pravo na pobacaj

D. RITTOSSA, Prijepori o pravu na pobaaj u Republici Hrvatskoj

Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 971-997 (2005) 971

U znanstvenim radovima i javnom mnijenju ne postoje usuglaeni stavovio prihvatljivosti prava na pobaaj, pravnim osnovama, granicama pravnezatite i ogranienju toga prava. Upravo stoga, u radu se o pravu napobaaj razmilja kao o pitanju Ustavnog i Kaznenog prava. Analizirajuse odredbe Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava naslobodno odluivanje o raanju djece i predloena rjeenja Nacrtaprijedloga Zakona o prekidu trudnoe i Prijedloga Zakona o pobaaju.Preispitivanjem CEDAW konvencije i osnovnih ljudskih prava iz UstavaRepublike Hrvatske, potvreno je da je pravo na pobaaj jedno odosnovnih ljudskih prava, tzv. reproduktivnih prava, koje proizlazi iz pravana privatnost, prava na samoodreenje i slobode savjesti i vjero-ispovijesti. Komparativnom analizom odluka najviih dravnih suditaFederativne Republike Njemake i SAD-a postavljene su granice ovogosnovnog ljudskog prava.

Kljune rijei: pravo na pobaaj, reproduktivna prava, Zakon o zdrav-stvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodnoodluivanje o raanju djece, CEDAW konvencija.

1. Aktualnost problematike pobaaja

ezdesete su godine prologa stoljea obiljeene irokim raspravama oslobodi ovjeka u okviru liberalistikih koncepcija, njegovoj autonomnostispram zahtjeva drave i samostalnosti da smiljeno odluuje o vlastitome ivotu.U okviru ovakvih promiljanja zapoinje val ozakonjenja obavljanja pobaajapa je tako do poetka osamdesetih godina veina zemalja Europe i SAD-a

PRIJEPORI O PRAVU NA POBAAJ U REPUBLICIHRVATSKOJ

Mr. sc. Dalida Rittossa, znanstvena novakinjaPravni fakultet Sveuilita u Rijeci

UDK: 173.4:342.7(497.5) 343.621(497.5)Ur.: 23. veljae 2005.Pr.: 24. listopada 2005.Pregledni znanstveni lanak


Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 26, br. 2, 971-997 (2005)972

pravno regulirala pobaaj kao medicinski zahvat.1 Pravna reguliranost nepodrazumijeva i apsolutnu doputenost obavljanja pobaaja. Naprotiv, donesenisu i pravno prihvaeni kriteriji po kojima dopustivost obavljanja pobaaja ovisio proteku vremena od zaea, a iskristalizirala su se i druga ogranienja vezanauz obavljanje pobaaja.2 1978. godine u Socijalistikoj Federativnoj RepubliciJugoslaviji stupa na snagu Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje pravana slobodno odluivanje o raanju djece (nadalje Zakon o zdravstvenimmjerama)3 koji je i danas na snazi u Republici Hrvatskoj. Pa tako se izriaj Tkoprotivno propisima o prekidu trudnoe..., iz dispozicije kaznenog djelaprotupravnog prekida trudnoe, kao blanketnog kaznenog djela, lanka 97.,stavak 1. Kaznenog zakona upravo odnosi na ovaj zakon.4

Proteklo je gotovo 30 godina od stupanja na snagu Zakona o zdravstvenimmjerama, a da nisu uslijedile njegove izmjene i dopune. Bilo bi ishitrenozakljuiti da je visok stupanj odrivosti ovakvog zakonskog rjeenja ujedno ipokazatelj da se s takvim rjeenjem slau strunjaci i javnost. Nakon demo-kratskih promjena poetkom devedesetih godina u jeku socijalne, politike ietike dinamike intenzivirale su se rasprave kojima se nastojalo ukazati naneprihvatljivost rjeenja iz 1978. godine. Obrat na politikoj sceni lananomje reakcijom potaknuo obrat u moralnom promiljanju drutva pronoseitradicionalna shvaanja kao jedino poeljna i ispravna. Ratna ugroenost,izrazito loa natalitetna stopa u populacijskoj slici, promicanje katolikih ideja- sve je to rezultiralo u naporima da se promijene liberalne odredbe o pravnojdoputenosti pobaaj u Hrvatskoj.5 Uslijedila su dva pokuaja izmjene

1 Prekid trudnoe je svako izbacivanje ili odvajanje ovjejega ploda iz utrobe ene prijeotpoetog prirodnoga procesa raanja, ili, drugim rijeima, prekid trudnoe svaki je zahvat utijelo ene koji dovodi do neprirodnoga dovretka trudnoe. Pobaaj ili abortus u uem smislu jeizbacivanje ili odvajanje oploenog jajaca do 28 tjedna trudnoe. U irem smislu pobaajem sesmatra prekid trudnoe kod ploda nesposobnog za ivot (kriterij sposobnosti za ivot ploda izvanmajine utrobe). eparovi, Zvonimir: Bioetika, pravo na ivot i medicina, Vladavina prava,Zagreb, godina 1., no. 4.-5.-6., 1997., str. 44.

2 Pa tako su prihvaana ogranienja po kojima se pobaaj moe obaviti samo u odreenimsluajevima, pa tako na primjer u sluaju kada trudnoa ozbiljno ugroava ivot i zdravlje trudneene ili kada se radi o tekim malformacijama fetusa. Nadalje, pobaaj se mogao izvriti jedino uspecijaliziranoj medicinskoj ustanovi koja ima posebno odobrenje za vrenje pobaaja od straneministarstva zdravstva ili drugog nadlenog dravnog tijela. Jedno od ogranienja je i obvezatnosavjetovanje trudne ene koje je prethodilo izvrenju pobaaja. O ovim i ostalim ogranienjimabit e govora u treem poglavlju rada.

3 Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanjudjece, Narodne novine 18/78.

4 lanak 97., stavak 1. Kaznenog zakona, Narodne novine 110/97., 27/98., 50/00., 129/00.,51/01., 111/03., 190/03., Odluka Ustavnog suda broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 NN 190/03.,NN 105/04.

5 Promicanje konvencionalnih shvaanja i vrijednosti na socijalnoj i politikoj sceni dio jedrutvene zbilje koja nije karakteristina samo za Republiku Hrvatsku. Novi drutveni valuskrsnulih religioznih uvjerenja i afirmacije konzervativizma u svim sferama drutvenog ivotazahvatio je tranzicijskim vihorom Istonu Europu i zemlje biveg Sovjetskog Saveza. Promiu se



postojeih zakonskih rjeenja, 1995. i 1996. godine. Tako je 1995. godineposebna komisija Ministarstva zdravstva izradila Nacrt prijedloga Zakona oprekidu trudnoe.6 Nacrt nikada nije uao u Saborsku proceduru, za razliku odPrijedloga Zakona o pobaaju, to ga podnosi Hrvatska stranka prava 1996.godine.7 Ovim se Prijedlogom Zakona nastojao zabraniti pobaaj, ali ne zatoto se pravnom argumentacijom opravdala osnovanost restriktivnog pristupapravu na pobaaj. Radilo se o oitom pokuaju politikog promidbenog potezau sklopu predizborne kampanje za predstavnike u upanijskom domu Saborai lokalnu samoupravu. Iako je u svom reagiranju na spomenuti Prijedlogministar zdravstva obavijestio Vladu kako je Ministarstvo zdravstva pripremilonovu grupu zakona koja sveobuhvatno predlae mjere smanjenja broja pobaaja,planiranja obitelji, umjetne oplodnje i sterilizacije,8 do dananjeg dana u javnostinije predstavljen niti jedan drugi prijedlog zakona o pobaaju niti su predloeneikoje izmjene i dopune Zakona o zdravstvenim mjerama.

Odustanak od zakonodavnih izmjena i dopuna opet ne umanjuje aktualnostproblematike pobaaja jer rasprave o ovoj temi ni danas ne nedostaju. Opobaaju miljenje imaju svi, i strunjaci i javnost. No u takvim se raspravamafragmentarno pristupa problematici pobaaja. Pobaaj nije samo moralno,religiozno ili filozofsko pitanje. To je i pravno pitanje iz podruja Ustavnog iKaznenog prava. Suprotstavljajui prava trudne ene pravima proizalim izintrizike vrijednosti fetusa, u ovome se radu upravo stoga nastoji pravnomargumentacijom rasvijetliti problematika pobaaja. Zanima nas da li se sukladnopostojeim zakonskim rjeenjima u Republici Hrvatskoj moe govoriti o pravuna pobaaj kao o jednom od osnovnih ljudskih prava ene. Je li enino pravoda izvri prekid trudnoe podignuto na ustavnu razinu i koje su granice takvogprava? Rjeenja e se potraiti i u najvanijim meunarodnim aktima o pravimaovjeka te judikaturi Europskog suda za ljudska prava. Da bi se ocijenilaustavnost Zakona o zdravstvenim mjerama, jer se o ovome jo nisu oglasili niUstavni sud ni Vrhovni sud Republike Hrvatske, u radu e se komparativnomanalizom ukazati na odluke najviih sudita Federativne Republike Njemakei SAD-a u kojima je o pravnoj definiciji prava na pobaaj i njegovome opseguve postignut stav.

vrijednosti obitelji, tradicionalnog odnosa ene i mukarca kao nukleusa modernoga drutva. Viditako: Walder, Rupert: The anti-choice movement in Eastern Europe and Former Soviet Union,Choices, volume 28, no. 2., 2000, Brisel, Belgija.

6 Nacrt prijedloga zakona o prekidu trudnoe, radni materijal komisije Ministarstva zdravstvaRepublike Hrvatske.

7 Prijedlog Zakona o pobaaju, Hrvatski sabor, klasa: 543-03/96-01/01, Urbroj: 62-96-746.8 U svezi sa apievim prijedlogom Zakona o zabrani pobaaja ministar je zdravstva sporni

prijedlog ocijenio protivnim suvremenim europskim zakonodavstvima. Ministarstvo zdravstva,klasa: 011-01/96-01/119; urbroj: 534-01-96-02.



2. Zakonske odredbe o pravu na pobaaj u Republici Hrvatskoj

Pravo na pobaaj ureen Zakonom o zdravstvenim mjerama predstavljao jerazradu naelne odredbe lanka 191., Ustava SFRJ i lanka 272. Ustava SRHrvatske po kojima se priznaje pravo osobe da slobodno odluuje o raanjudjece, to znai da slobodno odluuje o vremenu i broju poroda.9 Radi se oosnovnome ljudskome pravu iz tzv. grupe reproduktivnih prava.10 Iz ovogaprava proizlaze odreena prava i dunosti graana koja se osim na pobaajodnose i na spreavanje neeljenog zaea i na medicinsku pomo onima kojizbog zdravstvenih razloga ne mogu ostvariti elju za vlastitim potomstvom.11

Pravo na slobodno odluivanje o raanju djece nije apsolutno jer sukladnoustavnim odredbama ono se ima ograniiti samo i jedino radi zatite zdravljaosobe. lanak 16. Zakona o zdravstvenim mjerama tako potujui navedenozabranjuje izvrenje prekida trudnoe kada se utvrdi da bi se prekidom moglotee naruiti zdravlje ene. Da je zatita ivota i zdravlja trudne ene primarnavrijednost, potvruje i lanak 25. po kome se prekid trudnoe ima izvriti ilidovriti bez obzira na uvjete i postupak propisan Zakonom ako prijetineposredna opasnost za ivot ili zdravlje trudne ene ili ako je prekid trudnoeve zapoet. Izriito priznanje enina prava na slobodno odluivanje o raanjudjece i izriito proklamiranje zatite njezina ivota i zdravlja ukazuju na stavovezakonodavca po kojima se o pravu na prekid trudnoe promilja kao oneotuivom pravu ene.

Prekid je trudnoe sukladno lanku 15. medicinski zahvat koji se moeizvesti do isteka deset tjedana od dana zaea, a nakon proteka ovoga roka samopo odobrenju komisije pod uvjetima i po postupku utvrenim ovim Zakonom.Zakon izriito navodi da se radi o medicinskome zahvatu, ime je u potpunostiotklonjeno shvaanje da je pobaaj jedna od kontracepcijskih metoda.12

9 Prvobitan predloeni naziv Zakona o zdravstvenim mjerama bio je Zakon o zdravstvenimmjerama u planiranju porodice. Iako je ovaj naziv bio krai i po miljenju medicinskih strunjakaprikladniji, od njega Komisija za drutveni poloaj ene i porodice kao predlaga zakona odustajezbog razloga to je pravo na slobodno odluivanje o raanju djece ono osnovno od ega se polazii to se treba odraziti u nazivu zakona. kako bi se ukazalo na njegovu osnovnu svrhu kroz odred-be zakona iskazati stavove zakonodavca o pravu na slobodno odluivanje o raanju djece. Stenograf-ski zapisnici, Serija XIV, knjiga 42a i 42b, Sabor Socijalistike Republike Hrvatske, oujak 1978.

10 lanak 191. Ustava SFRJ, Slubeni list SFRJ 9/74., i lanak 272. Ustava SR Hrvatske,Narodne novine 7/74., Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece. To se pravo moeograniiti samo radi zatite zdravlja.

11 Zakon o zdravstvenim mjerama, lanak 1., supra biljeka 3.12 U literaturi u kojoj se obrauje problematika pobaaja esto je miljenje da je pobaaj samo

jedan od kontracepcijskih naina kontrole raanja. Vidi tako Cerjan-Letica, Gordana: Pobaajizmeu slobode i nude, Okrugli stol ene, ena, vol. 48., no. 1-2., str. 4.; Kurjak, Asim: Pobaajizmeu slobode i nude, Okrugli stol ene, u istoj publikaciji, str. 6.; Ista je svrha koritenjakontracepcijskih sredstava i prekida trudnoe - slobodno planiranje obitelji, no kontracepcija jeoblik medicinske pomoi koji spreava neeljeno zaee, dok je kod izvrenja pobaaja do zaeave dolo. Da se radi o razliitim medicinskim pojmovima, proizlazi i iz samoga Zakona, jer suova dva pitanja zasebno regulirana u razliitim glavama Zakona.



Da bi se izvrio prekid trudnoe, moraju biti ispunjeni odreeni uvjeti iprocedura iz Zakona. Ako samo jedan od uvjeta iz Zakona izostaje, radnjavritelja pobaaja prelazi u inkriminiranu zonu kaznenog djela protupravnogprekida trudnoe. Prema lanku 18. pobaaj se vri na zahtjev trudne ene.Trudna je ena dakle nositelj prava na pobaaj i njezin je zahtjev osnovni uvjetda bi se pokrenuo postupak u svezi s izvrenjem pobaaja. Ako se radi o prekidutrudnoe do 10. tjedna od zaea, pobaaj se mora izvriti, osim ako bi se njimemoglo tee naruiti zdravlje trudne ene. U tom se sluaju, kao i kada se radio prekidu trudnoe nakon 10. tjedna od zaea, ena upuuje na komisiju prvogastupnja (stavak 20. Zakona o zdravstvenim mjerama).13 Sukladno lanku 22.komisija prvoga stupnja moe odobriti prekid trudnoe nakon desetog tjednaod zaea: 1) kada se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na druginain ne moe spasiti ivot ili otkloniti naruenje zdravlja ene za vrijemetrudnoe, poroaja ili poslije poroaja, 2) kada se na temelju medicinskihindikacija i saznanja medicinske znanosti moe oekivati da e se dijete roditis tekim priroenim tjelesnim ili duevnim manama, ili 3) kada je do zaeadolo u svezi s izvrenjem kaznenog djela silovanja, spolnog odnoaja snemonom osobom, spolnog odnoaja zlouporabom poloaja, spolnog odnoajas djetetom ili rodoskvrnua. Ako ena nije zadovoljna odlukom komisije prvogastupnja, ona ima pravo prigovora komisiji drugoga stupnja u roku tri dana.Odluka komisije drugoga stupnja o zahtjevu za prekid trudnoe konana je.14

Detaljno ureene indikacije iz lanka 22. ukazuju da je pravo na pobaajvremenski ogranieno. Ovo moe biti osnovom za iznoenje stavova kako seovo pravo ograniava zbog jaanja zatite neroenog fetusa od strane drave.Protekom bi vremena od zaea slabilo pravo majke na pobaaj, a recipronobi se to vie uzimali u obzir razlozi za prihvaanje potencijalnog razvoja fetusau ljudsko bie. Stavovi zakonodavne komisije koja je predloila donoenjeZakona o zdravstvenim mjerama demantiraju navedeno. Vremenska granica od10. tjedna od zaea medicinska je granica dopustivosti izvoenja pobaaja sobzirom na stupanj ugroavanja zdravlja ene izvoenjem tog medicinskogzahvata. Smatralo se da od toga vremena rizik za zdravlje ene dosee takvugranicu da je nuno da posebna komisija na osnovi svoga strunog znanja imiljenja dopusti pobaaj, odnosno zahtjev za izvrenje pobaaja odbije. Gornjagranica dopustivosti izvoenja pobaaja nije odreena. Stav je Komisije da bi

13 Sukladno lanku 35. Zakona o zdravstvenim mjerama komisiju prvoga stupnja koja odluujeo zahtjevu za prekid trudnoe ine 2 lijenika, od kojih jedan mora biti ginekolog, te socijalniradnik ili medicinska sestra. Te osobe moraju biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ukojoj se vri prekid trudnoe.

14 Sukladno lanku 36. Zakona o zdravstvenim mjerama komisiju drugoga stupnja kojaodluuje povodom prigovora protiv odluke komisije prvoga stupnja ine dva lijenika ginekologa,lijenik specijalist odgovarajue grane medicine obzirom na medicinske indikacije zbog kojih seodluuje o dozvoli za prekid trudnoe, socijalni radnik i sudac kojeg na zahtjev ovlatenezdravstvene ustanove odredi predsjednik opinskog suda na ijem se podruju ta zdravstvenaustanova nalazi.



tu granicu trebalo jako visoko odrediti zbog razloga jer se svim mjerama trebamaksimalno udovoljiti ustavnom pravu ene da zbog razloga iz lanka 22.prekine trudnou. Osim toga, odreivanje bi gornje granice djelovalo negativnojer bi se smanjila kritinost i odgovornost pri odluivanju o dozvoli prekidatrudnoe, pa bi se do propisane granice olako doputao i izvrio prekid trudnoe.Sve navedeno u duhu je ustavne odredbe da se prokreativna prava smijuograniavati samo onda kada postoji opasnost po zdravlje nositelja prava.

U sluaju da zahtjev za prekid trudnoe podnosi maloljetnica koja nijenavrila 16 godina ivota, za pokretanje postupka za izvrenje pobaaja potrebanje pristanak roditelja ili skrbnika uz suglasnost organa starateljstva, danas Centraza socijalnu skrb. Kada se radi o maloljetnici koja je navrila 16 godina ivota,takva suglasnost nije potrebna. U sluaju da se pobaajem moe tee naruitizdravlje maloljetnice starije od 16 godina ili ako se zahtijeva prekid trudnoenakon 10. tjedna od zaea, maloljetnica se kao i punoljetna ena ima uputitina komisiju prvoga stupnja. O njezinom e se upuivanju na komisijuobavijestiti roditelji odnosno skrbnik, osim ako je maloljetnica udata. Obavi-jestiti o upuivanju ujedno ne znai i zahtijevati pristanak roditelja. Naknadneprosvjedne radnje roditelja ne utjeu na pravo maloljetnice na pobaaj.Maloljetnici se u ovome sluaju priznaje pravo na pobaaj samim time to jojse omoguava da podnese zahtjev za prekid trudnoe. Naknadnim obavje-tavanjem njezinih roditelja ili skrbnika ograniava se njezino pravo naprivatnost, ali ne nikako i pravo na pobaaj.15 Iznimno, pravo na privatnostmaloljetnice starije od 16 godina nee biti ogranieno ako je maloljetnica sklopilabrak.16 Iz ovakvih odredaba proizlazi da se pravo na pobaaj ima priznati trudnojenskoj osobi starijoj od 16 godina, pa i onda kada se radi o sluajevima pobaajaiz lanka 20., iako je tada prekid trudnoe mnogo riziniji, a s obzirom napotrebu ispunjenja posebnih indikacija, pravo na pobaaj suenije.

Priznavajui maloljetnici starijoj od 16 godina ivota pravo na pobaajZakon o zdravstvenim mjerama indirektno joj priznaje poslovnu sposobnost.Prema lanku 120. Obiteljskog zakona poslovna se sposobnost osobi starijojod 16 godina, a mlaoj od 18 priznaje u sluaju da je osoba sklopila brak ilipostala roditelj. Navedena zakonska rjeenja, iako u nesuglasju, nisu upitna spozicije naela lex specialis derogat legi generali. No ovakve stavove trebanuno preispitati. Imajui na umu da se radi o osobama mlaim od 18 godina

15 U ovom je sluaju iskljueno poinjenje kaznenog djela Neovlatenog otkrivanjaprofesionalne tajne iz lanka 132. Kaznenog zakona. Iako se radi o tajni, povjerljivoj i privatnojodluci enske osobe da izvri pobaaj, koja se tie medicinskog zahvata i koju je lijenik saznaou obavljanju svoga zvanja, izostaje element neovlateno iz bia kaznenog djela. Izriitom odredbomZakona o zdravstvenim mjerama lijenik je duan obavijestiti roditelje ili skrbnike, iako u sluajuproputanja ove dunosti Zakon ne propisuje sankcije.

16 Sukladno lanku 26., stavak 2. Obiteljskog zakona u iznimnom e sluaju brak moi sklopitiosoba starija od 16 a mlaa od 18 godina ako sud u izvanparninom postupku ustvrdi da je taosoba mentalno i tjelesno zrela za brak i da za brak postoji opravdani razlog. Obiteljski zakon,Narodne novine 116/03., 17/04.



ivota, pravno gledano djeci, spram njih treba postupati u skladu s temeljnimnaelom obiteljskoga prava naelo u najboljem interesu djeteta. Naelopostupanja u najboljem interesu djeteta temeljno je naelo UN-ove Konvencijeo pravima djeteta od 20. studenog 1989. godine.17 Ne samo da se zbog ovoganaela pojaava potreba roditelja i staratelja da skrbe o maloljetnici, u ovakvimsluajevima jaa i legitimni interes drave da vodi brigu o toj mladoj osobi. Tabriga moe biti direktna na nain da se za pobaaj maloljetnice trai pristanakdravnog tijela, pa tako Centra za socijalnu skrb ili suda, ili indirektna kada ese traiti pristanak roditelja ili staratelja. U ovoj konkretnoj situaciji u direktnojsu suprotnosti interesi maloljetnice da samostalno odluuje o pobaaju i interesidrave da se postavljanjem zahtijeva za suglasnou postupa u najboljeminteresu maloljetnice. Prema odredbama Zakona o zdravstvenim mjerama ovajje sukob rijeen prevagom prava maloljetnice.

Izneseno zakonsko rjeenje u skladu je s odredbom lanka 12. Konvencijeo pravima djeteta koja priznaje pravo djeteta na vlastito miljenje.18 U lankustoji da su drave stranke dune osigurati djetetu sposobnom oblikovati svojeosobno miljenje, pravo na slobodno izraavanje toga miljenja o svim pitanjimakoja se na njega odnose, a pitanje prekida trudnoe nesumnjivo je jedno odnjih. Drave imaju obvezu potovati to miljenje u skladu s dobi i zrelostidjeteta. Zakonodavac je, imajui na umu odredbe Zakona o zdravstvenimmjerama o prekidu trudnoe maloljetnice starije od 16 godina, ocijenio da suosobe te dobi dovoljno zrele da donesu odluku o intimnoj sferi svoga ivota,i time nije odstupio od odredbi Konvencije.

Krajnje liberalno postavljene odredbe Zakona o zdravstvenim mjeramapotvrda su da je ovaj zakon jedan od pravnih propisa iz opeg katalogapromoviranja socijalistikih ciljeva. U opoj se javnosti takav zakon nije doiviokao nuni uvjet integriteta i autonomije ene, ve mogunost za kontroliranjeraanja kako bi se ena oslobodila tradicionalne uloge kuanice i ukljuila ukontekst ekonomske proizvodnje. Tako se uloga obitelji kao ekonomske jediniceproizvodnog rada ne naruava veim brojem djece.19 Neprijepornost socija-listikog nasljea ovoga Zakona estom je osnovom njegova etiketiranja izahtjevom za njegovim izmjenama i dopunama. Pri ovakvim zakljucima valjabiti pojaano oprezan jer pitanje je da li su neka druga zakonska rjeenjaprihvatljiva i u skladu s osnovnim naelima Ustavnog prava. U narednom ese poglavlju stoga prikazati novi prijedlozi zakona o prekidu trudnoe i ukazatina probleme koje takva rjeenja otvaraju s obzirom na njihovu usklaenost sUstavom i meunarodnim dokumentima o osnovnim ljudskim pravima.

17 Republika Hrvatska stranka je Konvencije o pravima djeteta, od 6. listopada 1991., premaOdluci o objavljivanju mnogostranih meunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska strankana temelju notifikacija o sukcesiji. Tu je odluku donijela Vlada Republike Hrvatske 30. rujna1993. godine, a odluka je objavljena u Narodnim novinama Meunarodni ugovori, 12/1993.Slubeni tekst Konvencije o pravima djeteta objavljen je u Slubenom listu SFRJ, 15/1990.

18 lanak 12., stavak 1. Konvencije o pravima djeteta, ibidem.19 Cerjan-Letica, Gordana: Prijepor o pobaaju: (ne)mogunost dijaloga pokreta Za izbor i Za

ivot, Revija za sociologiju, Zagreb, vol. 28., no. 1-2., 1997., str. 10. i 11.



3. Novi prijedlozi zakona o prekidu trudnoe

3.1. Nacrt prijedloga Zakona o prekidu trudnoe Ministarstva zdravstvaRepublike Hrvatske iz 1995. godine

1995. godine posebna je komisija Ministarstva zdravstva RH izradila Nacrtprijedloga Zakona o prekidu trudnoe.20 Nacrt nije stavljen u saborskuproceduru i do danas nije poznata njegova sudbina ni razlozi zato se od Nacrtaodustalo. U stavku 2. Nacrt definira pobaaj kao postupak kojim se namjericeprekida trudnoa, a provodi se u ovlatenoj bolnici. Definicija je konciznijaod one navedene u lanku 15. Zakona o zdravstvenim mjerama. Izostavljenisu termini medicinski zahvat i vremenska dopustivost izvoenja prekidatrudnoe. Time se umanjuje medicinska komponenta pobaaja, ime on gubiprizvuk neutralnosti i postaje u jednakoj mjeri etiko i pravno pitanje. lanak4. ovo potvruje naglaavajui da prekid trudnoe nije nain planiranja obiteljive je pitanje savjesti ene.21

Pobaaj se moe izvriti na zahtjev trudne ene do isteka desetog tjednatrudnoe nakon obveznog prethodnog strunog savjetovanja. Struno savje-tovanje provode ovlatene osobe koje djeluju u zdravstvu, socijalnoj skrbi ilivjerskim zajednicama: lijenici ope obiteljske medicine, lijenici kolskemedicine, socijalni radnici i djelatnici vjerskih zajednica koje imenuje nadleniured upanijskog poglavarstva.22 Nejasno je zato za savjetnike nisu predvienilijenici ginekolozi. Bez dvojbe oni su kvalificiraniji davati savjete o pobaajunego to su to lijenici ope obiteljske ili lijenici kolske medicine.23 Imajuiu vidu da je odluka o pobaaju jedna iznimno teka i psihiki zahtjevna odluka,na popis je savjetnika trebalo ukljuiti i psihologe. Savjetovanje vri jedan odponuenih savjetnika kojeg odabire trudna ena. Savjetovanje se ima izvesti uroku od tri dana nakon podnoenja prijave za savjetovanje (lanak 10.,stavak1.). Jednokratno je i individualno, a ako ena eli, moe biti prisutanbrani ili izvanbrani drug. Savjetnik je duan na human, jasan i primjeren nainprovesti savjetovanje i upoznati enu s vrijednostima ljudskog ivota te smedicinskom, drutvenom, socijalnom i pravnom pomoi materinstvu ako enaodlui zadrati trudnou. Nakon savjetovanja ena sama donosi promiljenu iodgovornu odluku (lanak 10. stavak 3.).

20 Nacrt prijedloga Zakona o prekidu trudnoe, supra biljeka 6.21 Pobaaj je izmeu ostalog i moralno pitanje, no to nije takvo pitanje koje se jedino tie

savjesti ene. Moralnost se pobaaja ogleda i u stavovima o dobrobiti zajednice, o etikojprihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog ina, u filozofskim stavovima. Isticanjem da je pobaajpitanje savjesti ene, nastoji se oteati enina odluka da li da prekine trudnou ili ne. Dvojbeno jekoliko je u tu svrhu opravdano proklamirati savjesnost posredstvom zakona.

22 lanak 9., stavak 1. i 2. Nacrta prijedloga Zakona o prekidu trudnoe, supra biljeka 6.23 Ovaj se nedostatak umanjuje odredbom lanka 8. koji propisuje dunost ginekologa koji e

izvriti prekid trudnoe da enu obavijesti o nainima prekida trudnoe, komplikacijama iposljedicama zahvata. Druga je njegova dunost uputiti enu na obavezno struno savjetovanje idati joj obrazac za savjetovanje s popisom savjetnika.



S obzirom na jezini izriaj navedenog stavka proizlazi da je primarna svrhasavjetovanja upoznati enu s vrijednou ljudskog ivota, dakle u skladu spotivanjem te vrijednosti odvratiti je od injenja pobaaja. Kako drugi diostavka ima biti primijenjen tek u onim sluajevima kada je ena odluila zadratitrudnou, dakle nakon to je samostalno o tome donijela promiljenu iodgovornu odluku, ostaje nejasno kada e se ena obavijestiti o razliitimvrstama pomoi materinstvu ako je savjetovanje jednokratno. Jasno je da jeobavljanje savjetovanja zamiljeno na nain da ono utjee i ne utjee na eninuodluku, to je paradoksalno i neizvedivo. Ona sama treba odluiti o prekidutrudnoe, a opet, savjetovanjem je treba od pobaaja odgovoriti. Na eni nijeda ona sama donese iznimno osobnu odluku jer ona mora donijeti promiljenui odgovornu odluku. Diskutabilno je savjetovanje o vrijednosti ljudskog ivotapripadnika vjerske zajednice kada su vjerske zajednice odavna izrazile svojenegativne stavove o pobaaju. Razna su istraivanja dokazala da svaka odlukao pobaaju nosi odreenu teinu i da je iznimno stresna za enu, pa je upitnoda li je humano podvrgavati enu savjetovanjima ija je svrha odgovaranje, ane pomo eni.24 Neovisno o strunosti savjetnika, savjetnici su za enu straneosobe koje iznenada postaju sudionici iznimno privatne sfere njenog ivota.Savjetovanje time postaje nerazuman teret eni da donese odluku i timepovreuje njezino pravo da samostalno donosi vlastite odluke koje se tiunjezina samoodreenja i privatnosti.

Prekid trudnoe na zahtjev trudne ene moe se uiniti do isteka desetogtjedna trudnoe. Ova je odredba jednaka odredbi lanka 15., stavak 2. Zakonao zdravstvenim mjerama. Problematinost ove odredbe jest u rijei moe. UZakonu o zdravstvenim mjerama termin moe odnosio se na nunostpokretanja postupka za odobrenje zahtjeva za prekid trudnoe pred posebnomstrunom komisijom i prije 10. tjedna trudnoe ako bi se pobaajem moglo teenaruiti zdravlje ene (lanak 20. Zakona o zdravstvenim mjerama). Ovakvaodredba u Nacrtu izostaje, pa je nejasno tko donosi i o emu e ovisitidiskreciona odluka o izvrenju prekida trudnoe. Do isteka 24. tjedna trudnoepobaaj se iznimno moe izvriti ako postoji jedna od indikacija iz lanka 5.,stavak 3. Nacrta (medicinska, genetina i pravno-etina indikacija).25 Nakon24. tjedna od poetka trudnoe iznimno se pobaaj kao medicinski zahvat moeizvriti ako se utvrde anomalije ploda nespojive sa ivotom ili ako je ivot eneneposredno ugroen trudnoom (lanak 5., stavak 4. Nacrta). Doputanjem

24 Vie o istraivanjima vidi u: Salajpal, Tereza i Salajpal-Dominikovi, Brigita: Psihikeposljedice pobaaja, Socijalna psihijatrija, vol. 28, 2000., str. 91-100.

25 Indikacije su identine onima iz Zakona o zdravstvenim mjerama, samo je njihov jeziniizriaj prilagoen i upotpunjen sukladno novim medicinskim dostignuima. Pa tako medicinskaindikacija postoji kada nastavak trudnoe teko ugroava zdravlje i ivot ene. Prema genetinojse indikaciji na temelju saznanja medicinske znanosti i iskustva ili nalaza suvremenih antenatalnihpretraga moe utvrditi da e se dijete roditi s tekim i neizljeivim tjelesnim ili duevnimoteenjima. Sukladno pravno-etikoj indikaciji, trudnoa je prouzroena poinjenjem kaznenihdjela protiv dostojanstva osobe i morala (danas kaznenih djela protiv spolne slobode i udorea).



pobaaja u sluaju izrazito tekih malformacija fetusa prihvaa se eutanazijafetusa, ime se titi pravo na dostojanstven i smislen ivot fetusa. O zahtjevuza prekid trudnoe na osnovi jedne od indikacija i o prekidu trudnoe nakon24. tjedna odluuje posebno povjerenstvo.26

Pobaaj se vri na zahtjev trudne ene, ime se istie njezino pravo daodluuje o nastavku trudnoe. Uz zahtjev za prekid trudnoe koji podnosimaloljetnica, nuan je i pristanak roditelja ili skrbnika uz suglasnost centra zasocijalnu skrb. Pristanak roditelja zamjenjuje nedostatak poslovne sposobnostimaloljetnice.27 Suglasnost centra za socijalnu skrb moe se opravdati najboljiminteresom maloljetnice, no ovakva je odredba u suprotnosti s pravom naprivatnost maloljetnice. Odluka o prekidu trudnoe intimna je odluka i tie sejedino trudne maloljetnice. Ukljuiti u odluivanje o prekidu trudnoe treeosobe povreuje intimnost maloljetnice. Sukladno lanku 7., stavak 1. nezahtijeva se samo miljenje centra o opravdanosti pobaaja ve suglasnost, imese neopravdano optereuje prokreativno pravo maloljetnice. Kako bi se izbjeglakonanost veta roditelja i umanjila problematika upravo navedenog, u lanku7., stavak 2. Nacrta predvidjelo se da u sluaju da roditelj ili skrbnik ne dajupristanak, o zahtjevu e odluiti nadleni centar za socijalnu skrb imajui uvidu interese maloljetnice. Drava o interesima i boljitku maloljetne osobe moebrinuti putem centra za socijalnu skrb ili suda, no njihove su funkcije bitnorazliite. Kako se pri odluivanju o pobaaju radi prvenstveno o pravima trudneene, u nadlenosti je suda da donosi takve odluke, pa je tom dravnom tijelutrebalo dodijeliti u nadlenost da svojom odlukom moe zamijeniti uskratupristanka roditelja.

Novost s obzirom na Zakon o zdravstvenim mjerama jest odredba Nacrta izlanka 20. po kojoj se pravo na pobaaj ograniava prigovorom savjesti lijenikai drugih zdravstvenih djelatnika. Lijenici i drugi zdravstveni djelatnici kojisudjeluju u izvrenju pobaaja sukladno odredbama Nacrta ili koji su izjaviliprigovor savjesti ne mogu snositi nikakve tetne posljedice. Da se pravoprigovora savjesti ne bi shvatilo osnovom ukidanja prava na pobaaj, u stavku3., istoga lanka izriito stoji da je ovlatena bolnica duna osigurati izvrenjeprekida trudnoe. Prigovor je savjesti usko vezan uz religiozne i moralnestavove pojedinca. Ako je bolnica duna izvoditi prekide trudnoe, ako se radio dravnoj instituciji financiranoj iz dravnih sredstava, teko je opravdati pravo

26 Sukladno lanku 12. o prekidu trudnoe odluuje povjerenstvo prvoga ili drugoga stupnja,koja se sastoje od tri lana od kojih 2 moraju biti ginekolozi. Povjerenstvo prvoga stupnja imenujeupravno vijee bolnice na prijedlog bolnikog strunog vijea. Povjerenstvo dugoga stupnjaimenuje nadlean ured upanijskog poglavarstva.

27 Zagovornici pristanka roditelja ili barem obavjetenja roditelja da je maloljetnica podnijelazahtjev o prekidu trudnoe opravdavaju ovakav stav tvrdnjama da prava maloljetnika nisu jednakapravima punoljetnih osoba. Razlozi su sljedei: 1) maloljetnici nemaju sposobnost donoenjaodluka u kritinim situacijama, 2) ranjivi su, 3) potrebna im je posebna pomo i savjeti koje immogu dati roditelji i 4) dobrobit maloljetnika je od posebne skrbi za dravu. Drucker, Dan: AbortionDecisions of the Supreme Court, McFarland & Company, 1990., str. 59.



na prigovor savjesti ako ono stoji na putu ostvarenja prava ene. Prihvatljivostprigovora savjesti jaa ako bi se radilo o djelatniku bolnice koja se financirafondovima religioznih institucija.28 Drugi est nain ogranienja prava napobaaj jest odustajanje od financiranja izvoenja pobaaja. Pa tako u lanku21. Nacrta stoji da ena koja je podnijela zahtjev za prekid trudnoe snosi ucijelosti trokove prekida trudnoe, osim ako postoji medicinska, genetina ilipravno-etina indikacija. Ako se ogranii dravno financiranje izvoenjapobaaja, pobaaj kao medicinski zahvat moe postati dostupan samo odre-enom krugu ena. Iako ne postoji izriito priznanje prava na pobaaj samoodreenim pripadnicama drutva, financijskim se odredbama postie upravonavedeno. Time dolazi do socijalne diskriminacije izmeu siromanijih ibogatijih ena.29

3.2. Prijedlog Zakona o pobaaju Hrvatske stranke prava iz 1996. godine

Politike svrhe donoenja Prijedloga Zakona o pobaaju30 Hrvatske strankeprava umanjuju vanost Prijedloga i bacaju sumnju na njegovu ustavnost.Koliko su u skladu odredbe Prijedloga s Ustavom, potvrdit e daljnja analiza.Prijedlog polazi od prava na ivot iz lanka 21. Ustava Republike Hrvatske iovo pravo tumai na nain da je svakom ivom biu zagarantirano pravo naivot i da zatita ovoga prava ne smije biti razliita u periodu prije i nakonroenja. U Prijedlogu se ne daje nikakvo obrazloenje ovakvog tumaenja pravana ivot osim postavki da 1) Ustav titi majinstvo, pa prema tome titi i pravoneroenog na ivot, i 2) socijalistiko nasljee Zakona o zdravstvenim mjeramauzrokom je nepotivanja prava na ivot neroenoga. Sve navedeno neobjanjava zato je potrebno prihvatiti upravo ovakvo tumaenje znaenja pravana ivot.

Prijedlog Zakona o pobaaju prihvaa indikacijski model, ali ga svodi naiznimke iznimaka. Tako se medicinska intervencija prekida trudnoe moeizvesti bilo kada u sluaju ivotne opasnosti za majku (lanak 2.). Iznimka odzabrane pobaaja iz stavka 1. takoer se predvia u sluajevima eugenike ipravno-etike indikacije, ali samo do 10. tjedna trudnoe. U treem stavku istog

28 Prigovor savjesti ili conscience clause, odnosno refusal clause prihvaena je u ustavnimodlukama njemakog Ustavnog suda. Na problematiku ove odredbe ukazao je profesor Hortoncitirajui miljenje ministra pravosua Bendera, pripadnika stranke Kranskih demokrata. Ministarje nastojao protumaiti prigovor savjesti na nain da na njega imaju pravo i Kreise (okruzi) iGemeinden (opine), te da sukladno tome mogu odustati od financiranja izvoenja pobaaja putemjavnih fondova. K.C. Horton: German Federal Republic Abortion Law, International Law andComparative Law Quarterly, vol 28., 1979., str. 288. i 289.

29 Vie o ovom problemu vidi u Levine, Phillip B., Trainor, Any B. i Zimmerman, David J.:The Effect of Medicaid Abortion Funding Restrictions on Abortions, Pregnancies and Births,National Bureau of Economic Research, Cambridge, oujak 1995., objavljeno na stranici interneta:http://papers.nber.org/papers/w5066.pdf, zadnji put posjeeno 29. oujka 2005.

30 Prijedlog zakona o pobaaju, supra biljeka 7.



lanka stoji da se u navedenim sluajevima prekid trudnoe ne smatrapobaajem u smislu ovoga Zakona. Time se vremensko ogranienje indikacijai teret nad enom da izvri pobaaj nastojao prikriti, no prekid se trudnoe kaomedicinski zahvat ne moe drugaije nazvati no pobaajem.

Da bi se prekid trudnoe obavio, potrebno ja da trudna ena proe postupaktrudnikog savjetovanja. Svi koji sudjeluju u postupcima trudnikog savje-tovanja i prekida trudnoe duni su potivati dostojanstvo ene trudnice. Terminitrudnikog savjetovanja i dostojanstvo ene trudnice, a ne trudne ene ukazujuna primarnu ulogu ene da iznese trudnou i nastojanje da se kroz savjetovanjeena u to uvjeri. Potivanje dostojanstva osobe kao ustavnog prava ne moe seograniiti enskoj osobi koja je trudna ili pretvoriti u dostojanstvo trudnice.Ustavna prava ne nestaju niti se mijenjaju trudnoom.

Prijedlog Zakona o pobaaju sadri identine odredbe u svezi s prekidomtrudnoe maloljetnice, uz iznimku da se savjetovanju moraju podvri i roditelji,i u svezi s prigovorom savjesti lijenika. Trokove pobaaja snosi Hrvatskizavod za zdravstveno osiguranje ako se prekid trudnoe izvri zbog razlogazatite ivota trudne ene. U sluaju eugenike i pravno-etike indikacijetrokove snosi ena sama (lanak 5., stavak 3. i 4.). Nadalje, broj se pobaajanastoji smanjiti i na nain da je ovakav medicinski zahvat doputeno izvoditisamo u bolnicama, s posebnom dozvolom Ministarstva zdravstva.

Prijedlog zakona o pobaaju sadri mnogobrojna ogranienja prava ene napobaaj. Ogranienja su ekstenzivna i oteavaju eninu slobodnu odluku oraanju djece. Stoga teko da bi Prijedlog parlamentarnom procedurom bioprihvaen u Saboru i izglasan kao zakon. Prijedlog nije utjecao na struno ijavno mnijenje, ali je ipak ostavio traga da se promilja o promjenama Zakonao zdravstvenim mjerama. Kako bi se ustanovilo je li uistinu opravdano insistiratina promjenama, potrebno je ocijeniti ustavnost Zakona o zdravstvenimmjerama, Nacrta prijedloga Zakona o prekidu trudnoe i Prijedloga Zakona opobaaju. U odredbama meunarodnih dokumenata o osnovnim ljudskimpravima i u Ustavu Republike Hrvatske potrait emo prava na kojima sezasniva pravo ene na pobaaj i prava fetusa koja to pravo ograniavaju.Njihovim sukobljavanjem i balansiranjem doi emo do odgovora da li suprokreativa prava jedna od osnovnih ljudskih prava.

4. Prokreativna prava kao jedna od osnovnih ljudskih prava

4.1. Pravni izvori reproduktivnih prava

Donoenjem novog Ustava 1990. godine izostavljene su ustavne odredbe oreproduktivnim pravima iz lanka 191., Ustava SFRJ i lanka 272. Ustava SRHrvatske. Stoga zagovornici izmjena i dopuna zakonskih odredbi o pobaajutvrde da se prokreativna prava ne mogu vie smatrati jednim od ustavnih pravajer ih Ustav na snazi ne sadri. Izostavljanjem odredaba ne nestaje jedno pravoniti ono gubi poziciju osnovnog ljudskog prava ako je ono priznato od strane



Republike Hrvatske potpisivanjem i ratificiranjem meunarodnog dokumentakoje to pravo proklamira31 i ako se ono po svome sadraju moe pronai u nekimdrugim osnovnim ljudskim pravima i dalje prisutnim u Ustavu.32

Republika je Hrvatska notifikacijom o sukcesiji 9. rujna 1992. godine postalastrankom Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW),koja je usvojena 18. prosinca 1979. godine u Opoj skuptini UjedinjenihNaroda.33 esto nazivana poveljom ljudskih prava za ene, Konvencija je jedinimeunarodni ugovor o ljudskim pravima koji potvruje reproduktivna pravaena i ciljano napada kulturu i tradiciju kao utjecajne sile po kojima se oblikujupravila o spolovima i veze u obitelji.34 Tako se u Preambuli navodi da ulogaene u prokreaciji ne smije biti osnova za njezinu diskriminaciju. Da je vezaizmeu enskih reproduktivnih prava i diskriminacije ena od izriite vanosti,potvruje i lanak 5. u kome se zagovara ispravno shvaanje materinstva kao

31 Sukladno lanku 140. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine 41/01. (proieni tekst),51/01., meunarodni ugovori koji su sklopljeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su nasnazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznadzakona.

32 Ustav, kao najvii pravni akt u Republici Hrvatskoj, proklamira osnovna ljudska prava najedan uopen, generalan nain. U III. su dijelu Ustava navedena ljudska prava i temeljne slobode ada nisu date definicije tih prava ili da je na drugi nain poblie odreen njihov sadraj. Tumaenjemtih odredbi ustanovit emo da li su reproduktivna prava jedna od osnovnih ljudskih prava.

33 Konvencija je objavljena na internetskim stranicama Ujedinjenih naroda http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/cedaw.htm, zadnji put posjeeno 26. travnja 2005. PotvrivanjemFakultativnog protokola Konvencije usvojenog 6. listopada 1999. i njegovim stupanjem na snagu7. lipnja 2001. godine, Republika je Hrvatska prihvatila nadlenost Odbora za ukidanje svih oblikadiskriminacije ena da prima i razmatra podneske pojedinaca ili skupine pojedinaca, pod sudbenouRH, koji tvrde da su rtve povrede nekog od prava utvrenih Konvencijom od strane RH. Zakono potvrivanju Fakultativnog protokola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena,Narodne novine, Meunarodni ugovori 3/2001.; Objava o stupanju na snagu Fakultativnogprotokola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Narodne novine, Meunarodniugovori 4/2001.; Uredba o prihvaanju izmjene lanka 20., stavka 1. Konvencije o ukidanju svihoblika diskriminacije ena (CEDAW), Narodne novine, Meunarodni ugovori 15/2003.

34 Konvencija pronalazi svoja osnovna polazita za zatitu ena od svih oblika diskriminacijeu Povelji Ujedinjenih naroda koja potvruje vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo ivrijednost ljudske osobe, te u jednaka prava mukaraca i ena (2. paragraf preambule PoveljeUN-a, lanak 55. stavak c, http://www.un.org/aboutun/charter/, zadnji put posjeeno 21. srpnja2005.). Ona se zasniva i na odredbama Ope deklaracije o ljudskim pravima po kojima su svaljudska bia po roenju slobodna i ravnopravna u dostojanstvu i pravima i po kojima svatko imapravo na sva prava i slobode utvrene njome, bez ikakve razlike, ukljuujui razliku koja se temeljina spolu (lanak 1., lanak 2., Ope deklaracije o ljudskim pravima, http://www.un.org/Overview/rights.html, zadnji put posjeeno 21. srpnja 2005.). I drugi meunarodni instrumenti o ljudskimpravima takoer zabranjuju diskriminaciju na temelju spola. Pa tako na primjer: lanak 2., stavak1. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/a_ccpr.htm, zadnji put posjeeno 19. srpnja 2005.; lanak 2., stavak 2., Meunarodnog pakta ogospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/a_cescr.htm,zadnji put posjeeno 19. srpnja 2005.; Deklaracija UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacijeena, http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/21.htm, zadnji put posjeeno 19. srpnja 2005.; lanak14. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, http://www.vlada.hr/Download/2003/02/28/europska_konvencija.htm, zadnji put posjeeno 23. srpnja 2005.



socijalne funkcije. Isto se tako odredbe o zatiti majinstva i brige o djeciproklamiraju kao esencijalna prava inkorporirana u svim podrujima Konvencijeneovisno o tome da li se radi o pitanjima zapoljavanja, obiteljskog prava,zdravstvene zatite ili obrazovanja. Konvencija takoer potvruje pravo eneda donosi odluke u svezi s planiranjem obitelji. Drave lanice dune suukljuiti savjete o planiranju obitelji u obrazovne procese (lanak 10. h) iprilagoditi nacionalna zakonodavstva na nain da se enama garantiraju pravada slobodno i odgovorno odlue o broju njihove djece, o vremenu kada epostati roditeljem te da imaju pristup informacijama, obrazovanju i sredstvimakako bi ostvarile ta prava. (lanak 16. e). Ako usporedimo ovu odredbu sodredbama lanka 191., Ustava SFRJ i lanka 272. Ustava SR Hrvatske,proizlazi da je lanak 16. e Konvencije sadrajno konkretnija odredba koja tonodefinira od ega se pravo na slobodno odluivanje o raanju djece sastoji (pravodonoenja odluke o tome kada i koliko djece roditi, zabrana dravi da zadire ute odluke te dunost drave da osigura pristup informacijama, obrazovanju isredstvima kako bi se ostvarila odluka iz ovoga prava). Prihvaanjem CEDAWKonvencije od strane Republike Hrvatske opovrgavaju se argumenti da seprokreativna prava ne mogu smatrati jednim od osnovnih ljudskih prava.

Imajui u vidu katalog osnovnih ljudskih prava iz glave III. Ustava o zatitiljudskih prava i temeljnih sloboda, pravo na slobodno i odgovorno odluivanjeo raanju djece u izravnom je odnosu s pravom na ivot iz lanka 21. UstavaRH. Taj je lanak kompromisno rjeenje po kome svako ljudsko bie ima pravona ivot i u kome se pravo na ivot osnauje proklamacijom da u RH nemasmrtne kazne.35 Kompromisnost se rjeenja ogleda u tome to ovakvom odred-bom nije data osnova za konano rjeavanje prijepora oko pobaaja jer su objestrane, i protivnici i zagovornici ovoga prava pronali elemente za neke drugebudue pregovarake poloaje. Nedvojbeno, pravo je na ivot apsolutno,neogranieno, hijerarhijski najvie temeljno ljudsko pravo, no prijepori ipakostaju.36

Spornost nastupa u onome trenutku kada se pokuava odrediti tko to sveima pravo na ivot. ovjek, graanin, novoroene, sve to je roeno od ene,37

35 Ne samo da je sukladno odredbama Kaznenog zakona usmrenje drugoga ovisno o dodatnimokolnostima, jedno od kaznenih djela usmrenja (l. 90. ubojstvo, 91. teko ubojstvo, l. 92.ubojstvo na mah, l. 93. edomorstvo, l. 94. usmrenje na zahtjev), pravo se na ivot titi iogranienjem dravne represije kojom drava reagira spram poinitelja najteih kaznenih djela.

36 lanak 21. Ustava, supra biljeka 31, prvi je lanak kojim zapoinje glava III. Ustava ozatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Metodom sistematskog pozicioniranja zakonodavactakoer naglaava da je pravo na ivot u hijerarhiji ljudskih prava najvie pravo, iznad je i ispredsvih drugih ljudskih prava u RH.

37 Pa tako je profesor Frank zastupao tezu da je sve roeno od ene ljudsko bie i da se titinjegovo pravo na ivot. Frank, S.: Kazneno pravo, posebni dio, 1. svezak, Zagreb, 1934., str. 32.Za isto se zalae i profesor eparovi u: Massa Carnis ili ovjek? Pravno medicinski aspektiotkrivanja nakaznih fetusa, objavljeno u Granicama rizika, etikopravni pristupi medicini, Zagreb-Beograd, 1987., str. 91.



ljudsko bie imaju pravo na ivot, no da li u krug ovih adresata ulazi i fetus?Radi se o graninome, rubnome sluaju za ije rjeenje nije mogue pronaikonkretan odgovor ako se pri tumaenju lanka 21. Ustava jedino primijenigramatika metoda. Meunarodni pravni akti koji govore o pravu na ivot, zbognomotehnike prirode svojih odredbi, ne razjanjavaju ovu problematiku. Radise o proklamiranju opih pravnih naela i temeljnih prava, pa sukladno tomete su odredbe openite, apstraktne i neodreene. lanak 3. Ope deklaracije opravima ovjeka tako navodi da svatko ima pravo na ivot.38 lanak 2. Europskekonvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda gotovo istorjenodefinira ovo pravo, pravo svakoga na ivot zatieno je zakonom.39 U lanku6. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima stoji da nitko nesmije biti samovoljno lien ivota.40 Termini ljudsko bie, svatko i nitkouzrokuju da pravo na ivot nije u potpunosti odreeno, to umanjuje mo pravana ivot da slui kao osnova za opravdanje posebnih prava.41

O pravu se ene na pobaaj raspravlja preispitivanjem i drugih, razliitihustavnih prava. Pravo na pobaaj temelji se na principima slobode, konkretnijepravu ene na privatnost, pravu da samostalno donosi odluke i vri individualneizbore, njezinoj autonomiji, slobodnom odluivanju o vlastitu tijelu i nainuivota, pravu na zatitu zdravlja i ivota. Tako osnove prava na slobodnoodluivanje o raanju djece pronalazimo u pravu na privatnost iz lanaka 34.,stavak 1. i 35. Ustava.42 Sukladno lanku 34., stavak 1., dom je nepovrediv.lanak 35. svakome jami potovanje i pravnu zatitu njegova osobnog iobiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. Sloboda savjesti i vjeroispo-vijesti iz lanka 40. takoer se moe uzeti kao osnova prava na slobodnoodluivanje o raanju djece. U Republici Hrvatskoj nedostaje sudska praksa oprirodi i granicama reproduktivnih prava. Najvia su sudita RepublikeNjemake, SAD-a i Europski sud za ljudska prava ve odredili stavove o ovimosnovnim pravima. Komparativnom se analizom odluka stranih dravnih suditastoga nastoji utvrditi pravna priroda reproduktivnih prava, njihova utemeljenostu Ustavu Republike Hrvatske i dopustivost njihova ogranienja.

38 Opa deklaracija o ljudskim pravima, supra biljeka 34.39 Imperativne norme opeg meunarodnog prava, ius cogens, proklamiraju apsolutnost prava

na ivot. No to opet ne znai da to pravo nije mogue ograniiti. U iznimnim sluajevimaogranienja su ipak mogua, pa tako u stavku 2. ECHR-a, supra biljeka 34, stoji da nitko nesmije biti namjerno lien ivota osim u izvrenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznenadjela za koje je ta kazna predviena zakonom. Protokolom 6. ECHR-a od 28.4.1983. godine jaaafirmacija prava na ivot na nain da se smrtna kazna ukida s time da se prihvaa predvianjesmrtne kazne za djela poinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti. Protokolom 13.ECHR-a od 3.5.2002. godine smrtna se kazna ukida u svim okolnostima.

40 Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, supra biljeka 34.41 Matulovi, Miomir: Ljudska prava, uvod u teoriju ljudskih prava, Biblioteka filozofskih

istraivanja, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1996., str. 13.42 Ustav Republike Hrvatske, supra biljeka 31.



4.2. Komparativni prikaz pravne prirode reproduktivnih prava kroz odlukenajviih stranih dravnih sudita

Da bi se ustanovila pravna osnovanost i uvjeti pod kojima je doputenoizvriti pobaaj, sud u obzir mora uzeti prava trudne ene i prava fetusa. Interesise trudne ene da izvri pobaaj sukobljavaju s interesima fetusa da ne budeabortiran. Talijanski je ustavni sud razmatrajui ovaj sukob u svojoj odluci iz1975. godine zakljuio da je nemogue dati naelni apsolutni prioritet interesimafetusa, a da se pri tome odbaci zatita zdravlja ve postojee osobe. ena vejest osoba, a embrio, odnosno fetus to e tek postati, pa zbog ovoga nemaekvivalentnosti u pravima, pa ni u pravu na zatitu zdravlja.43 Austrijski jeustavni sud zakljuio slino razmatrajui problematiku prava na pobaaj 1974.godine naglasivi da naelo jednakog postupanja pri zatiti prava i slobodaosoba ne obvezuje na davanje neroenom bolje zakonske pozicije. Sukobinteresa treba rijeiti prevagom interesa trudne ene jer za razliku od trudneene koja jest ljudsko bie, fetus u utrobi to jo nije u punome smislu jer nemasamostalnu sposobnost preivljavanja izvan enine utrobe. U odreenimrazvojnim fazama na fetus se ne moe primijeniti ustavno naelo jednakogpostupanja.44 U sluaju Vrhovnog suda SAD-a Roe v. Wade iz 1973. godinesudac Blackmun zakljuuje da ustavne odredbe ne daju osnova da se fetussmatra osobom zato to fetus nema sposobnost da djeluje kao racionalno ljudskobie, pa tako nema pravo glasovanja. Osoba je ta koja je odgovorna za svojeradnje i koja ima moralne obveze.45 Izraeno miljenje Vrhovnoga sudapodlogom je takozvanog testa osobe, the test of personhood.46

43 Ustavni sud Italije nije odstupio od izraenih stajalita u odlukama o pobaaju koje sukasnije uslijedile. Vidi tako odluke Ustavnog suda no. 27/1975., no. 26/1981., no. 109/1981., no.196/1987., no. 35/1997. Odluke su dostupne na Internet stranicama Ustavnog suda Italije:http://www.cortecostituzionale.it/eng/attivitacorte/pronunceemassime/pronunce/disclaimer.asp,zadnji put posjeeno 22. svibnja 2005.

44 Verfassungsgerichtshof 11.10.1974., Erkenntnisse und Beschlsse des Verfassungsge-richtshof (VfSlG) 7400 Juristischer Bltter (JBl) 1975.Vie o ovoj presudi vidi u Trybus, Peter:Die Entstehung der Fristenregelung in sterreich, Seminar aus Geschichte des Medizinrechts,Universitt Wien, 2000/01, objavljeno na: http://www.juridicum.at/forschung/trybus/trybus_fristen.pdf, zadnji put posjeeno 7. svibnja, 2005., str. 24. Ustavni je sud Austrije razmatraoproblematiku pobaaja i u presudama VfSlG 74 JBl 1975, te VfSlG 310 JBl 1977;

45 Roe v. Wade, 420.U.S. 113 (1973), miljene suda iznijeto od strane suca Blackmuna,wysiwyg://147//http://caselaw.find...ase.pl?court=us&rol=410&invol=113, zadnji put posjeeno10. sijenja 2005.

46 Testu se osobe suprotstavlja Machteld Nijsten naglaavajui da ovaj ustavnopravni testizvre isti bioloki kriterij fetusa kao zatienog ljudskog ivota. Imajui na umu injenicu da jefetus zaet od strane ljudskih roditelja, nema sumnje da se radi o ljudskome ivotu koji se moratititi uvijek i od svih zadiranja, pa i od pobaaja. No ovome se moe prigovoriti. Prihvaanjemideje da su svi ljudi nositelji istog genetikog koda, rezultira u tome da se esto rije ljudskipogreno tumai na nain da se poistovjeuje moralno i genetiko poimanje ljudskosti. Svrhatesta osobe jest naglasiti da su osobe te koje imaju posebne moralne statuse, a ne genetske kreacije.Nijsten, Machteld: Abortion and Constitutional Law, a Comparative European-American Study,European University Institute, 1990., str. 71.



Prevagom pozicije ene nad pozicijom fetusa prijepori o dopustivostipobaaja ne prestaju. Iako relevantni pravni dokumenti ne pretpostavljaju daje fetus fizika osoba, osoba u punome smislu s odgovarajuim pravima kojaposjeduju odrasle osobe, drava ne moe zanemariti zatitu fetusa i njegoveinterese. Opravdanost zatite njegova prava na ivot lei u njegovom poten-cijalnom razvoju u punu osobu. Svako ljudsko bie, neovisno u kojoj se fazirazvitka nalazi, u sebi utjelovljuje intrizinu vrijednost ljudskog ivota, theintrinsic value of human life.47 To je intrizina vrijednost fetusa iz kojeproizlaze interesi fetusa. Opseg zatite i priznanje interesa fetusa ovise o vrstiprava trudne ene i dopustivosti drave da ogranii ta prava u svrhu zatiteprava na ivot fetusa.

Vrhovni je sud SAD-a u Roe48 odluci pravo na pobaaj ene opravdaonjezinim pravom na privatnost. U strunim se i javnim krugovima i dalje voderasprave oko opravdanosti pobaaja zbog irokog znaenja ovoga prava.49

Privatnost se tako moe shvatiti kao pravo selektivnog otkrivanja informacijao samome sebi drugima, to jest pravo svakoga da odlui kada, kako i dokoje granice otkriti informacije iz privatne sfere ivota.50 Na drugi se nainprivatnost moe definirati kao pravo da nas se ostavi same, da nas se prepustisamima sebi, the right to be let alone. Ovo je takozvani kriterij osame kojegje donosei miljenje suda izrazio sudac Brennan u Eisenstadt v. Baird

47 Iz intrizine vrijednosti ljudskog ivota proizlazi moralna problematika prava na pobaaj.Kako se fetus ne smatra osobom, svjesnim biem koje ima interese, tako sukladno ovim kriterijimapobaaj ne bi trebao biti moralno upitan. No upravo suprotno, intrizina je vrijednost razlogomzbog kojeg se insistira na ouvanju neroenog ivota. Prepoznajemo je u religioznom poimanjuBoje kreativne snage, ljudskome dostojanstvu, feministikim stavovima o odgovornosti ene dadonosi kompleksne odluke s moralnim konzekvencama. Intrizina je vrijednost jedna odDworkinowih osnovnih ustavnih prava nenumeriranih u ustavu i jedna od prava koja suprethodila zakonu Thomsonove. Dworkin, Roland: Freedoms Law, The Moral Reading of theAmerican Constitution, Oxford University Press, 1996., str. 72.; Thomson, Jarvis, Judith: TheRealm of Rights, Harvard University Press, 1992. str. 2-3.

48 Roe v. Wade, supra biljeka 45.49 Pravo na pobaaj nije izravno navedeno u Ustavu SAD-a. Ustav je pisan na nain koji

omoguava iroke interpretacije pa je tako prirodu prava na privatnost najbolje opisao sudacDouglas u presudi Vrhovnog suda Griswold v. Connecticut 381 U.S. 479 (1965) posebnegarancije u Povelji prava imaju polusjene, koje su stvorene odsjajem tih garancija, a to im pomaeda oive i dobiju sr... Raznolike garancije stvaraju zone privatnosti... / specific guarantees inthe Bill of Rights have penumbras, formed by emanations from those guarantees that help givethem life and substance Various guarantees create zones of privacy. Tako je due processpravo iz 14. Amandmana Ustava (niti e bilo koja drava liiti bilo koju osobu ivota, slobodeili vlasnitva, bez postupka provedenog u skladu sa zakonom / nor shall any state deprive anyperson of life, liberty or property, without due process of law) postalo osnovom prava naprivatnost. Osnove se ovoga prava mogu pronai u 1. Amandmanu (Stanley v. Georgia 394 U.S.557 (1969)), 4. i 5. Amandmanu (Terry v. Ohio 392 U.S. 1 (1968)), 9. Amandmanu ili u konceptuslobode iz 14. Amandmana (Roe v. Wade, supra biljeka 45). Sve su navedene presude objavljenena stranici interneta: http://supct.law.cornell.edu/supct/cases/name.htm#Case_Name-S, zadnji putposjeeno 21. svibnja 2005.

50 Nijsten, supra biljeka 46.



sluaju.51 Nadalje, privatnost se moe objasniti pomou kriterija intimnosti, theconcept of intimacy, po kojem svatko ima pravo da donosi vlastite odluke usferi svoje osobne intime. Prema ovom kriteriju osoba e odluivati o koritenjukontracepcijskih sredstava, odnosima u obitelji, djeci, obrazovanju ili osklapanju braka. Kriterij intimnosti najpogodniji je kriterij za ocjenjivanjeopravdanosti prava na pobaaj kao prava na privatnost. Neovisno o kojem sekriteriju prava na privatnost radi, esencijalno je za ovo pravo priznanje potrebeda se u odreenim sluajevima iskljue svi drugi, pa i drava, od uplitanja uivot nositelja prava. Privatna se sfera pojedinca sastoji od radnji koje nisu odinteresa za druge. Upravo zbog ovog je razloga Vrhovni sud SAD-a rasprav-ljajui o moguim pravima oca neroenog djeteta u vie navrata naglasio dadrava ne moe osnaiti takvo pravo jer njoj samoj nedostaje pravo da zamijeniili ogranii odluku trudne ene koja se tie njezine privatnosti.52

Sukladno pravnoj praksi amerikih sudova, pravo na privatnost jedno jeod osnovnih ljudskih prava. Iako je fundamentalno, ono nije apsolutno. Dabi se to pravo ograniilo, drava mora imati interes od posebnog znaenja,the compelling interest. Dva su mogua takva interesa po presudi Roe v.Wade.53 Prvi je interes, interes drave da ogranii pravo na privatnost ene,i iz njega izvedeno pravo na pobaaj, kako bi se sauvalo njezino zdravlje.Prema postavkama medicinske znanosti, do prvoga trimestra trudnoe pobaajkao medicinski zahvat ne predstavlja takvu opasnost za zdravlje da bi se pravona pobaaj trebalo ograniiti. Broj je smrtnih sluajeva pri izvrenju pobaajamanji no broj sluajeva pri porodu te stoga ne postoji poseban interes draveda zatiti zdravlje ene. Drugi je interes drave zatititi prenatalni ivot.Miljenje je Vrhovnoga suda da postoji trenutak u gestaciji kada se prepoznajepotencijalni ivot fetusa i kada nije potrebno naglasiti da nitko nema neogra-nieno pravo da radi sa svojim tijelom to mu je drago.54 To je trenutak vitalnostifetusa, onaj moment kada je fetus postao sposobnim za svrhovit ivot izvanmajine maternice.55 Drava moe ograniiti pobaaj sve do granice da ga i

51 Pa tako je miljene suca Brennana da: Ako pravo na privatnost bilo to znai, tada je topravo pojedinca... da bude slobodan od upliva drave u onim stvarima koje toliko fundamentalnoutjeu na osobu / If the right of privacy means anything, it is the right of the individual... to befree from governmental intrusion into matters so fundamentally affecting a person..., vidi takomiljenje suda u Eisenstadt v. Baird, 405 U.S. 438 (1972), wysiwyg://5/http://caselaw.findla...ase.pl?court=US%rol=405&invol=438, zadnji put posjeeno 10. sijenja 2005.

52 Vidi tako Planned Parenthood of Southeastern Pennsylvania v. Casey, 505 U.S. 833 (1992);Planned Parenthood of Central Missouri v. Danforth, 428 U.S. 52 (1976); presude su objavljenena stranici interneta: http://supct.law.cornell.edu/supct/cases/name.htm#Case_Name-S, zadnji putposjeeno 17. srpnja 2005.

53 Roe v. Wade, supra biljeka 45.54 Ovakav je stav Vrhovni sud izrazio ve u sluaju Jacobson v. Massachusetts, 197 U.S. 11

(1905), presuda je dostupna na stranici interneta: http://biotech.law.lsu.edu/cases/vaccines/Jacobson_v_Massachusetts.htm, zadnji put posjeeno 17. svibnja 2005.

55 Sloan, J., Irving, Law Governing Abortion, Contraception and Sterilization, OceanaPublications, 1988., str. 1.



zabrani, osim kada je prekid trudnoe nuan kako bi se sauvao ivot i zdravljetrudne ene.

Kako bi rijeio ustavnopravnu kontroverzu dopustivosti pobaaja, sud jebalansirao aktualnost trudne ene i potencijalnost fetusa ne uputajui se uraspravu oko trenutka poetka ivota. Rezultat ovog ustavnog testa je takozvanipristup trimestra, po kojem u prvom trimestru drava nema nikakav interesograniiti pobaaj. U drugom trimestru drava moe slobodno donositi pravnepropise o restrikcijama ovog medicinskog zahvata kako bi zatitila ivot izdravlje trudne ene, dok u zadnjem trimestru njeno je potpuno pravo i zabranitipobaaj titei potencijalnost fetusa.56

Od ovog se testa odustalo u odluci Vrhovnoga suda Planned Parenthood ofSoutheastern Pennsylvania v. Casey, iz 1992. godine.57 Iako je miljenje sudada se nije ponitila presuda Roe v. Wade, novim je tumaenjem sud postavionove ustavnopravne standarde shvaanja prava na privatnost. Balansirajuipravo na privatnost trudne ene s potencijalnou fetusa, sud je zakljuio da jeprethodna odluka podcijenila interese drave u zatiti prenatalnog ivota. Pomiljenju sutkinje OConnor, od trenutka zaea postoji interes zatite ivotai zdravlja trudne ene kao i interes zatite potencijalnosti fetusa, i drava vienije duna dokazati svoj poseban interes kako bi regulirala prekid trudnoe.Poradi ovih se razloga odustalo od testa striktne skrutine, the strict scrutinytest. Pravna je opravdanost restrikcija pobaaja sada nia jer drava trebazadovoljiti undue burden test, test neopravdanog tereta, kao standard ograni-enja prava na privatnost. Sukladno tome, doputeno je donositi pravnerestrikcije u svezi s pobaajem sve dok one ne postanu substancijalne preprekeeni da izvri svoje pravo na pobaaj.58

56 Nedostatak testa trimestra lei u injenici da je Vrhovni sud priznao pravo na pobaaj kaojedno od osnovnih prava iz kruga prava privatnosti, ali ga je uinio ovisnim o lijenikom miljenju.Pobaaj je medicinski zahvat pa se ovakav nedostatak ne moe izbjei. Neke su drave propisujuirestrikcije vezane uz postupak izvrenja pobaaja nastojale ovo pravo ene na zaobilazan nainograniiti. Tako je po miljenju Vrhovnog suda u Doe v. Bolton sluaju, 410. U.S. 179 (1973),drava Georgia kompliciranim postupkom odobrenja pobaaja od strane 6 lijenika nepotrebnoopteretila pravo na privatnost ene, to ini statut Georgie neustavnim. Doe v. Bolton sluaju,410. U.S. 179 (1973), objavljeno na: http://www2.law.cornell.edu/supct/html/historics/USSC_CR_0410_0179_ZS.html, zadnji put posjeeno 23. srpnja 2005.

57 Planned Parenthood of Southeastern Pennsylvania v. Casey, 505 U.S. 833 (1992), suprabiljeka 52.

58 S pozicije ustavnog prava sluaj je Casey, supra biljeka 52, od posebnog interesa zatumaenje prava na privatnost. Sudovi su u anglosaksonskome pravnome sustavu pri kreiranjuprava vezani doktrinom stare decisis. Novim poimanjem prava na privatnost kao jednim odljudskih, ali ne osnovnih prava, odbacivanjem testa trimestra, naputanjem striktne strutine,proirivanjem interesa zatite prenatalnog ivota Vrhovni je sud uistinu odbacio Roe v. Wadepresudu (supra biljeka 45). Izborom republikanske sutkinje OConnor tako se neto i oekivalo.Utjecaj politike pri donoenju presuda protivan je ustavnom naelu checks and balances pa da bise unaprijed obranio od ovakvih prigovora sud u presudi zauzima stav da bi protivno seriouslyweaken the Courts capacity to exercise the judicial power and to function as the Supreme Courtof the Nation dedicated to the rule of law. The Court must restrain itself from accepting any kind



Odlukom Federalnog ustavnog suda Njemake iz 1975. godine (39 BverfGE1, 1975),59 problematika se pobaaja razmatrala s drugaijih pozicija od onihzauzetih u odlukama Vrhovnog suda SAD-a.60 Njemaki je sud imao otvoreneruke da problem pobaaja povee s pravom na privatnost polazei od pravana slobodan razvoj osobnosti poznatijeg kao prava na samoodreenje (lanak2., stavak 1. Osnovnog zakona) i prava na nepovredivost dostojanstva (lanak1., stavak 1. Osnovnog zakona).61 Tako bi se izbjegla ustavna interpretacijapojma ivot. No suprotno, Ustavni se sud bavio pitanjem da li parlament imaovlasti donositi zakone koji mogu ograniiti ili iskljuiti pravo na ivot iz lanka2., stavak 2. U svojoj raspravi sud je ustanovio da ovo pravo ima sredinjupoziciju u hijerarhijskom odnosu osnovnih prava. Pravo na ivot ima svatko,drugim rijeima sve ljudske individue neovisno o fazi njihova razvoja.Ljudskom se individuom ima smatrati fetus od 14. dana od zaea.62 Iz ovogaproizlazi da Osnovni zakon titi neroeni ivot kao vrijednost samu za sebe,pa se sud nije morao uputati u razmatranja je li fetus nositelj osobnih prava isloboda. No ostalo je nejasno da li je individualno pravo na ivot zagarantiranofetusu ili se sam fetus titi kao objektivna ustavna vrijednost.63 Ono to je

of political pressure. Da bi osnaio svoj stav da je presuda Roe i dalje na snazi, sud razvijateoriju po kojoj postoji esencijalni i neesencijalni dio miljenja suda. Po sutkinji OConnor,odustajanjem od testa trimestra, odustalo se od nebitnog dijela miljenja suda. Ovakav staviznenauje jer bilo bi to kao da je na Vrhovni sud zauzeo stav da postoji bitni i nebitni dio izrekepresude i da je okrivljenik vezan samo bitnim dijelom izreke.

59 Vie o odluci 39 BverfGE 1, 1975, vidi u Kommers, Donald P.: The Constitutional Jurispru-dence of the Federal Republic of Germany, Duke University Press, 2. izdanje, 1989., str. 336-349.

60 U Roe odluci, supra biljeka 45, Vrhovni je sud paljivo interpretirao injenice kako biizbjegao aplikaciju 14. Amandmana koji zabranjuje dravi da bilo koju osobu lii ivota bezpostupka ureenog u skladu sa zakonom. Donosei miljenje suda, sudac je Blackum izbjegaoopisati fetus kao ljudsko bie i kao ivog. Razmatralo se jest da li se fetus moe smatrati osobomu ustavnopravnom smislu ili ne. Nedostatak ovakve rasprave jeste u tome to se zaboravlja datime to se reklo da fetus nije osoba nije nita reeno o pravnoj prirodi statusa fetusa. Izjavom dafetus neto nije, nije objanjeno to to on jest. Vrhovni sud nije odgovorio na ovo otvoreno pitanjeni u kasnijim odlukama u svezi pobaaja. Ostaje dakle slobodna mogunost da se precedentnistav o pravu na pobaaj izraen u Roe i Casey odluci izmjeni.

61 Interpretacija se prava na privatnost njemakog Ustavnog suda razlikuje od interpretacijetoga prava amerikog Vrhovnog suda. Pravo na samoodreenje je afirmativno pravo kojepodrazumijeva slobodu pojedinca da djeluje i unutar takvog djelovanja da donosi odluke ugranicama ustavnog ogranienja. The right to be let alone postavlja granice dravi da se suzdriod intruzija u osobni ivot pojedinca. Pojedinac, dok primjenjuje svoje pravo, mora biti izdvojen,izoliran to je suprotno njemakoj socijalnoj dimenziji prava na privatnost. Pojedinac u drutvuulazi u bezbroj odnosa i samo e u takvim interakcijama moi razviti svoju osobnost.

62 Po miljenju suda everyone as every human individual possessing life includes the yetunborn human being. Otherwise, if we make any distinction to protect only human beings incertain stages of their development, the security of human existence will be put generally injeopardy.

63 Vano je iskristalizirati stav o ovoj problematici jer o njoj ovisi stupanj zatite ivota fetusa.Ako se fetus smatra zatienom ustavnom objektivnom vrijednosti, tada je bez ikoje sumnje stupanjogranienja takve vrijednosti manji, a obveza drave da je titi veom. U drugom je sluaju fetussamo druga individua ija se prava i dunosti mogu balansirati bez posebne zatite drave.



nesporno jest dunost drave da titi neroeni ivot zbog prava na ivot i pravana dostojanstvo fetusa.64 Ona e neroeni ivot tititi i na utrb prava majkena samoodreenje jer pravo na samoodreenje nije apsolutno. Sukladnoklauzuli ogranienja iz lanka 2., stavak 2., to se pravo ima ograniiti radizatite prava drugih, ustavnog poretka ili moralnog zakona.65 Za razliku odtoga, pravo se na ivot moe ograniiti, ali samo zakonom u iznimnimsituacijama. Razina je ogranienja dakle manja, to i odgovara hijerarhijskojpoziciji ovih dvaju prava.

Imajui na umu navedeno, primjenom testa balansiranja pravo na ivot fetusauz sve njegove posebne karakteristike nosi prevagu nad pravom majke daslobodno razvije svoju osobnost. No u iznimnim situacijama rezultat se ovogatesta nee primjenjivati. To su sukladno miljenju suda posebne konfliktnesituacije koje za enu postavljaju velik teret, vei od onoga izazvanog stanjemtrudnoe.66 Bilo bi nerazumno zahtijevati od ene da rtvuje svoje vlastitevrijednosti izvan razumnih oekivanja. Pa tako e pobaaj biti doputen akotrudnoa ugroava ivot ene ili predstavlja teku prijetnju njenom zdravlju, usluaju malformacije fetusa ili u sluaju trudnoe prouzrokovane kaznenimdjelom ili incestom.67 Imajui na umu vrhovnu vrijednost prava na ivotiznenauje da je sud priznao i etvrtu indikaciju, tzv. socijalnu indikaciju enei njezine obitelji koja can generate conflicts of such magnitude that, beyondthe certain limit, the measure of the criminal law cannot force further sacrificein favor of the unborn life.68 Drugim rijeima, trudnoa mora predstavljati takoozbiljan i nepodnoljiv teret da prijetnja kaznenim sankcijama ne bi odvratila

64 Ustavni je sud sustavno i dosljedno objasnio pravo na ivot fetusa, no izvoenje ustavnihprava fetusa na osnovi dostojanstva fetusa, manjkavo je. Sud je zanemario dvojaku ulogu dravekod izvrenja obveze zatite osnovnih ustavnih prava pojedinaca. Kod odreenih prava dravaima aktivnu ulogu. Ona mora stvoriti uvjete da bi se ustavno pravo pojedinca ostvarilo, npr.pravo glasa. Kod drugih prava, kao i kod prava na dostojanstvo, drava se mora suspregnuti odzadiranja u to pravo. Zahtijeva se pasivna uloga drave. No u ovom se sluaju dravi pripisujeaktivna uloga.

65 Will, Rosemarrie: German Unification and the Reform of Abortion Law, Cardozo WomansLaw Review, vol. 3, 1996., str. 409.

66 Pa tako Ustavni sud u odluci 39 BverfGE 1, 1975, supra biljeka 59, navodi da Postojekonfliktne situacije koje, openito, ne dozvoljavaju otre i jasne moralne prosudbe i u kojima sene mogu donjeti valjane savjesne odluke. Takva je i odluka o prekidu trudnoe. / These areconflict situations that, in general, permit no clear-cut moral judgment and may not rank as worthydecisions of conscience in making the decision to abort a pregnancy.

67 Indikacije pod kojima je pobaaj doputen rezultat su koncepta egzaktnosti, the conceptof exactability. Sukladnom ovom konceptu nije mogue iznijeti argumente iz Osnovnogazakona kojima bi se opravdala superiornost prava fetusa i zahtijevala ekstenzivna rtva trudneene.

68 Gluck Mezey, Susan: Civil Law and Common Law Traditions: Judicial Review andLegislative Supremacy in West Germany and Canada, International Law and Comparative LawQuarterly, vol. 32., 1983., str. 698.



enu od injenja pobaaja.69 Indikacijski model i test nerazumnog teretapotvren je i u drugoj odluci o pobaaju Ustavnoga suda, iz 1993. godine (88BVerfGE 203, 1993).70

Kako je indikacijski model kao ustavno rjeenje problematike pobaaja uNjemakoj naiao na kritike, Europskome je sudu za ljudska prava podnesenatuba zbog povrede prava iz lanka 8. i lanka 9. Europske konvencije za zatituljudskih prava i temeljnih sloboda.71 Europska je komisija prihvatila razmatranjenavodnih povreda samo u odnosu na lanak 8. Konvencije. Komisija se nijeuputala u dublju razradu problema pobaaja i povrede prava na privatnost.Zadrala se na pravnoj prirodi prava na privatnost. Pravo na privatnost nijeapsolutno jer stavak 2. lanka 8. doputa ogranienja toga prava u skladu sazakonom i ako je to u demokratskom drutvu nuno radi interesa dravnesigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radisprjeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatiteprava i sloboda drugih. Time pravo na ivot iz stavka 2. Konvencije ima prevagunad pravom na privatnost, pa ograniavajue odredbe nacionalnog zakono-davstva Njemake nisu u suprotnosti sa Konvencijom.

Problematinost ovakvoga pravnog shvaanja proizlazi iz prebrzog,povrnog zakljuivanja Komisije. Komisija je u svome miljenju potvrdila danacionalne odredbe ograniavaju pravo na privatnost ene, ali se nije uputalau diskusiju po kojem se to razlogu takva ogranienja smatraju opravdanimsukladno razlozima iz stavka 2., lanka 8. Rei da je pravo ogranieno i da suogranienja mogua, ne objanjava o kakvom se to ogranienju radi i je li toogranienje u datom sluaju opravdano. Izostao je test balansiranja. Nijeprimijenjen ni test proporcionalnosti, the proportionality test, a kojeg je nunoprimijeniti zbog potrebe dokazivanja da su ogranienja prava na privatnostnuna u demokratskom drutvu.72

69 Prema lanku 218. Kaznenog zakona Njemake, prekid je trudnoe kazneno djelo, no premalanku 218a, situacije iz indikativnog modela uz obvezatno savjetovanje predstavljaju uvjeteobvezatnog osloboenja od kazne. Pobaaj je i dalje protupravna radnja, te stoga ne postoji niazatita prenatalnog ivota od one izraene u Kaznenom zakonu. Strafgesetzbuch [StGB], lanak218. i lanak 218a; Prijevod je Kaznenog zakona na engleskom jeziku dostupan na stranici:http://www.asianlaws.org/cyberlaw/library/legislations/cc/germany.htm, zadnji put posjeeno 10.rujna 2005.

70 Odluka njemakog Ustavnog suda od 28. svibnja, 1993. godine, 88 BVerfGE 203, 1993;Vie o ovoj odluci vidi i u Walther, Susanne: Thou shall not (but thou mayest): Abortion after theGerman Constitutional Courts 1993 Landmark Decision, German Yearbook of International Law,vol. 36., Duncker & Humbolt, Berlin, 1993., str. 386-404.

71 Bruggemann and Sheuten v. Federal Republic of Germany, The Committee of Ministersdecision, http://www.dhcour.coe.fr/hudoc/ViewRoot.asp?Item=1&Action=Html&X=616100611&Notice=0&Noticemode=&RelatedMode=0, zadnji put posjeeno 20. travnja 2005.

72 Da bi se ocijenila opravdanost ogranienja jednog od prava iz Konvencije, nuno jeprimijeniti test proporcionalnosti, the proportionality test, koji je jedan od osnovnih testovaustavnog prava. Europski sud za ljudska prava sukladno ovom testu provjerava 1) da li je uopedolo do ogranienja prava iz Konvencije, 2) da li su ta ogranienja propisana zakonom, 3) da liogranienja ispunjavaju opravdani interes i 4) da li su ogranienja nuna u demokratskom drutvu.



Navedene spornosti nisu rijeene u sluaju Dublin Well Women Centre v.Ireland kada je pitanje pobaaja podneseno po drugi put pred tijela Europskekonvencije.73 U ovom se sluaju Europski sud bavio ogranienjima prava naslobodu izraavanja iz lanka 10. Konvencije, razmatrajui uskratu informacijakao indirektno sredstvo kojim se sprijeava izvrenje pobaaja Irkinja uzemljama u kojima je takav medicinski zahvat doputen. Sud je potvrdio odlukuEuropske komisije po kojoj je Irska povrijedila lanak 10 Konvencije.Zagovornici su pro choice pokreta ovu presudu doivjeli kao poziv Irskojda liberalizira odredbe o dopustivosti pobaaja.74 Ovakvi su stavovi bili ishitrenijer odlukom je suda Irska dobila obvezu da promijeni svoje zakonodavstvo kojese ticalo slobode izraavanja, a ne uvjeta za izvoenje pobaaja. O dopustivostiizvoenja pobaaja nije nita reeno. Izostali su kriteriji po kojima bi laniceVijea Europe morale urediti svoja zakonodavstva u svezi ovog pitanja.

O pravu na pobaaj u judikaturi Europskog suda za ljudska prava ne trebaraspravljati u okviru slobode izraavanja ve u okviru slobode vjeroispovijesti.Europski je sud za ljudska prava kao i njemaki Ustavni sud u svojim odlukamapostavio negativnu interpretaciju religioznih prava pojedinca.75 Svaki pojedinacnema samo pravo da vjeruje, ve je i njegova sloboda ne imati religioznauvjerenja.76 Ovime sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti postaje osnovnimljudskim pravom ateista, skeptika, agnostika i svih onih pripadnika plurali-stikog drutva nezainteresiranih za religiozna uvjerenja. Drugim rijeima,uvjerenje majke kao nevjernika da fetus nije ljudsko bie od zaea te dasukladno tome ona ima pravo na pobaaj, od jednake je teine i treba biti uzetou obzir pri odluivanju o pravu na pobaaj.

73 Dublin Well Women Centre v. Ireland, 29. listopada 1992. (Application no. 00014234/88 ino. 00014235/88), presuda je objavljena na stranici interneta: http://hudoc.echr.coe.int/hudoc/ViewRoot.asp?Item=0&Action=Html&X=723155421&Notice=0&Noticemode=&RelatedMode=0,zadnji put posjeeno 22. srpnja 2005.

74 Sedmak, Mateja: The Abortion Policy Making Process, the Historival Analysis and theEuropean Community Regulations Impact, Drutvena istraivanja, Zagreb, god. 10. (2001.), br.1-2. (51-52.), str. 289.

75 Presuda Ustavnog suda Federativne Republike Njemake 52 BverfGE 223 (1979), objavljenaje na stranici interneta: http://www.oefre.unibe.ch/law/dfr/bv052223.html, zadnji put posjeeno22. srpnja 2005. Presude Europskog suda za ljudska prava Kokkinakis v. Greece, 25.svibnja1993. (Application no. 00014307/88); Buscarini and Others v. San Marino [GC], 18. veljae1999. (Application no. 00024645/94) i Leyla Sahin v. Turkey, 29. lipnja 2004. (Application no.44774/98);Presude su Europskog suda za ljudska prava objavljene na Internet stranici: http://hudoc.echr.coe.int/hudoc/default.asp?Language=en&Advanced=1, zadnji put posjeeno 22.srpnja 2005.

76 Jackson, Vicki C. i Tushnet, Mark V.: Comparative Constitutional Law, Foundation Press,listopad 1998., str. 1171-1176.



5. Zakljuak

Problematika je pobaaja jedno kompleksno pitanje koje se moe sagledatis pravne, moralne, religiozne i filozofske osnove. O ovome pitanju stavoveimaju svi, i strunjaci i javnost. No preesto se zaboravlja da se moralni stavovine moraju i ne mogu u potpunosti preslikati i utisnuti u zakonske norme. S jednestrane moralne se dunosti proteu izvan granica zakona, a s druge nisu svezakonske odredbe utemeljene na moralnim dunostima. Moralni se stavoviduboko razlikuju i mogu biti u sukobu. Tako je ponekad potrebno izabratiizmeu najvieg potivanja prava na ivot i najvieg prihvaanja autonomijeene da samostalno i slobodno donesi odluke iz intimne sfere privatnosti.Nadalje, pokazalo se da kada bi se i prihvatio krajnji moralni stav o nepovre-divosti ivota ljudskoga bia, takvo zalaganje ne proizvodi moralne dunostiu svim situacijama, npr. u situaciji kada ena nije odgovorna za nastanaktrudnoe. Upravo stoga percepcija javnosti o pobaaju moe biti uvelikerazliita od zakonskih odredaba koje ga reguliraju ili interpretacije tih odredbi.Imajui sve navedeno u vidu, osnovne moralne dunosti ne mogu bitiiskljuivom osnovom za pronalaenje pravnih normi. I zato je potrebno bitikrajnje oprezan kod zalaganja za restriktivnije zakonsko reguliranje prava napobaaj.

Komparativnom analizom ukazano je da je pobaaj u odreenim sluajevimadopustiv i u pravnim sustavima u kojima je pravo na ivot najvie ustavno pravokoje se priznaje od 14 dana od dana zaea. Ti su sluajevi socijalnomindikacijom toliko proireni da zabrana pobaaja postaje izuzetkom, a pravnadopustivost pravilom. Stoga o dopustivosti pobaaja treba razmiljati uterminima ustavnog prava. Primjenom ustavnih naela i testova u sagledavanjuprava trudne ene i fetusa u radu pronalo se pravno utemeljeno rjeenjeproblematike pobaaja. Pravo na privatnost iz lanka 34., stavak 1. i 35. te naslobodu savjesti i vjeroispovijesti iz lanka 40. Ustava osnove su prava naslobodno i odgovorno odluivanje o raanju djece kao jednog od prokreativnihprava. Prokreativna su prava zagarantirana odredbama CEDAW konvencije. Tosu jedna od osnovnih ljudskih prava, koja se mogu ograniiti samo u slua-jevima zatite zdravlja trudne ene. Drava ni u kom drugom sluaju ne moeuskratiti pravo na pobaaj trudnoj eni jer bi takva ogranienja predstavljalanerazuman i neopravdan teret. Ako primarna svrha tereta nije u funkciji pomoieni, ve oteavati odluke o pobaaju, time teret postaje nerazuman. Primjenomovog ustavnog testa odredbe Nacrta prijedloga Zakona o prekidu trudnoe, oobvezatnom strunom savjetovanju trudne ene, suglasnosti Centra za socijalnuskrb za izvoenje pobaaja maloljetnice, prigovoru savjesti lijenika ubolnicama financiranim iz dravnih sredstava te veina odredbi PrijedlogaZakona o pobaaju predstavljaju takav teret.

Pokazalo se opravdanim zadrati veinu zakonskih odredaba o pobaaju izZakona o zdravstvenim mjerama. Indikacijski model iz Zakona u skladu je stestom nerazumnog tereta iz odluka njemakog Ustavnog suda o pobaaju. 24.



je tjedan trudnoe onaj period u gestaciji koji odgovara poetku drugog trimestraiz Roe v. Wade odluke, a u kojem se prepoznala intrizina vrijednost fetusa.Odredbe Zakona o zdravstvenim mjerama kojima se regulira dopustivostpobaaja maloljetnice potrebno je usuglasiti s odredbama Obiteljskog zakonai ustavnog naela postupanja u najboljem interesu djeteta. ini se da je ovakavzakljuak pronaao i zakonodavac odbivi raspravljati o Nacrtu prijedlogaZakona o prekidu trudnoe i Prijedlogu Zakona o pobaaju. Iako je javnostkrajnje senzibilizirana kada se raspravlja o pobaaju, slobodni smo pret-postaviti da u skorije vrijeme nee doi do izmjena i dopuna Zakona ozdravstvenim mjerama. Ako bi se i pristupilo zakonskom noveliranju kojimbi se ograniilo pravo na pobaaj, zakonodavac takve mjere ne bi mogaoopravdati a da se ne provedu dodatne mjere zatite majinstva i olakavanjasocijalnog poloaja ene majke.

Summary*

ISSUES ON THE RIGHT ON ABORTION IN THE REPUBLICOF CROATIA

There is no mutual understanding of acceptance of the right on abortion,legal basis, extent of protection and burdening of this right in academic andpopular literature. Therefore, the right on abortion is presented in this articleas Constitutional and Criminal legal issue. The Law on the Health Measuresfor the Exercising of the Right to Free Decision-Making about Giving Birthhas been analyzed as well as proposed solutions of 1995 and 1996 abortionBills. According to the provisions of CEDAW Convention and provisions onbasic human rights of Croatian Constitution, the right on abortion is one ofthe basic human rights, so called procreative rights, originating from the righton privacy, right to self-determination and freedom of conscience andreligious believes. Comparing the experiences of the highest judicial bodiesin the Federal Republic of Germany and USA, the author defines borders ofthis basic human right.

Key words: right on abortion, procreative rights, Law on the HealthMeasures for the Exercising of the Right to Free Decision-Making about Giving Birth, CEDAW Convention.

* Translated by the Author.



Zusammenfassung

STREIT BER DAS RECHT AUF ABTREIBUNG IN DERREPUBLIK KROATIEN

In den wissenschaftlichen Publikationen und bei der ffentlichen Meinunggibt es keine einstimmigen Auffassungen ber die Zulssigkeit des Rechts aufAbtreibung, Rechtsgrundlagen, Grenzen des Rechtsschutzes und die Ein-schrnkung dieses Rechts. Aus diesem Grunde wird in dieser Arbeit das Rechtauf Abtreibung als Frage des Verfassungs- und Strafrechts betrachtet. Es werdenBestimmungen des Gesetzes ber medizinische Manahmen zur Realisierungdes Rechts auf freie Entscheidung ber das Gebren von Kindern undVorschlge zum Entwurf eines Gesetzes zur Schwangerschaftsunterbrechungund des Vorschlags zum Gesetz ber Abtreibung analysiert.

Durch die berprfung der CEDAW Konvention und die Grundlagen derMenschenrechte in der Verfassung der Republik Kroatien wird besttigt, dassdas Recht auf Abtreibung eines der Grundrechte des Menschen ist, der sog.reproduktiven Rechte, die sich aus dem Recht auf die Privatsphre, dem Rechtauf Selbstbestimmung und auf Gewissens- und Glaubensfreiheit ergeben. Durcheine komparative Analyse von Entscheidungen der hchsten Staatsgerichte inder Bundesrepublik Deutschland und der USA werden die Grenzen diesesmenschlichen Grundrechts aufgezeigt. In der Arbeit werden statistische Datenber die Ausfhrung der Abtreibung in der Republik Kroatien sowie Unter-suchungen ber die ffentliche Meinung zur Abtreibung besprochen.

Schlsselwrter: Recht auf Abtreibung, reproduktive Rechte, Gesetz bermedizinische Manahmen zur Realisierung des Rechts auffreie Entscheidung ber das Gebren von Kindern,CEDAW Konvention.



Sommario

DISPUTE SUL DIRITTO DI ABORTONELLA REPUBBLICA DI CROAZIA

Non esiste comune intesa sullaccettazione del diritto di aborto, le basi legali,i confini della tutela e lonere di questo diritto nella letteratura accademica enellopinione pubblica. Perci il diritto di aborto presentato in questo articolocome una questione giuridica costituzionale e penale. analizzata la Leggesulle misure sanitarie per lesercizio del diritto alla libera decisione sullagenerazione di figli, cos come le soluzioni proposte dai Progetti sullabortodel 1995 e 1996. Secondo le disposizioni della Convenzione CEDAW e ledisposizioni sui diritti umani fondamentali della Costituzione della Repubblicadi Croazia, il diritto allaborto costituisce uno dei diritti umani fondamentali,cosiddetti diritti di procreazione, originati dal diritto alla riservatezza, dal dirittoallautodeterminazione e dalla libert di coscienza e di credo religioso.Comparando le prassi dei maggiori organi giudiziali nella Repubblica Federaledi Germania e negli Stati Uniti dAmerica, sono definiti i confini di questodiritto umano fondamentale. In questo articolo sono presentati altres i datistatistici sullinterruzione di gravidanza nella Repubblica di Croazia e i risultatidi indagini sugli atteggiamenti del pubblico nei confronti dellaborto.

Parole chiave: diritto di aborto, diritti di procreazione, Legge sulle misuresanitarie per lesercizio del diritto alla libera decisione sullagenerazione di figli, Convenzione CEDAW.

pravo na pobacaj

Documents