pravci vo knizevnosta

3
Humanizam i renesansa Razvija se od XIV – XVI veka, a neke zemlje u XVII vek. Humanus – čovečnost (latinski). Renesans – preporod (francuski). Uslovi nastanka: Nezadovoljstvo srednjim vekom i crkvenom dogmom. Formiranje novog građanskog sloja (zanatlije, trgovci), razvijaju se prirodne nauke (astronomija, matematika, geografija). Otkriće štamparije. Velika geografska otkrića i razvoj gradova. Humanizam Čovek je konačno dospeo u centar pažnje: „Čovek vredi onoliko koliko zna i oseća, a ne koliko je uspeo da se iskupi od iskonskog greha“. Humanisti su učeni ljudi, obrazovani na univerzitetima a ne monasi i kaluđeri kao u srednjem veku. Uzore nalaze u antičkoj umetnosti. Kult lepote. Pišu dela na latinskom jeziku . Teme: čovek kao fizičko i duhovno biće lepota ljubav priroda događaji iz svakodnevnog života. Renesansa XVI vek Piše se na narodnom jeziku , a potiskuje se latinski. Naglašena su slobodna ljudska osećanja. Teme se preuzimaju iz humanizma. Kritika crkve. Insistira se na harmoniji svih delova jednog književnog dela. Menja se čovekov odnos prema životu (javlja se optimizam i duhovna vedrina u ovozemaljskom životu). Poezija – najzrazvijenije ljubavne pesme. Sonet. Proza Novele; Romani: viteški, parodije i pastoralni. Drama Komedija. Barok I Klasicizam

Upload: elena-damjanoska-dimova

Post on 21-Feb-2016

18 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Правци во книжевноста

TRANSCRIPT

Page 1: Pravci Vo Knizevnosta

Humanizam i renesansa

Razvija se od XIV – XVI veka, a neke zemlje u XVII vek.Humanus – čovečnost (latinski).Renesans – preporod (francuski).

Uslovi nastanka:

Nezadovoljstvo srednjim vekom i crkvenom dogmom. Formiranje novog građanskog sloja (zanatlije, trgovci), razvijaju se prirodne nauke

(astronomija, matematika, geografija). Otkriće štamparije. Velika geografska otkrića i razvoj gradova.

Humanizam Čovek je konačno dospeo u centar pažnje: „Čovek vredi onoliko koliko zna i oseća, a ne

koliko je uspeo da se iskupi od iskonskog greha“. Humanisti su učeni ljudi, obrazovani na univerzitetima a ne monasi i kaluđeri kao u srednjem

veku. Uzore nalaze u antičkoj umetnosti. Kult lepote. Pišu dela na latinskom jeziku.

Teme:

čovek kao fizičko i duhovno biće lepota ljubav priroda događaji iz svakodnevnog života.

RenesansaXVI vek

Piše se na narodnom jeziku, a potiskuje se latinski. Naglašena su slobodna ljudska osećanja. Teme se preuzimaju iz humanizma. Kritika crkve. Insistira se na harmoniji svih delova jednog književnog dela. Menja se čovekov odnos prema životu (javlja se optimizam i duhovna vedrina u

ovozemaljskom životu). Poezija – najzrazvijenije ljubavne pesme. Sonet. Proza – Novele; Romani: viteški, parodije i pastoralni.

Drama – Komedija.

Barok I Klasicizam

BAROK - je pravac u književnosti, u slikarstvu, vajarstvu, arhitekturi i muzici. Javlja se s kraja 16 i traje u prvoj polovini 17 veka.

Barok se javlja u okviru protiv reformacije (katoličke reakcije ili obnove) koja se vraća u predrenesansno vreme i oživljava (obnavlja) stare teme i ideje.

Page 2: Pravci Vo Knizevnosta

OSNOVNE ODLIKE BAROKA

1. naglašavaju se verska osećanja

2. piše se o događajima i ličnostima iz Biblije

3. govori se o božijem prisustvu u svemu što postoji i što je zemaljsko

4. umesto ovozemaljskog života ističe se zagrobni život, umesto zadovoljstva skromnost i odricanje da se ne bi zapalo u greh

5. govori se o spoznavanju greha i ispaštanju zbog greha

6. život je prolazan, a ljudska sreća nestalna

7. stil je kitnjast, razbarušen, u njemu ima nagomilavanja reči, mnogo poređenja, metafora, kontrasta

8. neprirodnost i patetika, nasuprot renesansnoj jednostavnosti i težnji za prirodom

Barok se u književnosti prvo javlja u Španiji i to pod nazivom GONGORIZAM (po piscu Gongori), u Italiji ima naziv MARINIZAM (po Đan batisti Marinu), a u Francuskoj se obeležava kao PRECIOZNI STIL.

KLASICIZAM - je književni pravac čiji se korenovi javljaju još u renesansi. Pravac koji je svoj procvat doživeo tek u 17 veku u Francuskoj.

Klasicizam znači vraćanje na antičku književnost i pravila u kojima je ona stvarana. Slediti ta antička pravila znači slediti klasiku i zakonitosti koje delo čine trajnim.

Teoretičar klasicizma je francuski pisac Nikola Boalo.

OSNOVNE ODLIKE KLASICIZMA

1. treba težiti istini i nju prikazivati u delima, a najveća istina je priroda

2. podražavanje prirode je jedini način da se postigne istina i dosegne lepota

3. dela moraju biti razumna i moralna

4. u likovima se ističe ono što je lično, što je u skladu sa razumom

5. stil je uzvišen, od biranih reči i vrlo razumljivih

6. u drami se ističu tri jedinstva: jedistvo radnje, mesta i vremena, naročito ako je u pitanju tragedija.

Predstavnici: Pjer Kornej, Žan Rasin, Molijer.