikaubilokoji oblikrealneimovinevraajuseopet,krozodvijanjeposlovnog procesa, u novani oblik.

Sredstvakojasekonvertirajuunovanioblikurazdobljudogodinu dana smatraju se kratkotrajnom imovinom, odnosno radnim kapitalom. Ukupna kratkotrajna imovina predstavlja bruto radni kapital.

Razlikaizmeuukupnekratkotrajneimovineiukupnihkratkotrajnih obveza poduzea, predstavlja neto radni kapital. UPRAVLJANJE KRATKOTRAJNOM IMOVINOM Upravljanjekratkotrajnomimovinompodrazumijevaosiguranje odvijanjaposlovnogprocesauzangairanjeminimalnogopsega kratkotrajneimovine.Osimtoga,poduspjenimupravljanjem kratkotrajnomimovinompodrazumijevaseiuspostavljanjeoptimalne strukturekratkotrajneimovinekaoikoritenjeizvorakratkoronog financiranja. STRUKTURA KRATKOTRAJNE IMOVINE Premamogunosti konvertiranjakratkotrajne imovine unovani oblik utvruje se stupanj njene likvidnosti. U tom smislu moe se smatrati da je struktura kratkotrajne imovine:

gotovina utrivi vrijednosni papiri zalihe potraivanja GOTOVINA Podgotovinomsepodrazumijevanovackojisedriublagajni,tena raunima po vienju kod banaka. Svrha dranja gotovine je:omoguavanjetransakcijskepotranje,odnosnoomoguavanje plaanjeobvezanastalihuprocesuposlovanja(plae,porezi,kamate, dobavljai i sl.), zbogmjeraopreza,zbogkojihpoduzeemoraimatiosiguranih sredstava iznad razine tekuih potreba, zbogmogunostiobavljanjaspekulativnihtransakcijaskojima poduzeeotvarabudueinvesticijskemogunostispozitivnomneto sadanjom vrijednou

Zbognavedenihrazlogapoduzeemoranastojatiosiguratioptimalnu razinu gotovine pri kojoj e minimalizirati svoje ukupne trokove. UPRAVLJANJE GOTOVINOM Upravljanjegotovinompodrazumijevaprijesvegakontrolunjenog tijeka u okviru naplate potraivanja i plaanja obveza. Pod optimalnim tijekomsmatraseubrzanjenaplatepotraivanja(pomogunostiprije rokadospijea)iusporavanjepodmirivanjaobveza(dosamogdana dospijea). S tim se postie maksimalizacija raspoloivosti gotovine.

Odlukeoraspolaganjugotovinomdonosenaosnovistanjanaraunu kod banke, a ne na osnovi raunovodstvenih podataka.

Viak gotovine treba plasirati u likvidne instrumente. UTRIVI VRIJEDNOSNI PAPIRI Najlikvidnijifinancijskiinstrumentiukojepoduzeatrebajuulagati viakgotovinesukratkoronivrijednosnipapiriijirokdospijeane prelazigodinudana.tojerokdospijeakrai,stupanjlikvidnostije vei.Uhrvatskojgospodarskojpraksipostojimogunostulaganjau trezorskezapiseMinistarstvafinancija,sveeeukomercijalne zapisepojedinihveihkorporacija,certifikatiodepozitu,bankarski akcepti(uposljednjadvasluajasamokodbanakavisokogrejtnga). Takoerpostojimogunostulaganjauudjeleotvorenihinvesticijskih fondova. Izbor izmeu moguih alternativa za ulaganje vika gotovine vritesenaosnoviodreenihkriterijaukojespadaju:rizik,stupanj likvidnosti, rok dospijea. ZALIHE Zalihepredstavljajuimbenikkojiomoguavaodvijanjeproizvodnog procesa.Znaenjezaliha kao predmeta financijskeanalize proizlazi iz potrebe za osiguranjem odreenih financijskih sredstava za odravanje potrebnekoliinezalihakojeomoguavajuodvijanjeproizvodnog procesa. Kako zalihe predstavljaju troak u interesu je poduzea da one budutomanjealineispodrazinekojabiugrozilaodvijanje proizvodnogprocesa.Minimalnezaliheuzkojesemoenormalno odvijati proizvodni proces su optimalne zalihe. TEHNIKE ZA UTVRIVANJE OPTIMALNIH ZALIHA Postoji vie modela za utvrivanje optimalnih zaliha u poduzeu, kao to su:

Modelekonomineveliinenarudbe,kojisesvodinaekonomiziranjezaliha krozutvrivanjeoptimalneveliinenarudbekojaminimaliziratrokove zaliha. Model optimalne veliine zaliha izvodi optimalnu narudbu na temelju izbora zavisnih trokova i trokova narudbe.

Justintimemetodatemeljisenakoordinacijiupravljanjazalihamai upravljanjaproizvodnjominabavom,daseodravaminimalninivoilinulta zaliha, to podrazumijeva da zalihe trebaju biti razpoloive u trenutku kada su potrebne.

ABCmetodaimetodacrvenelinijesumetodekojimasemogukontrolirati sloenije metode upravljanje zalihama. UPRAVLJANJE POTRAIVANJIMA Potraivanjanastajukaorezultatprodajerobaiusluga.Uposlovnoj praksi uobiajena je odgoda plaanja u odreenom roku ija duina je uvjetovana, poslovnim navikama, stupnjem stabilnosti platnog prometa i sl. Potraivanjanastajupodvijeosnove:a.kroznavedenupraksu dogovorene odgode plaanja, to se moe smatrati i kreditiranjem i b. zbogproduetkaodgodeplaanjaodstranekupacainakon dogovorenog roka dospijea. Upravljanjempotraivanjimavrisezapravokontrolatijekovanovca po osnovi potraivanja. ANALIZA POTRAIVANJA Analizapotraivanjapredstavljaosnovnupretpostavkuzaupravljanje potraivanjima.Krozanalizupotraivanjamenadmentimauvidu stupanj rizinosti potraivanja. Analiza potraivanja obuhvaa:

Vremensku strukturu potraivanja, Strukturu potraivanja prema dunicima Strukturu potraivanja prema iznosima Strukturu potraivanja prema rizinosti naplate. POSTUPCI NAPLATE POTRAIVANJA Naplatapotraivanjapredstavljajednuodnajznaajnijihfazau poslovnom procesu. Ona izravno utjee na novane tijekove poduzea. Naplata potraivanja moe se odvijati u razliitim oblicima:

U ugovorenim okvirima po dospijeu, Na insistiranje poduzea kada kupac ne obavi plaanje u ugovorenom roku dospijea, Sudskim putem kada poduzee nije uspjelo naplatiti svoja potraivanja ni naknadnim kontaktima s kupcem, Prodajom potraivanja 8. DIO - FINANCIJSKA IZVJEA Financijska izvjea kao izvor informacija o poslovnim rezultatima, Temeljna financijska izvjea, Bilanca, Imovina, Struktura imovine, Izvori Raun dobiti i gubitka Struktura prihoda Struktura rashoda Izvjee o novanom tijeku FINANCIJSKA IZVJEA KAO IZVOR O POSLOVNIM REZULTATIMA Financijska izvjea predstavljaju glavni izvor informacija o poslovnim rezultatimapoduzea.Informacije kojesadre financijskaizvjeasu informacije o prolim poslovnim aktivnostima i njihovim rezultatima.

Cilj financijskog izvjetavanja je informiranje o financijskom poloaju poduzeakaoiouspjenostinjegovogposlovanjaitou prepoznatljivomirazumljivomoblikuzaosobekojimasu namijenjene . TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA Bilanca kao sustavni pregled imovine, kapitala i obveza gospodarskog subjekta na odreeni dan, najee na datum zavretka fiskalne godine.

Raundobitiigubitkakaoprikazprihoda,rashodaifinancijskog rezultata u odreenom vremenskom razdoblju.

Izvjeaonovanomtijekudajuinformacijuoizvorimaiupotrebi gotovine tijekom izvjetajnog razdoblja.

Biljeke uz financijska izvjea predstavljaju detaljnu dopunu i razradu podatakaizbilance,raunadobitiigubitkaiizvjeaonovanom tijeku.

Izvjeeopromjeniglavnicedajeinformacijeosvimpromjenama glavnice,asadripodatkeokapitaluipriuvama,teisplaenim dividendama. BILANCA Bilancajetemeljnofinancijskoizvjeekojeprikazujefinancijski poloajpoduzeaikojesluikaopodlogazaocjenusigurnosti poslovanja. Bilanca predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku(Aktive) i drugiputpremanjenomporijeklu, odnosnoizvorima iz kojih je pribavljena (Pasive). Kroz bilancu se mogu dobiti odgovori na slijedea pitanja: Kakva je financijska snaga poduzea ? Kakva mu je likvidnost ? Moe li poduzee podmiriti svoje kratkotrajne obveze ? Ukojemomjerujefinanciranaimovinapoduzea,izvlastitih,au kojem iz tuih sredstava ? Kakavjepoloajpoduzeauodnosunadrugapoduzeaslinedjelat-nosti ? IMOVINA Imovinainiekonomskeresurseijimkoritenjempoduzeemoe ostvariti odreene ekonomske koristi.

Imovina se uobiajeno sistematizira i prikazuje u financijskom izvjeu premapojavnomobliku(stvari,prava ili novac)ipremafunkciji koju obavljauposlovnomprocesu,odnosnovremenumoguetransfor-macije u novani oblik, tj. stupnju njene likvidnosti to:

Dugotrjna imovina, koja ostaje due vezana uz postojei oblik i koja se postupno transformira u novani oblik u vie obraunskih razdoblja, u svakom sluaju due od jedne godine.

Kratkotrajnaimovina,zakojuseoekujedaesetransformiratiu novani oblik u razdoblju kraem od godinu dana. STRUKTURA IMOVINE Kratkotrajna imovina: Zalihe (sirovine i materijal, gotovih proizvoda, trgovake robe), Financijska imovina ( dani kratkoroni krediti, kupljeni vrijedn.papiri, depoziti i sl.), Potraivanja(odkupaca,odzaposlenih,oddrave,ostala potraivanja), Novac (u banci, u blagajni)

Dugotrajna imovina: Materijalna (zemljite, zgrade, oprema, alati, pogonski inventar, vozila itd.), Nematerijalna(osnivakiizdaci,izdacizaistraivanjeirazvitak, patenti, licence goodwil i sl), Financijska (vrijedn. papiri, dani krediti, depoziti i kaucije i sl), Potraivanja(prodajanakredit,odpovezanihpoduzea,ostala potraivanja) IZVORI Svaimovinaskojomraspolaepoduzeeimasvojeizvoreizkojihje pribavljena. Izvori imovine su fizike ili pravne osobe koji ulau u imovinu poduzea. Ovisno o izvoru imovine sastoji se i kvaliteta imovinsko-pravnih odnosa.Izvori imovine mogu se klasificirati ponekoliko kriterija i to:

Prema vlasnitvu:- vlastiti izvori (glavnica) - tui izvori (obveze) Prema roku dospijea: - trajni izvori (glavnica) - dugotrajni izvori (dugotrajne obveze) - kratkotrajni izvori (kratkotrajne obveze) RAUN DOBITI I GUBITKA Zarazlikuodbilancekojaprikazujefinancijskipoloajpoduzeau odreenomtrenutku,raundobitiigubitkaprikazujeaktivnost poduzea u odreenom razdoblju. Osnovnielementiraunadobitiigubitkasuprihodi,rashodiidobitak ili gubitak kao rezultat njihove razlike. Prihodipredstavljajupoveanjeekonomskekoristitijekomobraun-skograzdobljauoblikupriljevailipoveanjasredstava,odnosno smanjenja obveza,to sve ima za posljedicu poveanje glavnice. STRUKTURA PRIHODA Prihodi nastaju kao rezultat poslovnih uinaka kao i svih drugih oblika dobivenihnaknada,odnosnodrugihoblikapoveanjaimovineili smanjenjaobvezakojikaokrajnjiuinakdonosepoveanje financijskog rezultata.

Struktura prihoda je u pravilu slijedea:

redovni, koji nastaju u procesu odvijanja osnovne djelatnosti poduzea - poslovni, nastaju prodajom trgovake robe ili usluga, -financijski,nastajuplasiranjemvikaslobodnihnovanih sredstava. izvanredni, su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito. STRUKTURA RASHODA Rashodi znae smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja, odnosno smanjenja imovine i poveanja obveza. Imaju utjecaja na smanjenje glavnice ili vlastitog kapitala poduzea. Struktura rashoda je slijedea:

a. redovni, koji analogno prihodima, nastaju u procesu odvijanja osnovne djelatnosti poduzea,

- poslovni, koje ine trokovi sadrani u prodanim proizvodima, trokovi razdoblja i sl., -financijski, nastaju uglavnom kao posljedica koritenja tueg novca. b. izvanredni, koji se ne pojavljuju redovito u poslovanju IZVJEE O NOVANOM TIJEKU Izvjeeonovanomtijekusastavnijediotemeljnihfinancijskih izvjeakojipokazujuizvorepribavljanjakaoinainupotrebenovca, odnosnoonpruainformacijuoprimicimaiizdacimanovcakaoio njihovoj razlici, tj. istom novanom tijeku. Iz prethodnog proizlazi da su osnovni elementi izvjea o novanom tijeku upravo primici i izdaci. Oni se u izvjeu prikazuju kao dio poslovne, investicijske i financijske aktivnosti.

Promjenenanovcuposljedicasupoveanjailismanjenjaslijedeih kategorija: DN=DO+DK+DKI-DDI

Poveanjenovcanastajepoosnovipoveanjaobvezaipoveanja kapitala,odnosnosmanjenjaostalenenovaneimovineiobrnutona strani izdatka novca. 9. DIO - TEHNIKE I PRAKSAFINANCIJSKE ANALIZE Financijska analiza Instrumenti i postupci financijske analize Fundamentalna analiza Horizontalna analiza Vertikalna analiza Pokazatelji financijskih izvjea Vrste pokazatelja Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji zaduenosti Koeficijent aktivnosti Pokazatelji ekonominosti Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji investiranja Sustav pokazatelja Du Pontov sustav pokazatelja Sintetski pokazatelji Z-score analiza FINANCIJSKA ANALIZA Financijska analiza je postupak u okviru kojeg se provodi: a. tumaenjefinancijskihizvjea,zbogprocjeneipredvianjaposlovnih rezultata i vrijednosti poduzea. b. upotrebausporednihpodatakakojisedobivajuusporedbomsdrugim slinimpoduzeima,uokviruistegospodarskegrane,analizom konkurencije i sl. c. analizafinancijskogtrita,kojapodrazumijevaanalizukretanjai trendova na tritu kapitala, novanom tritu, analizu pozicije poduzea na financijskom tritu i sl. INSTRUMENTI I POSTUPCI FINANCIJSKE ANALIZE Fundamentalna analiza predstavlja skupni naziv za analizu financijskih izvjea pojedinog drutva,

Horizontalnaanaliza,kojaimazapodlogukomparativnafinancijska izvjea, sagledava tendencije i dinamiku promjena pojedinih pozicija u okviru financijskih izvjea,

Vertikalna analiza, koja ima za podlogu strukturna financijska izvjea, omoguava uvid u njihovu strukturu. Poredovadvapostupkamoesevritiianalizapojedinanihili zbrojnih, odnosno sintetskih financijskih pokazatelja. FUNDAMENTALNA ANALIZA Uiremsmislufundamentalnaanalizaukljuujeanaliziranje cjelokupnih drutveno-gospodarskih odnosa u jednoj zemlji.

Uuemsmisluonaobuhvaaanalizufinancijskihizvjeajednog poduzea.Njenajeosnovnasvrhautvrditiokvirnuvrijednost poduzea, Pod osnovnim fundamentalnim pokazateljima se podrazumijevaju: sastav imovinenain financiranja imovineefikasnostlikvidnost (mogunost podmirenja obveza)profitabilnost HORIZONTALNA ANALIZA Horizontalnaanalizaomoguavausporeivanjepodatakaufinan-cijskim izvjeima kroz due razdoblje u svrhu otkrivanja tendencija i dinamike promjena pojedinih pozicija. Tendencije promjena se sagledavaju pomou serije baznih indeksa.

U horizontalnoj analizi je stoga znaajna vremenska dimenzija, budui seusporedbompojedinihelemenataizfinancijskihizvjeakrozvie razdobljamoguizvuiodreenizakljuciotendencijamanjihovog kretanja na osnovi ega se mogu donijeti adekvatne poslovne odluke. VERTIKALNA ANALIZA Podvertikalnomanalizompodrazumijevaseusporeivanjefinancij-skih podataka u jednoj godini. Vri se zapravo analiza strukture finan-cijskih izvjea na nain da se npr. pojedine pozicije bilance izraavaju kaopostotniudjeliuukupnomiznosuaktiveilipasivekojese izjednaavaju sa 100. Uokviruvertikalneanalizestrukturnifinancijskiizvjetajiusmjereni su na slijedee aspekte:

Izvorekapitalapoduzea(kratkoroneobveze,dugoroneobveze, vlastite izvore),

Iznosukupnogkapitalapoduzeakojijeuloenutekua,stalna (fiksna) i ostala sredstva. POKAZATELJI FINANCIJSKIH IZVJEA Financijski pokazatelji su nositelji informacija o poslovnim rezultatima poduzea koji predstavljaju podlogu za donoenje poslovnih odluka.

Sobziromnavremenskudimenzijufinancijskipokazateljisemogu svrstati u dvije osnovne skupine:onekojiobuhvaajuposlovanjeunutarodreenograzdoblja(najee godinu dana) one koji se odnose na odreeni trenutak, koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilancei koji govore o financijskompoloajupoduzea u tom trenutku. VRSTE POKAZATELJA POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEA Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji zaduenosti Pokazatelji aktivnosti Pokazatelji ekonominosti Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji investiranja

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Pokazatelji likvidnosti pokazuju stupanj sposobnosti poduzea da podmiri svoje dospjele obveze. Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtjevane vrijednosti koeficijenttrenutne likvidnosti novac kratkorone obveze

koeficijentubrzane likvidnosti novac +potraivanja kratkotrajne obveze min 1 koeficijenttekue likvidnosti kratkotrajna imovina kratkotrajne obveze vei od 2 koeficijentfinanci-jske stabilnosti dugotrajna imovina kapital+dugotrajne obveze manji od 1 POKAZATELJI ZADUENOSTI Ovipokazateljidajuinformacijuostrukturipasive,odnosnopokazujustupanj financiranja imovine iz vlastitih ili tuih sredstava. Osim toga na temelju njih se moe utvrditi odnos izmeu vlastitog i tueg kapitala Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtjevane vrijednosti koeficijentzadue-nosti ukupne obveze ukupna imovina

koeficijentvlastitog financiranja glavnica ukupna imovina

koeficijentfinanci-ranja ukupne obveze glavnica

pokrie trokova ka-mata dobit prije poreza i kamata kamate

faktor zaduenosti ukupne obveze zadrana dobit

stupanj pokria I glavnica dugotrajna imovina

stupanj pokria II glavnica + dugotrajne obveze dugotrajna imovina vei od 1 KOEFICIJENT AKTIVNOSTI Pokazateljiaktivnostipruajuinformacijeobrzinicirkulacijeimovineuposlovnom procesu. Raunaju se na temelju odnosa prometa i prosjenog stanja. Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtjevane vrijednosti koeficijentobrta ukupne imovine ukupni prihod ukupna imovina

koeficijentobrta kratkotrajneimo-vine ukupni prihod kratkotrajna imovina

koeficijentobrta potraivanja prihodi od prodaje potraivanja

trajanjenaplate potraivanjauda-nima broj dana u godini (365) koeficijent obrta potraivanja

POKAZETELJI EKONOMINOSTI Pokazateljiekonominostipokazujustupanjekonomskoguinkaposlovanja. Utvrujesekrozodnosprihodairashoda,odnosnokolikoseostvarijedinica prihoda kroz jedinicu rashoda. Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtjevane vrijednosti ekonominostuku-pnog poslovanja ukupni prihodi ukupni rashodi

ekonominostpos-lovanja (prodaje) prihodi od prodaje rashodi prodaje

ekonominost financiranja financijski prihodi financijski rashodi

ekonominostizv-anrednih aktivnosti izvanredni prihodi izvanredni rashodi

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI Pokazatelji profitabilnosti pokazuju stupanj uspjenosti poslovanja. Onigovore o tome kolikijeostvarenpovratuodnosunauloenasredstava,odnosnoukojojsevisini ukamatio uloeni kapital u nekom razdoblju. Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtjev. Vrij. neto mara profita neto dobit + kamata ukupni prihod to vei bruto mara profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod to vei neto rentabilnost imovine neto dobit + kamata ukupna imovina to vei bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna imovina to vei rentabiln. vlastitog kapitala neto dobit vlastiti kapital to vei povratnauloenasredstva (ROI) dobitak uloena sredstva to vei povratnakoritenikapital (ROCE) dobitak koriteni kapital to vei povrat na ukupni kapital operativni dobitak ukupna aktiva to vei povrat na dugoroni kapital operativni dobitak kamate na kratkorone kredite ukupnapasiva tekue obveze to vei povrat na vlastiti kapital dobitak poslije oporeziv. ukup. vlast. kapital to vei POKAZATELJI INVESTIRANJA Pokazatelji investiranja pokazuju stupanj uspjenosti ulaganja u financijsku imovinu. Tu se prije svega misli na dionice poduzea. Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik Zahtijevane vrijednosti dobit po dionici (EPS) neto dobit broj dionica to vei dividendapodioni-ci(DPS) iznos dividende broj dionica to vei odnosdividendei dobitipodionici (DPR) dividenda po dionici (DPS) dobit po dionici (DPS) to vei odnoscijeneizara-de po dionici (P/E) trina cijena dioni-ce (PPS) dobit po dionici (EPS) to vei ukupnarentabilnost dionice dobit po dionici trina cijena dionice to vei dividendna rentabil-nost po dionici dividenda po dionici (DPS) trina cijena dioni-ce (PPS) to vei SUSTAV POKAZATELJA Sustavpokazateljapokazujestupanjpovezanostiimeuutjecaja pojedinih pokazatelja iz bilance i rauna dobiti i gubitka.

Nastao je kao posljedica tenje da se obuhvaticjelina poslovanja koja sesastojiodrazliitihsegmenata,priemupojedinanipokazatelji imaju ogranienu mogunost izvjetavanja.

Puni efekt izvjetavanja ima samo sustav povezanih pokazatelja. DU PONTOV SUSTAV POKAZATELJA RENTABILNOST KAPITALA MARA PROFITA KOEFICIJENT OBRTAUKUPNE IMOVINE NETO PRODAJA NETO DOBIT +KAMATE TROKOVI (BEZ KAMATA) PRODAJA TROKOVI PRO- DANE ROBE TROKOVIOPOREZIVANJA OPERATIVNITROKOVI MINUS OSTALI DOBICI UKUPNAIMOVINA NETO PRODAJA FIKSNAIMOVINA TEKUAIMOVINA ULAGANJE U OBINE DIONICE POSTROJENJAI OPREMA GOTOVINA VRIJEDNOSNI PAPIRI POTRAIVA- NJA ZALIHE ROBE PREPLAENI TROKOVI ( : ) ( - ) ( + ) ( x ) ( : ) ( + ) ( + ) ( + ) SINTETSKI POKAZATELJI Sintetskipokazateljisetakoerraunajunaosnovipodatakaiz financijskihizvjea.Uokvirusintetskihpokazateljanajpoznatijaje Z-scoreanalizaili tzv.Altmanovsintetski pokazatelj financijskenesi-gurnosti (ponekad se naziva i koeficijent steaja).

Ovajpokazateljpredstavljaponderiranibrojviepojedinanih financijskihpokazateljainatemeljutogbrojaprocjenjujese financijsko stanje poduzea.

Procjena je da su poduzea, iji tako dobiveni rezultat iznosi vie od 3, financijskistabilnaidanepostojiobjektivnaopasnostodsteaja, poduzea iji je rezultat u rasponu od 1 do 3, nalaze se u sivoj zoni toznaidaimajugraninufinancijskustabilnostipoduzeas rezultatomispod1imajuznatnihfinancijskihpotekoaiprijetiim steaj. Z SCORE ANALIZA tekua imovina tekue obveze 109.292.000-39.033.000 X1 = = = 0,4071 ukupna imovina 172.583.000

zadrana dobit 9.550.000 X2 == = 0,0553 ukupna imovina172.583.000

neto dobitak + trokovi kamata + trokovi oporezivanja X3 == ukupna imovina 17.575.000 + 3.120.000 + 7.557.00028.252.000 ===0,1637 172.583.0 172.583.000 172.583.000 trina vrijednost obinih i preferencijalnih dionica270.000.000 + 600.000 X4 = ==3,9199tekue obveze i dugoroni dugovi39.033.000 + 30.000.000 neto prodaja862.915.000 X5 = = = 5,0ukupna imovina 172.583.000 Z = 1,2 * X1 + 1,4 * X2 + 3,3 * X3 + 0,6 * X4 + 1,0 * X5 Z = 1,2 * 0,4071 + 1,4 * 0,0533 + 3,3 * 0,16737 + 0,6 * 3,0199 + 1,0 * 5,0 = 8,458 10. DIO- PLANIRANJE I BUDETIRANJE Poslovno planiranje, Svrha planiranja, Polazna osnova u planiranju, Pretpostavke za planiranje, Vremenska dimenzija planiranja, Budetiranje, Proces planiranja kroz dugoronu i kratkoronu komponentu, Financijsko budetiranje, Budetiranje gotovine, Budetiranje bilance, Glavni budet (Master Budget), Uloga budetiranja u sustavu kontrole, Budetska kontrola tekuih operacija POSLOVNO PLANIRANJE Poslovnoplaniranjepredstavljaracionalnipostupakusmjeravanja poslovnihaktivnosti,odnosnoposlovnogprocesapremarealizaciji postavljenih ciljeva.

Planiranjem menadment smanjuje rizik izloenosti poslovnog procesa stihiji, odnosno neizvjesnom ishodu poslovnih rezultata. Poslovni plan je stoga okvir za donoenje poslovnih odluka. Kada su objekt planiranja financije, odnosno, pribavljanje financijskih sredstava,financiranjeinvesticijaitekuegposlovanja,moese govoriti o financijskom planiranju. SVRHA PLANIRANJA Planiranjem se trebaju dobiti odgovori na slijedeaosnovna pitanja:

Kako ostvariti cilj ? ime ostvariti cilj ? Kada ostvariti cilj ? Gdje ostvariti cilj ? POLAZNA OSNOVA U PLANIRANJU Mogunosti,kojeproizlazeizraspoloivihresursa,skojimraspolae poduzee, a koji mogu biti stavljeni u funkciju planiranja. Mogunosti takoerproizlazeiizodreenihpogodnostikojepruaokruenje poduzea.

Ogranienja,kojaproizlazeiznedostatkadovoljnihresursaza realizaciju plana, odnosno negativnih utjecaja koji dolaze iz okruenja poduzea. PRETPOSTAVKE ZA PLANIRANJE Postojanje definiranih ciljeva, Postojanje adekvatnih instrumenata za provoenje plana, Praenje realizacije plana (monitoring), Rebalans plana VREMENSKA DIMENZIJA PLANIRANJA Dugorono (strateko) planiranje, kada se planovi donose za razdoblje dueodpetgodina.Sastojiseoddefiniranjadugoronihciljevai instrumenta za njihovu realizaciju.

Srednjorono planiranje, kada se planovi donose za razdoblje od jedne do pet godina.

Kratkorono(operativno)planiranje,kadaseplanovidonoseza razdoblje do godinu dana. BUDETIRANJE Budetiranjepredstavljatranslacijudugoronogplanaufinancijske termine kratkoronog plana i njegovu kvantifikacijuza odnosnu godi-nu. Osnovna funkcija budetiranja je:

Prevoenje elemenata dugoronog plana u formu godinjeg budeta, Kontrola ostvarenih rezultata (realizacije plana),Odgovor na odstupanje od plana, odnosno, usklaivanje s budetom ili korekcija budeta (rebalans).

Budetiranjekapitalajeproceskojimsezaduljevrijemeunaprijed odreujuokviriposlovnihperformansiivrijednostipoduzea(kroz planiranje investiranja u dugotrajnu aktivu). POCES PLANIRANJA KROZ DUGORONU I KRATKORONU KOMPONENTU IDENTIFIKACIJA CILJEVA TRAENJE ALTERNATIVA ODABIR NAJBOLJE RJEENJA BUDETIRANJEKONTROLA ODGOVOR NA ODSTUPANJA Proces dugoro- nog planiranja Proces budeti- ranja x PRIKUPLJANJE PDATAKA FINANCIJSKO BUDETIRANJE Financijskibudetisezbrajajuuokvirudvafinalnaizvjeaito budeta gotovine i budetirane bilance.

Budetgotovineibudetiranabilancapripremajusenakonizradei provjerefinancijskihrezultataodplaniranihoperativnihaktivnosti,tj. na temelju budetiranih pokazatelja o dobitku. BUDETIRANJE GOTOVINE Budetiranje gotovine predstavlja planiranje priljeva i odljeva novanih sredstava za budetsku godinu i kraa vremenska razdoblja.

Budetiranjegotovinskihpriljevaoviseoplanuprodajeiplanunaplate po dinamici i vrsti sredstava plaanja.

Budetiranjeodljevanovcaovisi o budetuproizvodnih trokova, razini potrebnihzaliha,kapitalnimizdacimaikreditnimrokovimakojenude dobavljai.

Dobarbudetgotovinesmanjujerizikeodblokaderaunapoduzeai zastoja u njegovom poslovanju. Te omoguava optimalno raspolaganje i upravljanje novanim sredstvima. BUDETIRANJE BILANCE Budetiranjebilancepredstavljaoperacionalizacijuplanabilanceza jednubudetskugodinu.Krozbudetbilanceprikazujesestanjei struktura imovine poduzea, kao i struktura izvora te imovine na zadnji dan budetirane godine.

Kakonabudetbilanceutjeusviostalibudeti,onpredstavlja najsadrajnijibudetukojemsedajepregleduinakaposlovanjana stanje imovine, obveza i kapitala poduzea. GLAVNI BUDET(MASTER BUDGET) Glavnibudetpredstavljasustavmeusobnopovezanihbudeta,za koje, prilikom njegove izrade, treba utvrditi stupanj meusobnih veza i interakcija, kao i pojedinanih utjecaje na glavni budet.

Polazna osnova za izradu glavnog budeta za budetsku godinu, stanje je na dan 31.12. prethodne godine. ULOGA BUDETIRANJA U SUSTAVU KONTROLE Budetskakontrolakojaseodvijausklopumenaderskekontrole moe se podijeliti na: Budetskukontrolubuduihaktivnosti,kojaseprimjenjujeprilikom izradeglavnogbudeta,akojaseodvijapoexantenaelu,odnosno prijenegoseaktivnostidogode.Onasemoetretiratikaosustavkoji unaprijednastojiizbjeinegativnaodstupanjaizmeubuduihrezultata koji se planiraju realizirati i postavljenih ciljeva.

Budetskukontrolutekuihaktivnosti,kojaobuhvaaneposredno uspostavljanjeravnoteeizmeubudetiranihsvotazaplanirane aktivnostiinjihovogostvarenja.Onaukljuujekontinuirano promatranjeostvarenjabudetiranihperformanciikorektivneradnje koje osiguravaju postizanje tih ili jo boljih performanci. Imaju lidodatni trokovi realno oprav- danje? Imaju li poveani tro. pokrie u plan. dodat.pri- hodu? Izmjena budetiran-ih svota i pokrie do- datnih trokova CENTAR ODGOVORNOS. BUDETSKA KONTROLA TEKUIH OPERACIJA Signal viem me- nagemen.za rea- lizaciju kadr.i org. promjena Jeli izmje- nom plana aktiv. mogue pokrie dod.tro. Izmjena plana aktiv. izmj.budetir.svota i pokr.dod.trokova Zaustav.proizv. ili preusmjerav. Zahtjev za odo. brenj.dod.tro. DA NE DA NE DA NE KORITENA LITERATURA U RAZRADI PREDAVANJA 1. Belak, Vinko: Menadersko raunovodstvo, RRIF, Zagreb, 1995.

2. Brealley, R., Myers, S., Marcus, A.: Fundametals of Corporate Finance, McGraw Hill, 2004.

3. O'Regan, Philip: Financial Information Analysis, John Wiley & Sons, Ltd, 2001.

4. Orsag, Silvije: Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekta, Masmedia, Zagreb, 2002.

5. Orsag, Silvije: Vrijednosni papiri, Revicon, Sarajevo, 2003.

6. Salvatore D.: Ekonomija za menadere, MATE, Zagreb, 1994.

7. Van Horn, James: Financijsko upravljanje, MATE, Zagreb, 1993.

8. Vidui, Ljilana: Financijski menadment, RRIF, Zagreb, 2006.

9. ager, K., ager, L.: Analiza financijskih izvjea, Masmedia, Zagreb, 1999.