MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

PRAVILNIK

O UVJETIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZGRADNJU BICIKLISTIKIH STAZA I TRAKA

(prijedlog)

Zagreb, lipanj 2013.

1

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Na temelju lanka 17. stavka 7. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13 i 54/13), ministar pomorstva, prometa i veza u suglasnosti s ministricom nadlenom za graditeljstvo donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZGRADNJU BICIKLISTIKIH STAZA I TRAKA

1. OPE ODREDBE

lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za projektiranje i izgradnju biciklistikih staza i traka, prometne signalizacije i opreme te parkiralinih povrina i sustava i spremita za pohranu bicikala.

lanak 2. Planiranjem, projektiranjem i graenjem biciklistikih staza i traka mora se, u optimalnoj mjeri, udovoljiti sljedeim uvjetima:

1. Prometna i javna sigurnost biciklistikih povrina; 2. Povezanost i cjelovitost mree biciklistikih prometnica - s minimalnim krianjima s povrinama za

kretanje motornih vozila, njihovo povezivanje s ostatkom prometne infrastrukture i ukljuivanje u mreu glavnih biciklistikih pravaca;

3. Izravnost omoguavanje direktne veze do odredita s izbjegavanjem obilaznih pravaca; 4. Udobnost prometnih povrina omoguavanje nesmetane i udobne vonje ; 5. Privlanost - voenje ugodnom okolinom; 6. Oblikovanje okolia biciklistikih povrina, odmorita i vegetacije.

lanak 3.

Voenje biciklistikog prometa preko biciklistikih prometnih povrina smatra se opravdanim ako je:

1. Umnoak broja motornih vozila i broja biciklista tijekom 24 sata jednak ili vei od 150000 prema dijagramu (slika 1.):

50

100

150

200

250

300

350

400

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

Broj motornih vozila tijekom 24 sata

Bro

j bic

iklis

ta ti

jeko

m 2

4 sa

ta

Slika 1.

2. 100 ili vie biciklista zabiljeeno u razdoblju najveeg prometnog optereenja - vrnom satu; 3. Udio kamiona i autobusa u ukupnom prometu vei od 10%.

2

2. VRSTE I DEFINICIJE BICIKLISTIKIH PROMETNIH POVRINA

lanak 4. Zajedniko kretanje kolnikom biciklista i motornih vozila primjenjuje se na cestama s manjim prometnim optereenjem i u podruju smirenog prometa.

lanak 5. Biciklistika traka dio kolnika namijenjen za promet bicikala, oznaen odgovarajuom prometnom signalizacijom. Biciklistika traka se izvodi na cestama gdje brzina kretanja motornih vozila ne prelazi 50 km/h (slika 2.).

Slika 2.

lanak 6. Zajednika biciklistiko pjeaka staza staza uz kolnik namijenjena za kretanje bicikala i pjeaka, poviene nivelete u odnosu na kolnik (slika 3.)

Slika 3.

lanak 7. Biciklistika staza prometna povrina namijenjena za promet bicikala, izgraena odvojeno od prometnih povrina za motorna vozila i oznaena odgovarajuom prometnom signalizacijom (slika 4.)

3

Slika 4.

Biciklistika staza moe biti izvedena kao dvostrana jednosmjerna ili jednostrana dvosmjerna, u odnosu na kolnik. Biciklistika staza moe se izvesti uz prometne trakove za motorni promet, ali samo ako je denivelirana rubnjakom i na sigurnosnoj udaljenosti minimalno 0,75 m od ruba prometnog profila. Izvan naselja biciklistika staza je odvojena od kolnika zelenim pojasom primjerene irine i bez zatitne ograde. Iznimno se, zbog nedostatka prostora, biciklistika staza osigurava elinom zatitnom ogradom. Kada se uz javnu pjeaku povrinu predvia biciklistika staza ili parkiralite, potrebno je izvesti razgranienje od javne pjeake povrine denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom povrinom, tipskim elementom ili sl. Profil, vrsta i strana ceste na kojoj se izvodi biciklistika staza ne smije se esto mijenjati zbog ugroene sigurnosti biciklista prilikom prelaska ceste. Izabire se rjeenje koje je mogue izvesti na duljem potezu.

3. IZBOR VRSTE BICIKLISTIKE PROMETNE POVRINE

lanak 8.

Izbor vrste biciklistike prometne povrine vri se na osnovu brzine kretanja motornih vozila V85% i vrnog prometa biciklista, prema sljedeem dijagramu (slika 6.):

Slika 6.

4

lanak 9. Ako biciklistiki smjer mora slijediti trasu ceste, na postojeem kolniku moe se uspostaviti biciklistika traka samo ako je osigurana dovoljna prolazna irina za promet vozila i biciklista. Ako nema uvjeta za uspostavljanje biciklistike trake na kolniku postojee ceste, istu treba rekonstruirati, odnosno proiriti za potrebnu irinu biciklistike trake ili uz nju izgraditi biciklistiku stazu. Ako kolnik nije dovoljno irok za uspostavljanje dvosmjernog biciklistikog prometa, moe se uspostaviti biciklistika traka samo za jedan smjer.

4. OBLIK I DIMENZIJE BICIKLISTIKIH PROMETNIH POVRINA

4.1 Prometni i slobodni profil

lanak 10. Dimenzije biciklistikih prometnih povrina odreene su irinom bicikla (B), manevarskim prostorom bicikla (MP) i zatitnom irinom (Z). Prometni i slobodni profil biciklistikih prometnih povrina, potrebni za promet jednog, odnosno dva bicikla te bicikla i pjeaka prikazani su na slikama 7. i 8.

0,25

0,20

0,60

0,20

0,25

1,00

2,2

50,2

5

0 ,25

0,20

0,600,20

0,20 0,600,20

0,25

2,00

1,50 2,50

Z M P B M P Z

Slika 7.

0,25

0,20

0,60

0,20

0,25

1,00

2,25

0,25

1 ,50 1,20

Z MP B MPZ

Slika 8.

5

4.2 Dimenzije biciklistike staze

4.2.1 Biciklistika staza u naselju

lanak 11.

Biciklistika staza u naselju izvodi se kao jednosmjerna s obje strane kolnika, a iznimno, zbog prostornih ili drugih ogranienja, kao jednostrana dvosmjerna.

lanak 12. irina biciklistike staze u naselju odreuje se prema tablici 2.:

Optimalna irina

(m) Minimalna irina

(m) Dvostrana jednosmjerna biciklistika staza 2,00 1,50 Jednostrana dvosmjerna biciklistika staza 2,50 2,00

Tablica 2.

lanak 14.

Minimalna irina zatitnog pojasa uz traku za uzduno parkiranje iznosi 0,75 m (slika 10.).

Slika 10.

lanak 15. Minimalna irina zatitnog pojasa uz jednosmjernu biciklistiku stazu u naselju (slika 11.) i uz dvosmjernu biciklistiku stazu u naselju iznosi minimalno 0,75 m (slika 12.)

Slika 11.

Slika 12.

6

lanak 16.

Ako je biciklistika staza asfaltirana ili betonirana, umjesto zatitnog pojasa moe se izvesti i asfaltni hrbat ili betonski rubnjak, koji mora biti nadvien u odnosu na kolnik 10 do 13 cm, a u odnosu na biciklistiku stazu najvie 7 cm, odnosno toliko da, prilikom vonje bicikla, ne doe do kontakta pedala s nadvienjem ili rubnjakom.

4.2.2 Biciklistika staza izvan naselja

lanak 17.

Biciklistika staza izvan naselja razdvaja se od ceste ozelenjenim zatitnim pojasom (slika 13.), a ako to nije mogue, osigurava se elinom zatitnom ogradom (slika 14.).

Slika 13.

Slika 14.

lanak 18. elina zatitna ograda postavlja se uz biciklistiku stazu ako je:

1. udaljenost od vanjskog ruba bankine ceste i biciklistike staze manja od 1,5 m; 2. udaljenost od vanjskog ruba bankine ceste i biciklistike staze manja od 10,0 m i biciklistika staza se

nalazi uz vanjski rub ceste u krivini radijusa R 175 m (slika 13.). Kada se ograda izvodi izmeu zajednike staze za promet bicikla i pjeaka i prometne povrine za motorni promet, moe se nadgraditi povienim rukohvatom. Kada se ograda izvodi uz biciklistiku prometnu povrinu na cestovnom objektu, mora se nadgraditi povienim rukohvatom. Visina ograde s rukohvatom je 110 do 120 cm (mjereno od ruba pjeake i/ili biciklistike povrine) do vrha rukohvata).

4.3 Dimenzije biciklistike trake

7

lanak 19.

Biciklistika traka u naselju izvodi se, preporuljivo, kao jednostrana dvosmjerna ili kao jednosmjerna s obje strane kolnika. Ne preporua se izvoenje biciklistikih traka izvan naselja iz sigurnosnih razloga. irina biciklistike traka u naselju odreuje se prema tablici 3.:

Optimalna irina

(m) Minimalna irina

(m) Biciklistika traka 1,60 1,00

Tablica 3.

lanak 20.

Minimalni razmak prometnog profila biciklistike trake od nepominih kratkih prepreka (stup rasvjete, prometni znak) iznosi 0,25 m (slika 15.)

Slika 15. Minimalni razmak prometnog profila biciklistike trake od dugih prepreka (zid, ograda) iznosi 0,25 m (slika 16.).

Slika 16. Minimalni razmak prometnog profila biciklistike trake od trake za uzduno parkiranje vozila iznosi 0,75 m (slika 17.)

8

Slika 176.

4.4 Dimenzije zajednike pjeako biciklistike staze

lanak 21.

irina zajednike pjeako biciklistike staze ovisi o broju pjeaka i biciklista u vrnom satu, a odreuje se prema dijagramu na slici 18.:

2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 0

100

200

300

Samostalna pjeaka povrina

Zajednika pjeako-biciklistika staza

Potrebna irina (m)

Bro

j pje

aka

i bi

cikl

ista

u

vrn

om s

atu

Slika 18.

4.5 Horizontalni elementi

4.5.1 Minimalni horizontalni polumjer krunoga luka

lanak 22.

Minimalni horizontalni polumjer krunoga luka biciklistikih staza iznosi Rmin = 5,0 m. Minimalni polumjer krunoga luka biciklistikih staza odreuje se prema tablici 4.:

Projektna brzina Vp (km/h)

12 16 20

Rmin (m) 5,0 8,0 10,0

Tablica 4. Sve vrijednosti minimalnog horizontalnog polumjera krunoga luka dane su za popreni nagib biciklistike staze od 2,5 %. Odnos projektne brzine i veliine polumjera krunoga luka dan je na dijagramu na slici 19.:

9

Slika 19.

4.5.2 Popreni nagib

lanak 23.

Popreni nagib biciklistike staze u pravcu izvodi se zbog odvodnje. Minimalni popreni nagib povrine iznosi 2,5 %. Popreni nagib biciklistike staze u zavoju u pravilu je usmjeren prema centru zavoja i primjenjuje se radi smanjenja djelovanja centrifugalne sile i odvodnje. Minimalni popreni nagib u zavoju iznosi 2,5 %. Na biciklistikim prometnim povrinama na kojima se postiu vee brzine, mora se predvidjeti popreni nagib od 2,5 % do 5,0 %. Ako su biciklistike prometne povrine u istoj razini s pjeakim povrinama, izvodi se minimalni popreni nagib od 2,0 %. Popreni nagib q odreuje se u ovisnosti o polumjeru zavoja R i raunskoj brzini Vr, prema dijagramu na slici 20.:

2 4 6 8 10 123

6

9

12

15

18

21

2124

27

30

33

36

39

42

45

V=50 km/h

Min

imal

ni p

opten

i na

gib

2,0

%

Pol

umje

r zav

oja

R (m

)

Popreni nagib q (%)

V= 0 km/h4

V= 0 km/h3

V= km/h25

V= km/h15

Slika 20.

10

4.6 Vertikalni elementi

4.6.1 Uzduni nagib

lanak 24.

Uzduni nagib biciklistike staze ovisi o fizikim mogunostima prosjenog biciklista. Maksimalna duljina uspona odreuje se prema tablici 5.:

Veliina uspona (%)

Maksimalna duljina uspona (m)

10 20 6 65 5 120 4 250 3 >250

Tablica 5.

Ako zbog konfiguracije terena nije mogue postii prikladnu veliinu uspona (

11

Najmanji polumjer vertikalnog zaobljenja ovisi o projektnoj brzini bicikla Vp, a odreuje se prema tablici 6.:

Projektna brzina Vp

(km/h)

Najmanji polumjer konveksnog vertikalnog zaobljenja Rmin

(m)

Najmanji polumjer konkavnog vertikalnog zaobljenja Rmin

(m) 20 40 25 30 80 50 40 150 100 50 300 200

Tablica 6.

4.6.3 Preglednost

lanak 26.

Za postizanje odgovarajue razine sigurnosti biciklista, potrebno je osigurati dovoljnu preglednost Duljina zaustavne preglednosti Pz potrebna za sigurno zaustavljanje bicikla iznosi 20,0 do 40,0 m, a ovisi o raunskoj brzini bicikla Vr. Odreuje se prema tablici 7.:

Raunska brzina Vr (km/h)

Duljina zaustavne preglednosti Pz (m)

20 20 - 30 30 30 - 40

Tablica 7.

lanak 27.

Za utvrivanje mjesta prijelaza biciklistike staze preko ceste mora biti osigurana odgovarajua preglednost u ovisnosti o brzini kretanja motornih vozila. Preglednost je propisana posebnim propisom, sukladno zakonu kojim se ureuje sigurnost prometa na cestama. Preglednost pri ulazu biciklista u raskrije prikazana je na slici 23.

Slika 23.

IV. KRIANJE BICIKLISTIKIH STAZA S DRUGIM PROMETNIM POVRINAMA

12

4.6 Sigurnost krianja

lanak 28. Biciklistike staze moraju, u krianjima s drugim prometnim povrinama, zadovoljiti sljedee uvjete:

- jasno i nedvosmisleno voenje biciklistikog prometa, - smjer kretanja biciklista mora biti u vidnom polju drugih vozaa, - prednost prolaska mora biti propisno i razumljivo oznaena, - mora postojati propisana preglednost, - mjesta krianja prometnih povrina moraju biti nedvosmisleno oznaena.

4.7 Voenje biciklistikog prometa preko prikljuka sporedne ceste

4.7.2 Neposredno voenje biciklistikog prometa preko prikljuka sporedne ceste

lanak 29.

Neposredno voenje biciklistikog prometa preko prikljuka sporedne ceste primjenjuje se u raskrijima sa ili bez svjetlosnih oznaka, u kojima se biciklistiki promet vodi biciklistikom trakom (slika 24.)

Slika 24. Isti nain voenja se primjenjuje kad se biciklistiki promet u raskriju vodi biciklistikom stazom (slika 25.).

Slika 25.

4.7.3 Posredno voenje biciklistikog prometa preko prikljuka sporedne ceste

lanak 30. Posredno voenje biciklistikog prometa biciklistikom stazom preko prikljuka sporedne ceste primjenjuje se kad je potrebno osigurati prostor za ekanje pjeaka ispred pjeakog prijelaza. U tom sluaju se biciklistika staza odmie od sredita raskrija (slika 26.).

13

Slika 26.

4.8 Voenje biciklistikog prometa u etverokrakim raskrijima

lanak 31.

Osnovni naini voenja biciklistikog prometa preko raskrija, kao sastavni dio projektnog ureenja raskrija, prikazani su na slici 27.:

Slika 27.

4.9 Voenje biciklistikog prometa preko ceste s prednou prolaska koja skree udesno

lanak 32.

Pri prijelazu biciklistike staze preko ceste koja skree udesno i koja je prometnim znakom oznaena kao cesta s prednou prolaska, biciklistima koji se kreu biciklistikom stazom oduzima se prednost prolaska (slika 28.)

14

Slika 28.

4.10 Voenje biciklistikog prometa preko ceste u istoj razini izvan raskrija

lanak 33.

Voenje biciklistikog prometa biciklistikom stazom preko ceste s veim prometnim optereenjem u istoj razini moe se izvesti preko sredinjeg prometnog otoka za bicikliste, irine minimalno 2,50 m, ako ne postoje prostorna ili druga ogranienja (slika 29.).

Slika 29.

4.11 Voenje biciklistikog prometa preko otoka u raskriju

lanak 34. Biciklistiki promet se preko otoka u raskriju, ovisno o smjeru kretanja pjeaka i ostalim okolnostima, moe voditi neposredno (slika 30.) ili posredno (slika 31.).

Slika 30.

15

Slika 31.

4.12 Voenje biciklistikog prometa u krunim raskrijima

lanak 35.

U krunim raskrijima biciklistiki promet se, u pravilu, vodi biciklistikom stazom, odvojeno od motornih vozila. Ako se prije krunog raskrija biciklistiki promet vodi kolnikom zajedno s motornim vozilima ili biciklistikom trakom, preporua se u podruju krunog raskrija voditi ga odvojeno od motornih vozila. Na cestama na kojima se biciklistiki promet vodi kolnikom zajedno s motornim vozilima, moe se u krunom raskriju voditi na isti nain.

lanak 36.

Biciklistika staza izvodi se u krunom raskriju na udaljenosti oko 5,0 m od vanjskog ruba raskrija i njome je preporueno biciklistiki promet voditi jednosmjerno. Biciklisti imaju prednost prolaska pred vozilima koja se ukljuuju u raskrije (slika 32.).

Slika 32. Iznimno se izvan naselja, radi poveanja propusne moi krunog raskrija ili zbog potrebe dvosmjernog voenja biciklistikog prometa, moe biciklistima oduzeti prednost prolaska pred drugim vozilima. U tom sluaju se preporua horizontalno voenje biciklistikog prometa s prijelazima biciklistike staze preko kolnika pod pravim kutom (slika 33.)

16

Slika 33.

V. KOLNIKA KONSTRUKCIJA

lanak 37.

Kolnika konstrukcija biciklistike prometne povrine dimenzionira se prema vaeim propisima i normama graevinske struke te oekivanom optereenju biciklista i motornih vozila koja e njome i/ili preko nje prelaziti. Kolnika konstrukcija biciklistike prometne povrine mora zadovoljiti sve propisane uvjete, a osobito one koji se odnose na:

- nosivost, - ravnost, - hrapavost, - odvodnju povrinskih voda i - trajnost.

VI. DETALJI

4.13 Zavretak biciklistikih prometnih povrina

lanak 38.

Na zavretku biciklistikih prometnih povrina postavljaju se odgovarajui graninici koji onemoguuju iznenadno ukljuivanje biciklista u promet motornih vozila (slika 34.).

Slika 34.

17

Takvi graninici ne smiju u niemu ometati odravanje ceste.

4.14 Povrine za zaustavljanje biciklista u raskriju

lanak 39.

U raskriju se, radi boljeg uoavanja biciklista, preporua izvesti pomaknutu crtu zaustavljanja za bicikliste (slika 35.) ili povrinu zaustavljanja na biciklistikoj prometnoj povrini (slika 36.)

Slika 35.

Slika 36.

4.15 Prijelaz biciklistike staze u biciklistiku traku ili na kolnik

lanak 40.

Prijelaz biciklistike staze u biciklistiku traku ili na kolnik moe se izvesti na preglednom mjestu i uz odgovarajuu prometnu signalizaciju, na nain kako je prikazano na slikama 37., 38. i 39.:

Slika 37.

18

Slika 38.

Slika 39.

4.16 Rampe

lanak 41.

Biciklistike rampe moraju zadovoljiti sljedee uvjete: - irina rampe mora biti najmanje 0,50 m - nagib rampe moe biti najvie 25% - ako je rampom potrebno savladati veu visinsku razliku, moe se izvesti stepenasto.

4.17 Voenje biciklistikog prometa u podruju autobusnih stajalita

lanak 42.

Voenje biciklistikih traka u podruju autobusnih stajalita izvodi se na nain kako je prikazano na slikama 40., 41., 42. i 43.:

Slika 40.

19

Slika 41.

Slika 42.

Slika 43.

U podruju autobusnih stajalita prometna povrina biciklistike staze mora biti obojana crvenom bojom.

4.18 Prijelaz biciklistike staze preko eljeznike pruge u istoj razini

lanak 43.

Prijelaz biciklistike staze preko eljeznike pruge u istoj razini mora se izvesti pod horizontalnim kutom od 90 (slika 44.).

Slika 44.

20

Na prometnu povrinu prijelaza moraju se ugraditi gumene ploe odgovarajuih dimenzija.

4.19 Biciklistika traka na jednosmjernoj cesti u suprotnom smjeru

lanak 44.

Na cestama s jednosmjernim prometom nije doputeno voditi biciklistiki promet zajedno s motornim vozilima istom prometnom povrinom. Potrebno je izvesti biciklistiku traku ili biciklistiku stazu (slika 45.).

Slika 45. U primjeru biciklistike staze takvo je rjeenje mogue samo na jednosmjernoj cesti s ogranienom brzinom kretanja motornih vozila (V= 30 km/h).

5 Prometna signalizacija i oprema

5.6 Vertikalna prometna signalizacija

lanak 45.

Prometni znakovi, prometna svjetla i druga vertikalna signalizacija postavlja se uz biciklistiku prometnu povrinu, cestu ili kolnik tako da ne ometa gabarite sigurne vonje sudionika u prometu, u skladu s vaeim propisima (slika 46.).

Slika 46.

lanak 46. Ako je uz biciklistiku povrinu i pjeaki hodnik, stupovi vertikalne signalizacije postavljaju se izvan slobodnog profila biciklistike prometne povrine na visini 2,25 m od nivelete biciklistike povrine.

21

Ako je biciklistika povrina samostalna, prometni znakovi postavljaju se izvan slobodnog profila biciklistike povrine na visini 1,50 m od njezine nivelete.

5.7 Oznake na prometnim i drugim povrinama

lanak 47. Oznake na biciklistikim povrinama su bijele boje.

5.7.2 Uzdune oznake

lanak 48. Rubna crta oznauje rub biciklistike prometne povrine i razdvaja ju od povrina namijenjenih prometu motornih vozila ili pjeaka, ako nisu visinski razdvojene. irina rubne crte ovisi o vrsti ceste i iznosi:

- na zajednikim biciklistiko pjeakim stazama: 10 cm, - na manje optereenim cestama i ulicama na kojima je doputena brzina kretanja vozila do 60 km/h: 12

cm, - na jae optereenim cestama i cestama na kojima je doputena brzina kretanja vozila vea od 60

km/h: 20 cm. irina rubne crte ne ulazi u irinu biciklistike prometne povrine. Rubna crta se izvodi kao neprekinuta crta, osim u raskrijima, na prikljucima i autobusnim stajalitima, gdje se izvodi kao isprekidana.

lanak 49. Razdjelna crta slui za razdvajanje dvosmjernih biciklistikih staza po smjerovima kretanja. irina razdjelne crte iznosi 10 cm. Razdjelna crta izvodi se kao isprekidana. Izuzetak od pravila iz stavka 3. ovoga lanka je razdjelna crta ispred krianja, kad se biciklistima prometnim znakom oduzima prednost prolaska i postoji biciklistika crta zaustavljanja. Na takvim se mjestima izvodi neprekinuta razdjelna crta duljine 5,0 m. Ovisno o uvjetima, moe biti kraa ili dulja.

5.7.3 Poprene oznake

lanak 50.

Poprene oznake na obiljeavaju se neprekinutim ili isprekidanim crtama i mogu biti iscrtane tako da zahvaaju jedan ili oba prometna traka biciklistike povrine.

lanak 51. Poprena crta zaustavljanja obiljeava se neprekinutom crtom na krianjima biciklistike prometne povrine s dugim prometnim povrinama kad se biciklistima oduzima prednost.

lanak 52. Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kolnika je oznaeni dio povrine kolnika namijenjen iskljuivo prelasku biciklista preko kolnika.

lanak 53. Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kolnika oznaava se u njezinom nastavku.

22

Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake najee se oznaava uz pjeaki prijelaz, na strani blie centru raskrija (slika 47.).

Slika 47.

lanak 54. irina prijelaza iznosi najmanje 1,80 m za jednosmjernu i 3,0 m za dvosmjernu biciklistike staze ili biciklistike trake. Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kolnika oznaava se kvadratima bijele boje dimenzija 0,4 do 0,6 m, ovisno o irini crte pjeakog prijelaza uz koji se oznaava. Razmak b izmeu kvadrata jednak je a b 2a (slika 48.).

Slika 48. Kod kosih prijelaza kvadrati se mogu zamijeniti rombovima. Stranice kvadrata, odnosno romba moraju biti paralelne s osi ceste, odnosno osi biciklistike staze ili biciklistike trake (slika 49.)

23

Slika 49. Stranica kvadrata ulazi u irinu biciklistike staze ili biciklistike trake.

5.7.4 Ostale oznake

lanak 55. Ostale oznake na biciklistikim povrinama su:

- strelice, - trokut upozorenja, - piktogram bicikla.

lanak 56.

Strelicama se na biciklistikim povrinama oznaava smjer kretanja bicikala. Strelicama se moe oznaiti:

- jedan smjer - dva smjera (kombinirana strelica).

lanak 57.

Trokut upozorenja iscrtan na biciklistikim povrinama upozorava bicikliste na oduzimanje prednosti prolaska.

lanak 58. Piktogram bicikla iscrtan na biciklistikim povrinama slui za jedinstveno oznaavanje biciklistike prometne povrine (slika 50.).

Slika 50.

24

U podruju raskrija piktogram bicikla koristi se u kombinaciji sa strelicom za oznaavanje smjera vonje. Razmak izmeu strelice i piktograma bicikla jednak je visini piktograma.

6 Parkiraline povrine i sustavi i spremita za pohranu bicikala

6.6 Dimenzioniranje parkiraline povrine

lanak 56.

Minimalni kapacitet biciklistike parkiraline povrine ovisi o vrsti objekta uz koji se nalazi i odreuje se prema tablici 8.:

Vrsta objekta Minimalni broj potrebnih parkiralinih mjesta

za bicikle (pmb) Poslovna djelatnost 1 pmb/100 m2 bruto povrine (za zaposlene) Trgovaki centar 5 pmb/100 m2 bruto povrine (za posjetitelje)

Obrazovna ustanova 1 pmb/5 uenika (za posjetitelje) 1 pmb/10 zaposlenih (za zaposlene)

Rekreacijski centar/sportska dvorana 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) Kazalite i kino dvorana 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) Autobusna i eljeznika postaja Nosai za 10% dnevnih putnika na postaji Bolnica 10 pmb/100 kreveta (za posjetitelje)

Tablica 8.

6.7 Uvjeti za ureenje parkiraline povrine

lanak 57.

Lokacija biciklistike parkiraline povrine mora zadovoljiti sljedee uvjete:

- odgovarajua prostranost, - neposredna blizini odredita, - laka dostupnost biciklom ili pjeice, - sigurna lokacija (frekventno mjesto, dobra vidljivost, rasvjeta).

lanak 58.

Parkiranje i pohrana bicikala organizira se kroz:

- sustave, odnosno naprave za parkiranje slue za naslanjanje i privrivanje bicikala, - spremita za pohranu kao zatieni prostori za pohranu bicikala.

lanak 59.

Ako biciklistika staza slijedi postojeu javnu cestu, biciklistima se mora osigurati pristup odmoritu te javne ceste. Na odmoritu iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o intenzitetu biciklistikog prometa, potrebno je osigurati odgovarajui broj sustava za parkiranje bicikala.

lanak 60. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Klasa: ____________ Urbroj: ___________ Zagreb, __________ 2013.

Ministar

dr. sc. Sinia Hajda Doni, v. r.