Veliko i malo slovo

Imena, prezimena, nadimci – velikim slovom.

npr. Karlo Veliki

Odredbeni član(fon, van, la, de, da) malim osim ako je na prvom mjestu.

npr. Ludvig van Bethoven, Leonardo da Vinčinpr. De Sosir, Da Vinči, Van Bethoven

Osobna i indijska imena velikim slovom.

npr. Bič Božiji, Djed Mraz, Snješko Bijelić, Miki Maus, Paja Pataknpr. Brbljivi Pas, Sova Koja Hoda, Bijela Sova

Titule, počasni naslovi, zanimanje ispred imena pišu se malim slovom.

npr. ban Borić, kralj Tomas, sultan Mehmed

Imena ili nazivi životinja pišu se velikim slovom.

npr. Bijeli Očnjak

Vrsta ili pasmina piše se malim slovom. Isto vrijedi i za biljke.

npr. dalmatinac, tornjak, ovčar, šarplaninac...šljiva bjelica, trešnja alica

Prisvojni pridjevi koji završavaju na ov, ev, in, nastali od osobnih imena ili nadimaka pišemo velikim početnim slovom.

npr. Ibrahimov, Mehmedov, Alijev, Amelin

Pripadnik ili pristalica pokreta ili učenja piše se malim slovom.

npr. aristotelovac, marxist, nobelovac, ilirac, mevlevije, hamzevije...

Pripadnik jednog naroda piše se velikim slovom (svi članovi).

npr. Bosanac, Hrvat, Srbin, Bošnjaci, Bošnjakinja, Mađari, Južni Slaveni, Lužički Srbi...

Pripadnike određene rase ili vjere pišemo malim slovom.

npr. musliman, pravoslavac, crnac, bijelac....

Građani sela, zaseoka, mjeta, gradova pišu se velikim slovom.

npr. Evropljanin, Iranac, Hercegovac, Podrinjac, Vratničanin...

Pridjevi koji se završavaju na ski, čki i ćki izvedeni od zemljopisnih imena i naziva stanovnika pišu se malim slovom.

Nazivi država pišu se velikim slovom (svi članovi osim prijedloga odnosno veznika).

npr. Kraljevina Danska, Kneževina Monako, Ujedinjeni Arapski Emirati, Obala Slonove Kosti, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske...

Naziv država koje više ne postoje piše se drugačije. Samo prvo slovo se piše veliko.

npr. Istočno rimsko carstvo, Otomansko carstvo.....

Naseljena mjesta-svi članovi velikim slovom osim prijedloga i veznika.

npr. Biograd na Moru, Aeorodromsko Naselje, Sokolović-Kolonija, Bosansko Petrovo Selo Ali-pašin most – građevinaAli-pašin Most – naselje

Naziv planina, jezera, mora, ostrva, polja, vulkana, gejzira piše se samo prvi član velikim slovom a od ostalih članova samo ono što se samo po sebi piše velikim slovom.

npr. Bosanska kraina, Hrvatsko zagorje, Slovensko primorje, Dugi otol, Bijeli Nil, Čemerska planina, Studeni Jadar, Slovenske Alpe...

Sretna Nova godina, Prvi maj, Osmi mart – praznici

(kada se nalaze u rečenici i ne predstavljaju praznik pišu se malim slovom)

trgovi, bulevari- prvo slovo velikim a ostalo ako se samo po sebi piše velikim slovom.

npr. Careva džamija, Crkva svetog Josipa, Stari most u Mostaru, Trg bana Jelačića, Trg heroja...

Velikim početnim slovom piše se prvi član vlastitih imena organizacija, odsjeka, društava, sporazuma i sl. a od ostalih članova samo vlastita imena.

Npr. Odsjek za razrednu nastavu Pedagoškog fakulteta Univerziteta u SarajevuPeti korpus Armije Republike Bosne i HercegovineSanitetska služba Petog korpusaFotografska sekcija Gimnazije „Meša Selimović“Bosanski kulturni centarNastavničko vijeće Osnovne škole „Mehmedalija Mak Dizdar“

Kod ratova, revolucija buna, bitaka prvi član piše se velikim slovom

npr. Bosanski boj, Bitka za Žuč...

Imena historijskih pokreta ili zbivanja pišu se malim slovom

npr. ilirski pokret, humanizam i renesansa,... Planete se pišu velikim slovima.

npr. Zemlja – planeta...zemlja – (malim) kada se odnosi na državu ili tlo...

Razdoblja u historiji planete Zemlje pišu se malim slovom

npr. srednji vijek, kameno doba, bakarno doba...

Nazivi knjiga – prvi član velikim slovom

npr. Legenda o Ali-paši, Dnevni avaz, Zakon o malim odnosima....

Ono što ne postoji pišemo malim slovom tzv. budući nazivi

npr. filozofski fakultet u Travniku

Strane svijeta pišemo malim slovom osim ako se ne misli na zemlje i narode.

Pisanje velikog i malog slova

1. Velikim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;

U sastavu složenica ovakva se imena pišu malim slovom: nearap, neslaven, velikosrbin, velikohrvat, dok se polusloženički pišu uz prefiks pseudo: pseudo-Kinez.

2. Kada je riječ o dijelu nekoga naroda, član ispred ili iza imena naroda piše se malim početnim slovom: vojvođanski Mađari, sarajevski Jevreji, sandžački Bošnjaci, Jevreji sefardi, Jevreji aškenazi (ali: Sefard, Aškenazi - kada se dio tog naroda imenuje jednom rječju).

3. Velikim početnim slovom pišu se zbirne imenice kao što su: Slavenstvo (u značenju: svi Slaveni), ali slavenstvo (sa značenjem: slavenski osjećaj), Bošnjaštvo (u značenju: svi Bošnjaci), ali bošnjaštvo (sa značenjem: osjećaj pripadnosti Bošnjacima).

4. Velikim početnim slovom piše se ime Bog (Allah, Jahve, Milostivi, Samilosni, Vladar i dr.) pridjev od imena Bog: Božiji, kao i svi zamjenički oblici koji se odnose na Boga (On, Njega, Ga, Mu...). Nazivi koji zamjenjuju ime Boga također se pišu velikim početnim slovom, bez obzira nalaze li se sami ili uz ime na koje se odnose: Gospodar, Stvoritelj, Svevišnji; Bog Allah, Svevišnji Allah, Svemogući Stvoritelj.

5. Imena božanstva i mitoloških bića pišu se velikim početnim slovom: Bal, Hubel, Lat, Mars, Afrodita, Lucifer, Višnu.

6. U službi vlastitog imena piše se: Djevica, Gospa. Ako se ovakvi nazivi javljaju uz ime koje određuju, pišu se malim početnim slovom: gospa Marija.

7. Kao opće imenice bog, boginja, božica, sotona, šejtan i dr. pišu se malim početnim slovom.

8. Velikim početnim slovom piše se: Poslanik, Vjerovjesnik, Božiji Poslanik, Allahov Poslanik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Muhammeda.

9. Velikim početnim slovom pišu se svi članovi (osim prijedloga i veznika) imena država (bilo da se navodi puno ime, bilo da se umjesto zvaničnoga javlja kraće ime): Bosna i Hercegovina (Republika Bosna i Hercegovina), Sjedinjene Američke Države, Republika Hrvatska, Ruska Federacija.

10. Za razliku od dvočlanih i višečlanih imena država, velikim početnim slovom piše se samo prvi član naziva svih ostalih upravnih jedinica (a od ostalih članova samo vlastita imena): Tuzlanski bazen, Srednjobosanski kanton, Bihaćki okrug, Muftijstvo travničko, Vrhbosanska nadbiskupija, Mostarska općina, ali Općina mostarska (u značenju njenog područja).

11. Upotreba velikog slova također se ograničava samo na prvi član u nazivu svih nepostojećih (bivših) upravnih tvorevina, osim ako su drugi članovi imena koja se pišu velikim slovom: Bosanski ejalet, Bosanski pašaluk, Osmansko carstvo (Otomanska imperija, Tursko carstvo), Banovina Hrvatska, Dubrovačka republika, Socijalističa federativna republika Jugoslavija; Imotski kadiluk, Savska banovina.

Izuzetno se velikim početnim slovom (budući da su naporedne, ravnopravne jedinice) pišu oba člana polusloženice Austro-Ugarska (ali: Austro-Ugarsko carstvo, Habsburška monarhija).

12. Velikim početnim slovom pišu se osobna imena ljudi (imena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge riječi koje su postale sastavni dio imena ili se mogu upotrebljavati umjesto njega), osim odredbenih dijelova unutar tih imena:

a) imena i prezimena: Ćamil, Muhamed, Amira, Alija Đerzelez, Leonardo da Vinci, Otto von Bismarck, Ebu-Sufjan b. Harb, Ebu-Ubejda el-Džerah, Karlo Veliki, Dumas Otac;

b) ustaljeni nadimci, imena odmila i sl.: Babo, Braco, Seka, Beba; Meho, Mehica, Minka, Ibrica, Selmica.

Kada se prezimena iz drugih jezika upotrijebe s pomoćnom riječi (tj. odredbenim dijelom), a bez osobnoga imena, kako na početku tako i unutar rečenice, ta se pomoćna riječ (prijedlog, veznik ili član) piše velikim početnim slovom: Van Beethoven, Von Bismarck, Da Vinci; El-Buhari i sl.

13. Kada im se da posebno značenje, velikim početnim slovom pišu se riječi kao: Dobro, Dobrota, Istina, Sreća; Iseljenici, Pomagači te sintagma kao: Ploča neuništiva, Pravi put i dr. U svome osnovnom značenju velikim početnim slovom piše se: Džennet, Džehennem, Šerijat. Tako i sintagma kao Sudnji dan i dr.

14. Imenice koje stoje uz lično ime kao oznake zanimanja, počasnih naslova, položaja i sl. pišu se malim početnim slovom: ban Borić, kralj Tvrtko, herceg Stjepan, did Radomir, Smail-aga, Ajvaz-dede, Husrev-beg, beg Ljubušak, Omer-paša, Hasan-efendija, Kadira-hanuma, sultan Mehmed, hadži Fadil, hafiz Emir, magistar Imamović, direktor Kovačević, doktor Zukić.

Pravopisni znaci

Tačka

Arapski brojevi

1. Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada:

(1) Pjesme ove forme su pjevali naši pjesnici Alija Šehović (1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673) i drugi.

(2) Diplomirao je 1979/80. godine.

(3) Vidi na str. 8, 12, 15. i 114.

(4) Da li je rođen 2004? (neispravno je: Da li je rođen 2004.?)

Rimski brojevi

1. Tačka se ne piše iza rimskih brojeva, izuzev u nekim slučajevima. Naprimjer ispravno je pisati: Tvrko I Kotromanić, II gimnazija, IV korpus, futur I itd.

2. Tačka se piše iza rimskih brojeva kojima se označava redoslijed poglavlja, odjeljaka i sl., nastavljao se tekst u istom retku ili ne. I iza slova koja služe za označavanje redoslijeda poglavlja i sl. piše se tačka (ili jednostruka zagrada): II. Fonetika, A. Samoglasnici itd.

Zarez

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

Zarezom se odvajaju riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju):

Jasmina, Emina, Dubravka, Jelena i Aida su otišle na izlet.

Zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se nešto želi naglasiti:

Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara. On je uspio preći preko ćuprije, čim je stig'o mi smo pristavile kahvu.

Nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:

Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.

Paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti:

Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne Igoru. Nismo ljetovali na moru, već na planini.

Rečenice koje su u suprotnosti:

Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.

Rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), naprimjer:

Kad se spremim, pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.

Riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu:

To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.

Vokativ i apozicija su, također, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, naprimjer:

Vi ćete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, majka, donijeti voća.

Djela Ive Andrića, jedinog južnoslavenskog književnog nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.

Uzvici nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom:

Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!

Umetnute rečenice, na primjer:

U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi gaje maline.

Između mjesta i datuma, na primjer:

U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.

Dvotačka

Dvotačka se stavlja iza riječi kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, naprimjer:

Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.

Dvotačka se također stavlja ispred navođenja tuđih riječi (upravnog govora), npr.:

Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijeđen".

Tri tačke

Tri tačke se stavljaju umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; naprimjer:

Prijedlozi su: kod, pored, u, sa... Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i reče: "Divno je vratiti se kući".

Crta

Crta se piše umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:- Ko je to bio? - upita majka.- Moj drug.- Zašto ga nisi pozvao unutra?- Žurio je - promrmlja on.

Crta se također koristi kada se želi nešto istaći, ili naglasiti suprotnost, neočekivanost; naprimjer:

Pođem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naučila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.

Crtica

1. Crtica se piše između sastavnih dijelova polusloženice: sahat-kula, bajram-namaz, Kotor-Varoš, Gazi Huserv-beg, reisul-ulema, bosansko-engleski rječnik, Husrev-begov, Zul-Karnejn.

Pravilno-nepravilno

A

abdest-avdest

ajvar-hajvar

ako Bog da-akobogda

alat-halat

Albanci-Šiptari

Allah-Alah

aluminij-aluminijum

ambasada-veleposlanstvo

ambasador-veleposlanik (hrvatski)

amidža (stric)-amiđa

august (kolovoz)-avgust

australijski-australski

Austro-Ugarska carevina-Austrougarska carevina

Austro-Ugarska-Austrougarska

austrougarski period-austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi se pišu sastavljeno, kao jedna riječ)

automehaničar-auto-mehaničar

autoput-auto-put

avaz-havaz

avion (zrakoplov)-avijon

aždaha-aždaja

B

Babilon-Vavilon

bajrak-barjak

Bajram (blagdan)

bajram-namaz/bajramski namaz-Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)

Bajram šerif mubarek olsun/Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)

barbarin-varvarin

Bavarska - Bajern, Bayern, Bavaria (engleski, njemački)

Bembaša/Bendbaša-Bentbaša

Banija-Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, pominje se često u kontekstu sa Likom i Kordunom)

Banja Luka/Banjaluka (napomena:U Banjoj Luci)

bežičan, bežično - bežićan, bežićno

bh./bosanskohercegovački-BH., b-h, be-ha, BE-HA (napomena: bh. je skraćenica)

Bitka za Pofaliće

bici/bitki-bitci (dativ/lokativ od riječi bitka)

Bizant-Vizant

bizantijski-bizantski

Bosanska krajina-Bosanska Krajina, Bosanska kraina

Bosanski pašaluk-Bosanski Pašaluk

bošnjački narod-Bošnjački narod, Bošnjački Narod

Božiji-Božji, božji

brđanin, mn. brđani-brdžanin

brijeg, mn. bregovi/brijezi-brjeg

Č

čoban-ćoban

Ć

ćevabdžinica-ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica

ćevap-čevap

ćirilica-ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica

ćošak-čošak

D

daidža (ujak)-daiđa,dajdža

demokratija/demokracija

diplomacija/diplomatija

djelimično/djelomično

dječko/dečko

Doboj-Istok-Doboj Istok, Doboj istok

Doboj-Jug-Doboj Jug, Doboj jug

domovina-otadžbina (srpski)

Donji Vakuf-Donji-Vakuf

donjovakufski-donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski

Drugi svjetski rat-Drugi Svjetski Rat

duhan-duvan

DŽ

džamija-đamija

džak (misli se na vreću)-đak

Đ

đak (misli se na učenika)-džak

đavo (šejtan, vrag)-džavo

đurđevak-džurdževak

E

efekt-efekat

Evropa-Europa (hrvatski)

F

fudbal-futbal, fusbal

Fudbalski klub "Sarajevo"/FK "Sarajevo"-FK Sarajevo

G

Gazi Husrev-beg-Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg

glasati-glasovati (hrvatski)

gospođica (skrać. gđica)-gospodična (dijelovi Hrvatske)

H

hajde-ajde

Han-Pijesak-Han Pijesak, Han pijesak

helikopter-zrakomlat (hrvatski)

hemija-kemija

hereza-jeres, jereza

hiljada (tisuća)-iljada

hirurg-kirurg (hrvatski)

historija-istorija

hljeb (kruh)-hleb

hor (zbor)-kor

Holandija-Nizozemska

hrđa-rđa

hrđanje-rđanje

hrkati, hrčem-hrkam

hvala-fala

hvaliti-faliti

hvatati-fatati

I

Internet - INTERNET, internet

internetska stranica - Internet stranica

islam-Islam (religije se pišu malim početnim slovom)

Istanbul-Istambul, Istambol

Italijan/Talijan

italijanski/talijanski

J

Jerusalem-Jerusalim, Jeruzalem

jugoslavenski-jugoslovenski

K

kaiš-kajiš

kamion-kamijon

kanafa-kanapa, kanap

kanton-županija

kafez/kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)

kafić-kavić

kahva/kafa-kava

kaseta-kazeta (hrvatski)

kasino-kazino

katoličanstvo-katolicizam

Kipar-Cipar

ko-tko

konsenzus-koncenzus

konsistentan/konzistentan

kontroverzno-kontraverzno

korištenje - korišćenje

Koruška- Kärnten, Karintija, Carinthia (njemački, engleski)

Kosovo - Kosmet, Kosovo i Metohija

Kotor-Varoš-Kotor Varoš

krompir-krumpir

kršćanstvo-Kršćanstvo (religije se pišu malim početnim slovom)

kuhati-kuvati (srpski)

Kurban-bajram (blagdan)

L

lahak/lak (pridjev, promjena po padežima riječi lahak: gen. jd. lahka, komp. lakši; odr. obl. lahki; lahku noć)

lahko/lako

lahkomislen/lakomislen

lezbejka

lijepo-ljepo

LJ

ljetni-letnji, ljetnji

M

Madžar/Mađar

Makedonija-FYRM, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

mašallah-mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)

mehak/mek (promjena po padežima: nom. mehak, gen. jd. mehka, komp. mekši; odr. obl. mehki)

Mesopotamija-Mezopotamija

milion-milijon

mrkva (šargarepa)

N

naočale/naočare

naprimjer/npr.-na primjer, primjerice

naranča/narandža-naranća, naranđa

Nijemac-Njemac

nešto-nešta

Novi Zavjet-Novi zavjet

NJ

Njemačka-Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka

Njemica-Nijemica

O

odsjek-odsijek

okean-ocean (hrvatski)

Omer-paša-Omer Paša, Omer-Paša

općina-opština

orijent (zem.)-orjent

Orijent (Istok - istočne zemlje i narodi)

orijentacija-orjentacija

Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"/OŠ "Safvet-beg Bašagić"-Osnovna škola Safvet-beg Bašagić

otkad/otkada-odkad

osmanlijski/osmanski-otomanski

Osmanlijsko/Osmansko carstvo-Otomansko carstvo

Osmanlije-Otomani

ovdje-ovde (srpski)

P

pasoš-putovnica

Perzija-Persija

pijun-piun

planeta-planet

pomoranča/pomorandža

ponedjeljak-ponedeljak

posjeta-posjet

poslijeratni

posljednji-poslednji

potpredsjednik-podpredsjednik

pozorište (teatar)-kazalište

prethistorija/predhistorija

prethistorijski/predhistorijski

prijestup/prestup

prijevod/prevod

prijevoz/prevoz

privreda-gospodarstvo

projekt-projekat

promaha (propuh)-promaja

Prvi svjetski rat-Prvi Svjetski Rat

R

računar-računalo (hrvatski)

razvoj (razvitak)

redovno-redovito

riža (pirinač)

rječnik - riječnik

rjeđi (rijedak) - rijeđi

Romi-Cigani

Rumunija-Rumunjska (hrvatski)

Rusija (Ruska Federacija)

S

sagovornik/sugovornik

saopćenje-priopćenje, saopštenje

saopćiti-saopštiti

sapun/safun

saradnik/suradnik

savremeni/suvremeni

sedmica-tjedan, nedelja

sistem (sustav)

Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države)

Skender-Vakuf-Skender Vakuf

Slaven-Sloven (naprimjer: Južni Slaveni je pravilno, a Južni Sloveni nepravilno)

Slovenac

slovenski-slovenački

službenik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)

Smail-aga-Smailaga, Smail-Aga

smjer-smijer

snimak-snimka

sport-šport

Srem/Srijem (prid. sremski)

sretan-srećan

stadion-stadijon

Stari Zavjet-Stari zavjet

Sveto Pismo-Sveto pismo

Š

Španija-Španjolska

Štajerska - Styria, Steirmark

Švicarska-Švajcarska

T

tačka-točka

takmičenje (natjecanje)

također- takođe

teritorij/teritorija

tok-tijek

trenutno-trenutačno

tužilac- tužioc

U

učestvovati-sudjelovati (hrvatski)

upotreba-uporaba

upotrijebiti-upotrebiti

uvjet (uslov)

V

vikipedijski članak-Wikipedijski članak (pravilo br. 5 o pisanju pridjeva na -ski nastalih iz riječi stranog porijekla u pravopisu)

Vlašić-Vlašič

vlašićki-vlašički

voz (vlak)

Z

Zabranjeno pušenje-Zabranjeno Pušenje (muzički bend iz Bosne i Hercegovine)

zahtijevati-zahtjevati

zvaničnik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)

Ž

W

Wikipedia-Wikipedija (u nominativu se piše kao i u engleskom jeziku iz kojeg je preuzeta riječ)

Wikipediji-Wikipedii (u ostalim oblicima dodaje se slovo j naprimjer: članak na Wikipediji)

Wikipedijin-Wikipediin

Struktura rečenice

U bosanskom jeziku za razliku od novijih tendencija u hrvatskom jeziku, rečenica je najčešće strukturirana tako da nakon punog subjekta dolazi puni predikat bez lomljenja subjekta enklitikom i pozicioniranja glagola na kraju rečenice (germanizacija rečenice).

Pravilno napisana rečenica izgleda na sljedeći način:

Predsjednik predsjedništava Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović je uživao veliki ugled i na istoku i na zapadu.

Subjekat u rečenici je: Predsjednik predsjedništava Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović.

Predikat u rečenici je: je uživao.

Nepravilno napisana rečenica izgleda na sljedeći način:

Predsjednik je predsjedništava Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović uživao veliki ugled i na istoku i na zapadu.

gdje je subjekat (Predsjednik predsjedništava Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović) prepolovljen pomoćnim glagolom biti (je), dok je glavni glagol (uživao) pozicioniran iza prepolovljenog subjekta. Ovakva tendencija odnosno germanizacija rečenice je primjetna u hrvatskom jeziku i nije svojstvena tradiciji bosanskog jezika.