PRAVILNIK O STUDIJIMA

Zagreb, 20. srpnja 2017.

Na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i odredbe članka 36. Statuta

Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, Stručno vijeće na sjednici održanoj

20. srpnja 2017. donijelo je

PRAVILNIK O STUDIJIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Uvodna odredba

Ovim se Pravilnikom o studijima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje ustrojavanje, izvođenje i

pohađanje nastave na preddiplomskome stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju

Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment (u daljnjem tekstu: Bernays). Njime

se pobliže određuju vrste i razine studija, uvjeti upisa na studij, trajanje studija, status studenata,

upis u višu godinu studija, uvjeti prijelaza, polaganje ispita, završetak studija i druga pitanja vezana

uz ustroj i izvedbu preddiplomskoga i diplomskoga studija.

Rad na Bernaysu temelji se na načelima Etičkoga kodeksa Bernaysa. Pojmovi koji se koriste u

ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira na to koriste li se u ženskome ili muškome

rodu, obuhvaćaju na jednak način ženski i muški rod.

II. STUDIJI

Članak 2.

Vrste i razine studija

Visoko se obrazovanje na Bernaysu provodi na stručnim studijima.

Stručni studiji izvode se na dvjema razinama:

1. preddiplomski stručni studij (u daljnjem tekstu: preddiplomski studij),

2. specijalistički diplomski stručni studij (u daljnjem tekstu: diplomski studij).

Bernays ustrojava i izvodi preddiplomski i diplomski studij iz područja društvenih znanosti.

Članak 3.

Trajanje studija

Preddiplomski studij na Bernaysu izvodi se tri godine.

Do kraja preddiplomskoga studija student mora prikupiti najmanje 180 ECTS bodova.

Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te za obavljanje određenih stručnih

poslova u odnosima s javnošću.

Diplomski se studij na Bernaysu izvodi dvije godine.

Do kraja diplomskoga studija student mora prikupiti najmanje 120 ECTS bodova.

Ukupan broj bodova koji se stječe na preddiplomskome i diplomskome studiju iznosi najmanje

300 ECTS bodova.

Diplomski studij osposobljava studente za obavljanje složenijih poslova u odnosima s javnošću i

komunikacijskome menadžmentu te srodnim profesijama (marketinške komunikacije).

Članak 4.

Studijski program

Stručni studij ustrojava se sukladno studijskome programu temeljem Dopusnice Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta:

- Klasa: UP/I-602-04/10-12/00001, Urbroj: 533-20-15-0025 od 14. listopada 2015., za

izvođenje preddiplomskog stručnog studija Komunikacijski menadžment i specijalističkog

diplomskog stručnog studija Upravljanje odnosima s javnošću.

- Klasa: UP/I-602-04/17-13/00004, Urbroj: 533-20-17-0004 od 4. srpnja 2017., za izvođenje

preddiplomskog stručnog studija Menadžment i marketing turističke destinacije

- Klasa: UP/I-602-04/17-13/00005, Urbroj: 533-20-17-0004 od 4. srpnja 2017., za izvođenje

specijalističkog diplomskog stručnog studija Upravljanje doživljajem u turizmu.

Bernays ima pravo izmjene i dopune studijskih programa za koje su im nadležna tijela izdala

Dopusnicu, sukladno Zakonu o osiguranju kvalitete i Zakonu o znanosti i visokome obrazovanju.

Izmjene i dopune studijskoga programa preddiplomskoga i diplomskoga studija moraju biti

donesene i objavljene na internetskoj stranici najmanje mjesec dana prije početka nove akademske

godine.

Članak 5.

Izvedbeni plan nastave

Studij se izvodi prema Izvedbenome planu nastave koji donosi Stručno vijeće Bernaysa za svaku

akademsku godinu na koju se Izvedbeni plan nastave odnosi.

Izvedbeni plan nastave javan je i usklađen s važećim propisima.

Bernays može neke studije na osnovi posebnoga ugovora izvoditi u suradnji s drugim visokim

učilištima i znanstvenim ustanovama.

Članak 6.

Provedbeni dokumenti

Provedbeni dokumenti o studiju uključuju:

1. Informacijski paket,

2. Prijepis ocjena,

3. Dopunsku ispravu o studiju.

Informacijski paket jest katalog kolegija. Njegov je cilj olakšati razumijevanje i usporedbu

obrazovnih programa te dati potpune informacije o obrazovnim profilima, kolegijima i sustavu

studiranja. Informacijski se paket izrađuje na hrvatskome i engleskome jeziku i objavljuje na

internetskoj stranici Bernaysa.

Prijepis ocjena dokument je na hrvatskome i engleskome jeziku kojim Bernays, kao samostalna

visoka škola, pruža detaljne podatke o realiziranome programu (iskazanom ECTS bodovima za

svaki kolegij) i postignutim rezultatima studenta. Uspjeh studenta iskazuje se na osnovi domaćeg

sustava ocjenjivanja.

Dopunska isprava o studiju javna je isprava na hrvatskome i engleskome jeziku koja se prilaže

diplomi ili drugom dokumentu o završenoj određenoj razini visokoga obrazovanja u svrhu pružanja

detaljnoga uvida u razinu studija, prirodu i sadržaj studija te sustav i pravila studiranja na Bernaysu.

Sadržaj Dopunske isprave o studiju propisuje ministar znanosti, obrazovanja i sporta, a njezin oblik

propisuje Stručno vijeće.

III. STUDENTI

Članak 7.

Stjecanje statusa studenta

Sukladno Statutu student može biti redovni, izvanredni ili gostujući student.

Osoba stječe status studenta upisom na Bernays.

Na Bernaysu osoba može studirati u statusu redovnoga studenta, izvanrednoga studenta i studenta

gosta.

Članak 8.

Redovni student

Redovni su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici.

Status redovnoga studenta može imati osoba najdulje do navršene 26. godine života, odnosno do

isteka akademske godine u kojoj student navršava 26. godinu života.

Redovni student koji stupa u radni odnos prelazi u status izvanrednoga studenta.

Redovni student može zatražiti promjenu statusa i nastaviti studij kao izvanredni student. O

promjeni statusa odlučuje prodekan za nastavu, a rješenje novog statusa izdaje tajnik.

Članak 9.

Izvanredni student

Izvanredni su oni studenti koji studijski program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži

specifičan program. Izvanredni student može zatražiti promjenu statusa i nastaviti studij kao

redovni student ako nije u radnome odnosu i ispunjava uvjet iz točke 2. članka 8. ovoga Pravilnika.

O promjeni odlučuje prodekan za nastavu, a rješenje novog statusa izdaje tajnik.

Članak 10.

Vrhunski sportaši i umjetnici, gostujući student

Prava i obveze redovnoga studenta koji ima status vrhunskog sportaša ili umjetnika definirana su

Ugovorom o obrazovanju koji student sklapa pri upisu studija ili upisu u višu godinu studija.

Student koji ima status vrhunskoga sportaša dužan je na početku svake akademske godine

studentskoj referadi dostaviti novo rješenje Hrvatskog olimpijskog odbora ili Olimpijskog odbora

matične države o kategorizaciji sportaša.

Student koji tijekom studija izgubi status vrhunskoga sportaša ima ona prava i obveze koje imaju

svi ostali redovni studenti.

Gostujući student jest student druge visoke škole ili veleučilišta koji u okviru programa razmjene

studenata upisuje dijelove studijskoga programa na Bernaysu sukladno posebnom ugovoru.

Status studenta gosta u pravilu traje jedan semestar, a najdulje jednu akademsku godinu.

Prava i obveze gostujućeg studenta, način podmirivanja troškova njegova studija, mogućnost

nastavka studija na visokome učilištu i druga pitanja vezana uz status studenta gosta, uređuju se

ugovorom s drugom visokom školom ili veleučilištem.

Članak 11.

Školarina i Ugovor o obrazovanju

Odluku o visini školarine studija donosi Upravno vijeće i ona se javno objavljuje na mrežnim

stranicama Bernaysa te u natječaju za upis studenata.

Dekan može pojedinom studentu odobriti umanjenje iznosa školarine sukladno poslovnoj politici

koju donosi Upravno vijeće, i to ako se radi o:

1. izvrsnim studentima prema posebnom aktu koji donosi Stručno vijeće;

2. studentima koji su dobili javno priznanje ili nagradu u odnosima s javnošću ili marketinškoj

komunikaciji;

3. studentima diplomskoga studija ako su upisani u većem broju, a prvostupnici su s istog visokog

učilišta iz komunikacijskih znanosti ili ekonomije;

4. prvostupnicima Bernaysa;

5. ako dvoje ili više studenata iz iste obitelji pohađa Bernays;

6. priznavanju više od 15 ECTS bodova;

7. ostalim osobama prema posebnoj odluci dekana.

Sa svim studentima koji upišu studij na Bernaysu sklapa se Ugovor o obrazovanju.

Ugovorom o obrazovanju utvrđuje se status studenta, visina školarine, uzajamna prava i obveze

tijekom studiranja i druga pitanja od važnosti za ugovorne strane.

Članak 12.

Povrat školarine

Student ima djelomično pravo na povrat već uplaćene školarine ako tijekom studija odustane od

studija ili se ispiše. Povrat školarine računa se u omjeru održanoga broja nastave tijekom semestra

i akademske godine.

Student može zatražiti povrat uplaćene školarine za 10 % manipulativnih troškova ako se zbog

opravdanih razloga ispiše s Bernaysa prije početka akademske godine.

Student nema pravo povrata školarine za tekuću akademsku godinu ako zahtjev za ispisom podnese

nakon službenoga početka ljetnoga semestra.

Ispis studenta sa studija tijekom trajanja akademske godine koju je student upisao ne oslobađa ga

obveze uplate predviđene školarine.

Članak 13.

Prava i obveze studenata

Prava i obveze studenta su:

1. redovito pohađati nastavu, izvršavati obveze predviđene studijskim programom i Izvedbenim

planom nastave te općim i pojedinačnim aktima Bernaysa,

2. sudjelovati u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika onako kako je predviđeno općim i

pojedinačnim aktima Bernaysa,

3. upisivati viši semestar ili godinu studija ako su ispunjene sve obveze utvrđene studijskim

programom i Izvedbenim planom nastave,

4. polagati ispite kroz ishode učenja na način i u rokovima kako je to određeno općim i

pojedinačnim aktima Bernaysa,

5. dovršiti studij prema upisanome studijskom programu.

Student ima pravo:

1. na kvalitetan studij i obrazovni proces prema odgovarajućem studijskom programu,

2. na kvalitetu nastavničkoga kadra,

3. na slobodu mišljenja i iskazivanja stajališta,

4. na sudjelovanje u znanstvenim i stručnim projektima sukladno svojim mogućnostima i

potrebama Bernaysa,

5. na upis kolegija i polaganje ispita iz tih kolegija na drugim stručnim studijima prema vlastitome

izboru, a radi stjecanja dopunskih znanja,

6. na konzultacije,

7. na odabir mentora za izradu završnoga rada, odnosno diplomskoga rada,

8. na korištenje knjižnice i ostalih resursa kojima raspolaže Bernays,

9. na sudjelovanje u odlučivanju na Bernaysu sukladno Statutu Bernaysa, Statutu Studentskog

zbora Bernaysa, Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama,

10. na uvid u opće akte Bernaysa,

11. na prilagodbu nastave i nastavnih sadržaja njegovim sposobnostima i potrebama ako to

njegovo psihofizičko stanje zahtijeva,

12. na metodičku, didaktičku i psihološku potporu te druge oblike savjetodavne potpore sukladno

općim i pojedinačnim aktima Bernaysa,

13. na organizirane sportske aktivnosti s ciljem skladnoga individualnog psihofizičkoga razvitka,

14. na sudjelovanje u radu studentskih organizacija na Bernaysu sukladno njihovim pravilima,

15. na podnošenje pritužbi u slučaju povrede nekog od njegovih prava prodekanu za nastavu, a

koji je dužan obavijestiti o tome nadležne osobe ili tijela Bernaysa.

Redovni studenti imaju pravo na zdravstveno osiguranje te druga prava koja stječu u skladu s

posebnim propisima koje se odnose na privatna visoka učilišta.

Student ima obveze:

1. poštivati opće akte Bernaysa,

2. čuvati ugled i dostojanstvo Bernaysa, drugih studenata, nastavnika i drugih pripadnika

akademske zajednice,

3. ponašati se na stručnoj praksi sukladno Etičkom kodeksu Bernaysa te ostalim općim i

pojedinačnim aktima Bernaysa.

Članak 14.

Gubitak dijela prava redovnih studenata

Prava redovnih studenata utvrđuju se stečenim ECTS bodovima, i to u trenutku upisa sljedeće

akademske godine. Postignuta razina tih prava vrijedi do kraja upisane akademske godine.

Članak 15.

Prestanak statusa studenta

Status studenta prestaje:

1. završetkom studija,

2. kada ne upiše sljedeći semestar, odnosno akademsku godinu u za to predviđenome roku,

3. ispisom sa studija s danom izdavanja ispisnice,

4. ako u dvjema akademskim godinama zaredom nije stekao ukupno najmanje 30 ECTS bodova,

5. isključenjem na temelju stegovne odluke Stegovnoga suda koju izvršava Stručno vijeće

Bernaysa s danom kada rješenje o isključenju postane pravomoćno,

6. istekom vremena dvostruko duljega od propisanog trajanja studija, s time da se u vrijeme

trajanja studija ne uračunava vrijeme mirovanja obveza studenta,

7. ako ne položi ispit na način utvrđen člankom 53. ovoga Pravilnika.

Studentu koji se dobrovoljno ispisao sa studija izdaje se ispisnica s naznakom vremena studiranja,

ukupno stečenim ECTS bodovima te popisom položenih ispita s pripadajućim ishodima učenja,

ECTS bodovima i postignutim ocjenama. O ispisu se unosi bilješka u studentsku ispravu.

Studentu koji je ispisan sa studija na temelju stegovne odluke izdaje se ispisnica s naznakom

vremena studiranja, ukupno stečenim ECTS bodovima, popisom položenih ispita s pripadajućim

ishodima učenja, ECTS bodovima i postignutim ocjenama te razlogom pokretanja stegovnoga

postupka i donesenom stegovnom odlukom.

Podaci o ispisu i razlozima pokretanja stegovnoga postupka i donesena stegovna odluka unosi se

u studentsku ispravu.

Osoba koja je izgubila status studenta ne može upisati i nastaviti studij po istome studijskom

programu na Bernaysu.

Osoba iz stavka 1. točke 5. ovog članka koja je izgubila status studenta nema pravo nastavka studija

ni ponovnog upisa studija na Bernays.

Članak 16.

Ispis sa studija i ispisnica

Student ima pravo ispisati se sa studija podnošenjem molbe za ispis studentskoj referadi.

Prije podnošenja molbe student je dužan podmiriti sve financijske obveze prema Bernaysu

sukladno Ugovoru o obrazovanju, vratiti zadužene knjige i opremu, a dokaz o tome je dužan

priložiti uz molbu za ispis.

Pri ispisivanju sa studija studentu se izdaje ispisnica kao što je to određeno stavcima 2. i 3.

prethodnoga članka.

Ispisnica sadrži:

1. naziv visokoga učilišta,

2. ime i prezime studenta kojem se ispisnica izdaje,

3. naziv studija i studijsku godinu u koju je student bio upisan,

4. akademsku godinu studija u kojoj je student zadnje bio upisan,

5. popis položenih ispita,

6. ocjene položenih ispita te ECTS bodove položenih ispita.

Iznimno za studente iz stavka 3. prethodnoga članka u ispisnicu se unose i razlozi pokretanja

stegovnoga postupka te stegovna odluka.

Studentu se neće izdati ispisnica prije podmirenja svih dospjelih financijskih obveza prema

Bernaysu.

Članak 17.

Studentska isprava

Studentska isprava se izdaje studentu prilikom upisa na Bernays i njome student dokazuje svoj

status.

U slučaju gubitka ili oštećenja studentske isprave, a na zahtjev studenta izdat će se duplikat

studentske isprave uz prethodnu objavu oglasa o gubitku isprave. Troškove izdavanja duplikata

studentske isprave snosi student.

Članak 18.

Iznimno uspješni studenti

Status iznimno uspješnoga studenta utvrđuje dekan na prijedlog prodekana za nastavu ili pročelnika

katedre. Status iznimno uspješnoga studenta priznaje se studentu koji je ostvario 60 ECTS bodova

prema nastavnome planu i programu upisanoga studija i kumulativno ispunjava najmanje tri

sljedeća kriterija:

1. redovito upisivanje viših godina studija i zadržavanje prosjeka ocjena najmanje 4,50 tijekom

upisanih godina studija,

2. da je dobitnik Dekanove nagrade, nagrade Hrvatske udruge za odnose s javnošću ili Hrvatske

udruge komunikacijskih agencija,

3. da je dobitnik nagrade studentskog projekta priznatih strukovnih organizacija,

4. da je dobitnik nagrade za uspješno vođenje i realizaciju projekta odnosa s javnošću za vrijeme

prakse kod nekih od partnerskih institucija,

5. da je bio uspješan demonstrator kojeg je predmetni nastavnik pozitivno ocijenio,

6. da je autor ili koautor znanstvenoga ili preglednoga rada u znanstvenome časopisu ili

recenziranome zborniku radova.

Iznimno uspješnom studentu dekan Bernaysa na prijedlog prodekana za nastavu može odobriti

završetak studija u vremenu kraćem od propisanoga trajanja studija, odnosno prodekan mu može

odobriti upis više od 36 ECTS bodova po semestru.

Iznimno uspješnom studentu može se umanjiti iznos školarine u sljedećoj akademskoj godini

studija.

Student koji želi utvrditi status iznimno uspješnoga studenta podnosi dekanu molbu za utvrđivanje

statusa zajedno s dokazima o ispunjavanju kriterija navedenih stavkom 1. ovoga članka.

Članak 19.

Pravo na mirovanje studentskih obveza

Pravo na mirovanje studentskih obveza student(ica) ima:

1. za vrijeme trudnoće,

2. do godine dana starosti djeteta (ova odredba odnosi se jednako na studente očeve kao i na

studentice majke),

3. za vrijeme služenja vojnoga roka,

4. za vrijeme bolesti koja studenta sprječava u uspješnome studiranju tijekom akademske godine

u trajanju od najmanje tri mjeseca,

5. za vrijeme međunarodne razmjene ako ona traje duže od 30 dana, a tijekom koje student ne

stječe ECTS bodove,

6. iz drugih opravdanih razloga.

Odluku o pravu na mirovanje studentskih obveza donosi prodekan za nastavu na osnovi pisane

molbe studenta na temelju ovoga članka i akata Bernaysa.

Student mora podnijeti pisani zahtjev te priložiti dokumentaciju o opravdanim razlozima za

pokretanje postupka mirovanja studentskih obveza prodekanu za nastavu u roku 60 dana od dana

prestanka pohađanja nastave. Pod vjerodostojnom dokumentacijom smatra se potvrda o

nemogućnosti ispunjavanja studentskih obveza koju je izdala nadležna ustanova.

S obzirom na razloge pokretanja postupka mirovanja studentskih obveza prodekan za nastavu

može odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne godine. Student ima pravo

na mirovanje studentskih obveza do najviše dvije godine na preddiplomskome studiju, odnosno

najviše tri semestara na diplomskome studiju.

Ako nakon isteka roka određenoga stavkom 4. ovog članka i dalje postoje razlozi za mirovanje

studentskih obveza, prodekan za nastavu može na temelju uvida u novodostavljenu dokumentaciju

odrediti novi rok mirovanja studentskih obveza.

Za vrijeme trajanja mirovanja studentskih obveza student može polagati ispite za koje ima

ispunjene uvjete.

Ako se studijski program izmijenio tijekom vremena mirovanja studentskih obveza, student mora

položiti razlikovne ispite i ispuniti druge obveze koje su uvedene izmjenama studijskoga programa.

Vrijeme mirovanja studentskih obveza ne računa se u ukupno trajanje studija.

Članak 20.

Stegovna odgovornost studenta

U slučaju povrede Statuta, Pravilnika o ustroju i djelovanju Bernaysa ili ovoga Pravilnika protiv

studenta se pokreće stegovni postupak sukladno Etičkome kodeksu Bernaysa.

IV. UPIS NA STUDIJ

Članak 21.

Upisne kvote

Upisne kvote za upis studenata u prvu godinu preddiplomskoga i diplomskoga studija na prijedlog

Stručnoga vijeća utvrđuje Upravno vijeće Bernaysa.

Članak 22.

Natječaj za upis

Upis na studij provodi se na temelju javnoga natječaja koji raspisuje Upravno vijeće u skladu sa

Statutom.

Natječaj za upis u prvu godinu preddiplomskog studija raspisuje Upravno vijeće najmanje šest

mjeseci prije početka nastave.

Natječaj za upis u prvu godinu diplomskoga studija raspisuje Upravno vijeće najmanje mjesec dana

prije početka nastave.

Sadržaj natječaja za upis u prvu godinu studija na Bernaysu sadrži podatke o:

1. uvjetima upisa,

2. broju raspoloživih mjesta po studijima i statusu studenata (redovni/ izvanredni student),

3. podatke o razredbenome postupku i podnošenju prijave za sudjelovanje u razredbenome

postupku,

4. kriterijima selekcije (vrsta završene srednje škole, odnosno vrsta završenoga studija, uspjeh u

prethodnome školovanju, uspjeh na razredbenome ispitu i dr.),

5. rokove za upis,

6. ostale relevantne podatke.

Članak 23.

Razredbeno povjerenstvo za upis na preddiplomski i diplomski studij

Razredbeno povjerenstvo čine tri nastavnika u nastavnome zvanju.

Predsjednik Razredbenoga povjerenstva mora biti prodekan ili pročelnik katedre.

Članove i predsjednika Razredbenoga povjerenstva imenuje Stručno vijeće na prijedlog dekana.

Razredbeno povjerenstvo obavlja pripremu i provedbu razredbenoga postupka za upis na

preddiplomski i diplomski studij.

Razredbeno povjerenstvo podnosi izvješće o rezultatima upisa studenata Stručnomu vijeću.

Članak 24.

Pravo prijave na natječaj za upis na preddiplomski studij

Pravo prijave na natječaj za upis na preddiplomski studij imaju osobe koje su završile

srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i s položenom državnom

maturom. Iznimno pravo upisa imaju osobe sa završenom srednjom školom koje su položile

razredbeni ispit.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji završavaju srednju školu, ali još nisu položili državnu

maturu, ali do zadnjega upisnog roka moraju završiti srednjoškolsko obrazovanje.

Članak 25.

Pravo prijave na natječaj za upis na diplomski studij

Pravo prijave na natječaj za upis na diplomski studij imaju:

1. osobe koje su završile preddiplomski stručni ili sveučilišni studij,

2. osobe koje su završile diplomski specijalistički stručni ili sveučilišni studij,

3. osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij,

4. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni ili stručni studij ustrojen sukladno zakonskim

propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju i imaju odgovarajuću potvrdu matičnog visokog učilišta o izjednačavanju stečenog

stručnog naziva prvostupnika struke.

Pravo prijave na natječaj za upis na diplomski studij i pravo pristupa razredbenomu postupku ima

pristupnik kojem je preostala najviše obrana završnoga rada i 12 ECTS bodova do završetka

preddiplomskoga studija.

Članak 26.

Razredbeni postupak za upis na preddiplomski i diplomski studij

Izravni upis na preddiplomski studij ostvaruju kandidati na temelju položene državne mature.

Izbor između kandidata za upis na preddiplomski studij bez položene državne mature obavlja se

razredbenim postupkom.

Razredbenim postupkom za upis u preddiplomski studij vrednuje se uspjeh u srednjoj školi za sva

četiri razreda, test znanja opće kulture i hrvatskoga jezika, motivacijski razgovor s kandidatom i

pisani test ili razgovor na engleskome jeziku.

Upravno vijeće na prijedlog Stručnoga vijeća donosi Odluku o uvjetima upisa na prvu godinu

preddiplomskoga studija Bernaysa.

Osoba koja nije prošla razredbeni prag ne ostvaruje pravo na upis.

Razredbenim se postupkom za upis u diplomske studije vrednuje:

1. prosjek ocjena na prethodno završenoj razini visokoga obrazovanja,

2. broj prikupljenih ECTS bodova na prvoj razini studija,

3. duljina trajanja prethodno završene razine studija.

Razredbeni postupak pobliže se uređuje posebnim Pravilnikom.

Članak 27.

Pravo prigovora

Kandidat za upis na studij isključivo na osobni zahtjev ima pravo uvida u rezultate razredbenoga

postupka i ostalu natječajnu dokumentaciju.

Kandidat ima pravo podnijeti prigovor na provedbu razredbenoga postupka u roku 24 sata od

trenutka objavljivanja rezultata razredbenoga postupka.

Razredbeno povjerenstvo dužno je razmotriti prigovor kandidata u roku 24 sata od trenutka

zaprimanja prigovora.

Ako kandidat nije zadovoljan odgovorom Razredbenoga povjerenstva, ima pravo u roku 24 sata

od trenutka zaprimanja odgovora Razredbenoga povjerenstva podnijeti ponovljeni prigovor

dekanu, odnosno u njegovu odsustvu prodekanu za nastavu.

Dekan odnosno prodekan za nastavu dužni su odgovoriti kandidatu u roku 24 sata od trenutka

zaprimanja prigovora.

Odgovor dekana odnosno prodekana za nastavu smatra se konačnim i obvezujućim i nakon njega

više nije moguće podnositi prigovore.

Članak 28.

Pravo na upis u prvu godinu preddiplomskoga studija

Upis na preddiplomski studij provodi se nakon završenoga postupka testiranja i upisnoga roka te

utvrđivanja rang-liste kandidata. Pravo prvenstva pri popunjavanju upisne kvote (rang-liste) imaju

osobe koje se javljaju na ranije upisne rokove, a unutar pojedinoga upisnog roka kandidati koji

ostvaruju izravan upis.

Osoba ostvaruje pravo na upis u prvu godinu preddiplomskoga studija ako je prešla razredbeni

prag, a sukladno rang-listi.

Osoba koja nije prešla razredbeni prag nema pravo na upis u prvu godinu preddiplomskoga studija.

Osoba koja je ostvarila pravo na upis mora se upisati u roku predviđenome za upis koji je objavljen

na oglasnoj ploči i internetskoj stranici Bernaysa jer u protivnome gubi pravo na upis.

Članak 29.

Pravo na upis u prvu godinu diplomskoga studija

Osoba ostvaruje pravo na upis na diplomski studij sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenima u

natječaju za upis studenata u prvu godinu diplomskoga studija i ako je priložila potpunu

dokumentaciju o završenome studiju preddiplomskoga ili diplomskoga stručnog studija,

dodiplomskoga ili integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija.

Izravni upis ostvaruju prvostupnici studijskih programa iz informacijskih i komunikacijskih

znanosti, ekonomije i politologije do upisne kvote koja je određena natječajem.

Pravo na upis ostvaruju prvostupnici studijskih programa ostalih znanstvenih ili umjetničkih

područja ako nije ispunjena kvota te uz ispunjenje najmanje dvaju uvjeta:

1. prosjek ocjena na preddiplomskome ili diplomskome studiju najmanje 3,60,

2. položeni razredbeni ispit za diplomski studij iz općeg znanja, hrvatskoga i engleskoga

jezika,

3. preporuke dvaju nastavnika matične ili srodne institucije,

4. da su u radnome odnosu najmanje pet godina od kojih najmanje dvije godine u

odnosima s javnošću, marketingu, novinarstvu, turizmu ili na upravljačkim dužnostima.

Prelazak s drugog diplomskoga studija moguć je sa studijskih programa koji pripadaju

znanstvenome polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, ekonomije ili politologije.

Upisnim postupkom mora se nedvojbeno utvrditi da je kandidat na preddiplomskome studiju

ostvario najmanje 180 ECTS bodova.

Pravo prvenstva pri popunjavanju upisne kvote (rang-liste) imaju studenti koji se javljaju na ranije

upisne rokove, a unutar pojedinog upisnog roka kandidati koji ostvaruju izravni upis sukladno

stavku 4. točki 2., a zatim točki 3. ovog članka.

Strani državljani i osobe bez državljanstva koje nisu trajno naseljene u Republici Hrvatskoj upisuju

se na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani uz potrebnu nostrifikaciju dokumenata

o završenome prethodnom obrazovanju.

Državljani zemalja Europske unije upisuju se pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani.

Dekan može odobriti uvjetni upis kandidata koji još nije obranio završni rad na preddiplomskome

studiju uz uvjet da u roku 30 dana od početka nastave završi studij. Uvjetnim upisom ne mogu se

polagati kolokviji ili ispiti. U slučaju da student u uvjetnom upisu ne diplomira u zadanome roku,

studentu će se poništiti upis u diplomski studij bez prava na povrat uplaćene školarine.

Članak 30.

Obveza polaganja razlikovnih ispita

Osobe iz prethodnoga članka ovoga Pravilnika koje su ostvarile pravo na upis na diplomski studij,

a nisu završile preddiplomski studij ustrojen iz informacijskih i komunikacijskih znanosti,

ekonomije i politologije (u daljnjem tekstu: srodan), obavezne su položiti najmanje tri razlikovna

ispita iz odnosa s javnošću, komunikologije i marketinga. Može se propisati polaganje i daljnjih

razlikovnih ispita u opsegu i dinamici koju odredi Stručno vijeće Bernaysa.

V. PRIJELAZ S DRUGIH STUDIJA

Članak 31.

Pravo prijelaza studenata s drugih visokih učilišta

Prijelaz studenata sa srodnih studija istoga stupnja s visokih učilišta u Republici Hrvatskoj obavlja

se na temelju rješenja o priznavanju prikupljenih ECTS bodova (prijepis ocjena). Ispite položene

na drugom studiju moguće je priznati djelomično (prema ishodima učenja) ili u cijelosti. Ukoliko

je pojedini ispit priznat djelomično, tada će biti navedeni ishodi učenja koji su priznati, odnosno

oni koje student mora položiti na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment u

okviru određenog predmeta.

Povjerenstvo za priznavanje ispita može za osobe iz stavka 1. ovoga članka propisati prikupljanje

dodatnih ECTS bodova, odnosno ispunjavanje razlikovnih ispita prema Pravilniku o uvjetima upisa

i prijelazima s drugih studija.

Članak 32.

Uvjeti prijelaza studenata s drugih visokih učilišta

Student može podnijeti zahtjev za prijelaz u 1., 2. ili 3. godinu studija.

Student može podnijeti zahtjev za prijelaz najkasnije do 30 dana od početka nastave u akademskoj

godini. Vrijeme podnošenja zahtjeva za prijelaz posebno se navodi u kalendaru nastave i ispita koji

se objavljuje na službenim mrežnim stranicama Bernaysa.

U trenutku podnošenja zahtjeva za prijelaz u 2. godinu preddiplomskoga studija na Bernaysu

student mora imati ostvarenih najmanje 42 ECTS boda tijekom svih godina studija iz kolegija

propisanih studijskim programom i Izvedbenim planom nastave.

Ako je student koji podnosi zahtjev za prijelaz upisao 3. godinu studija u trenutku podnošenja

zahtjeva za prijelaz, mora imati stečenih najmanje 102 ECTS boda tijekom svih godina studija.

U trenutku podnošenja zahtjeva za prijelaz u 2. godinu diplomskoga studija na Bernaysu student

mora imati ostvarenih najmanje 48 ECTS bodova tijekom 1. i 2. godine studija iz kolegija

propisanih studijskim programom i Izvedbenim planom nastave.

Članak 33.

Potrebni dokumenti, odluka i upis prijelaznika

Uz zahtjev za prijelaz student je dužan priložiti prijepis ocjena s brojem prikupljenih ECTS bodova

i nastavni plan i program (silabuse) za položene kolegije sa studija, koje je ovjerilo visoko učilište

koje izvodi studij, presliku studentske isprave (indeksa) te po potrebi ostale dokumente koje

Bernays zatraži tijekom odlučivanja o prijelazu.

Odluku o prijelazu i priznavanju ispita donosi Povjerenstvo za priznavanje ispita i ECTS bodova

za prijelaznike s drugih studija. Povjerenstvo na prijedlog dekana imenuje Stručno vijeće. Prodekan

za nastavu predsjednik je Povjerenstva te ECTS koordinator.

Ispiti položeni na prethodnome matičnom visokom učilištu uvode se u evidenciju s izvornim

nazivom položenih kolegija, s izvornim ocjenama i stečenim ECTS bodovima.

Čl. 34.

Priznavanje razdoblja studija u inozemstvu

Student koji studira na visokome učilištu izvan Republike Hrvatske stječe pravo prijelaza na temelju

postupka koji je utvrdila Agencije za znanost i visoko obrazovanja (AZVO), odnosno njezin

Nacionalni ENIC/NARIC ured.

Postupak za priznavanje razdoblja studija za potrebe nastavka studiranja na preddiplomskome ili

diplomskome studiju provodi Povjerenstvo za priznavanje razdoblja studija u inozemstvu u okviru

Centra za međunarodnu suradnju Bernaysa kojeg na prijedlog voditelja Centra imenuje dekan.

Tijekom postupka za priznavanje razdoblja studija Povjerenstvo može zatražiti mišljenje, odnosno

uputu AZVO-a, tj. ENIC/NARIC ureda.

VI. NASTAVA

Članak 35.

Vrste nastave

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi (radionica) te stručne prakse.

Ostale vrste nastave su: radne grupe, studentska praksa, terenska nastava, obrazovanje na daljinu,

multimedija i mreža, pomoć studenata demonstratora, istraživački rad, samostalni zadaci te

nastavničke, tutorske i mentorske konzultacije.

Nastava pojedinog kolegija u pravilu se izvodi unutar jednog semestra.

Članak 36.

Mjesto održavanja nastave

Nastava se održava u prostorijama Bernaysa, Ratkajev prolaz 8, Zagreb.

Terenska nastava uz odobrenje prodekana za nastavu može se održavati i izvan prostorija Bernaysa.

Stručna praksa se u pravilu provodi u nastavnim radilištima organizacija s kojima Bernays ima

sklopljen sporazum o suradnji.

Nastavnici iznimno mogu od prodekana za nastavu tražiti odobrenje za izvođenje pojedinih oblika

ili dijelova nastave i izvan prostora Bernaysa ako za to ne postoje nužni i dostatni uvjeti u prostoru

Bernaysa.

Članak 37.

Obvezni kolegiji

Nastava se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija.

Obvezne kolegije student je dužan pohađati i odslušati u akademskoj godini i semestru prema

studijskome programu, odnosno Izvedbenome planu nastave.

Kolegij iz kojega nije položio ispit, odnosno ispunio sve obveze, student je dužan ponovno upisati

u studentsku ispravu (indeks) i u sljedećoj godini. Ako student nije ispunio sve obveze predviđene

kolegijem, dužan je ponovno pohađati predavanja i ispuniti uvjete za pristupanje ispitu.

Članak 38.

Izborni kolegiji

Izborne kolegije studenti izabiru sami unutar ponude izbornih kolegija svog studija prema uvjetima

dotičnog studijskog programa, odnosno Izvedbenog plana nastave.

Izborni kolegij postaje obvezan za studenta koji ga upiše. Jednom upisani izborni kolegij student je

dužan odslušati i izvršiti sve obveze s tog kolegija, uključujući i ispit prema uvjetima određenoga

studijskog programa, odnosno Izvedbenog plana nastave.

Ako student iz opravdanih objektivnih razloga (npr. kolizija u satnici) ne može izvršiti obveze

predviđene izbornim kolegijem, iznimno može odjaviti odabrani izborni kolegij u studentskoj

referadi u prva dva tjedna nastave određenoga kolegija upisanoga u tekućoj akademskoj godini.

Članak 39.

Kolegiji s drugih visokih učilišta

Student koji je upisao i položio neki kolegij na visokome učilištu u Republici Hrvatskoj s kojim

Bernays ima sklopljen Sporazum o akademskoj suradnji, može zatražiti priznavanje toga ispita pod

uvjetom da je položeni kolegij sukladan studijskome programu, odnosno Izvedbenomu planu

nastave te da za njega postoji prepoznatljiva ECTS vrijednost.

Odluku o priznavanju ECTS bodova stečenih sukladno odredbama stavka 1. ovog članka donosi

prodekan za nastavu s obzirom na ukupno potreban broj ECTS bodova za kolegije unutar

određenog studijskog programa.

Ukupan broj ECTS bodova tijekom studija iz kolegija koji se slušaju izvan studijskih programa

Bernaysa ne smije prelaziti 30 ECTS bodova na preddiplomskome i 15 ECTS bodova na

diplomskome studiju. Student može u skladu sa studijskim programom i uz odobrenje prodekana

za nastavu kao izborne kolegije upisivati kolegije drugih stručnih studija.

Članak 40.

Veličina grupe za izvođenje smjera, modula i kolegija

Obvezni kolegij izvodi se za sve polaznike studijskog programa. Iznimno, mogu se izvoditi

zajednička predavanja na obveznim kolegijima koji su istovjetni po sadržaju, ECTS bodovima i

ispitnom gradivu na dva studijska programa iste razine.

Uvjete za izvođenje kolegija pobliže propisuje Stručno vijeće za svaku akademsku godinu zasebno.

Izborni modul (skupina predmeta) na preddiplomskom studiju i studijski smjer na diplomskom

studiju izvodi se ukoliko se na modul/smjer prijavi najmanje 15 studenata.

Izborni kolegij (nastavna grupa) izvodi se ako se na kolegij prijavi najmanje 15 studenata.

Obvezni i izborni kolegij na stranome jeziku može se izvoditi s najmanje 12 studenata uz posebno

odobrenje dekana.

Maksimalan ili minimalan broj studenata može biti veći ili manji od broja utvrđenoga stavcima 3.,

4. i 5. uz posebno odobrenje dekana u slučajevima kada za to postoji opravdan razlog.

Članak 41.

Opterećenje studenata

ECTS bodovi predstavljaju brojčanu vrijednost pridodanu pojedinomu kolegiju koja označava rad

studenata potreban za ispunjavanje svih predviđenih obveza na kolegiju uključujući i polaganje

ispita, odnosno vrijeme potrebno za postizanje ciljeva programa izraženih u terminima očekivanih

ishoda učenja i stečenih kompetencija.

Redovni student u jednome semestru može upisati između 25 i 35 ECTS bodova, a sukladno

studijskomu programu.

ECTS bodovi stječu se isključivo nakon uspješnoga ispunjavanja svih predviđenih obveza i

primjene prikladnih metoda za procjenjivanje postizanja definiranih ishoda učenja.

Jedan ECTS bod u prosjeku iznosi 30 radnih sati opterećenja studenta.

Članak 42.

Pohađanje nastave

Redovni studenti dužni su redovito pohađati najmanje 70 % predavanja i 80 % vježbi.

Izvanredni studenti dužni su pohađati najmanje 50 % nastave.

Redovni i izvanredni nezaposleni studenti su dužni pohađati stručnu praksu sukladno općim i

pojedinačnim aktima Bernaysa.

Nastavnik prati redovitost pohađanja nastave. Nastavnik može odrediti studentu dodatne radnje

(seminari, vježbe) ako student ne ispunjava uvjete nazočnosti na nastavi iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Kriteriji na temelju kojih nastavnik utvrđuje redovitost pohađanja nastave javni su, a navedeni su u

Izvedbenome planu nastave i programu studija za svaki kolegij.

Potpisom predmetnoga nastavnika na kraju semestra potvrđuje se da je student pohađao nastavu i

izvršio predviđene obveze na pojedinome kolegiju. Ako student nema potpis predmetnoga

nastavnika o urednome pohađanju nastave i izvršenju svih obveza na kraju semestra, nema pravo

polaganja ispita iz toga kolegija.

Potpisom voditelja Centra za razvoj karijera i suradnju s tržištem (u daljnjem tekstu: Centar)

potvrđuje se da je student pohađao stručnu praksu i izvršio sve predviđene obveze sukladno

Izvedbenom planu te ostalim općim i pojedinačnim aktima Bernaysa.

Članak 43.

Nastavni susret, trajanje nastavnoga sata, izostanak s nastave i evidencija nastave

Jedan nastavni susret sastoji se od dvaju, triju ili iznimno četiriju nastavna sata ako je to predviđeno

studijskim programom, odnosno Izvedbenim planom nastave.

U modularnoj nastavi, a prema Izvedbenome planu, nastava može biti organizirana u dva ili više

susreta dnevno.

Jedan nastavni sat traje 45 minuta.

Izostanak s jednoga redovnog nastavnog susreta (2 sata) broji se kao jedan izostanak.

Održana nastava evidentira se u elektroničkome ili pisanome obliku prozivkom ili vlastoručnim

potpisom.

Članak 44.

Studenski demonstratori

Nastavnici predlažu studenskoga demonstratora za pojedini kolegij katedre u rokovima i prema

kriterijima propisanima općim aktom Bernaysa.

Obveza studentskoga demonstratora jest pomaganje nastavniku u izvođenju nastave ili

sudjelovanje u stručnome radu. Student demonstrator ne smije samostalno držati nastavu ili

sudjelovati u ispitivanju ostalih studenata.

Studentske demonstratore imenuje dekan na prijedlog pročelnika katedre s kojim bi student

demonstrator surađivao, najkasnije mjesec dana nakon početka nastave.

Studentski demonstrator obavlja svoj posao u pravilu bez novčane naknade.

Studentskomu demonstratoru izdaje se potvrda o odrađenoj demonstraturi nakon završetka

akademske godine tijekom koje je student bio demonstrator.

Članak 45.

Akademsko napredovanje tijekom studija

Za upis u višu godinu studija studenti moraju položiti određeni broj ECTS bodova i izvršiti obveze

iz Ugovora o obrazovanju kako slijedi:

1. za redovni upis u 2. godinu studija student mora ostvariti svih 60 ECTS bodova iz 1. godine

studija,

2. za uvjetni upis u 2. godinu preddiplomskoga odnosno diplomskoga studija student mora

ostvariti najmanje 42 boda, odnosno 48 ECTS bodova iz 1. godine studija,

3. za redovni upis u 3. godinu preddiplomskoga studija student mora ostvariti svih 120 ECTS

bodova iz 1. i 2. godine studija,

4. za uvjetni upis u 3. godinu preddiplomskoga studija student mora ostvariti svih 60 ECTS

bodova iz 1. godine studija i najmanje 42 ECTS boda iz 2. godine studija, tj. ukupno položiti

102 ECTS boda.

5. Za upis u apsolventsku godinu student mora ostvariti sve potpise i položiti najmanje 30 ECTS

bodova u završnoj godini na preddiplomskom i diplomskom studiju i prijaviti temu završnog

odnosno diplomskog rada.

Ako student nije ispunio sve obveze predviđene Izvedbenim planom nastave za taj kolegij, dužan

je ponovno odslušati kolegij.

Ako je student izvršio sve obveze osim položenog završnog ispita, dužan je u tekućoj akademskoj

godini osigurati potpis o izvršenim obvezama na tom kolegiju.

Student koji u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari najmanje 30 ECTS bodova gubi status

studenta i pravo na završetak upisanoga studija na Bernaysu.

Student može samo dva puta upisati istu godinu studija.

Student koji nije stekao pravo na uvjetni upis dužan je ponovo upisati istu godinu i kolegije koje

nije položio. Kolegije koje je odslušao nije obvezan ponovo pohađati. Studentu na

preddiplomskom studiju se može odobriti upisivanje i polaganje izbornih kolegija više godine.

Studentu se može odobriti upis kolegija više godine ukoliko je položio najmanje 90 na

preddiplomskom studiju odnosno 30 ECTS bodova na diplomskom studiju. O kolegijima koji se

upisuju odlučuje prodekan za nastavu na temelju odluke Stručnog vijeća, a čija vrijednost

kumulativno u sljedećoj akademskoj godini ne prelazi 60 ECTS bodova.

Student za ponavljanje godine plaća samo školarinu u visini prve upisne rate ako je položio i

odslušao najmanje 20 ECTS bodova u godini. Student koji je položio manje od 20 ECTS bodova

u godini, plaća ponavljanje godine u iznosu pola godišnje školarine.

VII. ISPITI

Članak 46.

Ispitni rokovi

Redovni ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski.

Nositelji kolegija, uz suglasnost prodekana za nastavu, studentima mogu ponuditi predrok nakon

završetka predavanja određenoga kolegija ako je nastava organizirana modularno ili je kolegij

završio najmanje 30 dana prije početka sljedećih redovnih rokova.

Predmetni nastavnik može održavati provjere znanja tijekom semestra te se mora držati kalendara

ispitnih rokova.

Ispitu može pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obveze utvrđene Izvedbenim

planom nastave.

Student koji nije izvršio obveze propisane Izvedbenim planom nastave iz pojedinog kolegija, ne

može pristupiti ispitu.

Nastavnik je obvezan u redovnome ispitnom roku odrediti najmanje dva termina za održavanje

ispita. Razmak između ponuđenih termina mora biti najmanje osam dana.

Ispiti mogu biti teorijski i praktični.

Ispiti mogu biti pisani, usmeni, ili pisani i usmeni.

Nastavnik je dužan određivati termin i održavati ispitni rok za kolegij tako dugo dok studenti imaju

pravo prijave za određeni ispit.

Nastavnik je dužan održavati ispite u nastavnim prostorijama Bernaysa.

Članak 47.

Ispitni kalendar i raspored ispita

Ispitni kalendar sastavni je dio Akademskog kalendara i objavljuje se na oglasnoj ploči, odnosno

mrežnoj stranici Bernaysa na početku svake akademske godine. Predrok se objavljuje najkasnije 14

dana prije održavanja izvanrednoga ispita određenoga kolegija.

Raspored polaganja ispita objavljuje se na oglasnoj ploči i na Bernaysovu intranetu.

Članak 48.

Ocjene

Ocjena na ispitu temelji se na ukupnoj aktivnosti studenta na nastavi te zadovoljenju objavljenih

ishoda učenja. Nakon što je student položio sve ishode učenja, uspjeh studenta izražava se

sljedećim ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).

Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u evidenciju.

Uspjeh studenta na kolegiju izražava se nacionalnom skalom ocjenjivanja (ocjena od 1 do 5) i po

potrebi ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenom od A do F) u sustavu ECTS:

1. ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u ECTS skali, i obrnuto,

2. ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u ECTS skali, i obrnuto,

3. ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u ECTS skali, i obrnuto,

4. ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u ECTS skali,

5. ocjene D i E u ECTS skali prevode se u ocjenu dovoljan (2),

6. ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u ECTS skali, a ocjene F i FX u ECTS skali prevode

se u ocjenu nedovoljan (1).

Nastavnik ocjenu unosi u studentsku ispravu (indeks) i intranet sustav.

Prosječna ocjena iskazuje se zaokruživanjem na drugu decimalu.

Članak 49.

Ocjenjivanje

Svaka studentska obveza propisana studijskim programom u okviru koje se provjeravaju

studentova postignuća, znanje ili vještine i za koju se dodjeljuje numerička ocjena ili oznaka

položio/izvršio svoje obveze smatra se ispitom.

Završnim, odnosno diplomskim radom student završava studij, a konačna se ocjena utvrđuje na

temelju pisanoga rada za preddiplomski studij i pisanoga rada i usmene obrane ili prezentacije rada

na diplomskome studiju.

Članak 50.

Provjera postignuća i znanja studenata

Postignuća studenata provjeravaju se i ocjenjuju tijekom cijeloga semestra, a konačna ocjena

utvrđuje se na ispitu.

Ocjene postignuća studenta tijekom semestra u pojedinim oblicima nastave uračunavaju se u

konačnu ocjenu kolegija postignutu na ispitu i/ili drugim provjerama navedenima u stavku 1. članka

48.

Nastavnik će ocijeniti ispit studenta ocjenom nedovoljan (1) i kada student:

1. napusti prostoriju u kojoj se održava pisani dio ispita ili odustane od već započetog usmenog

ispita,

2. nakon pisanog dijela ispita ne pristupi usmenom dijelu ispita u određenome roku ako je usmeni

dio ispita predviđen,

3. zbog nedoličnog ponašanja, smetanja drugih studenata ili korištenja nedopuštenih pomagala

bude udaljen s ispita.

Pisani dio ispita može biti eliminacijski osim u slučaju kada se ispit održava pred Povjerenstvom.

U tom slučaju student ima pravo i na usmeni ispit.

Članak 51.

Javnost, odjava i objava ispita

Svi ispiti su javni.

Student ima pravo zahtijevati osiguranje javnosti na ispitu ili ne pristupiti polaganju usmenoga ispita

dok mu se javnost ne osigura.

Kriteriji ocjenjivanja pisanih ispita moraju biti javno objavljeni i poznati studentima prije

pristupanja ispitu.

Student ima pravo uvida u ocijenjeni rad pisanoga dijela ispita.

Student prijavljuje polaganje ispita na studentskome sučelju informatičke platforme Bernaysa.

Student je obvezan prijaviti ispit najkasnije 48 sati prije termina održavanja ispita.

Nastavnik nije dužan na ispit primiti studenta koji nije prijavio ispit u za to predviđenome roku.

Student može odjaviti polaganje ispita najkasnije 48 sata prije dana određenoga za polaganje ispita

i u tom slučaju smatrat će se da ispit nije ni prijavio.

Studentu koji ne odjavi ispit nastavnik će u ispitnome listu upisati „nije pristupio ispitu“, odnosno

u nastavničkome sučelju informatičke platforme Bernaysa, te je time student evidentiran kao da na

tom ispitnom roku nije zadovoljio.

U svakom redovitom ispitnom roku postoje za svaki kolegij najmanje dva ispitna termina, osim u

slučaju kontinuirane provjere. Razdoblje između izlazaka na ispit iz istog kolegija u redovitom

ispitnom roku je najmanje osam dana.

Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenoga ispita odmah nakon održanoga ispita, a

rezultat pisanoga dijela ispita najkasnije u roku od minimalno tri do maksimalno pet radnih dana

od dana ispita.

Nastavnik je dužan obavijestiti studenta o postignutom uspjehu na ispitu prije upisa ocjene u

studentsku ispravu (indeks) i na informatičku platformu.

Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student i druga osoba koja dokaže da za to ima pravni

interes.

Članak 52.

Žalba na rezultate ispita

Student koji nije zadovoljan postignutom konačnom ocjenom na ispitu može u roku 24 sata od

održanoga usmenog ispita, odnosno objave ocjene pisanoga ispita, pisanom žalbom zatražiti

polaganje ispita pred Nastavničkim povjerenstvom.

Nastavnik je dužan obavijestiti studenta o postignutom uspjehu na ispitu prije upisa ocjene u

studentsku ispravu (indeks).

Dekan imenuje tročlano Nastavničko povjerenstvo u roku 24 sata od primitka žalbe.

Predsjednik Nastavničkoga povjerenstva mora biti nastavnik izabran u istome ili iznimno srodnom

znanstvenomu polju kao predmetni nastavnik.

Nastavnik čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti imenovan predsjednikom

Nastavničkoga povjerenstva.

Dekan određuje vrijeme i mjesto polaganja ispita.

Ponovljeni ispit mora se održati u roku pet radnih dana od dana podnošenja žalbe studenta.

U slučaju žalbe na pisani dio ispita Nastavničko je povjerenstvo dužno pred studentom ponovno

ocijeniti njegov pisani ispit.

Nastavničko povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.

Odluka Nastavničkoga povjerenstva o ispitu je konačna.

Članak 53.

Broj izlazaka na ispit

Ispit se iz istoga kolegija može polagati najviše četiri puta.

Četvrti put polaže se pred Nastavničkim povjerenstvom koje imenuje prodekan za nastavu.

Predsjednik Nastavničkoga povjerenstva ne može biti nastavnik kod kojega je student posljednji

put negativno ocijenjen.

Predsjednik Nastavničkoga povjerenstva mora biti nastavnik izabran u nastavno ili znanstveno-

nastavno zvanje.

Povjerenstvo ocjenjuje sve dijelove ispita: pisani, usmeni ili pisani, i usmeni. Nastavničko

povjerenstvo odlučuje većinom glasova.

Odluka Nastavničkoga povjerenstva je konačna.

Student koji četvrti put nije položio ispit iz istoga kolegija, obvezan je ponovno upisati i odslušati

taj kolegij, a polaganju ispita ne može pristupiti prije nego što ga ponovno odsluša.

Ako student i nakon ponovljenog upisa kolegija ne položi ispit, gubi pravo studiranja na upisanome

studiju na Bernaysu.

Članak 54.

Povjeravanje održavanja ispita

U slučaju dulje spriječenosti predmetnoga nastavnika dekan je dužan povjeriti održavanje ispita

drugome nastavniku izabranome u nastavno zvanje u istome znanstvenom polju ili grani kao

predmetni nastavnik.

Članak 55.

Ispitna evidencija

O uspjehu na ispitu vodi se službena evidencija sukladno Zakonu, Statutu i Pravilniku o vođenju

evidencija o studentima visokih učilišta (Narodne novine, broj 9/05)

Ispunjene ispitne liste nastavnik je dužan predati studentskoj referadi u roku pet radnih dana od

dana završenoga ispitnog roka, odnosno nastavnik je dužan unijeti ocjenu u informatičku platformu

u roku pet radnih dana od dana završenoga ispitnog roka.

U slučaju nepodudarnosti ocjene unijete u studentsku ispravu (indeks) i informatičku platformu

ocjena će se uskladiti pregledom ispitne liste, studentske isprave (indeksa) i informatičke platforme,

a ocjenu će na temelju činjenica donijeti predmetni nastavnik.

VIII. OSIGURANJE KVALITETE NASTAVE

Članak 56.

Osiguranje kvalitete

Za osiguranje kvalitete studija zaduženo je Povjerenstvo za osiguranje kvalitete čiji je rad reguliran

Pravilnikom o sustavu za osiguravanje kvalitete Bernaysa.

Članak 57.

Studentska evaluacija

Bernays provodi studentsku evaluaciju ispunjavanjem ankete ili na drugi primjeren način.

Studentska evaluacija jedan je od oblika provođenja osiguranja kvalitete nastave. Rezultati ankete

služe planiranju stručno-nastavne djelatnosti Bernaysa.

IX. ZAVRŠETAK STUDIJA

Članak 58.

Završni rad

Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita i izvršenjem ostalih studijskih obveza

predviđenih studijskim programom te izradom završnoga rada.

Završni rad svojim sadržajem mora pokazati studentovo razumijevanje teme i njegovu sposobnost

samostalnoga korištenja literature.

Student za izradu završnoga rada tijekom 5. semestra studija izabire mentora u nastavnome ili

znanstveno-nastavnome zvanju kojega imenuje prodekan za nastavu uz suglasnost određenog

nastavnika.

Postupak izbora teme i mentora, metodologija, oblik i opseg rada, obrane te ostalih uvjeta pobliže

se propisuju posebnim pravilnikom.

Članak 59.

Diplomski rad

Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i izvršenjem ostalih studijskih obveza predviđenih

studijskim programom te pisanjem i obranom diplomskoga rada.

Student bira temu i mentora iz popisa mentora koji za svaku akademsku godinu utvrđuje Stručno

vijeće. Stručno vijeće može u suradnji s utvrđenim mentorima donijeti i Katalog tema diplomskih

radova koji se u pravilu objavljuje na početku svake akademske godine.

Diplomski rad svojim sadržajem mora pokazati studentovo poznavanje teme, sposobnost

samostalnoga istraživanja, korištenja literature i primjenu znanstvene i stručne metodologije.

Pravo pristupa obrani diplomskoga rada student stječe nakon što je prethodno položio sve

propisane ispite te izvršio ostale obveze predviđene studijskim programom, Zakonom i ovim

Pravilnikom.

Student za izradu diplomskoga rada tijekom 4. semestra studija izabire mentora kojemu predlaže

temu diplomskoga rada sukladno stavku 2. ovog članka.

Nastavnik može biti mentor ako je izabran u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje. Sumentor

može biti osoba u suradničkome zvanju koja je na Bernaysu izvodila nastavu. Mentora imenuje

Stručno vijeće na prijedlog studenta i uz suglasnost odabranog nastavnika.

Postupak izbora teme i mentora, metodologija, oblik i opseg rada, obrane te ostalih uvjeta pobliže

se propisuju posebnim pravilnikom.

Članak 60.

Isprava o završetku studija

Nakon završetka preddiplomskoga i diplomskoga studija studentu se izdaje diploma o završetku

studija, a u roku 24 sata izdaje se potvrda o završetku studija.

Uz diplomu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju koja sadrži popis ocjena i popis ishoda

učenja pojedinih kolegija.

Diploma, odnosno dopunska isprava izdaje se na hrvatskome jeziku, a na zahtjev studenta može

biti izdana i na engleskome jeziku.

Diplomu uručuje dekan na javnoj promociji.

Članak 61.

Javna promocija

Studentu se isprave o završenoj razini visokoga obrazovanja uručuju na javnoj promociji.

Svjedodžbu, odnosno diplomu te dopunsku ispravu o studiju na javnoj promociji studentu uručuje

dekan.

X. NAGRADE

Članak 62.

Vrsta nagrada

Studenti za svoj rad, postignute rezultate tijekom studija, kao i doprinos afirmaciji Bernaysa i

akademske zajednice mogu biti nagrađeni.

Vrste nagrada te postupak njihova dodjeljivanja pobliže se uređuju posebnim pravilnikom.

XI. STUDENTSKI ZBOR I DRUGE STUDENTSKE ORGANIZACIJE

Članak 63.

Studentski zbor Bernaysa

Studentski zbor je nestranačko i nepolitičko tijelo u radu kojega sudjeluju svi studenti Bernaysa.

Ustrojstvo i djelovanje Studentskoga zbora utvrđuje se Statutom Studentskoga zbora koji je

usklađen sa Zakonom o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (Narodne

novine, broj 71/07).

Članak 64.

Druge studentske organizacije

Studenti imaju pravo na ustrojavanje strukovnih, športskih i drugih nepolitičkih i neprofitabilnih

udruga unutar Bernaysa i izvan njega.

Da bi se ustanovila pojedina strukovna organizacija studenata, potrebno je da udruga ima

evidentirano najmanje 15 članova iz redova studenata te da ima svoja pravila djelovanja koje je

potvrdilo Stručno vijeće.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Obveza primjene povoljnijih propisa

Ako je zakonom ili na njemu utemeljenim propisima ostvarivanje nekog prava redovnog studenta

uređeno drukčije od minimalnih uvjeta utvrđenih ovim Pravilnikom, primjenjivat će se odredbe

toga zakona ili na njemu utemeljenih propisa.

Članak 66.

Primjena i stupanje na snagu

Pročišćeni tekst ovog Pravilnika stupa na snagu s danom objave na oglasnoj ploči, a primjenjuje se

na sve studente upisane na stručnim studijima Bernaysa od akademske godine 2017./2018.

Predsjednik Stručnoga vijeća

Dr. sc. Damir Jugo, dekan

Klasa: 602-04/17-07/04

Ur. broj: 251-551-06-17-936

Zagreb, 20. srpnja 2017.