pravilnik o tehniČkim normativima za stabilne · pdf filekrižna 18, abeceda zaštite...

Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

Na temelju čl. 10. i 30. st. 1. i 5. i člana 53. Zakona o standardizaciji ("Službeni

list", br. 38/77. i 11/80.), u suglasnosti sa saveznim sekretarom za unutrašnje poslove i predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, direktor

Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA STABILNE

TLAČNE POSUDE

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju:

1) tehnički uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri proizvodnji, montaži i upotrebi stabilnih tlačnih posuda u pogledu proračuna konstrukcije i izrade te u pogledu sigurnosne i druge opreme koju te posude moraju imati:

2) postupak i način obilježavanja podataka na stabilnim tlačnim posudama koji

utječu na sigurnost i zaštitu života i zdravlja ljudi, čovjekove životne i radne okoline, društvenih sredstava i imovine građana;

3) način osiguranja određenih svojstava, značajki i kvalitete dijelova stabilnih

tlačnih posuda te zavarivačkih radova pri izradi tih posuda i njihovih dijelova;

4) obavezna povremena tehnička kontrola stabilnih tlačnih posuda.

Član 2.

Pod stabilnim tlačnim posudama, prema ovom pravilniku, razumijevaju se tlačne posude koje ne mijenjaju mjesto od punjenja do pražnjenja, čije su vrste i

razredi utvrđeni propisima o hrvatskim normama za vrste i razreda tlačnih posuda i iz kojih bi radna tvar mogla ekspandirati u okolinu, a za njih je

udovoljeno ovim uvjetima:

p > 1 i pxV > 0,3

gdje je:

p - najveći radni tlak, u barima,

V - radni obujam, u m2.



Odredbe ovog pravilnika odnose se i na posude koje su u sastavu kotlovskog

postrojenja čiji je najveći radni tlak iznad 0,5 bari i temperatura iznad 110° C.

Član 3.

Ovaj se pravilnik ne primjenjuje:

1) na tlačne posude koje se ugrađuju na vozila cestovnoga, tračnićnoga, zračnoga i vodnog prometa;

2) na dijelove strojeva za mehanički rad koji po osnovnoj funkciji nisu zasebne tlačne posude (cilindri ili kućišta i komore klipnih i turbostrojeva itd.);

3) na dijelove električnih aparata i uređaja koji nisu samostalne tlačne posude;

4) na uređaje kojima je osnovna namjena transport fluida i njihove dijelove, koji nisu zasebne tlačne posude (cjevovodi, cijevni zatvarači itd.);

5) na stabilne tlačen posude koje sadrže tekućinu s temperaturom koja nije veća od vrelišta tekućine pri nadtlaku od 1,0 bara;

6) na tlačne posude koje sadrže plinove i paru s proračunskim tlakom do 1,0 bara;

7) na tlačne posude koje sadrže radioaktivne tvari;

8) na parne i vrelovodne kotlove, pregrijače pare i zagrijače vode na parnim kotlovima i vrelouljne kotlove zagrijane vrelim plinovima ili električnom energijom;

9) na posude kojima je unutarnji radni tlak niži od atmosferskog tlaka;

10) na posude za tekuće atmosferske plinove;

11) na posude namijenjene znanstvenim istraživanjima i provjeri novih tehnoloških ili konstrukcijskih metoda, postupaka ili materijala.

Proizvođač tlačnih posuda i tlačnih uređaja, navedenih u toč. 1. do 10. stava 1. ovog člana, mora poduzeti sve potrebne mjere kojima se osigurava nužni stupanj

pouzdanosti i sigurnosti za funkcioniranje u predviđenim uvjetima i vijeku upotrebljivosti.

Član 4.

Navedeni izrazi prema ovom pravilniku imaju ova značenja:

1) radna tvar jest tvar koja se nalazi u posudi ili oko nje;



2) proračunski tlak (p - bar) jest nadtlak na temelju kojega se proračunavaju

posuda i njezini dijelovi. Za tekuće plinove uzima se tlak zasićenja na temperaturi 40° C ako pojedinačnim standardom nije utvrđen;

3) najveći radni tlak (pr - bar) jest najveći nadtlak koji se smije dostići u posudi

ili pojedinim prostorima za vrijeme pogona, a jednak je proračunskom tlaku ili je manji od njega i prema njemu se udešava sigurnosni uređaj;

4) ispitni tlak (pi - bar) jest nadtlak kojim se ispituju posuda i njezini dijelovi;

5) proračunska temperatura (t - ° C) jest najviša odnosno najniža vrijednost

temperature na temelju koje se proračunavaju posuda i njezini dijelovi;

6) radna temperatura (tr - ° C) jest temperatura radne tvari koja se održava u posudi pri normalnim stacionarnim radnim uvjetima;

7) ispitna temperatura (ti - ° C) jest temperatura tvari kojom se ispituje posuda

ili njezini dijelovi;

8) radni obijam (V - m3) jest obujam posude ili pojedinih njezinih prostora što su pod tlakom.

Član 5.

Tlačne posude izrađuju se, rekonstruiraju i popravljaju prema tehničkoj

dokumentaciji koja je sastavnim dijelom zbirke isprava prema propisu o hrvatskoj normi za istovjetni postupak obrade i oblik tehničke dokumentacije - zbirka isprava.

II. PRORAČUN

Član 6.

Za proračun čvrstoće i stabilnosti tlačne posude ovisno o vrsti, namjeni i razredu

posude, uzimaju se u obzir;

1) mirna opterećenja stvorena unutarnjim odnosno vanjskim tlakom;

2) dinamička i udarna opterećenja, uključujući i nagle promjene tlaka;

3) opterećenja izazvana statičkim tlakom radne tvari;

4) opterećenja izazvana vlastitom masom posude i masom radne odnosno ispitne

tvari;

5) opterećenja izazvana priključnim cjevovodima, radnom opremom, izolacijom, zaštitnim oblogama protiv korozije i erozije i drugim posudama;



6) optrerećenja izazvana vjetrom;

7) opterećenja izazvana seizmičkim potresom;

8) naprezanja izazvana temperaturnim poljima u materijalu;

9) lokalna naprezanja na mjestima priključivanja odnosno oslanjanja:

- unutarnjih dijelova, npr. snopova cijevi, ploča itd.;

- opreme, npr. motora, pogona, kompresova itd.;

- postolja i dijelova za pričvršćenje i nošenje, npr. potpornih suknjica, sjedala, nosivih uški, prstenova itd.;

- nagle promjene oblika i nosivih presjeka;

10) nestabilnost oblika u slučaju vanjskog tlaka;

11) opterećenja izazvana vlastitim trešnjama;

12) opterećenja izazvana trešnjama dodatnih uređaja.

Član 7.

Na temelju opterećenja i naprezanja iz člana 6. ovog pravilnika proračunavaju se, ovisno o namjeni, razredu, veličini i obliku, ovi dijelovi tlačne posude:

1) cilindrični, loptasti i konični plaštevi;

2) danca;

3) pojačanja otvora i poklopaca;

4) priključni nastavci i njihova pojačanja;

5) poduprte i pojačane stijenke;

6) prirubnice i prirubnički spojevi (vijci, matice, brtve);

7) ukrućenja plašteva;

8) stezni i vezni dijelovi u unutrašnjosti posude;

9) potporne suknjice, nogari, sjedala;

10) temeljne ploče i temeljni vijci;

11) nosive uške, oslonci, vijci, užad;



12) svi drugi dijelovi koji nisu navedeni u toč. 1) do 11) ovog člana a mogu

utjecati na siguran i pouzdan prijevoz, montažu, ispitivanje i pogon.

Član 8.

Kod dinamičkog opterećenja tlačnih posuda pri proračunu se mora uzeti u obzir dinamička čvrstoća osnovnih materijala i spojeva.

Član 9.

Na tijelu tlačne posude i na njezinim dijelovima za oslanjanje i pričvršćenje, ovisno o vrsti, namjeni i smještaju, provjeravaju se složena naprezanja izazvana;

1) tlakom na stijenke posude;

2) vlastitom masom posude, radne odnosno ispitne tvari i opreme koju nosi;

3) silom vjetra;

4) silom od seizmičkih potresa.

III. KONSTRUIRANJE

Član 10.

Pri konstruiranju tlačnih posuda i njihovih dijelova koriste se u pravilu, oblici čiji

je način proračuna utvrđen propisima o hrvatskim normama.

Član 11.

Ako se upotrijebe oblici posude ili njezinih dijelova čiju je ispravnost teško dokazati proračunom, prije početka izrade mora se na modelu ili prototipu

dokazati ispravnost i sigurnost konstrukcije.

Član 12.

Konstrukcija tlačne posude mora omogućiti pregled, popravak i čišćenje posude iznutra i izvana. Radi toga posuda mora biti opremljena revizionim i radnim

otvorima na mjestima pristupačnim pregledu, u skladu s propisom o hrvatskoj normi za otvor i zatvarače.

Član 13.

Revizioni otvori i radni priključci ne smiju se postavljati na zavarene spojeve, osim kad se zbog mjera posude ne mogu izvesti izvan zavarenih spojeva, pri

čemu spoj mora biti potpuno provjeren i ispitan metodom bez razaranja u duljini dvostruko većoj od duljine prekrivanja spoja.



Član 14.

Prstenovi za ojačanje otvora na plaštu posude - ogrlice, moraju nalijegati na

površinu posude i imati kontrolni otvor promjera najmanje 5 mm.

Na svim posudama u kojima je radna tvar otrovna, zapaljiva ili nagrizajuća, ogrlica mora imati kontrolni otvor s navojem M 10 za izvođenje pokusa zrakom i

sapunicom.

Član 15.

Za tlačne posude upotrebljavaju se izbočena, poluloptasta, konična, eliptična i ravna danca.

Danca se, u pravilu, izrađuju iz jednog komada lima, a za veće promjere mogu

se izrađivati iz nekoliko komada međusobno čeono zavarenih prije ili nakon oblikovanja.

Način izrađivanja danaca iz više dijelova utvrđeni su propisom o hrvatskoj normi

za proračun danaca.

Član 16.

Danca se nakon izrade toplinski obrađuju, ovisno o vrsti i debljini materijala te postupku oblikovanja.

Danca izrađena prešanjem u toplom stanju ne moraju se toplinski obrađivati ako

su temperatura prešanja i način hlađenja takvi da se postiže učinak normalizacionog žarenja.

Član 17.

Ako se za izradu dijelova tlačnih posuda upotrijebe materijali i primijene postupci

izrade koji ne izazivaju štetne promjene strukture materijala, nije potrebno žarenje u slučaju da je ispitivanje dokazano da nisu nastale nedopuštene promjene strukture odnosno svojstva tih materijala.

Član 18.

Stope, oslonci i elementi za nošenje učvršćuju se, u pravilu, u pravcu opterećenja posude. Ako su stope ili oslonci drugačije postavljeni, proračunom se mora dokazati sigurnost takva postavljanja.

Član 19.

U tehničkoj dokumentaciji tlačnih posuda moraju se jasno označiti razred kvalitete zavarenog spoja, položaj, vrsta šava i njegove dimenzije, priprema zavarenih spojeva, način i postupak zavarivanja, vrsta dodatnoga i pomoćnog

materijala te kontrola valjanosti zavarenih spojeva.



Član 20.

Pri zavarivanju se, u pravilu, upotrebljavaju čeoni zavareni spojevi. Obostrani

kutni spojevi i kombinacija s čeonim spojevima mogu se primijeniti pri zavarivanju prirubnica, priključaka i slično te za zavarivanje drugih dijelova

posude osim plašta.

Član 21.

Kod čeono zavarenih spojeva dijelova s različitim debljinama stijenke, prijelaz od jednog dijela na drugi mora biti takav da se veća debljina stijenke postupno

smanjuje na duljini koja je najmanje tri puta veća od razlike debljina spojenih dijelova.

Ako razlika debljine stijenki nije veća od 30% od debljine tanje stijenke, a nije

veća od 5 mm, debljina stijenke ne mora se smanjiti, ali se postupni prijelaz od debljeg dijela na tanji dio mora izvesti šavom s najmanjim nagibom 1:4.

Član 22.

Za posebne konstrukcije (npr. kuglaste posude) dopušta se razlika debljine stijenke na mjestu sučeljavanja do 10 mm, pri čemu ta razlika mora biti

podjednako raspodijeljena na obje strane, a postupni prijelaz ostvaren šavom mora biti izveden na obje strane stijenke s nagibom 1:4.

Član 23.

Uzdužni varovi pojedinih dijelova plašta i meridijalni i tetivni varovi dna moraju

biti pomaknuti jedan prema drugom po opsegu odnosno prema uzdužnom varu plašta najmanje za 100 mm pri debljini lima do 20 mm, a najmanje 200 mm za

veće debljine.

Član 24.

Zavareni spojevi se, u pravilu, ne postavljaju na mjesta povećanih naprezanja a ni na mjesta na kojima se mogu pojaviti naprezanja koja je teško provjeriti.

Član 25.

Pojačana postolja, stope ili njihovi podložni limovi smještaju se tako da ne

pokrivaju šavove na posudi. Ako se to ne može izbjeći pokriveni dijelovi varova moraju se kontrolirati prozračivanjem ili drugom prikladnom metodom. Krajevi

šavova plašta i šavova kojima su stope zavarene za plašt moraju biti međusobno udaljeni za najmanje dvije debljine stijenke posude. Podložni limovi potpuno zavareni za plašt moraju imati rupu za kontrolu nepropusnosti, promjera

najmanje 5 mm. Da bi se izbjegla koncentracija naprezanja kutovi zavarenih ploča izrade od debljine ploče, a najmanje 20 mm.



IV. IZRADA

Izrada dijelova

Član 26.

Za izradu dijelova tlačne posude materijal se bira prema namjeni, vrsti i razredu posude, načinu izrade, radnoj tvari, proračunskom tlaku, proračunskoj

temperaturi, vrsti naprezanja, otpornosti prema koroziji i uvjetima upotrebe.

Član 27.

Za dijelove tlačnih posuda koji nisu pod tlakom i opterećenjem mogu se odrediti samo oni materijali koji udovoljavaju svim uvjetima upotrebe određene tlačne

posude.

Član 28.

Za izradu dijelova tlačnih posuda ne smiju se upotrebljavati materijali nepoznatog porijekta, načina izrade i kvalitete.

Član 29.

Za dijelove tlačnih posuda koji se zavaruju može se upotrijebiti samo materijal s garantiranom zavarljivošću.

Član 30.

Za dijelove tlačnih posuda koji se proračunavaju smiju se upotrebljavati samo materijali koji su toplinski obrađeni prema odgovarajućim propisima o hrvatskim

normama za materijale.

Ako se dijelovi tlačne posude izrađuju oblikovanjem u toplom stanju (npr. kovanjem, prešanjem i sl.), može se upotrijebiti materijal toplinski neobrađen. Ti

dijelovi moraju biti toplinski obrađeni nakon izrade ako temperatura tokom toplog oblikovanja padne ispod gornje granice rekristalizacije (Ar3).

Član 31.

Za izradu dijelova tlačnih posuda koji se proračunavaju smiju se upotrebljavati

samo materijali za koje postoje podaci i dokazi o kvaliteti, koji su utvrđeni propisima o hrvatskim normama za materijale za određene namjene.

Član 32.

Za dijelove tlačnih posuda koji se proračunavaju, ovisno o razredu tlačne posude,

materijal se ispituje prema vrsti i opsegu što su određeni u tablici 1.

Tablica br. 1



Vrsta ispitivanja materijala Razred I.

Razred II.

Razred III.

Razred IV.

1 2 3 4 5

Određivanje veličine zrna i nečistoća +1)2) - - -

Određivanje žilavosti na epruveti s oštrim

zarezom 2v - u normalnom stanju, a pri

prekoračenju 3%-tne hladne deformacije - u

stanju starenja

+1) - - -

Određivanje žilavosti na epruveti s oštrim

zarezom 2v - u normalnom stanju, a pri

prekora?enju 5%-tne hladne deformacije - u

stanju starenja

- +1) +1) -

Određivanje granice razvlačenja 0,2 pri

povišenim temperaturama ako tlačna posuda

radi pri povišenim temperaturama

+1)2) +1)2) - -

Određivanje udjela delta - ferita u osnovnom

materijalu i u čistom metalu šava, ako je riječ

o austenitnim čelicima

+2) +2) +2) -

Određivanje K1c vrijednosti, za debele

materijale i materijale visoke čvrstoće, u

slučaju statičkoga i dinamičkog opterećenja

+1) - - -

Određivanje vrijednosti K1c ili COD - +1) - -

Određivanje krhkosti zone utjecaja topline kod

zavarenih spojeva

+1) - - -

Određivanje difundiranog vodika u šavu +1) - - -

Ispitivanje zavarljivosti savijanjem - bez

zareza

- +1) +1) -

Ispitivanje zavarljivosti provjerom stvaranja +1) - - -



napuklina na hladno

Ispitivanje osjetljivosti na krhki lom,

padajućim teretom u slučaju dinamičkog

opterećenja, a COD metodom u slučaju

statičkog opterećenja

+1) - - -

Ispitivanje slojevitosti u slučaju opterećenja u

smjeru debljine

+1) +1) - -

Ispitivanje sklonosti na interkristalnu koroziju +2) - - -

Provjera na lamelarni lom u slučaju

opterećenja u smjeru debljine

+1) - - -

Mehanička svojstva +3) +3) +4) +5)

Kemijski sastav +3) +3) +4) +5)

K1c - žilavost loma

COD - kritično širenje (rasprostiranje) napukline

1) za nelegirane, mikrolegirane i visokolegirane čelike

2) za nerđajuće čelike

3) ispitivanje svakog komada ili svežnja

4) ispitivanje na svakom punjenju ili svežnju

5) ispitivanje na jednom punjenju

Član 33.

Odstupanje promjera tlačne posude smije iznositi najviše ± 1%.

Član 34.

Razlika između najvećih i najmanjih unutarnjih promjera bilo u kojem presjeku posude pod unutarnjim tlakom ne smije biti veća od 1% nazivnog promjera u

presjeku koji se promatra odnosno od 0,5% za posudu izloženu vanjskom tlaku.



Član 35.

Mjestimična odstupanja geometrijskog oblika u radijalnome ili aksijalnom pravcu

ne smiju biti veća od 1% promjera u ravnini mjerenja. Za radijalno odstupanje mjerenje se obavlja na luku duljine 0,4 D.

Odstupanje izvodnice plašta u aksijalnom pravcu može biti najviše 0,5%

nazivnog promjera.

Član 36.

Pri zavarivanju limova, međusobno pomicanje (smaknuće) smije iznositi najviše 10% debljine lima, ali ne smije iznositi više od 3 mm za poduljne i 4 mm za

poprečne šavove.

Član 37.

Posude napravljene od cijevi mogu odstupati u promjeru u skladu s dopuštenim odstupanjima što su utvrđena propisima o hrvatskim normama za upotrijebljene

cijevi.

Član 38.

Dopuštena odstupanja oblika i položaja posude, opreme i priključaka utvrđena su propisom o odgovarajućim hrvatskim normama.

Član 39.

Zavareni spojevi razvrstavaju se prema položaju na tlačnoj posudi, pri čemu

zavarene spojeve iste vrste karakterizira sličan stupanj opterećenja, odgovornosti i opasnosti od kritičnog otkaza.

Član 40.

Položaj svih vrsta zavarenih spojeva označenih osnovnim oznakama A, B, C i D

prikazan je na općem primjeru - crtežu tlačne posude (crtež S) gdje je:

1) vrsta zavarenog spoja A - uzdužni zavareni spoj na plaštu posude, cilindričnome i konusnom, i priključcima; svi zavareni spojevi na izbočenim i

polukuglastim dancima i kružni zavareni spoj veze polukuglastog danca i plašta;

2) vrsta zavarenog spoja B - kružni zavareni spoj veze cilindričnoga i konusnog dijela, na nastavcima priključaka; zavareni spoj veze izbočenog danca i plašta;

3) vrste zavarenog spoja C - zavareni spoj ravne prirubnice s priključkom;

zavareni spoj prirubnice i plašta te zavareni spoj plašta dancem (pločom);

4) vrsta zavarenog spoja D - zavareni spoj veze priključaka i plašta te zavareni spoj priključaka i danca.



Član 41.

Ovisno o razredu tlačne posude i vrsti zavarenog spoja, u tablici 2 određeni su

najniži dopušteni razredi kvalitete zavarenih spojeva.

Minimalni zahtjevi pri izradi i kontroli te kriteriji prihvatljivosti za pojedine razrede zavarenih spojeva određni su propisom o hrvatskoj normi za razrede kvalitete zavarenih spojeva:

Tablica br. 2.

Razred

posuda

Vrsta zavarenog

spoja

Najniži dopušteni razred kvalitete zavarenog

spoja

Čeoni

spojevi

Kutni i preklopni spojevi

I.

A

B

C

D

IA.

IB

-

IB.

ne dopušta se

ne dopušta se

IB.

IB (za nemiran rad IA)

II.

A

B

C

IB.

II

-

ne dopušta se

ne dopušta se

II



D II II (za nemiran rad IB)

III.

A

B

C

D

II.

III

-

III

ne dopušta se

III (preklopni, obostrani za debljine lima do 15 mm)

III

III (za nemiran rad II)

IV.

A

B

C

D

III.

IV.

-

IV.

ne dopušta se

IV (preklopni, obostrani za debljine lima do 15 mm)

IV.

IV (za nemiran rad III)

Napomena: Nemirnim radom smatraju se hidraulički udari i druga neujednačena opterećenja na priključcima posude.

Član 42.

Koeficijenti valjanosti zavarenih spojeva na tlačnoj posudi biraju se ovisno o

razredu posude, vrsti zavarenog spoja i potpunosti provarivanja, valjanosti izrade i opsegu kontrole i ispitivanja zavarenih spojeva primijenjenog materijala.

Uzorci za ispitivanje zavarenih spojeva uzimaju se na taj način što se za vrijeme

izrade posude na otvorenom kraju sekcije cilindričnog plašta dodaje produljna tehnološka ploča koja se zavaruje i obrađuje pri istim uvjetima kao i sekcija. Iz

te se ploče uzimaju epruvete koje se ispituju na način utvrđen propisom o odgovarajućim hrvatskim normama.

Za koeficijente valjanosti zavarenih spojeva vrijednosti 0,8 i niže neće se zahtijevati dokazivanje mehaničkih svojstava zavarenog spoja.

Član 43.

Za određeni razred tlačne posude, vrstu zavarenog spoja i razred zavarenog spoja najmanje vrijednosti koeficijenata valjanosti zavarenih spojeva određene su u tablici 3.

Za isti materijal dopušteno je odabrati i veće koeficijente valjanosti zavarenog

spoja, utemeljene na višoj kvaliteti zavarenog spoja prema vrijednosti u tablici 3. uz odgovarajuće zahtjeve u pogledu tehnologije izrade, načina i opsega kontrole i

ispitivanja zavarenog spoja.

Tablica br. 3.



Koeficijent valjanosti zavarenog spoja

Razred

posude

I II III IV

Dopušteni

razredi

kvalitete

zavarenih

spojeva

I

A

I

B II

I

I

I

I

V

I

A IB II

I

I

I

I

V

I

A IB II

II

I

I

V

I

A IB II

II

I

I

V

Vrsta

zavar

enog

spoja

(pre

ma

crtež

u S)

Če

oni

A

a 1

,

0

1

,

0

0,

9

5

1

,

0

0,

9

5

0,

9

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0,

8

5

b 0

,

9

0

,

9

0,

9

0

0

,

9

0,

9

0

0,

8

5

0

,

9

0,

9

0,

8

5

0,

8

B

a 1

,

0

0,

9

5

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0,

8

5

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0,

8

5

0

,

8

b 0

,

9

0,

9

0

0

,

9

0,

9

0,

8

5

0

,

9

0,

9

0

0,

8

5

0,

8

0

,

9

0,

9

0,

8

5

0,

8

0

,

7

D

a 1

,

0

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0,

8

5

1

,

0

0,

9

5

0,

9

0,

8

5

0

,

8

b 0

,

9

0

,

9

0,

9

0,

8

5

0

,

9

0,

9

0

0,

8

5

0,

8

0

,

9

0,

9

0,

8

5

0,

8

0

,

7

Ku

tni

B

*

c 0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

6

d 0

,

0, 0, 0, 0

,

0, 0, 0, 0

,



8 8 7 6 8 8 7 6 5

C

c 0

,

9

0,

9

0

,

9

0,

9

0,

8

0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

6

d 0

,

8

0,

8

0

,

8

0,

8

0,

7

0

,

8

0,

8

0,

7

0,

6

0

,

8

0,

8

0,

7

0,

6

0

,

5

D

c 0

,

9

0,

9

0

,

9

0,

9

0,

8

0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

9

0,

9

0,

8

0,

7

0

,

6

d 0

,

8

0,

8

0

,

8

0,

8

0,

7

0

,

8

0,

8

0,

7

0,

6

0

,

8

0,

8

0,

7

0,

6

0

,

5

a - obostrano zavarivanje

b - jednostrano zavarivanje ili sa stalnom podlogom za razrede zavarenih

spojeva III. i IV.

c - potpuno provarivanje

d - nepotpuno provarivanje

*) Preklopni, ograničenje prema tablici 2

Član 44.

Mjesto na kojem se zavaruje mora biti zaštićeno od atmosferskih utjecaja.

Član 45.

Najniže dopuštene temperature okoline pri zavarivanju određene su u tablici 4.

Tablica br. 4.

Razred posude Najniže dopuštene temperature okoline pri zavarivanju

bez predgrijavanja s predgrijavanjem



IV.

III.

II.

I.

- 5° C

0° C

5° C

10° C

-

- 20° C

- 20° C

- 20° C

Predgrijavanje se obavlja tako da se okolina oko zavarenog spoja širine najmanje 100 mm zagrije na temperaturu od najmanje 20° C, uz sprečavanje naglog hlađenja.

V. OPREMA POSUDA

Član 46.

Svaka tlačna posuda na koju se odnosi ovaj pravilnik mora imati:

1) opremu za punjenje i pražnjenje, i to:

a) uređaj za zatvaranje koji služi za odvajanje posude od cjevovoda (prostora) za dovod odnosno odvod radne tvari;

b) uređaj za ispuštanje sadržaja posude ili za ispuštanje nastalog kondenzata kad se oni ne mogu ispuštati uređajem navedenim u odredbi pod a) ove točke;

c) uređaj za odzračivanje;

2) sigurnosnu opremu i to:

a) manometar za očitavanje radnog tlaka;

b) sigurnosni uređaj koji mora pouzdano osigurati da u svim okolnostima upotrebe u radnom prostoru posude tlak odnosno temperatura ne premaši

određenu vrijednost.

Član 47.

Ovisno o vrsti, namjeni i razredu tlačnih posuda, one se radi sigurnosti, opremaju i ovom dodatnom opremom:

1) ventilacijskim uređajem;

2) redukcijskom stanicom tlaka ili temperature, ako dovedena radna tvar ima viši

tlak ili višu temperaturu nego što je potrebno za radne uvjete;



3) uređajem za ispitivanje sadržaja i koncentracije radne tvari, ako ta tvar može

predstavljati opasnost pri otvaranju revizionog otvora;

4) pokazivalom razine za posude zagrijavane vrelim plinovima, kad sniženje razine može izazvati pregrijavanje stijenki posude;

5) nepovratnim ventilom koji tlakom iz posude automatski zatvara dovodni vod

od pumpe ili kompresora ako posuda radi s otrovnim ili eksplozivnim radnim fluidom;

6) pokazivalom razine tekućine ili drugim uređajem koji omogućuje kontrolu

najvećeg punjenja kod posude koja radi s tekućim ili pod tlakom otopljenim plinom;

7) protulomnim ventilom cijevi.

Član 48.

Oprema tlačnih posuda mora biti tako odabrana da osigurava sigurno

funkcioniranje posude i postavljena tako da bude dostupna pri opsluživanju posude u upotrebi, kontroli i održavanju. Oprema mora biti zaštićena od oštećenja i neovlaštene zamjene i odgovarati proračunskom tlaku i temperaturi

odnosno nazivnom tlaku.

Sigurnosna oprema

Član 49.

Za svaku tlačnu posudu mora biti osiguran manometar za kontrolu radnog tlaka koji mora biti opskrbljen žigom organizacije ovlaštene za kontrolu tih mjerila.

Član 50.

Ako jedna posuda ima više radnih prostora s različitim radnim tlakovima,

manometar se mora postaviti za svaki prostor.

Član 51.

Ako je više posuda pod istim radnim tlakom priključeno na jedan vod tlaka i nema drugog izvora tlaka, a ni u nekoj od tih posuda ne može porasti radni tlak

(npr. zbog kemijske reakcije) dopušteno je da manometar bude postavljen samo na zajednički dovod.

Član 52.



Manometar se ugrađuje, u pravilu, preko trokrake slavine ili trokrakog ventila, da

bi se omogućilo postavljanje kontrolnog manometra ili zamjena manometra u toku rada posude i da bi se prostor posude povezao s atmosferom.

Član 53.

Na posudama koje imaju radni tlak veći od 25 bari ili radnu temperaturu višu od

250° C, a i kad je radna tvar otrovna, eksplozivna ili rashladna, umjesto trokrake slavine postavlja se poseban priključak, s uređajem za zatvaranje, za

priključivanje drugog manometra.

Član 54.

Za tlačne posude moraju se upotrebljavati manometri koji imaju najmanje razrede točnosti prema tablici 5.

Tablica br. 5.

Najviši radni nadtlak posude, bar

do 10 10 do 40 iznad 40

Razred točnosti u % radnog

manometra

Razred točnosti u % kontrolnog manometra

4

1,5

2,5

1,5

1,5

1

Član 55.

Gornja granica mjerenja tlaka na ljestvici manometra ugrađenog na tlačne posude mora biti najmanje:

P = 1,3 x p radni + 2 bar

Član 56.

Najveći dopušteni radni tlak posude obilježava se na brojčaniku manometra

crvenom crtom ili kazaljkom.

Član 57.

Izborom materijala za manometar i izradom manometra mora se osigurati otpornost manometra na djelovanje radne tvari i okoline.

Ljestvica manometra mora biti čitljiva s mjesta s kojeg se posuda opslužuje.

Član 58.



Svaka posuda mora imati najmanje jedan sigurnosni uređaj koji sprečava

prekoračenje najvećega radnog tlaka odnosno temperature.

Pri serijskom vezivanju više posuda bez uređaja za zatvaranje između njih se mora postaviti jedan sigurnosni uređaj za cijelu skupinu takvih posuda.

Član 59.

Za zaštitu od prekoračenja određenog tlaka upotrebljavaju se, u pravilu,

sigurnosni ventili s utegom, oprugom ili oni koji rade na principu djelovanja radne tvari, iznimno za principu djelovanja pomoćne energije, uz uvjet da

osiguravaju dovoljan stupanj sigurnosti u okolnostima pod kojima se posuda upotrebljava.

Član 60.

Za skupinu posuda koje rade s jednakim radnim tlakom dovoljan je jedan

redukcioni uređaj s manometrom i sigurnosnim uređajem koji su smješteni na zajedničkome glavnom vodu prije prvog ogranka. Ako je isključeno povećanje radnog tlaka u posudama, na njima ne moraju biti postavljeni manometar i

sigurnosni uređaj.

Član 61.

Ako je radna temperatura u posudi niža od temperature izvora radne tvari mora se postaviti redukcioni uređaj za sniženje temperature (hladnjak), i to između

posude i hladnjaka, i sigurnosni uređaj za sprečavanje povećanja temperature.

Član 62.

Posude koje imaju zatvarače za brzo zatvaranje (poklopac, vrata) moraju imati sigurnosne uređaje koji osiguravaju da se posuda može staviti pod tlak samo kad

je zatvarač potpuno zatvorio posudu i da se zatvarač može otvoriti samo kad u prostoru koji se puni nema nadtlaka.

Član 63.

U iznimnim slučajevima, ako se ne može postaviti manometar, a riječ je o

radnim tvarima kod kojih postoji tehnička zakonitost odnosa između tlaka i temperature, dopuštena je samo upotreba termometra, ali uz stalan nadzor.

Član 64.

Opremanje tlačne posude manometrom i sigurnosnim uređajem ne zahtijeva se

ako je izvor radne tvari opremljen manometrom i sigurnosnim uređajem, a najveći radni tlak posude nije niži od tlaka u izvoru radne tvari, pri čemu je isključena mogućnost povećanja radnog tlaka u posudi zbog kemijske reakcije ili

dovođenja topline.

Član 65.



Obavezno je ugraditi sigurnosni uređaj na svim tlačnim posudama u kojima u

radnom prostoru može nastati veći tlak nego što je proračunato, i to kao posljedica pucanja elemenata u kojima vlada veći tlak a ne zbog povećanja tlaka

u izvoru radne tvari, što se može dogoditi u izmjenjivačima topline. U tom slučaju presjek istjecanja sigurnosnog uređaja određuje se prema količini radne tvari koja istječe u posudu iz najmanje dvije istovremeno potpuno razorene

cijevi.

Član 66.

Posuda s dopuštenim radnim tlakom nižim od radnog tlaka izvora radne tvari mora ispred ulaznog ventila imati još i redukcioni uređaj ili uređaj koji pri

postizanju najvišega radnog tlaka sprečava daljnji dovod radne tvari s višim tlakom. Na strani nižeg tlaka redukcionog uređaja postavljaju se manometar i

sigurnosni uređaj koji mora biti reguliran tako da se tlak ne može povećati iznad najvišeg dopuštenoga radnog tlaka.

Ulazni uređaj mora biti smješten između posude i redukcionog uređaja, u neposrednoj blizini posude.

Član 67.

Na tlačne posude smiju se ugrađivati i koristiti samo sigurnosni ventili koji udovoljavaju uvjetima i zahtjevima što su određeni propisom o hrvatskim normama za sigurnosne ventile.

Član 68.

Sigurnosni ventil postavljaju se, u pravilu, na najviše mjesto posude i osiguravaju od eventualnog začepljenja radnom tvari. Ako se zbog konstrukcije posude ili s obzirom na pogonske uvjete sigurnosni ventili ne mogu tako

postaviti, moraju se postaviti u neposrednu blizinu posude na cjevovodu ili posebnom ogranku, ali tako da između ventila i posude nema uređaja za

zatvaranje.

Član 69.

Sigurnosni ventili obavezno se postavljaju na tlačnu posudu ako se tlak u toj posudi može povećati bez dovođenja radne tvari (pri zagrijavanju posude ili pri

nekim kemijskim reakcijama).

Član 70.

U toku upotrebe tlačne posude sigurnosni ventili moraju se održavati tako da se uvijek osigurava njihovo pouzdano djelovanje.

Osobita pažnja mora se posvetiti održavanju sigurnosnih ventila i dijelova čiji rad

može poremetiti radne tvari, ljepljive tvari, prašina i druga prljavština.

Član 71.



Broj sigurnosnih ventila, njihove dimenzije i kapacitet biraju se tako da ukupni

protok ugrađenih sigurnosnih ventila bude dovoljan da odvede najveću količinu radne tvari (tekućine ili plinova) koja se može proizvesti ili dovesti u posudu, pri

tlaku koji nastaje kada se sigurnosni ventil potpuno otvori.

Pri upotrebi zapaljivih, eksplozivnih, agresivnih i otrovnih radnih tvari moraju se postaviti najmanje dva sigurnosna ventila, pri čemu kapacitet svakoga od njih

zadovoljava najveći protok. Ti se ventili moraju povezati pokretnim uređajem.

Član 72.

Sigurnosni ventil podešava se tako da se otvara i rasterećuje pri prekoračenju najvećega dopuštenoga radnog tlaka. Pri potpuno otvorenome sigurnosnom ventilu prekoračenje ne smije biti veće od 0,5 bari za posude s tlakom do 3 bara,

15% za posude s tlakom od 3 do 60 bari i 10% za posude s tlakom većim od 60 bari.

Član 73.

Presjek sigurnosnog ventila za tlačne posude proračunava se ovisno o količini i

vrsti radne tvari i radnih uvjeta.

Član 74.

Elementi i dijelovi kojima se podešava početak rada sigurnosnog ventila moraju biti tako izvedeni da se podešeni položaj ne može nehotice promijeniti i da se u

svakom položaju može plombirati.

Član 75.

Obavezna povremena tehnička kontrola ispravnosti i podešavanje sigurnosnog ventila obavljaju se u intervalima navedenim u tehničkoj uputi proizvođača,

ovisno o vrsti, razredu i namjeni tlačne posude, a najmanje jedanput godišnje.

O kontroli i podešavanju sigurnosnog ventila vodi se stalna evidencija.

Član 76.

Za svaki sigurnosni ventil proizvođač mora dati izjavu o kvaliteti ili izvještaj o ispitivanju s podacima utvrđenim propisom o hrvatskim normama za sigurnosne

ventile.

Član 77.

Na tlačnim posudama sigurnosti ventili moraju biti ugrađeni tako da pri njihovu djelovanju i ispitivanju osoblje ne bude ugroženo radnom tvari.

Član 78.



Sigurnosni ventili s radnim tlakom većim od 16 bari ili za radnu tvar koja je

zagrijana ili štetna za zdravlje moraju imati ispuštenu cijev za odvod radne tvari izvan radnog prostora. Ispušna cijev ne smije imati uređaj za zatvaranje, a mora

biti što kraća i, po mogućnosti, ravna, oslonjena ili ovješena da ne bi opterećivala sigurnosni ventil.

Član 79.

Otvor ispušne cijevi na krovu mora biti takav da radna tvar koja izlazi ne može

ugroziti zdravlje ljudi ili oštetiti krov i susjedne objekte. Ako se upotrijebi ispušna prigušnica, ona mora imati protočni presjek dovoljno velik da se ne bi povećao tlak u izlaznom grlu sigurnosnog ventila i time poremetilo njegovo djelovanje ili

snizio kapacitet.

Član 80.

Prigušnica mora biti konstruirana tako da eventualni talozi ne mogu smanjiti protok.

Član 81.

Ako se radna tvar ne može bez opasnosti ispuštati u atmosferu, ispušna se cijev

mora uvesti u poseban uređaj za apsorpciju ili neutralizaciju.

Član 82.

Ako se sigurnosni ventil pri radu ne čuje, cijev mora imati signalni uređaj.

Član 83.

Ako sigurnosni ventil ima oklop ili ispušnu cijev, radna se tvar odvodi na

najnižem mjestu. Odvodne cijevi moraju imati takav ispust da radna tvar ne može ugroziti osoblje niti padati na posudu.

Ako je radna tvar nagrizajuća, zapaljiva ili otrovna, odvodne se cijevi moraju izvesti izvan radne prostorije u atmosferu, a ako je to potrebno - u uređaj za

apsorpciju ili neutralizaciju.

Član 84.

Ispušne cijevi i odvodne cijevi ne smiju imati petlju.

Član 85.

Za posude kod kojih radna tvar bilo iz kojih razloga može izazvati nepouzdanost

sigurnosnog ventila ili ako je potrebno potpuno spriječiti gubljenje vrijednih ili otrovnih i nagrizajućih tvari kroz nezabrtvljene sigurnosne ventile, upotrebljavaju se ovi sigurnosni uređaji.



1) membranski osigurači,

2) signalni manometri,

3) taljivi osigurači,

4) signalizacioni termometri,

5) alarmni manometri i termometri.

Član 86.

Membranski se osigurači upotrebljavaju samostalno ili u kombinaciji sa sigurnosnim ventilom.

Član 87.

Površina presjeka priključaka na posudi ne smije biti manja od zahtijevane

površine membrane.

Član 88.

Na tlačne posude smiju se ugrađivati membranski osigurači koji odgovaraju tlaku proboja za određenu temperaturu. Proboj membrane mora nastupiti pri tlaku

proboja u granicama dopuštenih odstupanja od ± 5%.

VI. OBILJEŽAVANJE PODATAKA KOJI UTJEČU NA SIGURNOST I ZAŠTITU

Član 89.

Na svaku se tlačnu posudu mora prije ispitivanja postaviti natpisna pločica s podacima što su određeni ovim pravilnikom. Materijal i izrada pločice moraju biti

takvi da pločica bude otporna na utjecaj okoline u koju je smještena. Oznake moraju biti čitljivo ispisane, s utisnutim ili izbočenim slovima. Visina slova i brojki je najmanje 5 mm, a dubina ili izbočenje 0,5 mm.

Član 90.

Natpisna se pločica pričvršćuje na stijenku posude, neposredno ili preko podloge, najmanje s dva zakovana vijka ili dvije zakovice s upuštenom plosnatom glavom promjera najmanje 10 mm na koje nadležni organ utiskuje svoj žig nakon

ispitivanja tlakom. Natpisna se pločica učvršćuje na takvom mjestu da za vrijeme pogona bude uvijek vidljiva, čista i neoštećena

Član 91.

Natpisna pločica sadrži najmanje ove podatke:



1) tvrtku odnsono ime proizvođača;

2) tvornički broj posude;

3) razred posude;

4) godinu proizvodnje;

5) najveći radni tlak u svakome radnom prostoru u barima;

6) najveću temperaturu u svakome radnom prostoru, u ° C;

7) obujam svakoga radnog prostora u dm3 ili m3;

8) oznaku toplinske obrade posude.

Član 92.

Na tijelu se posude, osim natpisne pločice, utiskuje tvornički broj posude. Visina slova i brojeva je najmanje 10 mm, a dubina 0,5 mm.

Na višedjelnim posudama tvornički se broj utiskuje na pogodnom mjestu svakog dijela.

VII. OBAVEZNA POVREMENA TEHNIČKA KONTROLA

Član 93.

U toku proizvodnje, prije stavljanja u upotrebu i u toku upotrebe, posude na koje se odnosi ovaj pravilnik pregledaju se i ispituju pod nadzorom nadležnoga

inspekcijskog organa.

Član 94.

Stabilne tlačne posude na koje se odnosi ovaj pravilnik podvrgavaju se:

1) pregledu konstrukcije;

2) prvom ispitivanju tlakom;

3) ispitivanju tlakom u eksploataciji;

4) unutrašnjem pregledu;

5) vanjskom pregledu;

6) izvanrednom pregledu.



Član 95.

Konstrukcija tlačne posude pregleda se nakon potpuno završene izrade kod

proizvođača posude, a iznimno nakon montaže ako posuda nije mogla biti potpuno završena kod proizvođača te kad se na mjesto montaže doprema u

dijelovima.

Član 96.

Pregledom konstrukcije posude, koji se obavlja izvan i iznutra na neobojenoj i neizoliranoj posudi, utvrđuje se da li upotrijebljeni materijal i cjelokupna izrada

posude odgovara odredbama ovog pravilnika o uvjetima konstrukcije, proračunima i dokumentaciji.

Pri pregledu iz stava 1. ovog člana provjeravaju se:

1) glavne dimenzije posude, mjesto revizionog otvora, prolazi, priključci, stope i

montaža pojedinih dijelova prema dokumentaciji;

2) utisnute oznake ugrađenog materijala;

3) zavareni spojevi i njihova valjanost;

4) dokumentacija toplinske obrade;

5) oznake (žig) zavarivača i njihova stručna osposobljenost;

6) podaci na natpisnoj pločici posude;

7) postupak ispitivanja.

Član 97.

Proizvođač tlačne posude za obavljanje pregleda konstrukcije posude osigurava

tehničku dokumentaciju što je utvrđena propisom o hrvatskim normama za istovrsni postupak obrade i oblik tehničke dokumentacije za tlačne posude.

Član 98.

Prvo ispitivanje stabilnih tlačnih posuda tlakom obavlja se kod proizvođača ili na

mjestu ugradnje ako je posuda isporučena u dijelovima a sastavljena na mjestu upotrebe.

Član 99.

Tlačne posude u eksploataciji ispituju se na mjestu njihove upotrebe.



Član 100.

Redovno, periodično ispitivanje tlakom posuda u eksploataciji mora se obaviti

najkasnije do konca šeste godine od posljednjeg ispitivanja, ako propisima o tehničkim normativima za određivanje vrste tlačnih posuda nije drugačije

određeno.

Član 101.

Unutrašnji pregled tlačnih posuda obavlja se svake treće godine, prije svakog ispitivanja tlakom, uz obaveznu pripremu za unutrašnji pregled, koja je ista kao i

za ispitivanej tlakom.

Prije početka unutrašnjeg pregleda posuda se mora slijepim prirubnicama ili čeličnim ulošcima odvojiti od svih dovoda radne tvari, a pogodnom se metodom

mora ustanoviti je li unutrašnjost posude očišćena i provjetrena, osobito ako je riječ o otrovnoj ili eksplozivnoj radnoj tvari koja u nedopuštenim koncentracijama može izazvati katastrofu.

Član 102.

Pri unutrašnjem pregledu kontrolira se stanje stijenki posude, varova, zakovica,

sprežnjaka i ostalih veza, priključaka itd. te utjecaj radne tvari na posudu.

Član 103.

Ako nije moguće obaviti unutrašnji pregled posude umjesto tog pregleda može se obaviti ispitivanje tlakom, uz istovremenu kontrolu debljine materijala i

zavarenih spojeva metodama bez razaranja.

Član 104.

Vanjski pregled tlačnih posuda obavlja se za posude razreda I. i II. - svake godine, razreda III - svake druge godine, a razreda IV - svake treće godine.

Pregled nije obavezan u godini u kojoj je obavljeno ispitivanje tlakom ili unutrašnji pregled.

Član 105.

Pri vanjskom pregledu kontrolira se i:

1) opće stanje prostorije u kojoj se nalazi tlačna posuda;

2) stanje cjelokupnoga tlačnog postrojenja;

3) funkcioniranje sigurnosne opreme.

Član 106.



Izvanredni pregledi obavljaju se na način i po postupku kao i redovni pregledi, u

ovim slučajevima:

1) ako je tlačna posuda bila izvan pogona više od dvije godine;

2) ako je tlačna posuda premještena;

3) ako ako postoji sumnja da je postrojenje toliko oštećeno da postoji opasnost za ljude i imovinu;

4) ako je posuda oštećena, pa su potrebni popravci: zavarivanje na stijenkama posude, zamjena više od 15% ukupnog broja sprežnjaka ili vijaka, izmjena jednog dijela posude, zamjena više od 50% cijevi cijevnog registra odnosno

izmjena više od 25% zakovica u jednom sastavu;

5) ako su na površinama posude primijećena razvlačenja, napukline, zarezi i dr.;

6) ako jedan od redovnih pregleda nije dao zadovoljavajuće rezultete.

VIII. MONTAŽA

Član 107.

Tlačna posuda mora biti tako postavljena da se omogući pristup svim dijelovima, pregled, remont i čišćenje s unutrašnje i s vanjske strane.

Član 108.

Za sigurno opsluživanje, pregled i remont posuda moraju biti izgrađene galerije i

stubišta, tako da se ne umanjuje otpornost i stabilnost posude.

Član 109.

Vanjska površina tlačnih posuda izrađenih od čelika, osim od nerđajućeg čelika, mora biti zaštićena od korozije.

Član 110.

Tlačna se posuda može ugrađivati samo na temelju tehničke dokumentacije postrojenja u čijem se sastavu posuda upotrebljava. Dokumentacija mora sadržati točnu shemu postrojenja s tokovima i parametrima radnih tvari,

presjecima cjevovoda, nazivnim otvorima i nazivnim tlakovima ugrađene armature, mjernim, regulacionim i sigurnosnim uređajima.



IX. MJERE ZA SIGURNU UPOTREBU POSUDA

Član 111.

Tlačna se posuda ne smije staviti u promet odnosno isporučiti niti upotrebljavati

ako nema tehničku dokumentaciju što je utvrđena propisom o hrvatskoj normi za istovrsni postupak obrade i oblik tehničke dokumentacije za tlačne posude.

Član 112.

Na pogodnom, vidljivom mjestu prostora u kojem se nalazi postrojenje u sastavu

kojeg je tlačne posuda čija sadržina može izazvati štetne posljedice za okolinu, moraju biti istaknuta uputstva i postupak za poduzimanje hitnih mjera u slučaju izvanrednog događaja.

Član 113.

Ako se zapazi da je rad manometra na tlačnoj posudi neispravan, rukovalac posude mora odmah obaviti kontrolu i zahtijevati eventualnu zamjenu manometra neovisno o propisanim rokovima kontrole.

Član 114.

Ako dođe do eksplozije ili nesreće, pogon se mora odmah obustaviti, i to na takav način da ne uzrokuje veću materijalnu štetu ili ne ugrozi život i zdravlje ljudi.

Član 115.

Ako se promijeni mjesto postavljanja posude, obavi rekonstrukcija, remont i

popravak, izmijene tlačni dijelovi i obavi redovni i izvanredni pregled, u tehničku se dokumentaciju unose odgovarajući podaci, s dokazima.

X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 116.

Na posude koje su stavljene u pogon prije dana stupanja na snagu ovog

pravilnika te na posude koje su u izradi ili su pripremljene za izradu primjenjivat će se propisi koji su važili do dana stupanja na snagu ovog pravilnika, osim u

pogledu periodičnih pregleda. ispitivanja i sigurnosnih mjera koje se moraju provoditi prema odredbama ovog pravilnika.

Član 117.



Za sve tlačne posude koje su izrađene prije dana stupanja na snagu ovog

pravilnika mora se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, obaviti kontrolni proračun čvrstoće prema čl. 6. do 9. ovog pravilnika.

Član 118.

Na dan stupanaj na snagu ovog pravilnika prestaje važiti član 3a. tehničkih

propisa za izradu i upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova, parnih posuda, pregrijača pare i zagrijača vode (Dodatak "Službenog lista", br. 7/57. i 3/58. i

"Službeni list", br. 56/72.) koji su sastavnim dijelom Pravilnika o tehničkim propisima za izradu i upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova, parnih sudova, pregrijača pare i zagrijača vode ("Službeni list", br. 7/57. i 3/58. i "Službeni list",

br. 56/72.).

Član 119.

Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka dva mjeseca od dana objave u "Službenom listu".

pravilnik o tehniČkim normativima za stabilne · pdf filekrižna 18, abeceda zaštite...

Documents