1

Samo za službenu uporabu

hrvatske željeznice

181

PRAVILNIK

O BLAGAJNIČKOM I RAČUNOVODSTVENOM POSLOVANJU NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA

(Pročišćeni tekst)

Zagreb 2006 .

2 Pregled radnih mjesta na kojima se Pravilnik mora nalaziti

- Šef kolodvora - Zamjenik - pomoćnik šefa kolodvora - Pomoćnik šefa kolodvora za organizaciju prijevoza i komercijalne poslove - Prometnik vlakova - Šef putničke službe - Školski instruktor - Istražitelj - Putničko-prtljažni blagajnik - Robni blagajnik - Kolodvorski blagajnik - Prtljažar - Doplatni blagajnik

3

Objavljeno u TPI Redni

broj izmjene

Članak rbr. god. br.

Pročišćeni tekst obuhvaća sve izmjene i dopune od 1 – 6, zaključno sa izvješćem broj 6.

4

S A D R Ž A J

UVODNE ODREDBE Čl. Str.Sadržaj i primjena Pravilnika ......................................................................... 1. Osnovni pojmovi i nazivi................................................................................. 2.

DIO I.

OPĆE ODREDBE Blagajne.......................................................................................................... 3. Rukovanje blagajnom, dužnosti i odgovornosti.............................................. 4. Tiskanice ....................................................................................................... 5. Sredstva za plaćanje i drugi instrumenti platnog prometa..............................

- gotov novac kao sredstvo za plaćanje - nalozi za gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje HUB 1 i HUB 1-1 - čekovi s tekućih računa građana - kreditne kartice

6.

Sredstva za obračun....................................................................................... 7. Postupak u blagajnama sa sredstvima za plaćanje i sredstvima za obračun........................................................................................................... 8.

Novčana izravnanja između kolodvora…………………………………………. 9. Preračunavanje valuta……………………………………………………………. 10. Čuvanje sredstava za plaćanje i drugih vrijednosnih papira…………………. 11. Utvrđivanje ispravnosti blagajničkog poslovanja i obračun s kolodvorskom blagajnom……………………………………………………..….. 12.

Kontrola računa i računskih dokumenata. Utvrđivanje razlika. Kontrolne primjedbe……………………………………….. 13.

Dotacija blagajne i blagajnički maksimum……………………………………… 14. Slanje prihoda od prijevoza putnika i tereta.................................................... 15. Davanje službenih podataka, uvid u poslovne knjige i račune stranim osobama…………………………………………………………………………… 16.

Čuvanje uporabljenih evidencija, knjiga i računa............................................ 17.

DIO II.

ODREDBE ZA ZARAČUNAVANJE I URAČUNAVANJE PRIJEVOZNIH ISPRAVA I RAČUNSKIH DOKUMENATA

Izračunavanje, zaračunavanje i naplata prijevoznih troškova………………...

- frankaturni depozit-frankaturni račun - predujam

18.

- centralni obračun............................................................................... 19. Odgovornost za zaračunavanje i naplatu prevoznine, naknada za posebne usluge i drugih troškova……………………………………………….…………. 20.

Uračunavanje prijevoznih isprava i računskih dokumenata............................ 21. Upisivanje podataka za elektroničku obradu u računske dokumente i račune………………………………………………………………………………. 22.

5

Povlačenje prijevoznih isprava i strogouračunanih tiskanica iz uporabe. Poništenje………………………………………………………………………….. 23.

Uređenje blagajničkog poslovanja………………………………………………. 24. Pouzeće……………………………………………………………………………. 25. Troškovi u gotovu…………………………………………………………………. 26. Računsko-blagajničko poslovanje u željezničko-autobusnom i željezničko-kamionskom prometu……………………………………………….. 27.

DIO III.

REVIZIJA - PREGLED BLAGAJNI NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA I PUTNIČKIM AGENCIJAMA

Revizija blagajni na željezničkim kolodvorima…………………………………. 28. Osobe ovlaštene za reviziju blagajni……………………………………………. 29. Revizija računsko-blagajničkog poslovanja u putničkim agencijama………... 30. Pregled blagajni od strane šefa kolodvora……………………………………... 31.

DIO IV.

PRIMOPREDAJA BLAGAJNI NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA Predaja blagajni……………………………………….…………………………... 32. Zatvaranje (ukidanje) blagajne…………………………………………….…….. 33. Dodjela blagajne drugom obračunskom kolodvoru………….………………… 34.

DIO V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Prijelazne i završne odredbe…………………….………………………………. 35.

6

Pregled kratica

CIM Jedinstvena pravila o ugovorima o međunarodnom prijevozu stvari

željeznicama CIV Jedinstvena pravila o ugovorima u međunarodnom prijevozu

putnika i prtljage željeznicama DHŽ Direkcija Hrvatskih željeznica

HRK Hrvatska kuna

HŽ Hrvatske željeznice

Pravilnik 160 Pravilnik o organizaciji prijevoza putnika i tereta

Pravilnik 181

Pravilnik o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima

SKP Služba za kontrolu prihoda

TPI Tarifno prijevozna izvješća

Uputa 107

Uputa o prijevozu putnika

Uputa 162 Uputa o prijevozu robe

Uputa 180 Uputa o popunjavanju prijevoznih dokumenata za elektroničku

obradu podataka Uputa 182

Uputa o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima

FINA Financijska agencija

ZUPŽ Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu

7

Na temelju članka 58. Statuta Hrvatskih željeznica Upravni odbor na 12. sjednici 1. veljače 1994. donio je

PRAVILNIK

O BLAGAJNIČKOM I RAČUNOVODSTVENOM POSLOVANJU NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA

8

UVODNE ODREDBE SADRŽAJ I PRIMJENA PRAVILNIKA

Članak 1. 1. Ovim Pravilnikom uređuju se način i postupak izračunavanja, zaračunavanja i uračunavanja prijevoznih cijena i naknada za posebne usluge za blagajne na kolodvorima Hrvatskih željeznica (dalje HŽ). 2. Pravilnik o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima (u daljem tekstu Pravilnik 181) sadrži odredbe o računovodstvu i obavljanju blagajničkih poslova na željezničkim kolodvorima u svezi s ispunjavanjem ugovora o prijevozima i radi utvrđivanja ostvarenih prihoda od prijevoza putnika i tereta. 3. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na blagajne u putničkim agencijama i ostale prodavače koji po posebnom ugovoru s HŽ prodaju željezničke prijevozne isprave, ako ugovorom nije uređen poseban način obračuna i uplate prihoda za prodane prijevozne isprave. 4. Za primjenu odredaba ovog Pravilnika objavljuje se Uputa o blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima (dalje: Uputa 182), koja bliže uređuje način izdavanja prijevoznih isprava, vođenje evidencije o njihovu utrošku, uzorke tiskanica za vođenje evidencija i propisanih računa, sastav i zaključivanje računa, zaključke blagajni i postupak s ostvarenim prihodima od prijevoza putnika i tereta. 5. Kod zaključivanja ugovora o prijevozima, utvrđivanja i izračunavanja prijevoznih cijena prihvata i otpreme putnika i tereta, radnici na blagajnama moraju primjenjivati odredbe:

- Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, tarifa, sporazuma i manipulativnih propisa za unutarnji promet, i

- Jedinstvenih pravila o ugovorima u međunarodnom prometu (CIV, CIM) te međunarodnih tarifa, manipulativnih i obračunskih propisa.

OSNOVNI POJMOVI I NAZIVI

Članak 2. 1. Računski dokument smatra se prijevozna isprava ili drugi dokument na temelju kojeg se sastavlja propisani račun. U načelu se kao računski dokumenti koriste prijevozne isprave ili određeni dio prijevoznih isprava, posebne tiskanice, razne priznanice i potvrde; 2. Prijevozna isprava zajednički je naziv za sve isprave koje se rabe kod prijevoza putnika, praćenih automobila i tereta (prijevozna karta, teretni list), a koja se istodobno koristi i kao računska isprava;

9

3. Prijevozni troškovi zajednički je naziv, u smislu tarifnih odredaba, za prevozninu, dodatke na prevozninu, naknade za posebne usluge i druge troškove tijekom obavljanja prijevoza; 4. Izračunavanje prijevoznih troškova jest postupak izračunavanja prijevoznih troškova koristeći tarife, računsku masu, posebne ugovore i dr.; 5. Zaračunavanje u računovodstvenom smislu znači upisivanje u računske dokumente izračunanih iznosa koje željeznica mora naplatiti ili isplatiti; 6. Preračunavanje je iskazivanje prijevoznih troškova iz jedne valutne jedinice u drugu rabeći tečajne liste HŽ koje se objavljuju u TPI ili u telegram-izvješćima; 7. Uračunavanje u računovodstvenom smislu znači upisivanje u račune zaračunatih iznosa po računskim dokumentima; 8. Prihodi od prijevoza jesu iznosi naplaćeni za obavljene usluge pri prijevozu putnika i tereta u unutarnjem i međunarodnom prometu; 9. Vrste prometa prema osnovama po kojima se obavlja prijevoz putnika i tereta (ZUPŽ, CIV, CIM) ili prema primjeni tarifa, načinu otpreme, zaračunavanju i uračunavanju dijele se: a) Unutarnji promet b) Međunarodni promet

- priključni - savezni

c) Mješoviti (kombinirani) promet. 10. U račune unutarnjeg prometa uračunavaju se prijevozne isprave od prijevoza putnika i tereta koji se obavljaju između kolodvora na području HŽ i za koje se prijevozni troškovi računaju na osnovi unutarnjih tarifa; 11. U međunarodnom priključnom prometu uračunavaju se prijevozne isprave za izravne prijevoze tereta između kolodvora HŽ i kolodvora inozemnih željeznica, za koje se prijevozni troškovi računaju na osnovi odredaba unutarnjih tarifa sudjelujućih željeznica na cijelome prijevoznom putu ili, na zahtjev pošiljatelja u teretnom listu, na osnovi odredaba međunarodnih tarifa samo na jednom dijelu prijevoznog puta. Otprema se obavlja izravnim međunarodnim teretnim listom; 12. U međunarodnom saveznom prometu uračunavaju se prijevozne isprave za izravne prijevoze putnika i tereta između kolodvora HŽ i kolodvora inozemnih željeznica za koje se prijevozni troškovi računaju na osnovi izravnih (saveznih) tarifa. Otprema se obavlja izravnim prijevoznim ispravama na cijelome prijevoznom putu. 13. Mješoviti (kombinirani) promet smatra se izravni prijevoz putnika i tereta koji se obavlja istim prijevoznim ispravama djelomično na prugama HŽ, a djelomično drugim vrstama prometa (cestovni, riječni, pomorski) za koje se prijevozni troškovi računaju na osnovi izravnih tarifa. I u međunarodnom prometu, prema odredbama CIV i CIM, može se uvesti mješoviti (kombinirani) prijevoz na redovitim cestovnim ili plovidbenim linijama koje dopunjuju željezničke pruge, ako povezuju najmanje dvije države ugovornice.

10

14. Bliže odredbe o zaračunavanju i uračunavanju sadrži Uputa 182.

11

D I O I.

OPĆE ODREDBE BLAGAJNE

Članak 3. 1. Blagajničko i računovodstveno poslovanje u kolodvorima, otpremništvima i stajalištima obavljaju određene blagajne prema odredbama ovog Pravilnika i drugih propisa donesenih na osnovi njega. 2. Svaka blagajna mora imati svoj naziv i oznaku. 3. Naziv blagajne s obzirom na narav posla u računsko-blagajničkom poslovanju i vrsti prijevoza može biti: 1) Putnička blagajna 2) Prtljažna blagajna 3) Blagajna za otpremu tereta 4) Blagajna za prispjeće tereta 5) Kolodvorska blagajna Za određene prijevoze i poslove mogu se, prema potrebi, otvarati i posebne blagajne. Blagajne se označavaju arapskim brojevima, koje određuje Služba za kontrolu prihoda, o čemu je obvezatna voditi propisanu evidenciju. Za blagajne na željezničkim kolodvorima ti brojevi teku aritmetičkim redom, posebno za svaku vrstu blagajni i za svaki kolodvor. Blagajne u putničkim agencijama koje prodaju željezničke prijevozne isprave označavaju se također arapskim brojevima. Te brojeve određuje Služba za kontrolu prihoda HŽ. U jednom kolodvoru isti broj ne mogu imati dvije ili više blagajni. 4. Otvaranje novih blagajni te ukidanje ili privremeno zatvaranje postojećih blagajni u međunarodnome i unutarnjem prometu obavlja Direkcija HŽ. 5. Ako se pokaže potreba da se poslovanje neke blagajne ograniči na određene poslove, radi lakše orijentacije korisnika prijevoza, tu blagajnu je potrebno nazvati tako da se iz naziva vidi vrsta određenih poslova npr: putnička blagajna za 1. razred, za 2. razred. 6. Blagajne naplaćuju prijevozne usluge po cijenama propisanim tarifama. Prihode od prijevoza putnika i tereta u određenim rokovima predaju kolodvorskoj blagajni.

12

Kolodvorska blagajna prikuplja i preuzima prihode od drugih blagajni u kolodvoru, podređenih stajališta i tovarišta te od blagajni u putničkim agencijama. Osim toga one obavljaju razne isplate (kontrolne primjedbe u korist, isplate po nalozima, troškove u gotovu i dr.), a preostalu gotovinu i vrijednosne papire otpremaju na žiro račun HŽ. Otpremništva u računskom pogledu samostalne su jedinice, dok su stajališta i tovarišta u računskom pogledu podređena obračunskim kolodvorima i smatraju se blagajnama tih kolodvora. Blagajne u putničkim agencijama koje prodaju željezničke prijevozne isprave u obračunskom pogledu smatraju se blagajnama u kolodvoru u mjestu gdje se nalaze. Način obračuna i uplata prihoda za prodane prijevozne isprave uređuje Direkcija HŽ ugovorom kojim je ustupljeno pravo prodaje željezničkih prijevoznih isprava. Za blagajne u putničkim agencijama u čijemu sjedištu nema željezničkog kolodvora način obračuna i uplata prihoda određuje se ugovorom. 7. Svaka blagajna sastavlja račune propisane Uputom uz ovaj Pravilnik (Uputa 182) i u određenim rokovima podnosi ih Službi za kontrolu prihoda. Blagajne u putničkim agencijama podnose račune putem kolodvora s kojim obavljaju obračun, ako ugovorom nije drukčije određeno. RUKOVANJE BLAGAJNOM, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI

Članak 4. 1. Blagajnom rukuju radnici koji imaju za to propisanu stručnu spremu (komercijalni ispit). 2. Na čelu svake blagajne nalazi se računopolagač, koji je po pravilu ujedno i blagajnik. On je dužan uredno voditi poslovanje blagajne koja mu je povjerena i podnositi propisane račune. 3. Računopolagaču se po potrebi može u pomoć dati određen broj radnika za obavljanje konkretnih poslova (blagajnik, kalkulant, računovođa), koji također moraju imati odgovarajuću stručnu spremu. 4. Ako je u jednoj blagajni na rad potrebno rasporediti više radnika, bilo zbog opsežnosti poslova bilo zbog obavljanja službe u smjenama, raspoređivanje obavlja šef kolodvora, pri čemu valja imati u vidu osnovne dužnosti pojedinih radnika, i to: računopolagač

- vodi računovodstvene i blagajničke poslove povjerene mu blagajne; - sastavlja desetodnevne, dvadesetodnevne i mjesečne zaključke blagajne i time

provjerava ispravnost blagajničkog poslovanja, kako svojega tako i drugih djelatnika;

- vodi evidenciju kontrolnih primjedbi i skrbi za njihovu naplatu i sređenje; - brine za dostatnu zalihu prijevoznih isprava ili tiskanica (običnih,

strogouračunanih i prodajnih); - nadzire rad drugih radnika i poduzima mjere za otklanjanje možebitnih

nepravilnosti;

13

blagajnik - zaračunava iznose koje je potrebno naplatiti ili isplatiti korisnicima prijevoza,

naplaćuje ili isplaćuje iznose zaračunane tijekom svoje smjene; - dnevno zaključuje blagajnu i obavlja obračun s kolodvorskom blagajnom; - na propisan način obavlja primopredaju blagajne u smjeni po rasporedu službe;

kalkulant - izračunava (kalkulira) po postojećim tarifama prevozninu i druge naknade za

posebne usluge koje je potrebno naplatiti od korisnika prijevoza i zaračunava u prijevozne isprave ili računske dokumente;

računovođa - sastavlja i zaključuje račune na osnovi računskih dokumenata; - radi usporedbu s blagajničkim stanjem i otklanja možebitne nepravilnosti.

Potreban broj radnika, raspoređivanje i određivanje poslova i zadaća pojedinim radnicima ovise o mjesnim prilikama i opsegu poslova u dotičnom kolodvoru, o čemu odlučuje šef kolodvora. Svaki od radnika dužan je obavljati ispravke tarifa i tarifnih pomagala. Šef kolodvora može dužnost računopolagača, s obzirom na veću odgovornost i povećane poslove, za određeno vremensko razdoblje (npr. svakih 6 mjeseci) povjeriti drugom blagajniku i obaviti smjene računopolagača. O promjeni odgovornog računopolagača poslat će izvješće Službi za kontrolu prihoda radi evidentiranja u kartoteci. 5. U određenim kolodvorima može se odrediti jedan računopolagač za više blagajni (npr. blag. za otpremu i prispjeće tereta ili za putničku i prtljažnu blagajnu), koji je dužan voditi i podnositi račune odvojeno za svaku blagajnu. 6. Svaki računopolagač ili blagajnik mora stručno rukovati povjerenom mu blagajnom. Svaku naplatu mora potvrditi na računskom dokumentu ili na ispostavljenoj prijevoznoj ispravi, a za svaku isplatu mora imati opravdavajuću ispravu. 7. Za rukovanje gotovinom i vrijednosnim papirima te za njihovu ispravnost i potpunost odgovoran je onaj radnik kome su gotovina i vrijednosni papiri povjereni. Povjerenu gotovinu i vrijednosne papire ne smije prenijeti na drugog radnika bez pismene primopredaje prema odredbama ovog Pravilnika i Upute 182. 8. Zaračunavanje, uračunavanje, sastavljanje računa i ispostavljanje računskih dokumenata potrebno je obaviti čitljivo i u rokovima propisanim Uputom 182. 9. Neurednosti u računsko-blagajničkom poslovanju smatraju se kršenjima obveza iz radnog odnosa, za koje radnik odgovara prema odredbama Zakona o radu i pravilnika o radu HŽ. 10. Ako se pregledom blagajne ustanove veće nepravilnosti ili zlouporabe u blagajničkom poslovanju ili ako postoji opravdana sumnja za dalje nepravilnosti, inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajni dotičnom blagajniku može privremeno zabraniti obavljanje blagajničkih poslova do konačnog utvrđivanja stanja blagajne ili do primjene propisa Zakona o radu i Pravilnika o radu HŽ. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja dužan je dostaviti obrazloženi prijedlog voditelju organizacijske jedinice na dalji postupak te o tome izvijestiti i odgovarajuću službu HŽ.

14

TISKANICE

Članak 5. 1. U blagajničkom i računovodstvenom poslovanju na željezničkim kolodvorima i u putničkim agencijama u svrhu objedinjavanja podataka, obrade i obračuna prihoda, blagajne će koristiti tiskanice propisane Uputom uz ovaj Pravilnik (Uputa 182). 2. Tiskanice su izrađene prema namjeni, a podijeljene su u tri vrste, i to:

a) Obične tiskanice, koje služe za vođenje računa, popisa, evidencija i sl.; b) Strogouračunane tiskanice, koje se koriste kao prijevozne isprave ili kao

potvrde za obavljene naplate (priznanice) i koje služe kao osnova za uračunavanje.

Te su tiskanice obilježene rednim brojevima i o njihovu utrošku i zalihi vodi se evidencija u mjesečnim računima (bilježnicima) blagajne, a računopolagač ili blagajnik dužan je za to posebno skrbiti. Računopolagač snosi odgovornost za primljenu zalihu strogouračunanih tiskanica. Pozajmljivanje strogouračunanih tiskanica između kolodvora ili pojedinih blagajni nije dopušteno. Iznimku odobrava Služba za kontrolu prihoda koja vodi evidenciju tiskanica.

c) Prodajne tiskanice koriste se u svezi sa zaključenjem ugovora o prijevozu (iskaznice, isprave za korištenje povlastica i dr.) ili ugovori o prijevozu (teretni list), a tiska ih HŽ i prodaje korisnicima prijevoza.

Kolodvori ne smiju rabiti i prodavati druge prodajne tiskanice osim onih koje su naručili preko odgovorne službe HŽ. 3. Na strogouračunanim tiskanicama i prodajnim tiskanicama mora biti utisnut suhi pečat željeznice. Direkcija HŽ može prema potrebi rabiti i druge metode za zaštitu od zlouporabe navedenih tiskanica. Strogouračunane tiskanice se ispisuju kemijskom olovkom plave boje. 4. Pogrešno upisani podaci u tiskanicama, računima i drugim blagajničkim pomagalima ne smiju se brisati ili premazivati, nego se moraju ispraviti tako da se prvobitni podaci precrtaju, a iznad ili uz njih upišu ispravni podaci. Iznimno pogrešno ispunjene strogouračunane tiskanice moraju se uvijek poništiti unakrsnim precrtavanjem svih dijelova riječima "Poništeno", a zatim ispuniti novu tiskanicu s ispravnim podacima. 5. Narudžbe, evidencije o utrošku i zalihi te čuvanje tiskanica obavlja se prema odredbama Upute 182. 6. Uzorci prijevoznih isprava za unutarnji i međunarodni promet propisani su Zakonom o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, Jedinstvenim pravilima,

15

tarifama te Pravilnikom o manipulaciji putnika i tereta, a drugi računski dokumenti Uputom 182. 7. Služba za kontrolu prihoda HŽ obavlja kontrolu u svezi naručivanja, tiskanja, slanja i utroška strogouračunanih i prodajnih tiskanica. SREDSTVA ZA PLAĆANJE I DRUGI INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA

Članak 6. Na temelju Zakona o platnom prometu (NN br. 117/2001), Odluke o nalozima za plaćanje Hrvatske narodne banke (NN br. 14/2002 i br. 104/2003) i Upute o obliku, sadržaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu (NN br. 77/2003) blagajne željezničkih kolodvora mogu se koristit:

- gotovim novcem - nalozima za gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje – HUB 1 i HUB 1-1 - čekovima s tekućih računa građana.

Na temelju odluke Uprave HŽ-a br. U-141-30/99 blagajne željezničkih kolodvora mogu primati:

- kreditne kartice.

1. GOTOV NOVAC KAO SREDSTVO ZA PLAĆANJE 1.1. Plaćanje gotovim novcem može se obavljati samo u HRK, kao zakonskim sredstvom za plaćanje. Iznimno na zahtjev HŽ Narodna banka Hrvatske može ispostaviti odobrenje na osnovi kojeg se plaćanje može obavljati i drugom vrstom gotovog novca (vidi ZAKON O OSNOVAMA DEVIZNOG SUSTAVA, DEVIZNOG POSLOVANJA I PROMETA ZLATOM – Narodne novine broj 91A od 11. listopada 1993.). U navedenom slučaju odgovorne Službe Direkcije HŽ dužne su izraditi posebne upute za postupak sa stranim novcem.

1.2. Kod plaćanja i primanja novca željeznički blagajnik mora obratiti pozornost na vrijednost i ispravnost novca. Oštećene, uništene novčanice, a osobito ako nedostaje neki dio, koje su zbog uporabe potpuno dotrajale i po svom izgledu ne odgovaraju više zahtjevima i potrebama novčanog optjecaja (znatno oštećene, zalijepljene, zamašćene, izmrljane i sl.) blagajnik neće primiti, nego korisnika prijevoza valja poslati da ih zamjeni u banci. Ako korisnik usluge podnese lažan ili krivotvoren novac, blagajnik ga ne smije primiti na naplatu, ali će ga zadržati. Korisniku usluge ispostavit će potvrdu da je novac zadržan radi provjere. U potvrdi mora pribilježiti seriju i broj primljene novčanice. Tom prigodom iz osobne iskaznice (putovnice i sl.) potrebno je uzeti ime i prezime korisnika usluge, mjesto stanovanja i broj osobne iskaznice te sve te podatke zajedno s lažnim novcem poslati u Financijsku agenciju (FINA-u).

16

2. NALOZI ZA GOTOVINSKO I BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE HUB 1 i HUB 1-1

2.1. Obrasci HUB 1 i HUB 1-1 jesu standardizirani nalozi za plaćanje koji se rabe i za gotovinsko plaćanje (nalog za uplatu i nalog za isplatu) i za bezgotovinsko plaćanje (nalog za prijenos) 2.2. Obrazac HUB 1 sastoji se od originala i kopije te čini komplet od dvaju listova. Ako je to za pojedine svrhe potrebno, obrazac HUB 1 može imati i više od jedne kopije, koja imaju jednaka svojstva kao i list 2. Obrazac HUB 1 namijenjen je za ručno i računalno popunjavanje podataka. Kada se obrazac HUB 1 popunjava ručno, u svaku kućicu velikim tiskanim slovima upisuje se po jedno slovo ili brojka uz obveznu upotrebu olovke tamne boje. Ako se obrazac HUB 1 popunjava računalno, rabi se neproporcionalno pismo (font), a slaganje u kućice nije obvezno. 2.3. Obrazac HUB 1-1 ima uzdužnu perforaciju, i u tome dijelu formatom je sukladan obrascu HUB 1, te ima talon. Predviđen je za strojno popunjavanje. Na talonu je dopušteno uporabiti proporcionalna pisma (fontove), s time što podatci na talonu moraju biti identični podatcima na glavnom dijelu naloga. 2.4. S obzirom na oblik plaćanja nalozi za plaćanje jesu:

- nalog za uplatu - nalog za isplatu - nalog za bezgotovinsko plaćanje.

2.5. Nalog za uplatu sadržava sljedeće elemente:

- naziv (ime) platitelja - naziv (ime) primatelja - broj računa primatelja - iznos - opis plaćanja - šifru opisa plaćanja - poziv na broj odobrenja - statističko obilježje - datum uplate.

Nalog za uplatu podnosi se u dva primjerka / dijela. Prvi primjerak ostaje u banci kao nalog na temelju kojega je obavljena uplata na primateljev račun. Banka potvrđuje primitak uplate na drugom primjerku naloga za uplatu ili pak na drugi način.

2.6. Nalog za isplatu sadržava sljedeće elemente:

- naziv (ime) platitelja - broj računa platitelja - naziv (ime) primatelja - iznos - opis plaćanja - šifru opisa plaćanja - poziv na broj zaduženja - statističko obilježje - datum isplate - ovjeru platitelja - potpis primatelja.

17

Nalog za isplatu podnosi se u dva primjerka. Prvi primjerak ostaje u banci kao nalog na temelju kojega je obavljena isplata s platiteljeva računa. Banka potvrđuje isplatu na drugom primjerku naloga za isplatu ili pak na drugi način.

2.7. Nalog za bezgotovinsko plaćanje (nalog za prijenos) sadržava sljedeće elemente:

- naziv (ime) platitelja - broj računa platitelja - naziv (ime) primatelja - broj računa primatelja - iznos - opis plaćanja - šifru opisa plaćanja - poziv na broj zaduženja - poziv na broj odobrenja - statističko obilježje - datum valute - datum podnošenja - ovjeru nalogodavca.

Nalog za prijenos sredstava podnosi se u jednom primjerku i ostaje u banci kao nalog na temelju kojega se obavlja terećenje platiteljeva računa i odobrenje primateljeva računa.

2.8. Nalozi za plaćanje popunjavaju se prema elementima sadržanima na nalozima za plaćanje na sljedeći način: Naziv (ime) platitelja / primatelja – unosi se platiteljevo / primateljevo ime odnosno naziv ili skraćeni naziv. Broj računa platitelja / primatelja – unosi se brojčana oznaka platiteljeva / primateljeva računa u skladu s propisanom konstrukcijom računa. Iznos - unosi se brojčana oznaka iznosa. Opis plaćanja - unosi se sažeti opis plaćanja. Šifra opisa plaćanja - unosi se oznaka opisa plaćanja koju odredi banka. Poziv na broj zaduženja / odobrenja - unosi se brojčana oznaka u skladu s propisima odnosno na temelju dogovora sudionika u svrhu dopunskih informacija platitelju / primatelju. Statističko obilježje - unosi se oznaka propisana za potrebe statističkih istraživanja. Datum valute - unosi se datum kada treba izvršiti nalog za plaćanje. Datum podnošenja - unosi se datum kada je nalog za plaćanje podnesen na izvršenje u banku. Ovjera platitelja / nalogodavca - unosi se platiteljeva / nalogodavčeva ovjera ovisno o načinu podnošenja naloga za plaćanje. Datum uplate / isplate - unosi se datum kada je novac uplaćen / isplaćen. 2.9. Obrasci platnoga prometa popunjavaju se u skladu s prethodnom točkom, s time:

- što se broj platiteljeva / primateljeva računa upisuje tako da se vodeći broj banke vodoravnom crticom odvoji od broja računa u banci

- što se ispred iznosa upisuje zvjezdica ili dvije vodoravne crtice. Iznos se upisuje u kunama i lipama, a brojka koja označuje lipe od brojke koja označuje kune razdvaja se decimalnim zarezom i ima dva decimalna mjesta. Iznos u tisućama razdvaja se točkom.

18

3. ČEKOVI S TEKUĆIH RAČUNA GRAĐANA 3.1. Čekove s tekućih računa građana, kao instrumente plaćanja za obavljene prijevozne usluge, na željezničkim blagajnama može rabiti svaki građanin koji ima tekući račun kod određene banke i koja jamči njegovu isplatu. 3.2. Plaćanje tim čekom može se obaviti u rasponu limitirajućih iznosa, s tim da svaki pojedinačni ček ne može glasiti na veći ili manji iznos od onoga koji je određen limitom. Limitirani iznos po pojedinim čekovima objavljuje Komercijalna služba HŽ u TPI, a u hitnim slučajevima i brzojavkom. Ako su prijevozni troškovi veći od limitiranih, vlasnik tekućeg računa može ispostaviti više čekova. Ček se predaje naznačenom korisniku nakon što ga prethodno uredno popuni izdavatelj čeka (vlasnik tekućeg računa). 3.3. Kod ispostavljanja čeka na propisanoj tiskanici imatelj tekućeg računa obvezatno popunjava:

- mjesto i datum izdavanja čeka, - broj tekućeg računa, - iznos koji treba platiti (brojevima i slovima), - naziv korisnika, - potpis izdavatelja čeka.

Potpis izdavatelja čeka mora biti istovjetan s deponiranim potpisom na čekovnoj karti, koju je istodobno potrebno podnijeti na uvid. 3.4. Ček mora biti ispisan čitljivo i jasno bez ikakvih precrtavanja, brisanja, dodavanja i sl. Ako na čeku nedostaje neki od navedenih podataka ili potpis izdavatelja čeka nije istovjetan, banka takav ček ne priznaje i stoga se kod primanja čekova na te okolnosti posebno mora obratiti pozornost. Blagajnik na poleđini čeka upisuje:

- adresu izdavatelja čeka - broj blagajne - broj i vrstu prijevozne isprave - potpis.

3.5. Čekovna iskaznica posebna je isprava kojom se uz osobnu iskaznicu utvrđuje identitet izdavatelja čeka ili ovlaštene osobe i kojom banka daje jamstvo da će čekovi, vučeni na nju, biti honorirani pod uvjetima otisnutima na poleđini čekovne iskaznice. Čekovnu iskaznicu banka ispostavlja vlasniku tekućeg računa s tim da se obvezatno s njom legitimira kod plaćanja kupljene robe ili obavljenih usluga čekom. Čekovna iskaznica sadrži podatke o identitetu vlasnika tekućeg računa, broj njegove osobne iskaznice, broj tekućeg računa u banci, te vlastoručni potpis. 3.6. Ček se može primiti samo uz predočenje čekovne iskaznice i osobne iskaznice vlasnika tekućeg računa ili ovlaštene osobe. Tom prigodom blagajnik treba da obrati pozornost na sljedeće:

- da je potpis na čeku istovjetan s potpisom na čekovnoj iskaznici; - da je broj tekućeg računa upisan na čeku istovjetan s brojem u čekovnoj

iskaznici;

19

- da se izdavatelj čeka legitimira osobnom iskaznicom čiji broj mora odgovarati broju upisanom u čekovnoj iskaznici.

3.7. Banka na osnovi pismene ovlasti vlasnika tekućeg računa može ispostaviti čekovnu iskaznicu i na ime druge osobe ovlaštene za raspolaganje sredstvima s njegova tekućeg računa. Ta čekovna iskaznica razlikuje se od čekovne iskaznice vlasnika tekućeg računa samo u nazivu i potpisu ovlaštene osobe. Odredbe navedene za vlasnika tekućeg računa vrijede i za ovlaštenu osobu. 3.8. Osim čekova s tekućih računa građana koje ispostavljaju poslovne banke čekove ispostavlja i Poštanska štedionica s tekućeg računa građana koji se kod nje vode. Ti čekovi limitirani su prema točki 3.2. ovog članka, a vrijede uz čekovnu iskaznicu. U svemu drugome primjenjuju se prije spomenuti propisi za čekove s tekućih računa građana koje su ispostavile poslovne banke.

4. KREDITNE KARTICE 4.1. Na željezničkim kolodvorima prijevozne usluge mogu se plaćati kreditnim karticama preko terminala "POS". 4.2. HŽ-Putnički prijevoz donosi odluku o tome koje blagajne kao sredstvo plaćanja mogu primati kreditne kartice i koje vrste kreditnih kartica (npr. American, Diners, Visa). 4.3. HŽ-Putnički prijevoz donosi uputu o rukovanju terminalom "POS" pri plaćanju prijevoznih usluga kreditnim karticama. 4.4. Blagajničko i računovodstveno poslovanje za terminale "POS" propisano je odredbama Upute 182. SREDSTVA ZA OBRAČUN

Članak 7. 1. Blagajne na željezničkim kolodvorima umjesto sredstava za plaćanje, mogu primiti sredstva za obračun, i to:

- priznanice za obračun u HRK - priznanice za devizni obračun.

2. Priznanice za obračun u HRK i priznanice za devizni obračun rabe korisnici prijevoza koji su s HŽ sklopili ugovor pod određenim uvjetima. 3. Priznanice tiska svaki korisnik prijevoza prema uzorku koji određuju HŽ. Korisnici prijevoza dužni su priznanice čitljivo popuniti, potpisati i ovjeroviti pečatom. Svi prijevozni dokumenti koji su predmet plaćanja moraju biti upisani po broju, vrsti, datumu i iznosu za naplatu.

20

Željeznički blagajnik kod primitka priznanice mora provjeriti i usporediti ukupan iznos, potpisati na određenom mjestu i staviti kolodvorski pečat s datumom. Popunjene, potpisane i ovjerovljene priznanice služe željezničkoj blagajni kao pokriće za iznose uračunane po dotičnim prijevoznim ispravama. 4. Za korisnike prijevoza koji imaju sklopljen ugovor s HŽ prijevozni troškovi obračunavaju se fakturiranjem. 5. Na teretnim listovima, prijevoznim ispravama ili drugim računskim dokumentima, koji se ispostavljaju korisnicima prijevoza na osnovi priznanica za obračun kolodvor ne smije stavljati pečat "Plaćeno", nego će na dotičnom mjestu staviti primjedbu "Za fakturu" i tu primjedbu ovjeroviti kolodvorskim pečatom s datumom ili u tu svrhu izrađenim pečatom. 6. Prijevozni troškovi u tranzitnom prometu za pošiljke kod kojih se plaćanje obavlja u Hrvatskoj obračunavaju se u konvertibilnoj valuti i prenose u korist HŽ. Korisnik usluga prijevozne troškove za pošiljke iz prethodnog stavka plaća iznimno od odredbe članka 6, točka 1. i članka 10. točka 1. ovog Pravilnika na blagajni željezničkog kolodvora "Priznanicom za devizni obračun", koja se u blagajni smatra kao sredstvo za obračun. Takav način obračuna iz međunarodnog tranzitnog prometa mogu obavljati samo oni korisnici usluga s kojima su HŽ sklopile ugovor. Ako HŽ obavljaju promet tereta za svoje potrebe i za svoj račun ovlaštena služba DHŽ može propisati uporabu posebne priznanice. Način primjene i postupak s ovakvim priznanicama objavljuje se u TPI. POSTUPAK U BLAGAJNAMA SA SREDSTVIMA ZA PLAĆANJE I SREDSTVIMA ZA OBRAČUN

Članak 8. 1. Blagajne koje su obavile naplatu dužne su prikupljena sredstva za plaćanje (novac, čekove, naloge) svakodnevno predavati kolodvorskoj blagajni ili u većim kolodvorima deponirati u trezore na dokazan način. 2. Kolodvorska blagajna sredstva za plaćanje prikupljena od drugih blagajni, uključujući i ona koja sama neposredno naplaćuje, otprema svakodnevno na žiro račun HŽ preko filijale FINA-e ili poštom. 3. Blagajne koje su umjesto sredstava za plaćanje primile sredstva za obračun predaju ih svakodnevno kolodvorskoj blagajni s knjigom obračuna, a kolodvorska blagajna otprema HŽ - Grupi za obračun prihoda na način i u rokovima propisanima Uputom 182. 4. Sredstva plaćanja i sredstva za obračun bez datuma ne mogu pravdati zaduženje blagajne.

21

5. Sredstva za plaćanje iz točke 2. članka 6. objavljena su u Uputi o obliku, sadržaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu (NN br.77/2003). Postupak sa sredstvima za plaćanje i sredstvima za obračun podrobno je opisan u Uputi 182. NOVČANA IZRAVNANJA IZMEĐU KOLODVORA

Članak 9. 1. Međusobna novčana izravnanja pojedinih blagajni u raznim kolodvorima ne smiju se obavljati novcem, nego samo računskim izravnanjem - doračunavanjem. 2. Kolodvor koji duguje poslat će kolodvoru koji potražuje ovlast za doračun. Bez ovlasti doračun se ne smije obaviti, osim kada je to tarifom ili Uputom 182 izričito navedeno. 3. Način doračunavanja i postupak s tim u svezi podrobnije su propisani u Uputi 182. PRERAČUNAVANJE VALUTA

Članak 10. 1. Prijevozne troškove zaračunane u prijevoznim ispravama u stranoj valuti blagajne na kolodvorima HŽ naplaćuju samo u HRK (vidi točku 5). To se odnosi i na sve isplate koje obavljaju blagajne na kolodvorima. 2. Preračunavanje zaračunatih iznosa u stranim valutama u HRK ili obratno obavlja se na osnovi tečajne liste službenih tečajeva koje objavljuju HŽ u TPI. U hitnim slučajevima HŽ priopćavaju izmjenu tečajne liste i brzojavno, s tim da ih naknadno objavljuju u TPI. 3. Primljenu tečajnu listu blagajna je dužna odmah upisati u Tečajnu listu službenih HŽ tečajeva i istaknuti na vidljivom mjestu u blagajni pristupačnome korisnicima prijevoza. 4. Način i postupak preračunavanja i zaračunavanja u prijevozne isprave propisan je u Uputi 182. 5. HŽ s određenim korisnicima prijevoza mogu ugovoriti obračun u stranim valutama. Tada se prijevozni troškovi neće naplatiti u HRK nego posebnom priznanicom kao sredstvom za devizni obračun. Način i postupak oko zaračunavanja i obračuna iz prethodnog stavka podrobnije su propisani u Uputi 182.

22

ČUVANJE SREDSTAVA ZA PLAĆANJE I DRUGIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Članak 11. 1. Računopolagači ili blagajnici dužni su primljena sredstva za plaćanje (novac, čekove, naloge i dr.) i sredstva za obračun (priznanice) te druge vrijednosne papire brižljivo čuvati tijekom smjene do otpreme samo u za to određenim blagajnama. Blagajne moraju biti osigurane pouzdanim bravama, a za svaku bravu potrebno je izraditi dva ključa. Unikat ključa nalazi se kod računopolagača (blagajnika), a duplikat kod šefa kolodvora. Duplikat ključa za kolodvorske blagajne pohranjen je u Financijskoj službi HŽ-a. Iznimno putničke blagajne mogu čuvati gotovinu tijekom smjene do otpreme kolodvorskoj blagajni u ternionima ili posebnim ormarićima. Primopredaja gotovine i vrijednosnih papira između blagajnika pri smjenama obavlja se popisom svih predanih sredstava u knjizi zaključaka (Uputa 182). 2. Šefovi kolodvora ili pomoćnici šefa kolodvora za organizaciju prijevoza i komercijalne poslove dužni su poduzimati potrebne mjere za čuvanje blagajni i blagajničkih prostorija i povremeno prema potrebi, obaviti kontrolu blagajničkog poslovanja. 3. Zabranjeno je u tim blagajnama i prostorijama držati gotovinu i vrijednosne papire koji pripadaju raznim organizacijama ili privatnim osobama. Iznimno, računopolagači (blagajnici) kojima je povjerena i isplata plaća radnicima te naplata ili isplata raznih obveza prema trećim osobama i ustanovama u blagajni mogu čuvati neisplaćene zarade radnika i naplaćene razne iznose s odgovarajućim popisima (ispravama za opravdavanje) do definitivnog obračuna. U prostorijama blagajni zabranjuje se boravak, ulaženje ili zadržavanje drugim osobama. 4. Ako je u nekom kolodvoru došlo do provale ili krađe te je blagajna obijena dužnost je šefa kolodvora odmah o tome izvijestiti mjesnu policijsku postaju, Prometnu službu i Službu za kontrolu prihoda HŽ. Do dolaska pripadnika policije šef kolodvora dužan je očuvati i osigurati zatečeno stanje, kako se ne bi uništili eventualni tragovi i da bi se očevid mogao temeljitije obaviti. UTVRĐIVANJE ISPRAVNOSTI BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA I OBRAČUN S KOLODVORSKOM BLAGAJNOM

Članak 12. 1. Svakog dana u blagajni se mora ustanoviti ispravnost dnevnog poslovanja.

23

Ispravnost blagajničkog poslovanja u smislu prednjeg stavka ustanovljuje blagajnik zaključkom blagajne, koji se u pojedinim blagajnama sastavlja u vrijeme i na način propisan Uputi 182, a potom se obavlja obračun s kolodvorskom blagajnom. 2. Iznimno za putničke blagajne s većim opsegom rada zaključivanje blagajne može se odobriti u većim vremenskim razdobljima (petodnevno, desetodnevno) ali i tada se prihodi moraju svakodnevno kao akontacija predavati kolodvorskoj blagajni. 3. Na kraju mjeseca računopolagač dotične blagajne mora ustanoviti ispravnost blagajničkog poslovanja tijekom cijelog mjeseca, obaviti konačan obračun s kolodvorskom blagajnom i potom zaključiti račune i poslati ih Službi za kontrolu prihoda na način propisan Uputom 182. 4. Svaki nedostatak ustanovljen zaključkom blagajne mora se odmah uplatiti, a višak predati kolodvorskoj blagajni, koja će ga staviti u depozit i dotičnom blagajniku za predani iznos ispostaviti priznanicu. 5. Ako se u blagajni koja je predala višak tijekom istog računskog mjeseca pojavi nedostatak, šef kolodvora će na pismeni i obrazloženi zahtjev računopolagača (blagajnika) odobriti isplatu viška iz depozita radi pokrića ustanovljenog nedostatka. Od prednjeg izuzima se višak ustanovljen kod revizije blagajne, koji se može isplatiti samo po odobrenju Službe za kontrolu prihoda nakon obavljene provjere. 6. Ako višak nije isplaćen tijekom mjeseca u kome je ustanovljen, računopolagač ili blagajnik naknadno može podnijeti pismeni zahtjev Službi za kontrolu prihoda da mu se višak vrati, ako za to ima opravdanih razloga. Služba za kontrolu prihoda neće odobravati vraćanje viška ako nema dokaza da je računopolagač uplatio nedostatak u tom obračunskom razdoblju. 7. Sve blagajne svakog dana nakon zaključka blagajne ostvarene prihode dokazno moraju predati kolodvorskoj blagajni i obaviti obračun na način propisan u Uputi 182. 8. Putničke blagajne koje ne obavljaju svakodnevno zaključak blagajne dužne su, svakog dana predavati ostvarene prihode kolodvorskoj blagajni kao akontaciju, zadržavajući samo prijeko potreban sitan novac. 9. Ako blagajna tijekom dana naplati veći iznos novca dužna ga je radi osiguranja predati kolodvorskoj blagajni kao akontaciju i prije dnevnog zaključka. 10. Za blagajne koje obavljaju dnevne zaključke izvan radnog vremena kolodvorske blagajne, šef kolodvora će odrediti vrijeme u koje će se obavljati obračun s kolodvorskom blagajnom.

24

KONTROLA RAČUNA I RAČUNSKIH DOKUMENATA. UREĐIVANJE RAZLIKA. KONTROLNE PRIMJEDBE

Članak 13.

1. Sve prijevozne isprave i računski dokumenti na osnovi kojih se obavlja naplata i isplata transportnih prihoda podliježu kontroli radi utvrđivanja pravilnosti zaračunatih iznosa (tarifna kontrola). 2. Svi računi koje u smislu odredaba ovog Pravilnika podnesu blagajne željezničkih kolodvora i putničkih agencija podliježu kontroli (računska kontrola), koja obuhvaća pravilnost uračunanih iznosa u dotične račune, ispravnost računa, ispravnost i potpunost prijevoznih isprava ili računskih dokumenata, uspoređivanje konačnih iznosa iz računa s predanim prihodima. 3. Računsku i tarifnu kontrolu obavlja Služba za kontrolu prihoda prema odredbama ovog Pravilnika, Upute 182, posebne Upute 180 i tarifa. 4. Za utvrđene razlike kontrolom računskih dokumenata i računa Služba za kontrolu prihoda ispostavlja kontrolne primjedbe u svrhu naknadnog sređenja, i to; a) tarifne kontrolne primjedbe za nepravilno zaračunavanje izračunanih iznosa u prijevozne isprave ili računske dokumente. Kao tarifna kontrolna primjedba ispostavit će se i po osnovi računa frankaturnih depozita ako nije obavljen obračun frankaturnih depozita i to kada je prevoznina po frankaturnom računu veća od pologa frankaturnog depozita. b) računske kontrolne primjedbe za nepravilno uračunane iznose u dotične račune, pogrešan zaključak računa i za razlike između uračunanih iznosa i predanih prihoda. Kontrolne primjedbe šalju se dotičnim kolodvorima (blagajnama).

a) Tarifne kontrolne primjedbe 5. Tarifne kontrole primjedbe ispostavljaju se samo na teret za manje zaračunane iznose prevoznina i naknada za posebne usluge. Za više zaračunane iznose ne ispostavljaju se kontrolne primjedbe, nego se eventualno više naplaćeni iznosi odobravaju korisnicima prijevoza na osnovi podnesenih reklamacija u smislu odredaba Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu i tarifa. (izuzetak vidi točku 15. ovog članka). Za tarifne kontrolne primjedbe odgovoran je onaj radnik koji je pogrešku učinio. 6. Tarifne kontrolne primjedbe iz teretnog prometa valja naplatiti naknadno od korisnika prijevoza. U tu svrhu mora se korisniku prijevoza, putem kolodvora poslati poziv na uplatu, u kojemu mora biti obrazloženo zašto se traži naknadna uplata.

25

Tarifne kontrolne primjedbe iz putničkog prometa valja naplatiti od putnika ako se on na osnovi podataka u prijevoznoj ispravi ili eventualno drugih evidencija može ustanoviti. U protivnom kontrolnu primjedbu mora platiti željeznički radnik koji je pogrešku učinio (vidi toč. 10. ovog čl). 7. Korisnik prijevoza od kojega se traži naplata tarifne kontrolne primjedbe te i odgovorni željeznički radnik, ako smatraju da kontrolna primjedba nije pravilno ispostavljena, mogu podnijeti objašnjenje Službi za kontrolu prihoda. Objašnjenju potrebno je priložiti poziv na uplatu i prema potrebi dokazne isprave (potvrde, fakture i sl.). Ako podneseno objašnjenje Služba za kontrolu prihoda ne prihvati ili ga prihvati samo djelomično na osnovi naknadno podnesenih dokaza, vratit će kolodvoru poziv na uplatu radi naplate kontrolne primjedbe u cijelosti ili u smanjenom iznosu. Ako objašnjenje i podnesene dokaze prihvati u cijelosti, kontrolnu primjedbu će napustiti i o tome izvijestiti kolodvor, a po potrebi i korisnika prijevoza. 8. Ako korisnik prijevoza u roku od 30 dana nakon primitka poziva ne uplati ili odbije platiti kontrolnu primjedbu, a nije podnio objašnjenje, kolodvor će Službi za kontrolu prihoda poslati izvješće s napomenom da je tražbinu potrebno ostvariti sudskim putem. Pri tome valja voditi računa o zastari tražbine koja prema odredbama čl. 73. ZUPŽ-a u unutarnjem, te čl. 55 CIV-a i 58. CIM-a u međunarodnome prometu nastupa za jednu godinu. Iznimno od prethodnog stavka kolodvor neće čekati 30 dana ako se time dovodi u pitanje zastarijevanje, nego će odmah dati prijedlog za tužbu. Ako se kontrolna primjedba u međuvremenu plati, tražit će da se tužba povuče. 9. Ako se tarifna kontrolna primjedba ne može naplatiti od korisnika prijevoza zbog zastare tražbine ili zbog drugih propusta, naplatit će se od radnika koji je pogrešku učinio ili onoga čijom je krivnjom nastupila zastara. Direkcija HŽ može donijeti odluku da se šteta samo djelomično naplati od radnika ili da se u cijelosti napusti.

b) Računske kontrolne primjedbe 10. Računske kontrolne primjedbe ispostavljaju se na teret ili u korist već prema tome je li uračunano manje ili više nego je na osnovi dotičnih računskih dokumenata valjalo uračunati. 11. Za računske kontrolne primjedbe odgovoran je računopolagač dotične blagajne. 12. Računske kontrolne primjedbe na teret smatraju se kao nedostatak u blagajni i moraju se odmah uplatiti. Neargumentiranim objašnjenjima ne može se odgađati njihova naplata. Računsku kontrolnu primjedbu platit će odgovorni računopolagač ili blagajnik koji je pogrešku učinio ako mu računopolagač na osnovi raspoloživih podataka o zaključcima blagajne pogrešku može dokazati. Ako je računska kontrolna primjedba ispostavljena na veći iznos, postoji vjerojatnost da se do izlaska kontrolne primjedbe dotični blagajnik neopravdano koristio novcem HŽ,

26

zbog čega je potrebno obaviti provjeru istodobno s izdavanjem računske kontrolne primjedbe. Takve računske kontrolne primjedbe šalju se Odjelu za reviziju blagajni radi istraživanja stanja u blagajni u smislu prethodnog stavka. 13. Računopolagač može podnijeti izvješće Službi za kontrolu prihoda ako smatra da računska kontrolna primjedba nije pravilno ispostavljena. Služba za kontrolu prihoda dužna je izvješće i navode računopolagača provjeriti te, ako je izvješće opravdano, kontrolnu primjedbu smanjiti ili napustiti, a kolodvor izvijestiti o donesenoj odluci. 14. Računske kontrolne primjedbe u korist mogu se isplatiti ili koristiti za sređenje računskih kontrolnih primjedbi na teret. Odobrenje za isplatu ili sređenje daje Služba za kontrolu prihoda na traženje računopolagača s potrebnim obrazloženjem. Računopolagač kontrolne primjedbe u korist mora odmah objasniti i u objašnjenju navesti dokaze o uzročnoj vezi s eventualno uplaćenim nedostatkom, ili s računskom kontrolnom primjedbom na teret. Računska kontrolna primjedba u korist koja se ne može isplatiti računopolagaču jer ne može dokazati uplatu, napušta se u korist prihoda. 15. Više naplaćene iznose prijevoznih troškova iznad određenog iznosa vraćaju HŽ po službenoj dužnosti. DOTACIJA BLAGAJNE I BLAGAJNIČKI MAKSIMUM

Članak 14. 1. Dotacija blagajne jest iznos novca odobren i isplaćen dotičnoj blagajni, koji stalno ostaje u blagajni i nakon zaključka ili obračuna s kolodvorskom blagajnom, a služi za tekuće potrebe, vraćanje sitnog novca, za pokriće tiskanica za prodaju, za poštanske takse, za pokriće vrijednosti neprodanih polovina kartonskih karata i dr. Dotaciju odobrava šef kolodvora posebno za svaku blagajnu, a isplaćuje kolodvorski blagajnik uz potvrdu primitka. 2. Putničke blagajne koje ne obavljaju zaključak blagajne svakodnevno te blagajne s većim prometom mogu biti i bez dotacije. Te blagajne vrijednost neprodanih polovina kartonskih karata, vrijednost tiskanica za prodaju, poštanske takse i dr. pokrivaju iz prihoda ostvarenog nakon zaključka blagajne (tekućih prihoda). Iznimno kod blagajni koje imaju strojeve za izdavanje karata (terminale) dotacija se odobrava pojedinom blagajniku ako službu obavlja u turnusima. 3. Kolodvorska blagajna po pravilu nema dotacije, nego joj Komercijalna služba HŽ određuje blagajnički maksimum, tj. iznos koji nakon otpreme smije zadržati iz ostvarenih prihoda za tekuće potrebe (poštanske takse, isplaćene dotacije, usluge i druge izdatke).

27

SLANJE PRIHODA OD PRIJEVOZA PUTNIKA I TERETA

Članak 15. 1. Kolodvorska blagajna šalje svakodnevno sav novac, čekove i virmanske naloge iz osnova prihoda, prikupljenih od drugih blagajni uključivo i naplatu u kolodvorskoj blagajni, na žiro račun HŽ i to bez obzira iz koje vrste prometa su prihodi ostvareni preko filijale FINA-e ili poštom, ovisno o mjesnim prilikama. 2. Priznanice za obračun kolodvorski blagajnik šalje izravno Komercijalnoj službi HŽ. HŽ mogu određenim kolodvorima odobriti ispostavljanje faktura na osnovi priznanica za obračun i njihovo slanje dotičnim korisnicima prijevoza radi naplate. U tom slučaju kolodvorska blagajna umjesto priznanica za obračun poslat će kopiju fakture. Način otpreme i sređenje blagajne s priznanicama za obračun propisan je Uputom 182. DAVANJE SLUŽBENIH PODATAKA STRANIM OSOBAMA, UVID U POSLOVNE KNJIGE I RAČUNE

Članak 16.

1. HŽ određuju koji se podaci i na koji način iz osnova prihoda od prijevoza putnika i tereta mogu davati stranim osobama. Ovi prihodi do objavljivanja smatraju se poslovnom tajnom željeznice. Ako korisnici prijevoza zatraže podatke iz prethodnog stavka, kolodvor će ih upraviti na Direkciju HŽ. 2. Uvid u poslovne knjige, evidencije, račune i druge isprave blagajničkog poslovanja kolodvor će dopustiti samo osobama koje su ovlaštene od strane Direkcije HŽ (inspektor računsko-blagajničkog poslovanja, inspektor unutarnje kontrole i dr.) i osobama državnih službi koje su zakonom za to ovlaštene (sud, unutarnji poslovi, financijska i komercijalna policija i dr.). ČUVANJE UPORABLJENIH EVIDENCIJA, KNJIGA I RAČUNA

Članak 17. 1. Uporabljene blagajničke knjige, bilježnici, popisi, računi, zapisnici i druge isprave čuvaju se u kolodvorskom arhivu 3 godine, uređeni po blagajnama, mjesecima i godini. Taj se rok računa od 1.siječnja slijedeće godine.

28

2. Poslije isteka roka iz prethodne točke početkom svake godine stari računski materijal potrebno je poslati zbirnom kolodvoru koji odredi Direkcija HŽ. Prije toga potrebno je pribaviti dopuštenje Hrvatskog državnog arhiva.

29

D I O II.

ODREDBE ZA ZARAČUNAVANJE I URAČUNAVANJE PRIJEVOZNIH ISPRAVA I RAČUNSKIH DOKUMENATA

1. IZRAČUNAVANJE, ZARAČUNAVANJE I NAPLATA PRIJEVOZNIH TROŠKOVA

Članak 18. 1.1. Prijevozni troškovi izračunavaju se na osnovi odredaba tarifa koje vrijede na dan zaključenja ugovora o prijevozu. Svi troškovi koji nastanu u odredišnom kolodvoru izračunavaju se za cijelo razdoblje po cijenama tarifa i tečajne liste koja vrijedi na dan plaćanja tih troškova (ležarine, dangubnine, čuvanje i dr.). Izračunane prijevozne troškove valja zaračunati u propisane prijevozne isprave ili druge računske dokumente, koji će ujedno služiti korisnicima prijevoza kao potvrda za plaćene prijevozne i druge troškove. Za druge troškove nastale tijekom prijevoza i u svezi s obavljenim ugovorom o prijevozu (poštanske pristojbe, izdaci u gotovu za popravak tereta i pretovara, carinske dadžbine i dr.) prijevoznim ispravama po mogućnosti potrebno je priložiti dokazne isprave (poštanske priznanice, račun troškova, fakture i dr.). 1.2. Prijevozni troškovi putničkog prometa plaćaju se po pravilu kod izdavanja prijevoznih isprava ili zaključenja ugovora o prijevozu. U teretnom prometu prijevozne troškove može platiti pošiljatelj pri predaji tereta na prijevoz ili primatelj kod njihova preuzimanja o čemu odlučuje pošiljatelj upisom odgovarajuće bilješke u teretnom listu (izjava o plaćanju), osim kod tereta za koje je prema tarifi obvezatno plaćanje kod predaje na prijevoz. 2. FRANKATURNI DEPOZIT - FRANKATURNI RAČUNI 2.1. Ako otpremni kolodvor ne može izračunati prevozninu, naknade za posebne usluge ili druge troškove koje je prema odredbama tarifa ili prema bilješci o frankiranju dužan platiti pošiljatelj, tražit će od njega da kao jamstvo položi iznos koji približno odgovara tim troškovima - frankaturni depozit. Za položeni frankaturni depozit blagajna za otpremu tereta ispostavlja priznanicu za položeni frankaturni depozit koja se izdaje pošiljatelju kao potvrda za položeni iznos, a za prijevozne troškove koji se prema bilješci o frankiranju nisu mogli zaračunati u prijevoznom dokumentu ispostavlja se frankaturni račun. Postupak s frankaturnim depozitom i frankaturnim računom propisan je podrobnije u Uputi 182.

30

3. PREDUJAM 3.1. Blagajna može pošiljatelju na njegov zahtjev upisan u teretnom listu na osnovi tereta koji je primljen na prijevoz isplatiti predujam. Visina novčanog iznosa do kojeg se predujam može isplatiti određen je u HRT 156, HRT 157 i Reglementacijama međunarodnog prometa tereta. Otpremni kolodvor opterećuje isplaćenim predujmom pošiljku, a naplaćuje ga odredišni kolodvor od primatelja kod iskupljenja teretnog lista. Jesu li predujmovi uopće dopušteni i do koje visine, to određuju ZUPŽ, CIM, Reglementacije za međunarodni promet tereta i tarife. 3.2. Predujam odobrava i isplaćuje blagajnik blagajne za otpremu tereta, pa je prema tome i odgovoran za pravilnu ocjenu njegove visine. Predujam se može isplatiti ako blagajnik ocijeni da će predujam zajedno s prijevoznim troškovima biti pokriven, pa i kada bi se teret morao prodati kao nedostavan. Zabranjena je isplata predujma za terete, koji su prema mišljenju otpremnog kolodvora podložni brzom kvarenju te za terete za koje se prevoznina, prema tarifnim propisima, mora platiti unaprijed. 3.3. Predujmovi zaračunani u stranoj valuti mogu se isplatiti samo u HRK, pošto se prethodno obavi preračunavanje u smislu odredaba čl. 10. ovog Pravilnika. 3.4. Za isplaćeni predujam otpremna blagajna zaračunava proviziju kao naknadu za posebne usluge u otpremnom kolodvoru. Visina provizije određuje se tarifom. Provizija se ne naplaćuje ako pošiljatelj izmjenom ugovora o prijevozu uzima pošiljku natrag u otpremnom kolodvoru, koju je opteretio predujmom. 3.5. Osim predujma koji se isplaćuje pošiljatelju tereta, u smislu odredaba točke 3.1. ovog članka smatra se predujmom još i prethodna prevoznina kod prekartiranja pošiljaka i sva druga novčana izravnanja između dvaju kolodvora u smislu odredaba članka 9. ovog Pravilnika. Budući da se predujam te vrsti ne isplaćuje nego se obavlja samo računsko oduženje i zaduženje, provizija se ne zaračunava niti naplaćuje. 3.6. Svaka naplata ili isplata mora se prethodno uredno zaračunati u odgovarajuću računsku ispravu. Korisniku prijevoza mora se potvrditi naplata ili isplata bilo izdavanjem prijevozne isprave bilo drugim računskim dokumentom.

31

4. CENTRALNI OBRAČUN

Članak 19. 4.1. Centralni obračun jest poseban način obračuna i plaćanja prijevoznih troškova u željezničkom teretnom prometu. Tu se radi o pošiljkama za koje se na osnovi posebnog sporazuma između željeznice (željeznica) i korisnika prijevoza prijevozni troškovi ne zaračunavaju u teretni list i ne naplaćuju u kolodvorima. 4.2. Centralnim obračunom mogu biti obuhvaćeni prijevozni troškovi jedne ili više željeznica. 4.3. Postupak zaračunavanja i izračunavanja prijevoznih troškova te posebne dužnosti kolodvora propisane su odredbama Upute 182. ODGOVORNOST ZA ZARAČUNAVANJE I NAPLATU PREVOZNINE, NAKNADA ZA POSEBNE USLUGE I DRUGIH TROŠKOVA

Članak 20. 1. Za pravilno zaračunavanje i naplatu prevoznine, naknada za posebne usluge i drugih troškova odgovornosti su sljedeće:

UNUTARNJI PROMET:

- otpremni kolodvor odgovoran je za pravilno zaračunavanje i naplatu svih frankiranih iznosa te za pravilno zaračunavanje svih upućenih naknada za posebne usluge koje su nastale u otpremnom kolodvoru. Osim toga odgovoran je za pravilnu naplatu i obračun frankaturnih depozita,

- usputni kolodvor odgovoran je za pravilno zaračunavanje naknada za posebne

usluge i troškova koji u njoj nastanu, a ako te troškove i naplati, odgovoran je i za njihovu pravilnu naplatu,

- odredišni kolodvor odgovoran je za pravilno zaračunavanje upućene

prevoznine, naknada za posebne usluge u odredišnom kolodvoru te naknada za posebne usluge u otpremnome ili u usputnom kolodvoru koje oni nisu mogli izračunati i za pravilno zaračunavanje prijevoznih troškova u frankaturni račun, ako njih prema bilješci o frankiranju, treba platiti pošiljatelj. Uz to odgovoran je i za pravilnu naplatu svih upućenih iznosa i predujmova te za naplatu i otpremu pouzeća.

MEĐUNARODNI PROMET:

Odgovornost otpremnog i odredišnog kolodvora u međunarodnom prometu ista je kako je navedeno i za unutarnji promet.

32

Međutim, posebna odgovornost u međunarodnom prometu pada na:

- tranzitno otpremništvo ulaznoga pograničnog kolodvora koje kod preuzimanja tranzitnih i uvoznih pošiljaka od susjednih željeznica mora preispitati je li pošiljka na pravilnom prijevoznom putu, jesu li teretni listovi i popratni dokumenti u ispravnome stanju i potpuni, zaračunati prijevozne troškove na prugama HŽ ako već nisu zaračunani po nekoj saveznoj međunarodnoj tarifi.

- tranzitno otpremništvo izlaznoga pograničnog kolodvora mora obaviti pregled

zaračunanih prijevoznih troškova za pruge HŽ i odgovorno je za preračunavanje prijevoznih troškova u valutu primjenjene tarife.

Tranzitno otpremništvo mora poslati Službi za kontrolu prihoda za svaku provoznu (tranzitnu) pošiljku fotokopije ili prijepis međunarodnoga teretnog lista s dnevnim računom blagajne za prispjeće, koji služe za obračun udjela HŽ sa stranim željezničkim upravama. URAČUNAVANJE PRIJEVOZNIH ISPRAVA I RAČUNSKIH DOKUMENATA

Članak 21. 1. Sve ispostavljene i uporabljene prijevozne isprave i drugi računski dokumenti moraju se uračunati u propisane račune na osnovi kojih se utvrđuje zaduženje blagajne. 2. Ako je za prijevoznu ispravu ili računski dokument uporabljena strogouračunana tiskanica mora se uračunati i priložiti dotičnom računu iako nije bila uporabljena (pogrešno ispostavljena, poništena i sl.). 3. Na kraju računskog mjeseca računopolagač je dužan zaključiti dotične račune, ustanoviti ispravnost računsko-blagajničkog poslovanja te obaviti konačni obračun s kolodvorskom blagajnom za dotični računski mjesec. 4. Zaključene račune s priloženim računskim dokumentima računopolagač dotične blagajne šalje Službi za kontrolu prihoda do 3. u mjesecu iza računskog. Rok iz prethodnog stavka mora se svakog mjeseca održati jer o pravodobnom slanju računa i računskih dokumenata ovisi dalji postupak oko objedinjavanja, utvrđivanja i obračuna prihoda. Uz računopolagača za održavanje propisanih rokova odgovoran je i šef kolodvora. 5. Podrobniji postupak oko vođenja i zaključivanja računa te utvrđivanja ispravnosti blagajničkog poslovanja propisan je Uputom 182.

33

UPISIVANJE PODATAKA ZA ELEKTRONIČKU OBRADU U RAČUNSKE DOKUMENTE I RAČUNE

Članak 22. 1. Podatke za elektroničku obradu u račune i računske dokumente upisuju blagajne u željezničkim kolodvorima prema odredbama Upute 180 i Upute 182. U navedenim uputama iz prethodnog stavka propisano je koji će računski dokumenti ili računi služiti kao osnovni dokumenti za prikupljanje podataka u svrhu elektroničke obrade te način upisivanja. 2. Odredbe točke 1. odnose se i na blagajne u putničkim agencijama koje prema ugovoru prodaju željezničke prijevozne isprave. POVLAČENJE PRIJEVOZNIH ISPRAVA I STROGOURAČUNANIH TISKANICA IZ UPORABE. PONIŠTENJE

Članak 23. 1. Kada neke prijevozne isprave ili druge strogouračunane tiskanice izgube vrijednost ili se povlače iz uporabe iz drugih razloga, odobrenje za povlačenje izdat će Služba za kontrolu prihoda. Služba za kontrolu prihoda istodobno će odrediti i raspored povlačenja takvih prijevoznih isprava ili strogouračunanih tiskanica. 2. Blagajne u kolodvorima ili putničkim agencijama ne smiju slati na poništenje prijevozne isprave i druge strogouračunane tiskanice bez prethodnog odobrenja. Strogouračunane tiskanice u kolodvorima poništava isključivo inspektor računsko-blagajničkog poslovanja. UREĐENJE BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

Članak 24. 1. Kada je neka blagajna zadužena, bilo po računima bilo po nekoj drugoj osnovi, iznosom koji se ne može naplatiti na način predviđen ovim Pravilnikom, može tražiti uređenje blagajničkog poslovanja u svrhu oduženja ili će to obaviti na način propisan Uputom 182. 2. Zahtjev za uređenje blagajničkog poslovanja podnosi se Komercijalnoj službi HŽ s potrebnim obrazloženjem i uz prilog dotične dokumentacije.

34

Komercijalna služba HŽ mora donijeti odluku o uređenju blagajničkog poslovanja u roku od 30 dana ili izvijestiti blagajnu o stanju zahtjeva o uređenju. 3. Postupak oko podnošenja zahtjeva za uređenje blagajničkog poslovanja podrobnije je propisan Uputom 182 POUZEĆE

Članak 25. 1. Pouzeće je iznos novca kojim je pošiljatelj opteretio pošiljku i obvezao željeznicu kao prijevoznika da ga za njegov račun naplati od primatelja pošiljke prije njezina izdavanja . Ako pošiljatelj želi opteretiti pošiljku pouzećem, dužan je njegov iznos upisati u odgovarajuću rubriku prijevozne isprave i ujedno prijevoznoj ispravi (u omotnici) priložiti popunjenu bankovnu uplatnicu ili poštansku doznačnicu na iznos pouzeća, kojom će odredišni kolodvor doznačiti pouzeće nakon naplate. 2. Je li pouzeće dopušteno i do koje visine određuju ZUPŽ, CIM, Reglementacije za međunarodni promet i tarife. Tarifom se propisuje treba li i u kojem iznosu zaračunati proviziju za posredovanje oko naplate i doznake pouzeća. 3. Pouzeće se naplaćuje odvojeno od prihoda i doznačuje pošiljatelju. 4. Postupak oko naplate i otpreme pouzeća propisuje se Uputom 182. TROŠKOVI U GOTOVU

Članak 26. 1. Tijekom prijevoza i u svezi s obavljanjem prijevoza prtljage i tereta mogu nastati neke dodatne radnje koje zahtijevaju izdatke u gotovu novcu - troškove u gotovu, kao npr. za uporabljenu radnu snagu i nabavku materijala kod popravka tereta ili pretovara pošiljke, za carinu i izvanredne izdatke kod izvoznoga ili uvoznog carinjenja, takse i dr. Troškovi u gotovu mogu nastati krivnjom korisnika prijevoza ili za radnje po njegovu zahtjevu, ili krivnjom željeznice (npr. oštećenje kod manevriranja, upaljena osovina i dr.) te prema tome kod isplate zaračunavanja i terećenja valja imati u vidu dvije vrste troškova u gotovu, i to: (1) Troškove u gotovu na teret korisnika prijevoza i kojima se tereti pošiljka; (2) Troškove u gotovu na teret željeznice i kojima se ne smije teretiti pošiljka. 2. Troškove u gotovu po pravilu isplaćuje kolodvorska blagajna u kolodvoru u kojem su nastali.

35

Ako kolodvorska blagajna ne posluje, troškove može isplatiti iz dotacije ili tekućih prihoda prtljažna ili teretna blagajna koja u tom vremenu radi. Kod dnevnog zaključka isplaćene troškove obračunava s kolodvorskom blagajnom. 3. Troškove u gotovu na teret korisnika prijevoza toč. 1 (1) potrebno je zaračunati u popratne dokumente kao upućene za naplatu od primatelja uz prilog računa (fakture) kojim se opravdavaju učinjeni izdaci. Kao račun (faktura) služi i Zapisnik o nepravilnostima tovarenja koji se ispostavlja u smislu odredaba Upute 162. Ako se pošiljateljeva izjava o plaćanju u teretnom listu odnosi i na te troškove, valja ih zaračunati i u frankaturni račun. Iznimno, troškovi u gotovu za uvozni list pri obavljanju carinskog postupka s pošiljkama u međunarodnome prometu ne zaračunavaju se u prtljažnicu i teretni list jer su obuhvaćeni u vozarinskim stavcima ili naknadama te ih ne treba zaračunavati u prijevozne isprave (vidi Uputu 164). Kolodvor koji je isplatio troškove u gotovu na teret pošiljke ili korisnika prijevoza odužit će se u računu troškova u gotovu na način i po postupku propisanim Uputom 182. 4. Troškove u gotovu na teret željeznice toč. 1 (2) usputni kolodvor ne smije zaračunavati u prijevozne isprave. Kolodvor koji je isplatio troškove u gotovu na teret željeznice odužit će se priznanicom za obračun i obračunati s Komercijalnom službom HŽ, Grupom za obračun prihoda na način propisan Uputom 182. Troškovi u gotovu isplaćuju se gotovim novcem ili po prijedlogu dotičnog kolodvora na žiro račun korisnika. Način i postupak oko isplate, uračunavanja i zaračunavanja tih troškova podrobnije je propisan u Uputi 182. RAČUNSKO-BLAGAJNIČKO POSLOVANJE U ŽELJEZNIČKO-AUTOBUSNOM I ŽELJEZNIČKO-KAMIONSKOM PROMETU

Članak 27. 1. Organizacija računovodstva i blagajničkog poslovanja za prijevoze putnika u željezničkim autobusima ili za prijevoz tereta željezničkim kamionima bilo u dopunskom prijevozu "od vrata do vrata" bilo u kombiniranom prijevozu željeznica-cesta može se provesti bilo otvaranjem posebnih blagajni (za kamionski ili autobusni promet), bilo da i te poslove obavljaju postojeće blagajne u dotičnim kolodvorima. Organizacija iz prethodnog stavka ovisi o mjesnim prilikama, opsegu takvih prijevoza i uopće o organizaciji te službe na dotičnom području. 2. Uputom uz ovaj Pravilnik prema potrebi naknadno će se propisati odredbe za te prijevoze.

36

D I O III.

REVIZIJA - PREGLED BLAGAJNI NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA I PUTNIČKIM AGENCIJAMA

REVIZIJA BLAGAJNI NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA

Članak 28. 1. Radi provjere ispravnosti blagajničkog poslovanja u kolodvorima, a osobito pravilne naplate i pravodobne otpreme prihoda, te radi provjere odgovara li stvarno stanje u blagajnama podacima koje je ona pokazala u računima i računskim dokumentima, obavlja se povremeno revizija blagajne u samim kolodvorima. 2. Revizije blagajni na željezničkim kolodvorima obavljaju se prema pokazanoj potrebi, a najmanje jedanput godišnje. Šef kolodvora dužan je inspektoru računsko blagajničkog poslovanja omogućiti uspješno obavljanje revizije (dati duplikate ključeva, obavijestiti blagajnike, dati evidencije iz arhiva i dr.) te učiniti druge radnje koje zahtijeva inspektor SKP. 3. Za svaku obavljenu reviziju blagajne mora se sastaviti zapisnik u kojemu se mora pokazati stvarno stanje dotične blagajne te možebitne nepravilnosti. Zapisnik potpisuju računopolagač dotične blagajne i inspektor računsko-blagajničkog poslovanja koji je obavio reviziju. 4. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajne dužan je poduzeti mjere za sređenje blagajne i otklanjanje ustanovljenih nepravilnosti, a prema potrebi podnijeti izvješće mjerodavnoj službi HŽ s prijedlogom za dalji postupak. Mjerodavna služba HŽ dužna je u primjerenom roku izvijestiti SKP o okončanju predmeta i izrečenim mjerama. 5. Stanje računsko-blagajničkog poslovanja pregledane blagajne, ustanovljeno zapisnikom na samom mjestu, inspektor blagajne bezuvjetno mora povezati s računsko-blagajničkim poslovanjem po računima i računskim dokumentima odaslanima Službi za kontrolu prihoda i time provjeriti kontinuitet, pa na taj način ustanoviti pravilnost ukupnog poslovanja dotične blagajne. Posebno se mora provjeriti pravilna uporaba strogouračunanih tiskanica. Ako se kod provjere poslovanja dotične blagajne, vezano na stanje ustanovljeno u kolodvoru, ustanove neke nepravilnosti koje se odnose na radnika SKP, inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajne poduzima mjere za otklanjanje nepravilnosti, a istodobno podnosi pismeno izvješće načelniku SKP. 6. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajne po obavljenoj reviziji dužan je svaku obavljenu reviziju upisati u za to određenu (nadzornu) knjigu iz koje se mora vidjeti dan obavljene revizije, oznaka blagajne, ime i prezime odgovornog računopolagača,

37

stanje računsko-blagajničkog poslovanja, ustanovljene nepravilnosti i uputa što valja poduzeti u svrhu otklanjanja ustanovljenih nepravilnosti. Upisani nalaz ima provedbeni karakter i po njemu se mora postupiti. 7. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja može pečatiti neke prostore (prostorije), a svaka povreda tih pečata povlači za sobom primjenu propisa zakona o radu i Pravilnika o radu HŽ te krivičnu odgovornost. 8. Šef kolodvora dužan je prema nalazu revizije postupiti i poduzeti potrebne mjere da se ustanovljene nepravilnosti što prije otklone. Nalaz revizije šef kolodvora na dokazan način raspravlja i o njemu podastire opravdanje SKP. 9. Podrobnije odredbe za obavljanje revizije blagajni i postupak s tim u svezi propisane su Poslovnikom o obavljanju revizije blagajni u željezničkim kolodvorima i putničkim agencijama. Taj Poslovnik donosi Služba za kontrolu prihoda HŽ. OSOBE OVLAŠTENE ZA REVIZIJU BLAGAJNE

Članak 29. 1. Revizije blagajni na željezničkim kolodvorima na osnovi odredaba ovog Pravilnika i Poslovnika o reviziji obavljaju radnici Službe za kontrolu prihoda koji su za te poslove posebno ovlašteni - inspektori računsko blagajničkog poslovanja. 2. Ovlaštenje za reviziju blagajni radnicima Službe za kontrolu prihoda izdaje načelnik Službe za kontrolu prihoda nakon provedenog postupka prema odredbama Poslovnika o reviziji. 3. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajne dužan je šefu kolodvora te računopolagaču ili blagajniku čija se blagajna pregledava pokazati ovlast za reviziju. 4. U većim kolodvorima gdje ima više blagajnika šef kolodvora i inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajne održat će po obavljenoj reviziji kratki sastanak s blagajnicima, analizirati ustanovljeno stanje i predložiti mjere za otklanjanje možebitnih propusta ili nedostataka. 5. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja blagajni ima pravo i obvezu, kada ustanovi činjenice navedene u članku 4. toč. 10 ovog Pravilnika, donijeti pismeno rješenje o privremenoj zabrani obavljanja blagajničkih poslova. 6. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja može zahtijevati provjeru stručne osposobljenosti blagajnika ako ustanovi da on svojim nepoznavanjem propisa dovodi u pitanje pravilan rad blagajne. Taj zahtjev podnosi se Direkciji HŽ uz obrazloženje.

38

7. Inspektor računsko-blagajničkog poslovanja mora okončati sve zastarjele kontrolne primjedbe ( naplatom ili zahtjevom za uređenje) na kolodvoru.

39

REVIZIJA RAČUNSKO-BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA U PUTNIČKIM AGENCIJAMA

Članak 30. 1. Revizija blagajni u putničkim agencijama obavlja se u smislu ugovora zaključenog između HŽ i turističkih organizacija. 2. Reviziju računsko-blagajničkog poslovanja putničkih agencija obavljaju također inspektori računsko-blagajničkog poslovanja prema čl.29. ovog Pravilnika. 3. Revizija blagajni u putničkim agencijama obavlja se povremeno ako se na osnovi podataka iz računa, računskih isprava i drugih evidencija ustanovi ili posumnja, da u nekoj blagajni u agenciji postoje nepravilnosti, da se računsko-blagajničko poslovanje ne obavlja po odredbama ovog Pravilnika, a posebno ako se realizirani prihodi ne doznačuju HŽ u određenim rokovima. 4 .Za željezničke putničke agencije u pogledu računsko-blagajničkog poslovanja blagajni vrijede odredbe Pravilnika 181, Upute 182 i posebne Upute 180. PREGLED BLAGAJNI OD STRANE ŠEFA KOLODVORA

Članak 31. 1. Osim revizije blagajni na željezničkim kolodvorima koju obavljaju ovlašteni inspektori Službe za kontrolu prihoda šefovi kolodvora moraju povremeno obavljati (najmanje jednom godišnje) iznenadne preglede svih blagajni u svom kolodvoru. Iznenadni pregled blagajne obavit će se odmah ako se posumnja u ispravnost poslovanja ili pak zlouporabu, ako je odgovorni računopolagač nemaran, pa dovodi u pitanje ispravnost poslovanja i održavanje propisanih rokova. 2. Za te preglede blagajni uporabit će se iste tiskanice (za zapisnik i priloge zapisniku) koje se koriste i za predaju blagajne. 3. Zapisnik o obavljenom pregledu potpisuje odgovorni računopolagač i osoba koja je obavila pregled blagajne. Zapisnik s prilozima šalje se Službi za kontrolu prihoda. Ako se kod pregleda ustanovi veći nedostatak ili višak, računopolagača valja saslušati i saslušanje sa zapisnikom o pregledu odaslati Službi za kontrolu prihoda.

40

D I O IV.

PRIMOPREDAJA BLAGAJNI NA ŽELJEZNIČKIM KOLODVORIMA

PREDAJA BLAGAJNI

Članak 32. 1. Predaja blagajni u smislu ovih odredaba obavit će se uvijek kada se mijenja odgovorni računopolagač ili kada on iz bilo kojeg razloga mora biti odsutan više od 48 sati. Pod predajom blagajne u smislu prednjeg stavka smatra se predaja gotovine, vrijednosnih papira, svih strogouračunanih tiskanica i prijevoznih isprava u zalihi uz istodobno utvrđivanje stanja blagajne. Za svaku obavljenu predaju blagajne sastavlja se zapisnik o nalazu pri reviziji. 2. Međutim, ne smatra se predajom u smislu točke 1. međusobna predaja blagajni kojima rukuje više radnika po rasporedu službe gdje blagajnici između sebe predaju samo tekuće blagajničko poslovanje, a ne mijenja se računopolagač. Te se predaje obavljaju po odredbama Upute 182. 3. Predaja blagajni u smislu toč. 1. ovog članka može se obaviti:

- komisijski, - pod nadzorom inspektora za računsko blagajničko poslovanje blagajni, - međusobno.

Komisijski će se predaja obaviti uvijek kada je odgovorni računopolagač odsutan i ne može biti nazočan predaji blagajne. Komisiju određuje šef kolodvora. Pod nadzorom inspektora blagajni obavit će se predaja blagajni kada blagajnu prima radnik koji ranije nije uopće rukovao dotičnom vrstom blagajne kao računopolagač. Zadatak je inspektora blagajni u tom slučaju osigurati točnu i urednu predaju i istodobno radnika koji prvi put prima blagajnu poučiti i objasniti mu propise i postupak u računsko-blagajničkom poslovanju, ako tijekom predaje primijeti ili ustanovi da dotičnom radniku valja pružiti pomoć. Međusobna predaja obavlja se u svim drugim slučajevima ako je radnik koji prima blagajnu već rukovao njome. Takva predaja obavlja se pod nadzorom šefa kolodvora ili radnika kojega on odredi.

41

4. Za svaku predaju, bez obzira na način iz točke 3 kako je obavljena, sastavlja se zapisnik o nalazu pri reviziji (u dva primjerka). Jedan primjerak zapisnika s prilozima šalje se odmah Službi za kontrolu prihoda, a drugi se čuva u arhivu. Zapisnik na predviđenom mjestu potpisuje radnik koji predaje i koji prima blagajnu te inspektor pod čijim je nadzorom predaja obavljena. 5. Svaku obavljenu predaju blagajne u smislu prednjih odredaba valja evidentirati u nadzornoj knjizi u koju se upisuju i revizije blagajni obavljene u smislu odredaba članka 28. ovog Pravilnika. 6. Na osnovi primljenoga zapisnika o obavljenoj predaji blagajni Služba za kontrolu prihoda dužna je odmah usporediti ustanovljeno stanje po zapisniku i povezati s računima i evidencijama koje se nalaze u SKP pa ustanoviti ispravnost poslovanja. Za eventualne razlike treba poduzeti odgovarajuće mjere za uređenje. ZATVARANJE (UKIDANJE) BLAGAJNE

Članak 33. 1. Kada se neka blagajna zatvara (ukida) iz prometnih ili drugih razloga, tijekom ili na kraju mjeseca moraju se zaključiti svi računi i sastaviti mjesečni obračun. 2. U rješenju za ukidanje (zatvaranje) blagajne potrebno je istodobno dati uputu kako postupiti s preostalom zalihom karata, strogouračunanih tiskanica, neiskupljenih teretnih listova i dr. Kod zatvaranja kolodvorske blagajne postupak glede zaključaka računa isti je kao i za druge blagajne, s iznimkom, što valja odrediti kome će se predati saldo utvrđen na kraju poslovanja. DODJELA BLAGAJNE DRUGOM OBRAČUNSKOM KOLODVORU

Članak 34. 1. Ako se neka blagajna dodjeljuje drugom (novom) obračunskom kolodvoru, njezinu predaju potrebno je obaviti po odredbama čl. 32. ovog Pravilnika. 2. Prvobitni obračunski kolodvor dužan je zaključiti sve račune i sastaviti mjesečni račun. Račune s prijepisom rješenja o zatvaranju blagajne u tom kolodvoru i prijenosu u drugi obračunski kolodvor valja odaslati u Službu za kontrolu prihoda.

42

D I O V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35. 1. U svrhu jedinstvene primjene ovog Pravilnika i jedinstvenog postupka oko utvrđivanja prihoda od prijevoza putnika i tereta na HŽ direktor HŽ donijet će Uputu 182. 2. Za slučajeve koji nisu obuhvaćeni ovim Pravilnikom, a specifični su samo za određeno područje i iziskuju hitna rješenja, Direkcija HŽ može izdati kolodvorima posebne upute s tim da se ne odstupa od usvojenoga jedinstvenoga postupka na HŽ. 3. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti: Pravilnik o jedinstvenom i jednoobraznom vođenju transportnog računovodstva i blagajničkog poslovanja na željezničkim stanicama (Pravilnik 181) objavljen u Službenom glasniku ZJŽ broj 8/79. sa svim izmjenama.. 4. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom vjesniku HŽ, a primjenjivat će se od 01.07.1995.godine. 5. Pojašnjenje za primjenu odredaba ovog Pravilnika daju Poslovi Kontrole prihoda Zagreb, Kušlanova 2, tel: 01/2314 -120, fax: 01/378 – 30 97, žat: 40 - 76. 6. Pročišćeni tekst ovog Pravilnika odobren je odlukom Uprave HŽ broj U-37-14/06 od 21. lipnja 2006.

Predsjednik Uprave HŽ

Davorin Kobak, dipl. ing.