praktikum - mentalno zdravlje · „rod i mentalno zdravlje“i irini puvači za vježbu „timski...

PROJEKAT MENTALNOG ZDRAVLJA U BOSNI I HERCEGOVINISime Matavulja bb, 78000 Banja Luka, Tel. 051 215 211, Fax. 051 230 252/ Merhemića Trg 3, 71000 Sarajevo, Tel. 033 262 265, Fax. 033 033 262 266

PraktikumZA TRENING MULTIDISCIPLINARNIH TIMOVA

IZ KOORDINISANE BRIGE U MENTALNOM ZDRAVLJU

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini je finansiran od Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i administriran od strane Asocijacije XY

Swiss Agency for Development and Cooperation

Swiss Agency for

Development and Cooperation

PROJEKAT MENTALNOG ZDRAVLJA U BOSNI I HERCEGOVINI Merhemića trg 3, 71000 Sarajevo, Tel. 033 262 265, Fax. 033 033 262 266/ Sime Matavulja bb, 78000 Banja Luka, Tel. 051 230 252, Fax. 051 230 252

P R A K T I K U M ZA TRENING MULTIDISCIPLINARNIH TIMOVA IZ

KOORDINISANE BRIGE U MENTALNOM ZDRAVLJU

Autori: Dr Biljana Lakić

Mr. sci Tatjana Popović Sandra Jovanović

PRAKTIKUM ZA TRENING MULTIDISCIPLINARNIH TIMOVA IZ KOORDINISANE BRIGE U MENTALNOM ZDRAVLJU

Pristup koordinisane brige („case management“) predstavlja kolaborativni pristup koji uključuje korisnike sa kompleksnim, multiplim potrebama, koji su pod visokim rizikom i/ili pate od teških mentalnih poremećaja, a često nerado dolaze u kontakt sa službama za mentalno zdravlje. Ovaj pristup aktivno uspostavlja kontakt sa korisnicima u zajednici, sveobuhvatno procjenjuje njihove potrebe, razvija individualno „skrojen” paket brige i efektivno koordiniše usluge i tretman u raznim službama, te povećava korisnikov potencijal za oporavak. Naglasak je na fleksibilnim i kreativnim načinima odgovora na kompleksne i dugotrajne potrebe, koji kombinuju brz odgovor i dugoročnu posvećenost brizi. Uvođenje pristupa „koordinisane brige“ za korisnike koji pate od teških mentalnih poremećaja i imaju multiple potrebe je predviđeno Strategijom razvoja mentalnog zdravlja Republike Srpske (2009-2015) i Politikom i strategijom mentalnog zdravlja u Federaciji BiH (2012).

Ovaj Praktikum je dio paketa edukativnog materijala, zajedno sa Kurikulumom i Priručnikom iz koordinisane brige u mentalnom zdravlju, napisan od strane istih autora. U paket smo dodali i brošuru o različitim intervencijama u mentalnom zdravlju, sačinjenu od seminarskih radova koji su nastali tokom treninga trenera. Prvenstveno je namjenjen trenerima iz koordinisane brige u mentalnom zdravlju u Bosni i Hercegovini, kao radni materijal tokom regionalnih treninga multidisciplinarnih timova iz centara za mentalno zdravlje, psihijatrijskih odjeljenja u opštim bolnicama i psihijatrijskih klinika o primjeni pristupa koordinisane brige. Praktikum sadrži opise vježbi, prikaze slučajeva, formulare i instrumente za procjenu, koji se trebaju koristiti tokom treninga, a kasnije primjenjivati u svakodnevnoj praksi u službama mentalnog zdravlja.

Ovdje želimo da se zahvalimo brojnim kolegicama i kolegama koji su svojim angažmanom doprinjeli izradi ovog Praktikuma, Priručnika iz koordinisane brige u oblasti mentalnog zdravlja i realizaciji treninga. Zahvaljujemo se: Dženiti Hrelji Hasečić za vježbu „Rod i mentalno zdravlje“i Irini Puvači za vježbu „Timski rad“; Elmi Hadžić, Valeriji Soldo, Nikolini Palamenti, Miri Spremo, Amiri Gradinčić, Nikoli Zecu, Miloradu Nakiću, Jasmini Selimović, Sanji Gidumović, Sanji Durtki, Nermani Salihović, Gordani Krbavac, Berminiki Hrelji, Halimi Hadžikapetanović, Jasni Salčin, Aleksandri Ristić, Ireni Janjić, Branki Zdjelar, Snježani Samardžić i Slobodanu Nogi, za veliki rad, entuzijazam, motivaciju i strpljenje koji su pokazali tokom treninga za trenere; Zvjezdani Stjepanović i Draganu Amidžiću iz Projekta mentalnog zdravlja u BiH za predani rad oko organizacije treninga i pripreme radnih materijala; Meliti Murko za prevod Epic Prirucnika o prvoj psihoticnoj epizodi, Selmi Kukić i Mirzi Kulić za učešće u organizaciji treninga, kao i ostalim članovima tima Projekta mentalnog zdravlja u BiH za njihov doprinos; Darki Pušonji za grafičku pripremu; Prim. dr Milanu Latinoviću iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i dr Goranu Čerkezu iz Federalnog ministarstva zdravstva za kontinuirano zalaganje za razvoj mentalnog zdravlja u zajednici u Bosni i Herecegovini; Švicarskoj agenciji za razvoj i saradnju (SDC) za veliku podršku procesima reforme mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini.

MODUL I – UVOD U KOORDINISANU BRIGU

Koncept mentalnog zdravlja u zajednici (I ciklus, prvi dan)

Cilj: jasno prepoznavanje razlika između koncepta klasične psihijatrije i psihijatrije u zajednici

Metod: Prezentacije, grupna diskusija, vježbe u malim grupama i velikoj grupi

Materijal: videobim, hendauti, olovke u boji, flipkarta, čisti papiri

Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening dana; podsjećanje na uočene razlike između dva još uvijek prisutna koncepta u liječenju osoba sa psihičkim poteškoćama

• Vježba I - prikaz slučaja (prezentirati slučaj klijenta sa psihičkim poteškoćama)

Polaznike podijeliti u dvije grupe. prva grupa bi pravila plan tretmana temeljen na konceptu klasične psihijatrije, a

druga na konceptu psihijatrije u zajednici. Plan treba obuhvatiti procjenu, intervenciju, evaluaciju.

Potom bi u velikoj grupi definirali prednosti i nedostatke za oba pristupa.

Novi pristup/i potrebama korisnika (I ciklus, prvi dan) Cilj: Razvijanje holističkog pristupa tretmanu osoba sa psihičkim smetnjama Metod: Prezentacije, grupna diskusija, vježbe u malim grupama i velikoj grupi


Ishodi: razumijevanje bio-psiho-socijalnog pristupa i razumijevanje i jačanje inter i intrasektorijalne suradnje

• Vježba II - prikaz slučaja; Na istom prikazu kao u prvoj vježbi, polaznici bi pravili plan tretmana iz pozicije

različitih službi. Bili bi podijeljeni u tri grupe: jedni bi predstavljali CSR, drugi CMZ, a treća grupa bi

bila služba obiteljske medicine. Nakon toga bi u velikoj grupi analizirali rad u malim grupama i definirali prostor za

zajedničko djelovanje. Ishodi vježbe bi se bilježili na flipchart-u.

Radni materijal za obuku iz Modula I

PRILOG A

Prikaz slučaja:

Iznenada, stvari se više nisu dobro odvijale. Počela sam gubiti nadzor nad svojim životom i, što je najgore, nad samom sobom. Nisam se mogla koncentrirati na učenje, nisam mogla spavati, a kad bih i zaspala, sanjala sam o umiranju. Bojala sam se ući u učionicu, zamišljajući da drugi govore o meni, a povrh svega toga čula sam glasove. Nazvala sam majku u Pittsburgh i zamolila da me posavjetuje. Kazala mi je da se iselim uz studentskog naselja u poseban stan sa svojom sestrom.

Kad sam uselila sa sestrom, stvari su se pogoršale. Bojala sam se izlaziti, a kad bih pogledala kroz prozor činilo mi se da vani svi urlaju „ubij je, ubij je“. Sestra me natjerala da idem u školu. Izašla bih iz kuće i ostala vani, sve dok ne bih bila sigurna da je otišla na posao; potom bih se vratila u stan. Zamišljala sam da mi tijelo zaudara na trulež i katkad sam se tuširala i po šest sati dnevno. Sjećam se da sam jednom otišla u trgovinu te zamišljala da ljudi u trgovini govore „Spasite se, Isus je rješenje“. Bivalo je sve gore – nisam se više ničega mogla prisjetiti. Imala sam bilježnicu prepunu bilješki o tome što bih određenog dana trebala raditi. Nisam se mogla prisjetiti zadataka iz škole, a učila bih od šest sati poslijepodne do četiri sata ujutro, no nikad nisam skupila hrabrosti otići u razred slijedećeg dana. Pokušala sam o tome razgovarati sa sestrom, no nije me razumjela. Kazala mi je da bih trebala otići psihijatru, no bojala sam se izaći iz kzće i posjetiti ga.

Jednog dana sam zaključila da tu traumu više ne mogu podnositi, pa sam popila 35 Darvon tableta. Istodobno, glas u meni je kazao:“Zbog čega to činiš? Sad nećeš dospjeti u nebo!“. Tog trenutka shvatila sam da zapravo ne želim umrijeti. Htjela sam živjeti i bilo me je strah. Telefonirala sam psihijatru kojeg mi je sestra preporučila. Kad sam stigla u bolnicu, počela sam povraćati, no nisam se onesvijestila. Nekako, jednostavno nisam mogla prihvatiti činjenicu da idem na razgovor sa psihijatrom. Mislila sam da su oni samo za luđake, a ja tad zasigurno nisam vjerovala da sam luda. Zapravo, napustila sam bolnicu, i na putu kući srela svoju sestru. Kazala mi je da se odmah vratim, jer da će me sigurno zadržati u bolnici. Potom smo nazvali majku, a ona je kazala da će stići prvim avionom sutradan. (Davison G. C., Neale J.M., str. 452)

MODUL II- UKLJUČIVANJE I PROCJENA KORISNIKA

Aktivno uključivanje i razvoj terapeutskog odnosa (I ToT ciklus, prvi dan)

Cilj: Razjašnjenje efektivnih metoda aktivnog uključenja korisnika sa ozbiljnim mentalnim poremećajima



Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening dana; pregled ranijih procesa uključivanja korisnika i mogući planovi za unapređenje

• Vježba I - Kome je namjenjena koordinisana briga Podijeliti učesnicima čiste papire. Pripremiti flip kartu. Dati im zadatak: “Molim da svako od vas razmisli i zapiše za koje korisnike je

potrebna koordinisana briga i zašto ste izabrali tu grupu korisnika.” Nakon kraćeg vremena: “Ako ste završili, molim da pročitate svoje odgovore. Ko želi prvi? (eventualno da čitaju redom)... Ima li još neki odgovor, koji do sada nismo čuli?...Hvala.”

Dok čitaju kratko zapisivati i grupisati odgovore na flip karti. Rezimirati. (Koristiti rezime sa treninga trenera)

• Vježba II - Aktivno uključivanje iz ugla korisnika Podijeliti učesnike u tri grupe, dati im čiste papire. Dati zadatak: „ Reći ću Vam tri nedovršene rečenice. Molim da ih završite onako kako

Vama odgovara. Rečenice možete završiti na više načina. Neka svako svoje odgovore zapiše. “

Pokazati flipkartu sa ispisanim rečenicama i pročitati ih: „Kada imam problem, želio bih da neko.... „

„O svojim problemima lako razgovaram sa ljudima koji...."

„Prihvatiću podršku od osobe koja...“

Nakon određenog vremena prikazati slajd ili podijeliti hendaute-Mišljenje korisnika : Šta je u ponašanju koordinatora brige pozitivno uticalo na njihovo aktivno uključenje? (tekst iz priručnika)

Zatražiti da u grupama prodiskutuju o svojim odgovorima, odgovorima korisnika, da ih međusobno uporede i pronađu sličnosti (opcionalno da zaključke zapišu na list flip karte)

• Vježba III - Aktivno uključivanje iz ugla profesionalaca Podijeliti učesnike u tri grupe, dati im čiste papire. Dati zadatak- „Molim da date odgovor na sledeće pitanje.“ Pokazati flipkartu sa

ispisanim pitanjem i pročitati ga: „Šta je prema Vašem iskustvu od najveće koristi za uspostavljanje aktivnog uključenja korisnika sa teškim poremećajima i multiplim potrebama?

Nakon određenog vremena prikazati slajd ili podijeliti hendaute- Mišljenje iskusnih koordinatora brige : Šta je u njihovom ponašanju pozitivno uticalo na aktivno uključenje korisnika? (tekst iz priručnika)

Zatražiti da u grupama prodiskutuju o svojim odgovorima, prikazanim odgovorima iskusnih koordinatora brige, da ih međusobno uporede i pronađu sličnosti (opcionalno da zaključke zapišu na list flip karte)

• Vježba IV- Prikaz slučaja- korisnik koji se teško uključuje, diskusija; Podijeliti učesnike u tri grupe, dati hendaute- Prikaz slučaja Stan (tekst iz priručnika)

Zatražiti da u grupama prodiskutuju slučaj: „Molim da neko u grupi naglas pročita slučaj. Nakon toga prodiskutujte otpor i odbijanje od strane korisnika, načine rada koje je tim u zajednici primjenio u prevazilaženju otpora i odbijanja, kao i faze aktivnog uključivanja i oporavka. Molim da vaše zaključke zapišete na list flip karte.“

Procjena usmjerena na potrebe (II ToT ciklus, drugi dan)

Ciljevi:

• Razjašnjenje odnosa procjene, planiranja i izvođenja koordinisane brige • Pregled procesa i tehnika procjene usmjerene na potrebe • Provježbavanje procjene usmjerene na potrebe


Materijal: videobim, hendauti, olovke u boji, flipkarta, čisti papiri, mjerni instrumenti

Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening modula; pregled ranijih načina procjene i upoznavanje različitih novih tehnika i instrumenata za procjenu potreba korisnika od strane svih članova tima; izrada timske, sveobuhvatne i holističke procjene potreba i snaga korisnika;

• Vježba I - Ključna pitanja u komunikaciji Podijeliti učesnike u tri grupe, pripremiti hendaute i list na flip karti sa-Četiri ključna

pitanja/Mosher (tekst iz priručnika) Zatražiti da u grupama igraju uloge: „Predlažem da u svakoj grupi odigrate igru

uloga. Potrebni su nam dobrovoljci. Molim da se svakoj grupi po jedna osoba javi da glumi klijenta, a jedna profesionalca. Ostali neka budu posmatrači.“

Nakon što se odredi ko će igrati uloge , „profesionalcima“ dajte hendaute: „Daću vam četiri ključna pitanja za vođenje razgovora. Molim da sa klijentom obavite intervju, na način koje sami odaberete, rukovodeći se ponuđenim pitanjima.“

„Molim dobrovoljce da sjednu u sredinu kruga i obave intervju“ Ako je potrebno pomozite u postavljanju stolica u jednoj grupi.

Nakon što su završili formirajte ponovo veliku grupu: „Molim da se svi ponovo vrate na svoja mjesta.“ Nakon što svi sjednu recite: „Molim dobrovoljce da podijele sa grupom, kako su se osjećali dok je intervju trajao.“ Kada završe recite: „Hvala, a sad molim da neko od posmatrača kaže kako ste se osjećali dok je intervju trajao.“ Kada završe zahvalite se i njima.

• Vježba II - Prikaz slučaja- potrebe i resursi korisnika u različitim životnim područjima, diskusija

Podijeliti učesnike u tri grupe, dati hendaute- Prikaz slučaja M. iz praktikumaili slučaj S.S. iz priručnika

Zatražiti da u grupama prodiskutuju slučaj: „Molim da neko u grupi naglas pročita slučaj. Nakon toga prodiskutujte šta je korisniku pomagalo u prošlosti, šta mu je sada pristupačno i šta želi ostvariti u budućnosti u različitim životnim područjima. Koje su njegove snage (sposobnosti, vještine i sl.), a koji su spoljašnji resursi (pomoć, podrška i sl.) pristupačni? Molim da vaše da zaključke zapišete na list flip karte.“

• Vježba III – Polustrukturisani intervju Podijeliti učesnike u tri grupe, pripremiti hendaute-Pregled početnih pitanja u

potrebama vođenoj procjeni životnih područja(tekst iz priručnika) Zatražiti da u grupama igraju uloge: „Ponovo ćemo u svakoj grupi odigrati igru uloga.

Potrebni su nam dobrovoljci. Molim da se svakoj grupi po jedna osoba javi da glumi klijenta, a jedna profesionalca. Ostali neka budu posmatrači.“

Nakon što se odredi ko će igrati uloge , „profesionalcima“ dajte hendaute: „Daću vamPregled početnih pitanja koja mogu biti korisna u potrebama vođenoj procjeni životnih područja. Molim da sa klijentom obavite intervju na temu opštih informacija i još jednog područja, koje sami odaberete.“

„Molim dobrovoljce da sjednu u sredinu kruga i obave intervju“ Nakon što su završili formirajte ponovo veliku grupu: „Molim da se svi ponovo vrate

na svoja mjesta.“ Nakon što svi sjednu recite: „Molim dobrovoljce da podijele sa grupom, kako su se osjećali dok je intervju trajao.“ Kada završe recite: „Hvala, a sad molim da neko od posmatrača kaže kako ste se osjećali dok je intervju trajao.“ Kada završe zahvalite se i njima.

• Vježba IV- Skale procjene: Kratka psihijatrijska skala procjene, HONOS, SOFOS Podijelite hendaute- Kratka psihijatrijska skala procjene, HONOS i SOFOS skale. Dajte kratku informaciju o HONOS skali: čemu služi, kako se koristi i ocjenjuje.

Prođite kratko kroz skalu i provjerite razumijevanje pojedinačnih stavki i načina ocjenjivanja. Zatražite od onih koji imaju veće iskustvo u upotrebi skala i bolje poznaju područje procjene da pomognu ostalima.

Ponovite postupak sa Kratkom psihijatrijskom skalom procjene i SOFOS skalom. Ukoliko ne uspijete završiti sve skale u predviđenom vremenu, zamolite one koji

imaju veće iskustvo u upotrebi skala i bolje poznaju područje procjene da primjenu skala objasne ostalim članovima tima na njihovom radnom mjestu.

• Vježba V -Skale samoprocjene: SQLS, AVON- Moje gledište, diskusija Podijelite hendaute- SQLS I AVON- Moje Gledište. Dajte kratku informaciju o SQLS skali: čemu služi i kako se zadaje uputa klijentu.

Prođite kratko kroz skalu i provjerite razumijevanje pojedinačnih stavki i načina ocjenjivanja. Zatražite od onih koji imaju veće iskustvo u upotrebi skala i bolje poznaju područje procjene da pomognu ostalima.

Ponovite postupak sa AVON skalom. Ukoliko želite možete odigrati igru uloga sa AVON skalom. U ovoj igri Vi budite profesionalac, a neko iz grupe, ili drugi edukator korisnik.

Ukoliko ne uspijete završiti u predviđenom vremenu, zamolite one koji imaju veće iskustvo u upotrebi skala i bolje poznaju područje procjene da primjenu skala objasne ostalim članovima tima na njihovom radnom mjestu.

Prodiskutujte sa učesnicima koliko im se primjena svih predloženih skala čini korisna u svakodnevnoj praksi.

• Vježba VI- Sveobuhvatna timska procjena Podijelite hendaute- Formular za sveobuhvatnu timsku procjenu (Prilog C) Dajte kratku informaciju o formularu i potrebi da on sadrži rezime integrisanih nalaza

tima. Prođite kratko kroz fomular i provjerite razumijevanje pojedinačnih stavki. Zatražite od onih koji imaju veće iskustvo u integraciji nalaza da pomognu ostalima.

• Domaće zadaće- Vježbe na radnom mjestu Recite učesnicima i podijelite im hendaut- Domaća zadaća: “Molim da do sledećeg

teninga, na svom radnom mjestu obavite sveobuhvatnu procjenu potreba jednog korisnika, tako što ćete:

U saradnji sa Vašim timom odabrati korisnika kome je potrebna koordinisana briga – Primjeniti intervju usmjeren na potrebe. Napraviti zabilješke. – Primjeniti Kratku psihijatrijsku skalu procjene, HONOS i SOFOS (skale možete

popuniti sami ili ih može popuniti neko od članova Vašeg tima) – Ako je izvedivo sa datim korisnikom zatražite da on popuni SQLS i AVON. (Ukoliko

korisnik ne može da popunjava skale sam, Vi možete da mu pomognete, tako što ćete čitati stavke. Ukoliko izabrani korisnik, ni uz Vašu pomoć, ne može da ispuni skale, sačekajte vrijeme kada će mu to biti izvedivo. U svakom slučaju provježbajte primjenu ovih skala sa nekim ko je trenutno manje ometen smetnjama.)

– Integrišite dobijene podatke sa drugim Vama pristupačnim podacima (npr. informacije iz dokumentacije, od porodice, od CZSR, iz kućne posjete) kako bi ste sačinili Procjenu vođenu potrebama

Na timskom sastanku integrišite Vašu Procjenu vođenu potrebama sa drugim nalazima profesionalaca u timu. Pokušajte napraviti rezime koji sadrži zaključke tima.

Na sledeći trening donesite pripremljeni materijal. Radni materijal za obuku iz Modula II: PRILOG A (NA SLEDEĆOJ STRANI)

Datum:

Ime korisnika Ime profesionalca

Šta mi je pomoglo da se nosim sa

teškoćama u prošlosti?

Šta se sada događa? (Šta je sada pristupačno?)

Šta su moji ciljevi u budućnosti? (Šta ja želim?)

S t a n o v a n j e

F i n a n s i j e / P r a v n a p i t a n j a

Z d r a v l j e

O k u p a c i o n e a k t i v n o s t i i s l o b o d n o v r i j e m e

Z a n i m a n j e

S v a k o d n e v n e a k t i v n o s t i

S o c i j a l n a p o d r š k a

Kultura i religija

Moji glavni prioriteti su:

Potpis: Korisnik Potpis: Profesionalac

Prikaz slučaja procjene vođene potrebama iz prakse u Velikoj Britaniji, preuzet iz Ryan, Lindly (2008) - Mehmet Datum:

MEHMET S. Morgan

Ime korisnika Ime profesionalca

Šta mi je pomoglo da se nosim sa

teškoćama u prošlosti?

Šta se sada događa? (Šta je sada pristupačno?)

Šta su moji ciljevi u budućnosti? (Šta ja želim?)

S t a n o v a n j e

Živio je sa višečlanom i višegeneracijskom porodicom.

Nedavno se preselio u jednosoban stan na četvrtom spratu. (stan pripada stambenoj asocijaciji)

Veći stan u boljoj zgradi.

F i n a n s i j e / P r a v n a p i t a n j a Naknada nakon gubitka zaposlenja i socijalna pomoć. Sudija je razumio mentalnu bolest i dao mu je dobar savjet.

Socijalna pomoć

Eventualan povratak na posao. Održati postojeće benefite prije nego što bude spreman za posao. Nemati probleme sa policijom.

Z d r a v l j e Ljudi su ga odveli u bolnicu kada nije bio svjestan da nije dobro. Visoke doze lijekova u injekcijama su mu pomogle kada je bio bolestan i kada je bio nasilan prema drugim ljudima.

Redovni kontakti sa profesionalcem za mentalno zdravlje u zajednici, ljekarem opšte prakse i psihijatrom. Male doze lijekova u injekcijama i uzima tablete.

Da više ne bude hospitalizacija. Da bolje razumije svoj poremećaj. Da ostane na malim dozama lijekova u injekcijama, a onda samo da uzima tablete.

O k u p a c i o n e a k t i v n o s t i i s l o b o d n o v r i j e m e

Pio je u kafiću u blizini.

Počeo je sa časovima vožnje. Pohađa časove engleskog kako bi unaprijedio svoj govor i čitanje. Igra se sa svojom malim sinom.

Da položi test za vožnju i nabavi auto. Da bolje čita i piše engleski. Da pomogne sinu u njegovom učenju.

Z a n i m a n j e

Radnički poslovi Nastoji da dobro iskoristi vrijeme sada, kako bi dobio bolji posao u budućnosti.

Vratiti se nazad na posao kada bude spreman.

S v a k o d n e v n e a k t i v n o s t i

Provodio vrijeme u kafeima. Pomagao maćehi u kuhanju.

Voli da kuha tursku hranu i kupuje u turskim supermarketima.

Dijeliti brigu o stanu i sinu sa suprugom. Više kuhati u kući.

S o c i j a l n a p o d r š k a

Prijatelji iz kafea i teretane. Supruga i mali sin.

Novi prijatelji sa časova engleskog i druge teretane u koju ide sa suprugom. Profesionalac za mentalno zdravlje u zajednici.

K u l t u r a i r e l i g i ja

Nema posebnih vjerovanja. Osjeća se dijelom turske zajednice u Londonu.

Sada kada ima novi život sa suprugom i sinom osjeća se više ponosnim što je Turčin.

Pomoći sinu da razumije svoje turske korijene. Posjetiti Kipar i Tursku.

Moji glavni prioriteti su: • Da se i dalje osjećam dobro i ne idem u bolnicu. • Da dobijem veći stan za porodicu. • Da unaprijedim moje čitanje i pisanje. • Da bolje razumijem moju bolest i lijekove.

Potpis: Korisnik Potpis: Profesionalac

PRILOG B Zdravstveni rezultat populacije (HONOS)

U upotrebi su sljedeće skale:

• Hiperaktivno, agresivno, poremećeno, uzrujano ponašanje • Nehotmična samopovreda • Konzumiranje pića usljed problema ili uzimanje droge • Fizičko oboljenje ili problemi vezani za invalidnost • Problemi vezani za halucinacije i zablude • Problemi vezani za depresivno raspoloženje • Ostali mentalni problemi i problemi vezani za ponašanje • Problemi vezani za odnose sa drugima • Problemi vezani za svakodnevne životne aktivnosti • Problemi vezani za uslove življenja • Problemi vezani za posao ili zanimanje

Svaka skala ocjenjuje se prema sljedećim vrijednostima:

0 = Nema problema

1 = Manji problem koji ne zahtijeva preduzimanje aktivnosti

2 = Blaži problem, ali definitivno prisutan

3 = Umjereno ozbiljan problem

4 = Ozbiljan te veoma ozbiljan problem

SKALA ZDRAVSTVENOG REZULTATA POPULACIJE (HONOS)

0 = Nema problema

1 = Manji problem koji ne zahtijeva preduzimanje aktivnosti

2 = Blaži problem, ali definitivno prisutan

3 = Umjereno ozbiljan problem

4 = Ozbiljan te veoma ozbiljan problem

Oblast posmatranja 0 1 2 3 4 Komentar

1. Hiperaktivno, agresivno, poremećeno, uzrujano ponašanje

2. Nehotimična samopovreda

3. Konzumiranje pića usljed problema ili uzimanje droge

4. Kognitivni problemi

5. Fizičko oboljenje ili problemi vezani za invalidnost

6. Problemi vezani za halucinacije i zablude

7. Problemi vezani za depresivno raspoloženje

8. Ostali mentalni problemi i problemi vezani za ponašanje

9. Problemi vezani za odnose sa drugima

10. Problemi vezani za svakodnevne životne aktivnosti

11. Problemi vezani za uslove življenja

12. Problemi vezani za posao ili zanimanje

Ukupan rezultat

Kratka psihijatrijska skala procjene /Brief Psychiatric Rating Scale – BPRS/ Kratka psihijatrijska skala procjene (BPRS) razvijena je 1962. godine, te usavršavana tokom sljedećih decenija. Slijedeći vrlo kratki opis verzije BPRS-a, koja se sastoji od 24 čestice, adaptiran je iz sveobuhvatnog opisa njenog sadržaja i upotrebe koji je publikovan 1993. (Ventura J, Green MF, Shaner A, Liberman RP (1993.) (Training and quality assurance with the Brief Psychiatric Rating Scale: The 'drift busters'. International Journal of Methods in Psychiatric research, 3: 221-244.)

Sve čestice ocjenjuju se na slijedeći način:

1 Bez ocjene 2 Vrlo blago 3 Blago 4 Umjereno 5 Umjereno ozbiljno 6 Ozbiljno 7 Ekstremno ozbiljno

1. Somatski problemi

Stupanj zabrinutosti za tjelesno zdravlje u sadašnjosti. Ocijenite stupanj u kojem pacijent percipira fizičko zdravlje kao problem, te da li pritužbe imaju realnu osnovu ili ne. Somatske sumanute ideje treba svrstati u raspon ozbiljnih ocjena sa ili bez zabrinutosti za somatsko zdravlje. Vodite računa da procjenjujete stupanj poremećenosti samo zbog somatskih problema, a ne i drugih simptoma, na primjer depresije.

Na primjer: Da li ste zabrinuti za svoje fizičko zdravlje? Da li ste nedavno imali neku fizičku bolest ili posjetili doktora? (Šta vam je doktor rekao da je problem? Koliko je ozbiljno?) Da li se nešto promijenilo u vašem izgledu? Da li je to utjecalo na vašu sposobnost da obavljate uobičajene aktivnosti i/ili posao?

2. Anksioznost Izvještaji o tjeskobi, napetosti, strahu, panici ili zabrinutosti. Ocijenite samo pacijentove izjave, a ne opaženu anksioznost (koja se ocjenjuje u stavci 19., Napetost).

Na primjer: Da li ste mnogo brinuli tokom (navedite vremenski okvir)? Da li ste nervozni ili tjeskobni? (O čemu brinete?) Da li vas nešto brine? Da lis brinu financije ili budućnost?

3. Depresija Uključite tugu, nezadovoljstvo, anhedoniju i preokupiranost depresivnim temama (ne može gledati TV ili učestvovati u razgovoru zbog depresivnosti), beznadežnost, gubitak samopoštovanja (osjeća nezadovoljstvo sobom, ili gađenje prema samom sebi, ili se osjeća bezvrijednim). Nemojte uključivati vegetativne simptome, na primejr, motornu retardaciju, rano buđenje ili nemotiviranost koja prati sindrom deficita.

Na primjer: Kakvog ste raspoloženja u posljednje vrijeme? Da li ste se osjećali depresivno (tužno, utučeno, nesretno, kao da vam je svejedno)? Da li ste u stanju prebaciti pažnju na prijatnije teme kad to želite? Da li smatrate da ste izgubili interes ili da doživljavate manje zadovoljstva u stvarima u kojima ste ranije uživali, kao što su obitelj, prijatelji, hobiji, gledanje TV-a, hrana?

4. Suicidalnost Ispoljena želja, namjera ili akcije s ciljem ozljeđivanja sebe ili samoubistva.

Na primjer: Da li osjećate da život nije vrijedan življenja? Da li ste razmišljali o tome da se ozlijedite ili ubijete? Da li se osjećate umornim od života ili kao da bi vam bilo bolje da ste mrtvi? Da li ste ikada poželjeli da sve završite?Ako pacijent izvijesti o suicidalnoj ideaciji, pitajte slijedeće: Koliko često razmišljate o (upotrijebite pacijentov opis)? Da li ste imali (da li imate) konkretan plan?

5. Krivnja Pretjerana zabrinutost ili kajanje zbog ponašanja u prošlosti. Ocijenite samo pacijentove izjave, ne izvodite zaključke o osjećanjima krivnje iz depresije, anksioznosti ili neurotskih obrana.

Na primjer: Ima li nešto zbog čega osjećate krivnju? Da li razmišljate o prošlim problemima?Da li imate sklonost da sebe okrivljujete za stvari koje su se dogodile? Da li ste učinili nešto čega se još uvijek stidite?

6. Hostilnost

Animozitet, prezir, ratobornost, prijetnje, svađe, izljevi bijesa, destrukcija imovine, tuče i bilo kakavo drugo ispoljavanje neprijateljskih stavova ili akcija. Nemojte izvoditi zaključke o hostilnosti iz neurotskih obrana, anksioznosti ili somatskih pritužbi. Ne treba uključivati incidente opravdane ljutnje ili očite samoobrane.

Na primjer: Kako se slažete s drugim ljudima (obitelj, suradnici, itd.)? Da li ste nervozni ili iritabilni u posljednje vrijeme? (Kako to pokazujete? Da li to držite u sebi?) Da li ste ikada bili toliko iritabilni da biste vikali na druge ili započeli tuču ili svađu? (Da li ste ikada vikali na ljude koje niste poznavali?) Da li ste nekoga udarili u skorije vrijeme?

7. Povišeno raspoloženje Prožimajući, trajan i pretjeran osjećaj dobrostanja, razdraganosti, euforije (podrazumijeva patološko raspoloženje), optimizma, koji nije u srazmjeri s okolnostima. Nemojete zaključivati o povišenom raspoloženju samo na osnovi povećane aktivnosti ili grandioznih ideja.

Na primjer: Da li ste se osjećali tako dobro i neobično raspoloženo da su drugi ljudi mislili da ste se sasvim izmijenili? Da li se osjećate veselo i kao 'na vrhu svijeta' bez ikakvog razloga? (Ukoliko pacijent iskaže povišeno raspoloženje/euforiju, pitajte slijedeće): Da li vam se to činilo kao nešto što je više od dobrog osjećajai? Koliko dugo je to trajalo?

8. Grandioznost Precijenjeno mišljenje o sebi, nepokolebljivo uvjerenje u specijalne sposobnosti ili moći ili identitet nekoga ko je bogat ili slavan. Ocijenite samo pacijentove izjave o sebi, a ne njegovo ponašanje.

Na primjer: Ima li nešto po čemu ste posebni? Imate li neke specijalne sposobnosti ili moći? Da li ste ikada mislili da ste neka bogata ili slavna osoba?

9. Sumnjičavost- Ideje progonjenja i odnosa Izjavljeno ili očigledno vjerovanje da druge osobe nastupaju maliciozno ili sa diskriminatornim namjerama. Uključite proganjanje od strane natprirodnih i drugih nehumanih agenata (npr., đavo).

Na primjer: Da li vam je ikada nelagodno na javnim mjestima? Da li vam se činio kao da vas drugi promatraju? Da li vas brinu nečije namjere prema vama? Da li neko silno nastoji da vam svori probleme ili da vam naudi? Da li osjećate da ste izloženi opasnosti?

10. Halucinacije Izjave o perceptualnim iskustvima u odsustvu relevantnih vanjskih stimulusa. Kada ocijenjujete stupanj u kojem je funkcioniranje ometeno halucinacijama uključite preokupiranost sa sadržajem i doživljajem halucinacija, kao i funkcioniraje koje je ometeno zbog provedbe sadržaja halucinacija (npr., činjenje devijantnog ponašanja zbog komandujućih halucinacija). Uključite izgovorene misli (npr., kada čuje glas u glavi) ukoliko je prisutna kvaliteta glasa.

Na primjer: Da li vam se ikada čini da čujete da neko doziva vaše ime? Da li ste ikada čuli zvukove ili osobe kako razgovaraju s vama ili o vama onda kada niko nije prisutan? Šta je glas govorio? Da li ikada imate vizije ili vidite stvari koje drugi ne vide? Da li osjećate mirise koje drugi ne osjećeaju?

11. Neobični misaoni sadržaji Neuobičajen, čudan, neobičan ili bizaran sadržaj misli. Ocijenite stupanj neobičnosti, a ne stupanj dezorganiziranosti govora. Sumanute ideje su sasvim jasno apsurdne, netačne ili bizarne ideje u koje je osoba potpuno uvjerena. Smatrajte da je pacijent potpuno uvjeren ukoliko je postupao kao da je sumanuto vjerovanje istinito. Uključite umetanje, gubitak i emitiranje misli. Uključite grandiozne, somatske i sumanute ideje proganjanja čak iako se ocjenjuju na drugom mjestu.

Na primjer: Da li primate neke specijalne poruke od ljudi ili iz načina na koji su stvari oko vas aranžirane? Da li ste vidjeli nešto što se odnosi na vas na TV-u ili u novinama? Da li vam nekomože čitati misli? Imate li specijalni odnos s Bogom? Da li nešto kao što su elektricitet, X-zrake, ili radio talasi djeluju an vas? Da li su vam misli stavljene u glavu koje nisu vaše? Da li ste osjetili da vas kontrolira neka osoba ili sila?

12. Bizarno ponašanje Izjave o ponašanju koje je čudno, neobično, ili psihotično kriminalno. Ne ograničava se na period intervjua. Uključite neodgovarajuće seksualno ponašanje i neodgovarajući afekt.

Na primjer: Da li ste učinili nešto što je privuklo pažnju drugih? Da li ste učinili nešto zbog čega ste mogli imati problema s policijom? Da li ste učinili nešto što se činilo čudnim ili uznemirujućim za druge?

13. Samozanemarivanje Higijena, vanjski izgled ili ponašanje vezano za hranjenje koji su ispod očekivanog i ispod socijalno prihvatljivih standarda ili koji predstavljaju životnu prijetnju.

Na primjer: Kako se brinete o svojoj vanjštini u posljednje vrijeme? Koliko često mijenjate odjeću? Koliko često se tuširate? Da li je neko imao pritužbe na vašu vanjštinu ili oblačenje? Da li imate redovite obroke?

14. Dezorijentacija Osoba ne razumije situacije ili komunikaciju, kao što su pitanja koja joj se postavljaju tokom BPRS intervjua. Konfuznost u vezi sa osobom, mjestom ili vremenom. Ne ocjenjuju se pogrešni odgovori uzrokovani sumanutim idejama.

Na primjer: Mogu li vam postaviti nekoliko standardnih pitanja koje svima postavljamo? Koliko vam je godina? Koji je danas datum?(tolerira se + 2 dana). Kako se zove ovo mjesto? Koje godine ste rođeni? Ko je naš premijer?

15. Konceptualna dezorganizacija Stupanj u kojem je govor konfuzan, nepovezan, nejasan ili dezorganiziran? Ocijenite nepovezanost s temom, preopširnost, nagle promjene teme, nekoherentnost, skretanje s teme, blokiranje, neologizme i ostale poremećaje govora. Ne ocjenjuje se sadržaj govora.

16. Osiromašeni afekt Ograničen raspon emocionalnog izražavanja kroz facijalnu ekspresiju, glas i geste. Izražena indiferentnost ili ravnoća afekta čak i u razgovoru o uznemirujućim temana. U slučaju euforičnog ili disforičnog pacijenta, ocijenite osiromašen afekt ukoliko je i ravnoća afekta jasno prisutna.

Koristite slijedeće probe na kraju intervjua radi provjere emocionalnog reagiranja: Da li ste čuli neki dobar vic nedavno? Želite li čuti jedan vic?

17. Emocionalno povlačenje Nedostatak sposobnosti pacijenta da emocionalno komunicira tokom intervjua. Iskoristite vlasiti osjećaj u odnosu na prisustvo 'nevidljive barijere' između vas i pacijenta. Uključite povlačenje koje je očito uzrokovano psihotičnim procesima.

18. Motorna retardacija Smanjenje energetske razine koje se manifestira usporenim pokretima i govorom, reduciranim tjelesnim tonom, malim brojem spontanih pokreta tijela. Ocijentite samo na temelju opaženog ponašanja pacijenta. Ne ocjenjujte na temelju pacijentovog subjektivnog dojma o njegovoj energetskoj razini. Ocijenite bez obzira na efekte lijekova.

19. Napetost Opažene fizičke i motorne manifestacije napetosti, 'nervoze' i agitiranosti. Pacijentovo izvještavanje o doživljenoj napetosti treba ocijentiti u stavci za anksioznost. Ne ocjenjujte ukoliko je nemir isključivo akathisia, a ocijenite ukoliko je akathisia pogoršana napetošću.

20. Nekooperativnost Otpor i nedostatak želje za suradnjom s osobom koja vodi intervju. Nekooperativnosti može biti rezultat sumnjičavosti. Ocijenite samo nekooperativnost u odnosu na intervju, a ne ponašanja koja uključiju vršnjake ili rodbinu.

21. Uzbuđenost Povišen emocionalni ton ili povećana emocionalna reaktivnost prema osobi koja vodi intervju ili temama o kojima se razgovara, što se očituje povećanim intenzitetom facijalne ekspresije, glasa, ekspresivnih gesti ili povećanim kvantitetom i brzinom govora.

22. Rasijanost Stupanj u kojem su opažane sekvence govora i aktivnosti prekinute stimulusima koji nisu povezani s intervjuom. Rasijanost se ocijenjuje onda kad pacijent pokazuje promjenu u fokusu pažnje koju karakterizira pauza u govoru ili izražena promjena u pogledu. Pacijentovu pažnju može privući buka u susjednoj prostoriji, knjige na polici, odjeća

osobe koja vodi intevju, itd. Ne ocjenjujte preopširnost ili bijeg ideja. Također, ne ocjenjujte ruminacije sa sumanutim materijalom. Ocijenite čak i onda kad se stimulus koji odvraća pažnju ne može identificirati.

23. Motorna hiperaktivnost Povećanje energetske razine koja se manifestira čestim pokretima i/ili rapidnim govorom. Ne ocjenjujte ukoliko je nemir uzrokovan akathisijom.

24. Manirizam Neuobičajeno i bizarno ponašanje, stilizirane kretnje ili poze, ili bilo koje držanje koje je nedvojbeno neudobno i neodgovarajuće. Isključite očigledne manifestacije neželjenih efekata lijekova. Ne uključuju se nervozni maniri koji nisu čudni ili neuobičajeni.

Formular koji se koristi za BPRS prikazan je na slijedećoj strani.

KRATKA PSIHIJATRIJSKA SKALA PROCJENE (BPRS) (VERZIJA 4.0) Ime/Broj osobne iskaznice ........................................................ Datum ............................................ Bolnica/lokacija ........................................................................ Period procjene .............................. NA Nije procijenjen 1 Nije prisutan 2 Vrlo blag 3 Blag 4 Umjeren 5 Umjereno ozbiljan 6 Ozbiljan 7 Ekstremno ozbiljan ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- OCIJENITE STAVKE 1-14 NA TEMELJU PACIJENTOVOG IZVJEŠTAJA TOKOM INTERVJUA Oznaka NA se odnosi na simptome koji se ne procjenjuju. Stavke 7, 12 i 13 se također ocjenjuju na temelju opaženog ponašanja tokom intervjua. 1. Somatski problemi NA 1 2 3 4 5 6 7

2. Anksioznost NA 1 2 3 4 5 6 7

3. Depresija NA 1 2 3 4 5 6 7

4. Suicidalnost NA 1 2 3 4 5 6 7

5. Krivnja NA 1 2 3 4 5 6 7

6. Hostilnost NA 1 2 3 4 5 6 7

7. Povišeno raspoloženje NA 1 2 3 4 5 6 7

8. Grandioznost NA 1 2 3 4 5 6 7

9. Sumnjičavost NA 1 2 3 4 5 6 7

10. Halucinacije NA 1 2 3 4 5 6 7

11. Neobični misaoni sadržaji NA 1 2 3 4 5 6 7

12. Bizarno ponašanje NA 1 2 3 4 5 6 7

13. Samozanemarivanje NA 1 2 3 4 5 6 7

14. Dezorijentacija NA 1 2 3 4 5 6 7

OCIJENITE STAVKE 15-24 NA TEMELJU OPAŽENOG PONAŠANJA ILI GOVORA TOKOM INTERVJUA 15. Konceptualna dezorijentacija NA 1 2 3 4 5 6 7

16. Osiromašen afekt NA 1 2 3 4 5 6 7

17. Emocionalno povlačenje NA 1 2 3 4 5 6 7

18. Motorna retardacija NA 1 2 3 4 5 6 7

19. Napetost NA 1 2 3 4 5 6 7

20. Nekooperativnost NA 1 2 3 4 5 6 7

21. Uzbuđenost NA 1 2 3 4 5 6 7

22. Rasijanost NA 1 2 3 4 5 6 7

23. Motorna hiperaktivnost NA 1 2 3 4 5 6 7

24. Manirizam ili poziranje NA 1 2 3 4 5 6 7 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ IZVORI INFORMACIJA (OZNAČITE SVE RELEVANTNE IZVORE): Pacijent Roditelji/rodbina Stručnjaci za mentalno zdravlje Karton Pouzdanost procjene (1= Nikakva, 5= Vrlo pouzdana) ____________________________________________________ ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- OVDJE OPIŠITE UKOLIKO JE VALJANOST PROCJENE UPITNA: Moguće je da su simptomi izazvani drogom Nedovoljni iskazi zbog nepostojanja odnosa povjerenja Nedovoljni iskazi zbog negativnih simptoma Nekooperativan pacijent Otežana procjena zbog poremećaja formalnog mišljenja Drugo

© John Wiley & Sons Limited. Reproduced with permission.

Skala za procjenu društvene i profesionalne funkcionalnosti (SOFAS)

SOFAS je nova skala koja se od Skale globalne procjene funkcionalnosti (GAF) razlikuje u tome što naglasak stavlja isključivo na stepen društvene i profesionalne funkcionlanosti pojedinaca i nije pod direktnim uticajem ukupne težine psiholoških simptoma datog pojedinca. Pored toga, za razliku od GAF skale, bilo kakav nedostatak u smislu društvene i profesionalne funkcionalnost koji je nastao kao posljedica opštih medicinskih stanja uzet je u obzir u izradi ocjena za SOFAS. SOFAS se obično koristi za ocjenu funkcionalnosti u tekućem periodu (npr. stepen funkcionalnosti u vrijeme vršenja ocjene). SOFAS se može koristiti i za ocjenu funkcionalnosti za druge vremenske periode. Na primjer, za određene svrhe može biti od koristi da se izvrši evaluacija funkcionalnosti za prethodnu godinu (npr. najviši stepen funkcionalnosti za najmanje nekoliko mjeseci u toku prethodne godine).

Posmatrajte društvenu i profesionalnu funkcionalnost u kontinuumu, od odlične funkcionalnosti do veoma narušene funkcionalnosti. Uvrstite i nedostatke u funkcionalnosti koji su posljedica fizičkih ograničenja, kao i one koji su posljedica mentalnih nedostataka. Kako bi bio uvršten, nedostatak mora biti direktna posljedica mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema; uticaj nedostatka mogućnosti, te druga ograničenja iz okruženja se ne uzimaju u obzir.

Šifra (Napomena: Koristiti srednje vrijednosti gdje je moguće, npr. 45, 68, 72.) 100 Superiorna funkcionalnost u nizu aktivnosti 91

90 Dobra funkcionalnost u svim oblastima, profesionalno i društveno efektivno. 81

80 Tek blagi nedostatak u društvenoj, profesionalnoj ili školskoj funkcionalnosti (npr. neučestali interpersonalni konflikt, privremeno zaostajanje u školskom gradivu).

.

71

70 Određene poteškoće u društvenoj, profesionalnoj ili školskoj funkcionalnosti, ali uopšteno gledano dobra funkcionalnost, posjeduje određene smislene interpersonalne odnose.

61 60 Umjerena poteškoća u društvenoj, profesionalnoj ili školskoj funkcionalnosti (npr. nekolicina prijatelja, sukobi

sa vršnjacima ili kolegama sa posla). 51

50 Ozbiljan nedostatak u društvenoj, profesionalnoj ili školskoj funkcionalnosti (npr. nema prijatelja, nije u stanju zadržati posao).

41 40 Veći nedostatak u nekoliko oblasti, kao što je posao, škola, odnosi u porodici (npr. depresivan čovjek

izbjegava prijatelje, zanemaruje porodicu i nije sposoban za rad; dijete često tuče mlađu djecu, neposlušno je kod kuće i ima loše rezultate u školi).

31 30 Nemogućnost funkcionisanja u gotovo svim oblastima (npr. ne ustaje iz kreveta cijeli dan, nema posao, dom

ili prijatelje) 21 20 Povremeno ne održava minimalne potrebe u odnosu na ličnu higijenu; nije u stanju da funkcioniše

samostalno. 11 10 Trajna nemogućnost održavanja minimuma lične higijene. Nije u stanju da funkcioniše, a da pri tom ne škodi

sebi ili drugima ili bez značajne podrške izvana (npr. njega i nadzor) 1 0 Neadekvatne informacije

Napomena: Ocjenu opšte psihološke funkcionalnosti na skali od 0 do 100 koristio je Luborsky u Skali za ocjenu zdravlja-bolesti. (Luborsky L: „Clinician’s Judgments of Mental Health.” Archives of General Psychiatry 7:407-417, 1962). Spitzer je sa kolegama sačinio revidiranu Skalu za ocjenu zdravlja-bolesti poznatu kao Globalna skala za procjenu (GAS) (Endicott J, Spitzer RL, Fleiss JL, et al.: „The Global Assessment Scale: A Procedure for Measuring Overall Severity of Psychiatric Disturbance.“ Archives of General Psychiatry 33:766-771, 1976). SOFAS skala je izvedena iz GAF skale i njen razvoj je opisao Goldman HH, Skodol AE, Lave TR: „Revising Axis V for DSM-IV: A Review of Measures of Social Functioning.“ American Journal of Psychiatry 149:1148-1156, 1992.

SQLS Upišite znak X u polje koje opisuje u kojoj mjeri se slažete sa navedenim tvrdnjama.

Oblast posmatranja nikad rijetko ponekad često uvijek

1. Nedostaje mi energije da radim određene stvari.

2. Smeta mi moj tremor/drhtavica.

3. Osjećam se nastabilno dok hodam.

4. Osjećam ljutnju.

5. Smeta mi suhoća usta.

6. Ne da mi se da radim bilo šta.

7. Brinem o svojoj budućnosti.

8. Osjećam se usamljeno.

9. Osjećam se beznadežno.

10. Kruti su mi mišići.

11. Osjećam se nervozno i razdražljivo.

12. U stanju sam da obavljam svakodnevne aktivnosti.

13. Učestvujem u prijatnim aktivnostima.

14. Na pogrešan način prihvatam ono što ljudi kažu.

15. Volim planirati unaprijed.

16. Teško se koncentrišem.

17. Imam običaj da ostajem kod kuće.

18. Teško mi je da budem s drugim ljudima.

19. Osjećam se tužno i depresivno.

20. Osjećam da se mogu nositi sa stvarima.

21. Vid mi je zamućen.

22. Osjećam se smušeno i nesigurno.

23. San mi je poremećen.

24. Osjećanja mi se stalno mijenjaju od dobrog ka lošem.

25. Imam grčeve u mišićima.

26. Brinem se da mi neće biti bolje.

27. Brinem o raznim stvarima.

28. Osjećam da me ljudi nastoje izbjegavati.

29. Uznemirim se dok razmišljam o prošlosti.

30. Imam vrtoglavice.

MOJE GLEDIŠTE Kako se koristi Moje gledište

O meni

I Moje osnovne potrebe

1. Ishrana 2. Stan/Smještaj 3. Fizičko zdravlje 4. Briga o samom sebi

II Moj život

1. Svakodnevnica 2. Rekreacija i razonoda 3. Rad i volontiranje 4. Kontakt sa porodicom/prijateljima 5. Podrška prijatelja/porodice 6. Briga o drugim licima 7. Diskriminacija/Stigmatizacija 8. Ranjivost 9. Značajni događaji u životu

III Moje ponašanje

1. Navike u spavanju 2. Hrana 3. Zavisnost od alkohola 4. Zloupotreba droge/opijata 5. Pušenje 6. Nošenje sa različitim situacijama 7. Samopovređivanje 8. Samoubistvo

IV Čemu imam pristup i čime raspolažem

1. Prevoz 2. Savjeti/Informacije 3. Mogućnost komunikacije 4. Prihod – Primanja ili naknade za rad 5. Upravljanje novcem

V Moje mentalno zdravlje

1. Promjene ponašanja 2. Depresija 3. Neuobičajena razmišljanja i iskustva 4. Anksioznost/Strah 5. Opsesivno razmišljanje/Kompulsivno ponašanje 6. Pamćenje 7. Koncentracija 8. Motivacija 9. Terapija i podrška 10. Efekti terapije

A User-Centred THE AVON

Approach to MENTAL HEALTH

Assessing Need MEASURE

Zasnovano na:

Kako se koristi Moje gledište

Šta je Moje gledište?

Ovaj upitnik je za vašu upotrebu.

On procjenjuje potrebe sa vašeg stanovišta Pruža vam mogućnost da procijenite vlastite

snage, želje i potrebe Omogućava vam da svoja gledišta prenesete

osoblju koje radi u oblasti mentalnog zdravlja Pomaže vam da steknete bolju kontrolu kada

je u pitanju pomoć koju dobijate Omogućava vam da stvorite sliku o samom

sebi koja će vam pomoći da preuzmete bolju kontrolu nad vlastitim životom

Pomaže vam da izrazite osjećanja koja ne možete uvijek pretočiti u riječi.

Moje gledište je upitnik koji za cilj ima da pomogne stručnom osoblju da bolje razumije kakva vrsta njege i podrške vam je potrebna za oporavak. Zašto bih koristio ovaj upitnik?

Kako bi usluge koje se pružaju u oblasti mentalnog zdravlja odgovarale vašim ličnim potrebama i pomogle vam na vašem putu ka oporavku, plan zdravstvene njege mora biti sačinjen vama po mjeri. Kako bi to bilo moguće, od koristi je da i vi i lica koja vam pružaju njegu posjeduju dobro razumijevanje vaših snaga i potreba. Može biti od pomoći ukoliko razmislite o mnogobrojnim aspektima svog života i razmislite o tome na koji način se nosite sa određenim situacijama, te koje su vaše prednosti i potrebe.

Popunjavanje Moje gledište upitnika bi vam trebalo pomoći da postignete ovaj cilj. Razgovor o popunjenom upitniku sa vašim pružaocem zdravstvene usluge omogućiće vam da postanete aktivan učesnik u vlastitom programu zdravstvene njege. Šta se dešava sa informacijama koje navedem?

Ovaj upitnik pripada vama i služi za predstavljanje informacija koje će činiti dio vašeg plana zdravstvene njege. Čuva se kao povjerljivi podatak u vašem dosijeu; ali može vam biti od koristi da zadržite jedan primjerak kako biste ga predstavili i drugim

agencijama koje želite informisati o svojim snagama i potrebama. Na koji način se popunjava upitnik?

Moje gledište postavlja mnogo pitanja, te je najbolje povremeno popunjavati dio po dio. Nemojte žuriti. za neke tabele će vam trebati više vremena, za neke manje. Možete početi, pa stati, te se naknadno vratiti na određena pitanja nakon nekoliko dana. Odgovorite samo na ona pitanja koja su za vas relevantna i koja su vam ugodna. Treba li mi pomoć u popunjavanju upitnika?

Ponekada je dobro zamoliti nekoga koga poznajete i kome vjerujete da vam pomogne u popunjavanju upitnika. Popunjavanje dijelova koji se odnose na ponašanje i mentalno zdravlje mogu vratiti sjećanje na neugodne događaje, te je možda dobro da uz sebe imate nekoga ko vam može pružiti podršku.

Važno je da vas osoba koju odaberete podstiče da napišete ono što vi želite da kažete. Radi se o tome da želimo zabilježiti vaša viđenja, a ne viđenja osoba koje vam pomažu. Kada se upitnik popunjava?

Upitnik možete dobiti dok ste u bolnici ili nekoliko sedmica prije zakazanog sastanka za izradu plana i reviziju stanja. Važno je prepoznati činjenicu da vi možda nećete biti raspoloženi za popunjavanje Moje gledište upitnika u toku kriznih stanja. U tom slučaju, savjetuje se da sačekate dok se ne budete osjećali bolje.

O meni

Ime: Datum popunjavanja:

Vaši ciljevi i snage Šta su vaši ciljevi – šta želite od života?

Šta bi vam pomoglo u ostvarenju vaših ciljeva?

Koje su vaše snage?

O meni

Smislene aktivnosti

Kojim smislenim aktivnostima se bavite? (npr. radno iskustvo, hobiji, aktivnosti, itd.)

Kakve bi vas smislene aktivnosti mogle zanimati?

Koju vrstu pomoći već primate? (npr. socijalna pomoć/finansijsko savjetovanje)

Koju vrstu pomoći primate? Od koga? Koliko je ta pomoć važna za vas?

O meni

Opišite kakvu vrstu brige vi vodite o drugima? (Na primjer, brinete li se o djetetu, rođaku ili kućnom ljubimcu?)

Lična sigurnost

Šta biste željeli da se desi u slučaju da ulazite u kriznu situaciju?

Ko vam je bitan u vrijeme krize? Kontakt osoba za hitne sučajeve


Smatrate li da su vaše osnovne potrebe zadovoljene?

Za svako od pitanja zaokružite slovo u koloni koja odgovara situaciji u kojoj se nalazite

Komentar – po potrebi koristite ovo polje za dodatna objašnjenja, ukoliko želite da pomoć koju primate donese promjene i/ili da kažete kakvu vrstu pomoći biste željeli

1. Ishrana

A

Imam dovoljno da jedem

B

Često preskačem obroke ili uzimam grckalice umjesto

obroka i zadovoljan sam s tim

C

Ponekad nemam dovoljno za jelo

D

Rijetko imam dovoljno za jelo

E

Često imam malo ili nimalo hrane tokom dužeg vremenskog

perioda (npr. veći dio dana)

Komentar:

2.Stan/Smještaj – Smještaj se odnosi na bezbjednost, toplotu, rasvjetu, sanitarije, itd.

A

Moj smještaj odgovara svim mojim

potrebama

B

Donekle me brine moj smještaj

C

Moj vlastiti smještaj je neadekvatan

D

Nemam vlastiti smještaj, npr.

spavam na podu, kauču kod prijatelja

E

Nemam nikakav smještaj

Komentar:

3.Fizičko zdravlje – Može uključivati probleme sa vidom, sluhom, kretanjem, gubljenjem daha, epilepsiju, probleme sa kožom, cirkulacijom, itd., ili uopšteno stanje lošeg raspoloženja, te čestu izloženost prehladama ili drugim infekcijama. Veći problemi su oni koji zahtijevaju intervenciju zdravstvenog osoblja

A

Osjećam se zdravo fizčki

B

Povremeno imam manje probleme sa

fizičkim zdravljem ILI imam ozbiljnije

zdravstvene probleme ali su isti pod kontrolom i ne uzrokuju poteškoće

C

Imam ozbiljne probleme sa fizičkim

zdravljem koji mi ponekad uzrokuju

poteškoće

D

Imam ozbiljne probleme sa fizičkim

zdravljem koji mi često i skoro uvijek uzrokuju poteškoće

E

Lošeg sam ili veoma lošeg fizičkog

zdravlja stalno, npr. teži problemi sa

disanjem/cirkulacijom

Komentar:


4.Briga o samom sebi – Odnosi se na higijenu, sposobnost kupanja, oblačenja, opštu pojavu, itd

A

U stanju sam da se brinem o samom

sebi

B

Uglavnom sam u stanju da se brinem

o samom sebi

C

Ponekad nisam u stanju da se brinem

o samom sebi

D

Veći dio vremena nisam u stanju da se

brinem o samom sebi

E

Nisam u stanju da se brinem o samom

sebi

Komentar:

II Moj život

Šta mislite o svom svakodnevnom životu?



1.Svakodnevni život – Dnevna rutina može uključivati hobije i interesovanja

A

Imam smislenu dnevnu rutinu

B

Često imam smislenu dnevnu

rutinu

C

Ponekad imam smislenu dnevnu

rutinu

D

Rijetko imam smislenu dnevnu

rutinu

E

Nemam smislenu dnevnu rutinu

Komentar:

2.Rekreacija i razonoda

A

Imam mnogo mogućnosti za

rekreaciju, razonodu, kulturne, sportske i/ili duhovne aktivnosti

van doma

B

Imam dobre mogućnosti za


van doma

C

Želio bih više mogućnosti za


van doma

D

Imam malo mogućnosti za


van doma

E

Nemam mogućnosti za rekreaciju,

razonodu, kulturne, sportske i/ili duhovne aktivnosti van doma

Komentar:

3.Rad i volontiranje

A

Imam mnogo mogućnosti za

plaćeni ili volonterski rad

B

Imam dobre mogućnosti za


C

Želio bih da imam više mogućnosti za


D

Imam malo mogućnosti za


E

Nemam mogućnosti za plaćeni ili

volonterski rad

Komentar:

II Moj život

4.Kontakt sa porodicom/prijateljima

A

Održavam učestale kontakte sa

porodicom i/ili prijateljima

B

Održavam određene kontakte sa


C

Imam malo kontakta sa porodicom i/ili

prijateljima

D

Imam veoma malo kontakta sa


E

Nemam kontakta sa porodicom i/ili

prijateljima

Komentar:

5.Podrška porodice/prijatelja

A

Dobijam mnogo praktične i emotivne podrške od porodice

i/ili prijatelja

B

Dobijam određenu praktičnu i emotivnu podršku od porodice

i/ili prijatelja

C

Dobijam malo praktične i emotivne podrške od porodice

i/ili prijatelja

D

Dobijam vema malo praktične i emotivne podrške od porodice

i/ili prijatelja

E

U lošem sam ili destruktivnom

odnosu sa porodicom i/ili

prijateljima

Komentar:

6.Briga o drugima – Vrijedi samo ukoliko vodite brigu o nekom drugom. To mogu biti izdržavani članovi domaćinstva, porodica, kućni ljubimci, itd

A

Vodim brigu o drugima i dobro se

snalazim

B

Rijetko imam problema vezano za moje obaveze prema

drugima

C

Ponekad imam problema vezano za moje obaveze prema

drugima

D

Često imam problema vezano za moje obaveze prema

drugima

E

Ne mogu da ispunjavam svoje obaveze prema

drugima

Komentar:

II Moj život

7.Diskriminacija/Stigmatizacija – Diskriminacija/Stigmatizacija znači nepravedan tretman usljed vašeg oboljenja, invalidnosti, godina, vjeroispovjesti, etničke ili polne pripadnosti, seksualne orijentacije, itd.

A

Nikad nisam doživio diskriminaciju i/ili

stigmatizaciju

B

Rijetko doživljavam diskriminaciju i/ili

stigmatizaciju

C

Ponekad doživljavam diskriminaciju i/ili

stigmatizaciju

D

Često doživljavam diskriminaciju i/ili stigmatizaciju što

donekle utiče na moj svakodnevni život i/ili

mentalno zdravlje

E

Doživljavam teške oblike diskriminacije i/ili stigmatizacije koji imaju trajni uticaj na

moj svakodnevni život i/ili mentalno

zdravlje

Komentar:

8.Ranjivost

A

Nikad se ne osjećam ranjivo

B

Rijetko se osjećam ranjivo

C

Ponekad se osjećam ranjivo

D

Često se osjećam ranjivo

E

Stalno se osjećam ranjivo

Komentar:

9.Značajni događaji u životu – To može obuhvatati bilo koje značajne događaje koji su vam se desili u životu

A

Nije bilo značajnih ili traumatičnih

događaja koji me brinu ILI nisam

pogođen bilo kakvim značajnim ili traumatičnim

događajima koji su mi se desili

B

Rijetko sam potrešen zbog značajnih ili

traumatičnih događaja koji su mi

se desili

C

Ponekad sam potrešen zbog

značajnih ili traumatičnih

događaja koji su mi se desili

D

Često sam potrešen zbog značajnih ili

traumatičnih događaja koji su mi se desili i koji imaju trajni uticaj na moj

svakodnevni život i/ili mentano zdravlje

E

Ozbiljno sam potrešen zbog

značajnih ili traumatičnih

događaja koji su mi se desili i koji imaju trajni uticaj na moj

svakodnevni život i/ili mentano zdravlje

Komentar:

III Moje ponašanje

Šta mislite o svom ponašanju uopšte?



1.Navike u spavanju

A

Uvijek dobro spavam

B

Rijetko imam problema sa spavanjem

C

Ponekad imam problema sa spavanjem

D

Većinu vremena imam problema sa

spavanjem

E

Trenutno imam ozbiljne probleme sa

spavanjem koji zahtijevaju pažnju

Komentar:

2.Hrana

A

Imam zdrav/normalan

odnos prema hrani

B

Rijetko imam problema sa

pretjeranim/premalim ili uzimanjem hrane zbog raspoloženja

C

Često imam problema sa


D

Skoro uvijek imam problema sa


E

Često/uvijek imam problema sa


Komentar:

3.Zavisnost od alkohola

A

Rijetko ili nikad ne pijem alkohol

B

Ponekad pijem alkohol

C

Alkohol pijem umjereno ali

smatram da mogu prestati kad želim

D

Pijem mnogo/često i smatram da bi mi bilo teško da prestanem

kad poželim

E

Trenutno sam svakodnevno

zavisan od alohola i smatram da ne bih mogao prestati piti čak i kad bih želio

Komentar:

III Moje ponašanje

4.Zloupotreba droge/opijata – Lijekovi bez recepta/supstance koji mogu obuhvatati nelegalne droge, zloupotrebu lijekova koji se izdaju bez recepta, itd.

A

Rijetko ili nikad ne uzimam lijekove bez recepta ili nelegalne

supstance

B

Ponekad uzimam lijekove bez recepta

ili nelegalne supstance

C

Redovno uzimam lijekove bez recepta

ili nelegalne supstance ali

smatram da mogu prestati kad želim

D

Redovno uzimam lijekove bez recepta

ili nelegalne supstance i smatram da bi mi bilo teško da

prestanem kad poželim

E

Trenutno sam zavisan od lijekova

izdatih bez recepta/supstanci

svakodnevno i smatram da ne bih mogao prestati sa

uzimanjem čak i kad bih želio

Komentar:

5.Pušenje

A

Ne pušim

B

Pušim ponekad

C

Pušim ali smatram da mogu prestati kad

poželim

D

Redovno pušim i smatram da bi mi bilo teško da prestanem

kad poželim

E

Trenutno sam zavisan od cigareta

svakodnevno i smatram da ne bih

mogao prestati pušitii čak i kad bih želio

Komentar:

6.Nošenje sa različitim situacijama

A

Uopšteno mirno reagujem na

svakodnevne životne situacije

B

Ponekad sam frustriran zbog

određenih ljudi ili situacija, ali ne

reagujem

C

Ponekad sam frustriran i znam koristiti uvredljiv

govor, vikati ili prijetiti ili reagovati fitički

(npr. lupanje vratima)

D

Često sam frustriran – incidenti me mogu natjerati da koristim

uvredljiv govor, vičem ili prijetim ili reagujem fizički

E

Često sam frustrian i nasilan prema

ljudima i/ili stvarima

Komentar:

III Moje ponašanje

7.Samopovređivanje

A

Trenutno ne pomišljam da sebi

nanesem štetu

B

Ponekad razmišljam o tome da sebi nanesem štetu

C

Nedavno sam razmišljao o tome da sebi nanesem štetu ali nisam ništa učinio

D

Ozbiljno razmišljam o tome da sebi

nanesem štetu i imam plan kako to da

izvedem

E

Nedavno* sam sebi nanio štetu

(*u prethodnim mjesecima)

Komentar:

8.Samoubistvo

A

Trenutno ne razmišljam o samoubistvu

B

Ponekad razmišljam o samoubistvu

C

Nedavno sam razmišljao o

samoubistvu ali nemam definitivan

plan

D

Ozbiljno razmišljam o samoubistvu i imam

plan kako bih to mogao učiniti

E

Nedavno* sam pokušao

samoubistvo

(*u prethodnim mjesecima)

Komentar:

Postoje li bilo kakva druga ponašanja ili aktivnosti o kojima želite da razgovarate? Ako je tako, navedite ih u ovom polju


Koliko je po vašem mišljenju lako ostvariti pristup opštim uslugama?



1.Prevoz – Korištenje prevoza može biti ograničeno usljed nedostatka novca, potrebom za prevozom ili njegom za dijete, teškoćama u kretanju, lokacijom, itd.

A

Uvijek imam lak pristup prevozu

(javnom ili privatnom)

B

Skoro uvijek imam pristup prevozu

C

Prevoz (javni ili privatni) mi je na

raspolaganju uopšteno

D

Javni ili privatni prevoz su mi ponekad na raspolaganju

E

Nemam odgovarajući prevoz na

raspolaganju

A

Lako se snalazim

B

Uglavnom se lako snalazim

C

Mogu koristiti određene vidove

prevoza (javnog ili privatnog)

D

Upotreba prevoza je veoma ograničena zbog nedostatka

povjerenja ili zdravstvenih

problema

E

Nisam u stanju da koristim prevoz čak i

kada mi je na raspolaganju

Komentar:

2.Savjetovanje/Informacije – Informacije mogu biti vezane za novčane dodatke, stanovanje, zdravlje ili vašu bolest ili pomoć koja vam je na raspolaganju. Mogu vam biti potrebne informacije na drugom jeziku ili u Brajevom pismu ili na video/audio zapisu, ili pomoć sa čitanjem ili pisanjem

A

U stanju sam tražiti savjet i doći do

informacija

B

Većina informacija i savjeta mi stoje na

raspolaganju

C

Neke informacije i savjeti mi stoje na

raspolaganju

D

Teško mi je doći do informacija i savjeta

E

Ne mogu dobiti nikakve informacije ili

savjet

A

Razumijem sve informacije i savjete

koje dobijem

B

Razumijem većinu informacija i savjeta

koje dobijem

C

Razumijem dobar dio informacija i savjeta

koje dobijem

D

Moje razumijevanje informacija i savjeta

koje dobijem je ograničeno

E

Ne razumijem informacije i savjete

koje dobijem

Komentar:


3.Sposobnost komunikacije – Sposobnost komunikacije je dvosmjerni proces – sposobnost komuniciranja sa drugima znači i da drugi mogu da razumiju vas. Komunikacija ne znači samo razgovor licem u lice – na primjer, to može bit i razgovor telefonom, putem interneta (npr. e-maili, znakovni jezik)

A

Mogu razgovarati i komunicirati sa drugima u svim

situacijama

B

Mogu razgovarati i komunicirati sa

drugima u većini situacija

C

Često imam poteškoće u razgovoru i

komunikaciji sa drugima

D

Često imam velike poteškoće u razgovoru i

komunikaciji sa drugima

E

Veći dio vremena nisam u stanju da

komuniciram

Komentar:

4.Prihod – Primanje ili naknada za rad

A

Imam siguran, redovan prihod, koji zadovoljava moje

potrebe

B

Imam redovan prihod koji jedva pokriva

moje potrebe

C

Moj prihod je neredovan ili

ponekad nedovoljan za moje potrebe

D

Moj prihod je neredovan i

nedovoljan za moje potrebe

E

Nemam redovan prihod ili dodatke

Komentar:

5.Upravljanje novcem – Moguće je da novac trošite neplanirano i haotično kada ste bolesni

A

Mogu da vodim računa o ličnim

finansijama

B

Ponekad samostalno mogu da vodim računa o ličnim

finansijama

C

Mogu da vodim računa o ličnim finansijama uz pomoć drugih

D

Imam ozbiljne poteškoće sa svakodnevnim finansijama – potrebno mi je

mnogo pomoći od strane drugih

E

Moje finansije su u haosu – potrebno mi

je zaista mnogo pomoći od strane

drugih

Komentar:


Šta mislite o svom mentalnom zdravlju?



1.Promjena raspoloženja –promjene raspoloženja mogu uključivati zanos ili tugu

A

Dobro se nosim sa promjenama raspoloženja

B

Ponekad osjećam da moje promjene raspoloženja

predstavljaju problem

C

Moje promjene raspoloženja povremeno

predstavljaju problem

D

Moje promjene raspoloženja

predstavljaju problem većinu vremena

E

Doživljavam ozbiljne i nekontrolisane

promjene raspoloženja

Komentar:

2.Depresija – Depresija uključuje osjećanje tuge, lošeg raspoloženja, krivice, ispraznosti, povlačenja u sebe, nisko samopouzdanje, usporenost ili nevoljnost da se pokrene i nešto uradi

A

Nisam podložan depresiji

B

Rijetko sam depresivan

C

Ponekad sam depresivan

D

Veći dio vremena sam depresivan

E

Stalno sam depresivan

Komentar:

3.Neuobičajena razmišljanja i iskustva – Odnosi se na uvjerenja i iskustva prema kojima ljudi koji vas okružuju ne dijele ništa sa vama. Može obuhvatati doživljavanje glasova ili vizija ili imanje neuobičajenih misli ili vjerovanja uključujući i osjećaj da su drugi protiv vas

A

Nemam neuobičajena razmišljanja i

iskustva

B

Rijetko imam neuobičajena razmišljanja i

iskustva

C

Ponekad imam neuobičajena razmišljanja i

iskustva

D

Veći dio vremena imam neuobičajena

razmišljanja i iskustva

E

Stalno imam neuobičajena razmišljanja i

iskustva

Komentar:


4.Anksioznost/Strah – Neopravdan strah od svakodnevnih stvari ili događaja, kao što je izlazak iz kuće

A

Nemam promlematičnih

osjećaja anksioznosti, panike

ili straha

B

Rijetko imam osjećaj anksioznosti, panike

ili straha

C

Ponekad doživljavam osjećaj anksioznosti,

napade panike ili strah

D

Veći dio vremena doživljavam osjećaj

anksioznosti, napade panike ili strah

E

Doživljavam nekontrolisane

napade panike ili teže oblike

anksizonosti ili straha koji se ponavljaju

Komentar:

5.Opsesivno razmišljanje/Kompulsivno ponašanje – Može obuhvatati stalno pranje, provjeravanje, sakupljanje, prebrojavanje, itd.

A

Nemam opsesivna razmišljanja ili kompulsivno ponašenje

B

Rijetko imam opsesivne misli ili

pokazujem kompulsivo ponašanje

C

Ponekad imam opsesivne misli ili

pokazujem kompulsivo ponašanje

D

Veći dio vremena imam opsesivne misli

ili pokazujem kompulsivo ponašanje

E

Doživljavam, ozbiljne, dugotrajne i

nekontrolisane opsesivne misli ili

pokazujem opsesivno ponašanje

Komentar:

6.Pamćenje

A

Nemam nikakvih problema sa pamćenjem

B

Imam manjih problema sa pamćenjem

C

Ponekad imam problema sa

pamćenjem, npr. zaboravljam gdje

sam pošao, jednostavne stvari ili

riječi

D

Veći dio vremena imam problema sa

pamćenjem

E

Stalno imam problema sa pamćenjem

Komentar:


7.Koncentracija

A

Nemam nikakvih problema sa

koncentracijom

B

Imam manjih problema sa

koncentracijom u nekim stvarima

C

Ponekad imam problema sa

koncentracijom

D


koncentracijom

E

Stalno imam problema sa

koncentracijom

Komentar:

8.Motivacija

A

Nemam nikakvih problema sa motivacijom

B

Imam manje probleme sa motivacijom

C

Ponekad imam problema sa motivacijom

D


motivacijom

E

Stalno imam problema sa motivacijom

Komentar:

9.Terapija i podrška – Terapija i podrška uključuju bilo šta što se obezbjeđuje kroz usluge za mentalno zdravlje, npr. ljekovi, terapija kroz razgovor, psihološke terapije, itd. Takođe, može uključivati i bilo koji vid podrške koji primate. Ukoliko trenutno niste ni pod kakvm terapijom ili odbijate terapiju, molimo vas to navedite u komentaru.

A

Terapija i podrška koju primam

zadovoljavaju moje stalne potrebe

B

Terapija i podrška koju primam većinom zadovoljavaju moje

potrebe

C


ponekad zadovoljavaju moje

potrebe

D


zadovoljavaju mali dio mojih potreba

E

Terapija i podrška koju primam mi

uopšte ne pomažu

Komentar:

MOJE GLEDIŠTE

10.Efekti terapije – Ovo može obuhvatati bilo koje neželjene ili neuobičajene fizičke ili psihološke efekte, poput suhih usta, konstipacije

A

Moja terapija/lijekovi mi nikad ne uzrokuju

probleme

B

Moja terapija/lijekovi mi rijetko uzrokuju

probleme

C

Moja terapija/lijekovi mi ponekad uzrokuju

probleme

D

Moja terapija/lijekovi mi uzrokuju

probleme veći dio vremena

E

Moja terapija/lijekovi mi stalno uzrokuju

probleme

Komentar:

S obzirom na ograničen broj znakova (slova) u nekim poljima ostavili smo ovaj prostor kako biste dodali bilo kakve relevantne napomene ili informacije.

PRIMJER PROCJENE UPOTREBOM SKALA (Korisnica S.S. iz CMZ Ključ, prikazana u priručniku u Poglavlju II i IV) Napomena: obzirom na tenutno stanje klijentice (sumnjičavost u kontaktu; perzistirajuće sumanutosti), ista nije bila u stanju ispuniti Upitnik AVON (moje gledište).

SQLS

- Ukupan skor na cijelom upitniku iznosi 75 bodova, dok su skorovi na subskalama sljedeći: a) Psihosocijalno funkcioniranje (PS) – 41 bod b) Motivacija i energija (ME) – 18 bodova c) Simptomi i nus – pojave (SSE) – 16 bodova - vodeći se uputstvom, da manji skor ukazuje na bolji kvalitet života, može se navesti da

kvaliteti života klijentice, u najvećoj mjeri, doprinosti motivacija I energija, “odsustvo” simptoma I nus – pojava (a što može biti I posljedica smanjene sposobnosti “uvida” u vlastiti stanje), dok je kvalitet psihosocijalnog funkcioniranja na dosta nižem nivou (pri čemu su najviše izažene sljedeće smetnje: smetnje koncentracije, depresivno – osnovno raspoloženje, problemi u uspostavljanju I održavanju adekvatnih odnosa sa drugima, zabrinutost za budućnost).

HONOS

- Ukupan skor na skali iznosi 38 bodova, pri čemu su najviše izraženi problemi u sljedećim oblastima:

a) problemi vezani za halucinacije I zablude (perzistirajuće slušne halucinacije u vidu glasova koji “komentiraju njeno ponašanje”, “zovu je”, “tjeraju je da uradi nešto ružno”; perzistirajuće vidne halucinacije – vidi mrtve “slavne” ličnosti; paranoidne interpretativne obrade proganjanja – “proganjaju je mrtvaci koji je žele ubiti”; ranije bile prisutne grandiozne ideje, pri čemu je klijentica bila ubijeđena da je ona Dragana Mirković, te da je slavna Lepa Brena njena mama.

b) kognitivni problemi (poremećaji mišljenja po formi I sadržaju – “helikopterom je snimaju”, radio “isijava” neobična zračenja koji joj šteti; ne gleda TV, jer misli da će tako neko moći kontrolirati njene misli; smetnje koncentracije I pamćenja u smislu nepostojanja determinirajuće tendence).

c) problemi vezani za depresivno raspoloženje (izrazito sniženi dinamizmi u voljno – nagonskoj sferi; smetnje spavanju u vidu otežanog uspavljivanja I ranih buđenje bez mogućnosti ponovnog usnivanja; hipofagija; smanjen interes za svijet oko sebe I za druge ljude; manja sklonost uobičajenim zadovoljstvima; psihomotorna usporenost; hipovigilnost pažnje; ranija razmišljanja o smrti kao “izlazu” iz nepodnošljvog psihičkog stanja).

d) problemi vezani za odnose sa drugima (sumnjičava u kontaktu, sa paranoidnim interpretativnim idejama proganjanja; već dvije godine nije išla u grad; majka umjesto nje dolazi čak i kod ljekara po recepte za lijekove; prekinula je i /ili ozbiljno narušila većinu interpersonalnih odnosa; uglavnom boravi sama u kući).

e) problemi vezani za svakodnevne životne aktivnosti (nije u stanju da samostalno održava ličnu higijenu, majka joj pomaže prilikom kupanja, opominje se kako bi trebala promijeniti garderobu; već dvije godine nije bila kod frizera, navodi da je majka ponekad ošiša; jede samo uz nagovor I kada majka spremi jelo; nije u stanju da sama ode do prodavnice ili da bilo gdje izađe bez majke).

f) problemi vezani za posao ili zanimanje (klijentica nikada nije bila u radnom odnosu, budući da su se prvi simptomi psihičkog poremećaja javili u doba adolescencije; trenutno nije zainteresirana za obavljanje niti kakvog posla, navodeći da je često bole ruke, te da se ne može skoncentrirati da uradi bilo šta).

BPRS

1. Somatski problemi

- Smanjen apetit, zbog čega je izgubila na težini

2. Anksioznost

- Izrazito anksiozna

- Zabrinuta za budućnost

3. Depresija

- Prisutan osjećaj nezadovoljstva samom sobom, osjećaj inferiornosti

- Preopterećena lošim psihofizičkim stanjem u kojem se trenutno nalazi

- Nije u stanju pratiti TV, slušati radio ili čitati

4. Suicidalnost

- Ranije verbalizirala suicid I imala suicidalne ideje

5. Krivnja

- Osjeća krivnju zbog propusta u prošlosti

6. Hostilnost

- Verbalno agresivna prema sestrama I pojedinim komšinicama

7. Povišeno raspoloženje

- Nije primijećeno

8. Grandioznost

- Ranije prisutno uvjerenje da je slavna osoba, te da ima slavnu majku

9. Sumnjičavost

- Sumnjičava u kontaktu

- Prisutne paranoidne interpretativne ideje proganjanja od strane mrtvih osoba

- Prisutan osjećaj da je drugi posmatraju i da komentiraju njeno ponašanje, zbog čega izbjegava odlaženje na javna mjesta

10. Halucinacije

- Prisutne slušne i vidne halucinacije – mrtve osobe je zovu, navode je da uradi nešto ružno

11. Neobični misaoni sadržaji

- Helikopterom je snimaju

- Ne sluša radio niti gleda TV, jer oni isijavaju posebne zrake kojima je žele uništiti, te tako kontrolirati njene misli

- Ranije bila ubijeđena da ima „poseban“ zadatak na Zemlji, da je izaslanica Boga

12. Bizarno ponašanje

- Ranije prijatila drugima (sestrama, majci i komšinicama)

- Uznemiravala djecu u gradskoj osnovnoj školi, tako što je upadala na časove sa nožem

- Hodala po gradu noseći pivsku flašu u ruci i provocirala građane

13. Samozanemarivanje

- Nije u stanju da se samostalno održava ličnu higijenu. Majka je opminje da se presvuče I pomaže joj kod kupanja.

14. Dezorijentacija

- Vremenski slabije orijentirana (zna godinu i mjesec, ali ne tačan dan); slabije orijentirana prema događajima i pojedinimličnostima.

- Slabo informirana o aktuelnostima (a što može biti posljedica toga da ne prati dešavanja putem sredstava javnog informisanja i da većinu vremena provodi u kući)

15. Konceptualna dezorganizacija

- Nije konzoistentna u izvještavanju; bez determinirajuće tendence; skače s teme na temu

- Nije u stanju pratiti tijek razgovora

16. Osiromašen afekt

- Prisutan u manjoj mjeri

17. Emocionalno povlačenje

- Držanje na distanci, a što može biti posljedica sumnjičavosti usljed hroničnog psihotičnog procesa

18. Motorna retardacija

- Psihomotorno usporena;

19. Napetost

- Izrazito napeta

20. Nekooperativnost

- u određenoj mjeri, pokazuje interes za razgovor

21. Uzbuđenost

- Izrazito uzbuđena, što se očituje u verbalnoj I neverbalnoj sferi

22. Rasijanost

- Prisutne smetnje koncentracije, teško se može usredotočiti na temu razgovora

23. Motorna hiperaktivnost

- Nije prisutna

24. Manirizam ili poziranje

- Nije uočeno

- Prisutni uobičajeni znakovi nervoze

PRILOG C (NA SLEDEĆOJ STRANI)

OBRAZAC ZA PROCJENU

• Lični profil - ime i prezime, pol, datum rođenja, status - izdržavani članovi - sadašnji životni uslovi - finansijska sredstva/prihod - zanimanje

• Informacije o upućivanju - ko/zašto

• Prezentacija problema

• Istorijat problema - zašto sada - početak/faktori nastanka/stresa - razvoj tokom vremena - simptomi u ponašanju uključujući anksioznost, ushićenje, depresiju, koncentraciju, interesovanja, uživanje, osjećaj bezvrijednosti, beznadežnosti - vegetativne funkcije- obrazac sna, apetit, tjelesna masa, probava, libido - psihotični simptomi

- suicidalnost/nagon za ubistvo - uticaj problema - nesposobnost, uključujući brigu o samom sebi - raspoloživost podrške - pomoć ukazana do sada

• Terapija/pomoć pružena u prethodnom periodu

- dijagnoze - terapija, uključujući ljekove, nus pojave - hospitalizacije

- intervencije socijalnih službi - ostale angažovane agencije - saglasnost za davanje informacija

• Relevantni podaci o uzimanju ljekova u prethodnom periodu

- oboljenja i hirurške intervencije - osjetljivost/alergija na ljekove

• Aktuelna terapija ljekovima - medicinski i psihotropski

• Konzumacija alkohola i droge - sa/bez recepta - angažovanost agencija

• Porodični istorijat - genogram - istorijat mentalnih boljenja - poznati emocionalni problemi

- relevatna porodična dinamika/odnosi - kulturološka pitanja

• Lični istorijat - djetinjstvo/adolescencija - obrazovanje/obuka - prošli/sadašnji radni status - prošle/sadašnje mreže za podršku - prošle/sadašnje veze

- istorijat seksualnih/fizičkih napastvovanja - kontakt sa pravnim sistemom/forenzički istorijat - uključiti psihoseksualni istorijat - trudnoća/djeca

• Karakteristike ličnost prije oboljenja

• Mentalno stanje - opšti opis – pojava, ponašanje, stav prema intervjuu - sadržaj govora, misli, zablude - raspoloženje i afekt – priroda, primjerenost

- poremećaji percepcije – halucinacije - kongnitivna funkcija-orjentacija/memorija/pažnja - prosuđivanje, uvid i odnsi sa drugima

• Očekivanja korisnika od procjene

• Sažetak, utisci i privremena dijagnoza

• Plan praćenja

Autor: Far West Mental Service, Broken Hill, Australija

PRILOG 1 RASPOLOŽENJE 1 Depresija

Navesti depresivna raspoloženja (npr. tuga, neraspoloženje, potonulost, itd.), promjene rapoloženja tokom dana, umanjeno interesovanje ili zadovoljstvo, zamor, osjećaj bezvrijednosti, pretjerana ili neprimjerena krivnja, smanjena sposobnost razmišljanja il koncentracije, osjećaj beznadežnosti i odsustvo uživanja. Mogu se prijaviti i pomisli na samoubistvo. NB: simptomi anksioznosti mogu biti prateće pojave kod depresivnog stanja.

2 Manično ponašanje Pojačano, naglašeno ili razdražljivo ponašanje, prenaglašeno samopouzdanje ili grandioznost, povećana potreba za druženjem i pojačana elokventnost. Osjećaj da misli naviru, rastresenost, pojačane aktivnosti usmjerene ka određenom cilju, te pojačano angažovanje u aktivnostima koje nose pojačanu mogućnost negativnih posljedica, npr. neograničena kupovina, seksualna indiskrecija ili loša poslovna ulaganja, nemarnost.

PSIHOTIČNI SIMPTOMI 1 Zablude, uključujući osjećaj proganjanja, grandioznosti, religioznu, erotomaničnu i umišljenu

ljubomoru, aluziju. 2 Ubacivanje misli, prenošenje misli, povlačenje misli, eho misli, blokiranje misli. 3 Halucinacije uključuju čulne, vizuelne, somatske, taktilne. 4 Ostali psihotični simptomi uključuju nepovezan govor, značajno nepovezano ili katatonično

ponašanje i takozvane negativne simptome. SUICID Pokušaj definisanja rizika od suicida Pitanja Izjava o namjeri, uključujući gdje, kako, zašto Namjera pomenuta drugim ljudima Njihove životne okolnosti Koliko su jake te misli Koliko često se te misli javljaju i koliko dugo traju Koliko dugo su prisutne takve misli Da li je osoba sačinila testament ili napisala oproštajnu poruku Šta ih sprječava da postupe u skladu sa ovakvim mislima Potrebno pitati o odabranom načinu Koliko takav način smatraju smrtonosnim Mogućnost izvršenja odabranog načina Potrebno pitati koliko je pokušaja bilo u prošlosti i koji načini su bili odabrani. Da li su očekivali da će ih neko pronaći. Šta ih je navelo na pokušaj. Istorijat nanošenja povreda samima sebi. Istorijat zloupotrebe alkohola i droge i odnos prema suicidalnim idejama i pokušajima. UBISTVO Potrebno pitati kome je prijećeno. koliko često dotična osoba pomišlja na to da li su takve misli jake ili slabe i koliko su učestale šta datu osobu sprečava da postupi u skladu sa ovakvim mislima kakva sredstva za počinjenje ubistva ova osoba ima na raspolaganju koliko često je u kontaktu sa osobom kojoj prijeti ubistvom da li shvata zakonske posljedice svojih izjava ili pokušaja ubistva Pitati o

Prethodnim iskustvima sa kontolisanjem impulsivnih nagona – nasilje, agresija, nanošenje štete samom sebi, pokušaji ubistva. Forenzičkom istorijatu Istorijatu zloupotrebe akohola i droge

DOM ZDRAVLJA KLJUČ CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE Članovi Tima koji su sudjelovali u procjeni inicijalnog stanja potreba za klijenticu S.S.:

- spec. neuropsihijatar - dipl. psiholog - dipl. socijalni radnik - medicinska sestra - medicinski tehničar/okupacioni terapeut

Procjena vršena u mjesecu martu 2012. godine u kući klijentice. Kontakt uspostavljen preko majke putem telefona. Podaci dobiveni na osnovu:

- intervjua sa klijenticom I majkom od strane spec. neuropsihijatra - intervjua sa klijenticom (Procjena vođena potrebama) od strane dipl. psihologa I sa majkom - intervjua sa klijenticom I majkom od strane socijalne radnice - intervjua sa klijenticom I majkom od strane medicinskog tehničara/okupacionog terapeuta - intervjua sa klijenticom I majkom od strane medicinske sestre - primjene odgovarajućih psihologijskih mjernih instrumenata: a) SQLS b) SOFAS c) HONOS

Napomena: obzirom na tenutno stanje klijentice (sumnjičavost u kontaktu; perzistirajuće sumanutosti), ista nije bila u stanju ispuniti Upitnik AVON (moje gledište), što je ostavljeno za kasniju fazu rada. SQLS

- Ukupan skor na cijelom upitniku iznosi 75 bodova, dok su skorovi na subskalama sljedeći: a) Psihosocijalno funkcioniranje (PS) – 41 bod b) Motivacija i energija (ME) – 18 bodova c) Simptomi i nus – pojave (SSE) – 16 bodova - vodeći se uputstvom, da manji skor ukazuje na bolji kvalitet života, može se navesti da kvaliteti života

klijentice, u najvećoj mjeri, doprinosti motivacija I energija, “odsustvo” simptoma I nus – pojava (a što može biti I posljedica smanjene sposobnosti “uvida” u vlastiti stanje), dok je kvalitet psihosocijalnog funkcioniranja na dosta nižem nivou (pri čemu su najviše izažene sljedeće smetnje: smetnje koncentracije, depresivno – osnovno raspoloženje, problemi u uspostavljanju I održavanju adekvatnih odnosa sa drugima, zabrinutost za budućnost).

HONOS

- Ukupan skor na skali iznosi 38 bodova, pri čemu su najviše izraženi problemi u sljedećim oblastima: a) problemi vezani za halucinacije I zablude (perzistirajuće slušne halucinacije u vidu glasova koji “komentiraju

njeno ponašanje”, “zovu je”, “tjeraju je da uradi nešto ružno”; perzistirajuće vidne halucinacije – vidi mrtve “slavne” ličnosti; paranoidne interpretativne obrade proganjanja – “proganjaju je mrtvaci koji je žele ubiti”; ranije bile prisutne grandiozne ideje, pri čemu je klijentica bila ubijeđena da je ona Dragana Mirković, te da je slavna Lepa Brena njena mama.

b) kognitivni problemi (poremećaji mišljenja po formi I sadržaju – “helikopterom je snimaju”, radio “isijava” neobična zračenja koji joj šteti; ne gleda TV, jer misli da će tako neko moći kontrolirati njene misli; smetnje koncentracije I pamćenja u smislu nepostojanja determinirajuće tendence).

c) problemi vezani za depresivno raspoloženje (izrazito sniženi dinamizmi u voljno – nagonskoj sferi; smetnje spavanju u vidu otežanog uspavljivanja I ranih buđenje bez mogućnosti ponovnog usnivanja; hipofagija; smanjen interes za svijet oko sebe I za druge ljude; manja sklonost uobičajenim zadovoljstvima; psihomotorna usporenost; hipovigilnost pažnje; ranija razmišljanja o smrti kao “izlazu” iz nepodnošljvog psihičkog stanja).

d) problemi vezani za odnose sa drugima (sumnjičava u kontaktu, sa paranoidnim interpretativnim idejama proganjanja; već dvije godine nije išla u grad; majka umjesto nje dolazi čak i kod ljekara po recepte za lijekove; prekinula je i /ili ozbiljno narušila većinu interpersonalnih odnosa; uglavnom boravi sama u kući).

e) problemi vezani za svakodnevne životne aktivnosti (nije u stanju da samostalno održava ličnu higijenu, majka joj pomaže prilikom kupanja, opominje se kako bi trebala promijeniti garderobu; već dvije godine nije bila kod frizera, navodi da je majka ponekad ošiša; jede samo uz nagovor I kada majka spremi jelo; nije u stanju da sama ode do prodavnice ili da bilo gdje izađe bez majke).

f) problemi vezani za posao ili zanimanje (klijentica nikada nije bila u radnom odnosu, budući da su se prvi simptomi psihičkog poremećaja javili u doba adolescencije; trenutno nije zainteresirana za obavljanje niti kakvog posla, navodeći da je često bole ruke, te da se ne može skoncentrirati da uradi bilo šta).

BPRS 1. Somatski problemi - Smanjen apetit, zbog čega je izgubila na težini

2. Anksioznost - Izrazito anksiozna - Zabrinuta za budućnost

3. Depresija - Prisutan osjećaj nezadovoljstva samom sobom, osjećaj inferiornosti - Preopterećena lošim psihofizičkim stanjem u kojem se trenutno nalazi - Nije u stanju pratiti TV, slušati radio ili čitati

4. Suicidalnost - Ranije verbalizirala suicid I imala suicidalne ideje

5. Krivnja - Osjeća krivnju zbog propusta u prošlosti

6. Hostilnost - Verbalno agresivna prema sestrama I pojedinim komšinicama

7. Povišeno raspoloženje - Nije primijećeno

8. Grandioznost - Ranije prisutno uvjerenje da je slavna osoba, te da ima slavnu majku

9. Sumnjičavost - Sumnjičava u kontaktu - Prisutne paranoidne interpretativne ideje proganjanja od strane mrtvih osoba - Prisutan osjećaj da je drugi posmatraju i da komentiraju njeno ponašanje, zbog čega izbjegava odlaženje na javna mjesta

10. Halucinacije - Prisutne slušne i vidne halucinacije – mrtve osobe je zovu, navode je da uradi nešto ružno

11. Neobični misaoni sadržaji - Helikopterom je snimaju - Ne sluša radio niti gleda TV, jer oni isijavaju posebne zrake kojima je žele uništiti, te tako kontrolirati njene misli - Ranije bila ubijeđena da ima „poseban“ zadatak na Zemlji, da je izaslanica Boga

12. Bizarno ponašanje - Ranije prijatila drugima (sestrama, majci i komšinicama) - Uznemiravala djecu u gradskoj osnovnoj školi, tako što je upadala na časove sa nožem - Hodala po gradu noseći pivsku flašu u ruci i provocirala građane

13. Samozanemarivanje - Nije u stanju da se samostalno održava ličnu higijenu. Majka je opminje da se presvuče I pomaže joj kod kupanja.

14. Dezorijentacija - Vremenski slabije orijentirana (zna godinu i mjesec, ali ne tačan dan); slabije orijentirana prema događajima i pojedinimličnostima. - Slabo informirana o aktuelnostima (a što može biti posljedica toga da ne prati dešavanja putem sredstava javnog informisanja i da većinu vremena provodi u kući)

15. Konceptualna dezorganizacija - Nije konzoistentna u izvještavanju; bez determinirajuće tendence; skače s teme na temu - Nije u stanju pratiti tijek razgovora

16. Osiromašen afekt - Prisutan u manjoj mjeri

17. Emocionalno povlačenje - Držanje na distanci, a što može biti posljedica sumnjičavosti usljed hroničnog psihotičnog procesa

18. Motorna retardacija - Psihomotorno usporena;

19. Napetost - Izrazito napeta

20. Nekooperativnost - u određenoj mjeri, pokazuje interes za razgovor

21. Uzbuđenost - Izrazito uzbuđena, što se očituje u verbalnoj I neverbalnoj sferi

22. Rasijanost - Prisutne smetnje koncentracije, teško se može usredotočiti na temu razgovora

23. Motorna hiperaktivnost - Nije prisutna

24. Manirizam ili poziranje - Nije uočeno - Prisutni uobičajeni znakovi nervoze

MODUL III - PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA

Procjena opšteg i specifičnih rizika (II ToT ciklus, prvi dan)

Cilj: Ovladavanje metodama procjene opšteg i specifičnih rizika, te izrade plana upravljanja rizikom/rizicima.


Materijal: videobim, hendauti, instrumenti za procjenu, olovke u boji, flipkarta, čisti papiri

Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening dana; prepoznavanje i korištenje različitih tehnika za procjenu i upravljanje rizikom/rizicima.

• Vježba I- Procjena rizika na osnovu informacija prikupljenim u prikazima slučajeva Podijeliti učesnike u 3 grupe. Podjeliti učesnicima čiste papire. Pripremiti flip kartu. Dati im zadatak: “Molim da u svakoj grupi razmislite i zapišete da li su i koji rizici bili pristni kod

korisnika koji je vaša grupa odabrala za prikaz. Možete se poslužiti priručnikom, od treće do sedme stranice. Takođe vas molim da razmislite i navedete kod kojih korisnika i kada se radi procjena rizika? ” Nakon isteka vremena: “Ako ste završili, molim da predstavnik svake grupe pročitate odgovore. Ko želi prvi? (eventualno da čitaju redom)... Hvala.”

Dok čitaju kratko zapisivati i grupisati odgovore na flip karti. Rezimirati.

• Vježba II - Procjena opšteg rizika (PR 1 obrazac) Neka učesnici ostanu u velikoj grupi. Neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazac

skrininga na rizik PR 1. Dati zadatak: „Neka svaki učesnik prođe kroz ovaj instrument i pomoću njega procjeni da li je

prisutan rizik kod njegovog klijenta.“ Nakon određenog vremena zamoliti nekoliko članova da prezentuju rad. Kratko prodiskutovati u grupi, pitati da li su razumijeli upotrebu ovog instrumenta za procjenu

rizika.

• Vježba III- Procjena rizika od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci (PR 2.1 obrazac ); Procjena rizika od samopovređivanja/suicida (PR 2.2 obrazac), Indikatori rizika od suicida-nivo rizika;

Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazace PR 2.1. , PR 2.2 i obrazac Indikatori rizika od suicida.

Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika, jedan član da bude profesionalac koji će procjeniti rizik od zloupotrebe PAS,a ostali su članovi tima , koji pomažu intervjueru. U istim grupama neka drugi član igra ulogu korisnika koji je suicidalan, neka neki drugi član bude profesionalac koji će procijeniti rizik od samopovrijeđivanja/suicida i nivo rizika od suicida,a ostali članovi grupe neka budu članovi tima koji pomažu intervjueru i opserviraju proces.“

Nakon određenog vremena zamoliti da predstavnici iz svake grupe prikažu svoje rezultate u velikoj grupi.

Kratko prodiskutovati, pitati da li su razumijeli upotrebu ovih instrumenta za procjenu rizika.

• Vježba IV- Procjena rizika od samozanemarivanja/podložnosti (PR 2.3) , Indikatori rizika od samozanemarivanja- nivo rizika;

Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazace PR 2.3 i obrazac Indikatora rizika od samozanemarivanja.

Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika koji ima prisutan rizik od samozanemarivanja, jedan član da bude profesionalac koji će procjeniti rizik i nivo rizika, a ostali su članovi tima , koji pomažu intervjueru i opserviraju proces.“



• Vježba V - Procjena rizika od nasilja/seksualnog napastvovanja (PR 2.4) , Indikatori rizika od nasilja/agresivnosti- nivo rizika ;

Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrasce PR 2.4 i obrazac Indikatora rizika od agresivnosti.

Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika koji ima prisutan rizik od agresivnosti, jedan član da bude profesionalac koji će procjeniti rizik i nivo rizika, a ostali su članovi tima , koji pomažu intervjueru i opserviraju proces.“



• Vježba VI - Procjena rizika za djecu (PR 2.5) ; Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazac PR

2.5 i dodatak uz obrazac 2.5 Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika koji ima prisutan rizik za

djecu , jedan član da bude profesionalac koji će procjeniti rizik, a ostali su članovi tima , koji pomažu intervjueru i opserviraju proces.“



• Vježba VII- Procjena rizika od poremećaja ishrane (PR 2.6) Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazac PR

2.6. Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika koji ima prisutan rizik od

poremećaja ishrane , jedan član da bude profesionalac koji će procjeniti rizik, a ostali su članovi tima , koji pomažu intervjueru i opserviraju proces.“



Vježba VIII- Izrada plana za upravljanje rizikom (PR 3/PUR; PR 4, PR5) - II ToT ciklus-drugi dan Podijeliti učesnike u tri grupe, reći im neka svaki učesnik pronađe u svojim hendautima obrazce PR

3, PR 4, PR 5 Dati zadatak- „Molim vas da u svakoj grupi jedan član igra ulogu korisnika koji ima prisutan neki od

identifikovanih rizika iz predhodnih vježbi. Ostali članovi grupe neka izgarju ulogu članova

multidisciplinarnog tima, koji će pokušati da zajedno sa korisnikom naprave plan upravljanja rizikom, koristeći navedene obrazce. Jedan član tima nekabude koordinator brige za tog korisnika.


Kratko prodiskutovati, pitati da li su razumijeli svrhu procjene rizika i plana upravljanja rizikom.

Radni materijal za obuku iz Modula III: STANDARDI KVALITETA

1. Standard I - Inicijalna procjena Svi korisnici koji se jave u centar za mentalno zdravlje ili budu primljeni u bolnicu trebaju imati urađen skrining na rizike (PR 1) iniciran na prvom kontaktu i kopletiran unutar 5 radnih dana. Ako je indikovano, radi se dalja procjena specifičnih rizika (PR 2-6), koristeći odgovarajuće upitnike i pravi se plan upravljanja rizikom (PUR). Prije otpusta iz bolnice ponavlja se skrinig na rizike (PR 1).

2. Standard II - Dokumentacija za procjenu rizika Forma PR 1 – skrining na rizike koristi se kod svih korisnika službi, u skladu sa standardom 1. Forme PR 2.1-2.6 - procjena specifičnih rizika, kada je potrebno, treba sadržavati rezultat u svim slučajevima kada je indikovana dalja detaljna procjena, u skladu sa standardom 1. Preporuka je da se korisnicima koji dolaze u sukob sa zakonom uradi kompletna procjena rizika. Forma PUR – plan upravljanja rizikom se treba koristiti da se razgovara sa drugim članovima tima/profesionalcima. PUR treba biti napravljen četri sedmice od (inicijalnog) kontakta ili prije otpusta, ukoliko je to kraći period.

3. Standard III - Intervencije za upravljanje rizikom Svi planovi brige treba da sadrže intervencije čiji je cilj redukcija ili otklanjanje rizičnih ponašanja koja su identifikovana tokom procjene, kao i krizni plan za slučajeve nesaradljivosti ili gubitka kontakta.

4. Standard IV - Komuniciranje informacija o riziku Punu pažnju treba posvetiti da kopija/e procjene rizika (PR) i plana upravljanja rizikom (PUR-a) bude dostavljena relevantnim kolegama iz multidisciplinarnog tima i drugim relevantnim profesionalcima/službama i osobama. Napomena: Opšti savjeti u oblasti procjene i upravljanja rizikom opisani su u prilogu A. Obrazci za procjenu rizika i formulari za upravljanje rizikom nalaze se u prilogu B. Indikatori nivoa rizika od suicida, agresivnosti i samozanemarivanja se nalaze u prilogu C.

PRILOG A

OPŠTI SAVJETI I PRINCIPI U OBLASTI PROCJENE I UPRAVLJANJA RIZIKOM

Savjet 1: Sjetite se prirode procjene rizika. Kada nekoga posmatramo sa kliničkog aspekta mi ne vršimo “procjenu rizika”; mi činimo sve što je u našoj moći da joj/mu pomognemo. Dakle, kada klijenta vidite po prvi put možda mu nećete postaviti sva pitanja navedena u obrascima, prije ćete učiniti ono što će po vašoj procjeni toj osobi najbrže i najefektivnije pomoći. Ipak, oblasti koje su u obrascima naglašene navodiće vas u velikoj mjeri na najvažnije stavke kako biste pomogli određenom klijentu.

Savjet 2: Zbog same prirode rijetkih događaja, te naročito ‘fenomena lutrije’ – znate da će neko dobiti, ali ne možete predvidjeti ko – nije moguće formirati potpuno tačnu procjenu rizika za određeno lice. Ipak, odgovori na pitanja navedena u obrascima za procjenu pomoćiće vam da donesete argumentovano mišljenje.

Savjet 3: Uvijek budite obazrivi kada su u pitanju ostali rizici koji bivaju otkriveni tokom procesa procjene, te može biti potrebno da izvršite i procjenu tih rizika uz pomoć preporučenih instrumenata.

Savjet 4: Sama činjenica da osoba koju viđate može predstavljati značajan rizik ne treba da vas zabrinjava. Upravo suprotno, to ukazuje na činjenicu da je vaše radno vrijeme dobro utrošeno na pružanje pomoći nekome kome je pomoć potrebna.

Savjet 5: Ipak, potrebno je da osjećate kako ličnu, tako i profesionalnu sigurnost dok pružate pomoć, a savjeti vezani za procjenu rizika će vam u tome pomoći.

Savjet 6: Sjetite se da ljudi mogu biti neradi ili u nemogućnosti da daju potpuno i tačno viđenje stvari. Stoga je važno da obratite pažnju na nedosljednosti u informacijama koje posjedujete, te da ih rješavate.

Savjet 7: I na kraju, sjetite se, cilj je da dokažete da je vaša procjena ‘visokog rizika’ pogrešna! To jest, da osoba za koju smatrate da nosi određeni rizik neće doći ni u kakvu opasnost. Sretno!

PROCJENE SPECIFIČNIH RIZIKA Ishod preliminarne procjene rizika odrediće da li je potrebna procjena specifičnih rizika. Odluka o tome se može donijeti na sledećem timskom sastanku i treba biti zasnovana na multidisciplinarnoj diskusiji. U slučajevima veće hitnosti (npr. kada korisnik predstavlja rizik po sebe ili druge) procjenjivač može odlučiti da procjeni specifične rizike i prije narednog timskog sastanka. U svakom slučaju, primjer dobre prakse je da u tu procjenu uključi i ostale članove multidisciplinarnog tima. Za sledeće korisnike je preporučljivo raditi kompletnu procjenu rizika:

• za korisnike kojima je izrečena mjera obaveznog tretmana • gdje postoji sumnja u komplijansu • za korisnike u čijoj istoriji postoje podaci o nasilju, upotrebi oružja, seksualnom zlostavljanju,

ozbiljnom samopovređivanju (ili ozbiljnim pokušajima samopovređivanja), samozapuštanju i vulnerabilnosti (podložnosti), zloupotrebi psihoaktivnih supstanci ili korisnike sa istorijom drugih rizičnih ponašanja (npr. prema djeci)

• za korisnike na forenzičkim odjelima ili kojima je izrečena mjera obaveznog tretmana (prema Zakonu o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima/duševnim smetnjama RS/ FBiH)

• ukoliko je timu potrebno forenzičko mišljenje, koordinator brige treba uputiti korisnika na vještačenje što prije

• ukoliko postoje podaci o zlostavljanju obavezno treba informisati odgovorne (policija/sud….)

SAČINJAVANJE DOBROG PLANA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM

1. Bit vašeg plana za upravljanje rizikom (PUR) trebala bi biti vezana za sljedeće pitanje: ‘Koji je najbolji način da se pomogne ovoj osobi?’ Ovo je vezano za opservaciju prema kojoj je najboji oblik upravljanja rizikom davanje dobrog savjeta nekoj osobi.

2. Kako biste osjećali profesionalnu sigurnost, trebali biste učiniti i sljedeće: Opisati bilo koji postojeći rizik…Identifikovati opcije za rješavanje rizika…Odabrati preferiranu opciju (koja treba biti u skladu sa mišljenjem ‘vaših kolega’)…Objasniti svoj izbor. Podijelite ove informacije sa svojim kolegama.

3. Kod razmjene informacija sa kolegama, morate dopustiti i njihova mišljenja, uključujući i neslaganja. Kako biste to postigli, svoja razmišljanja jasno iznesite u pisanoj formi, u vidu zabilješki koje vaše kolege trebaju često čitati. Vjerovatno ćete poželjeti da ostvarite i usmenu komunikaciju ili barem da pažnju svojih kolega usmjerite na pisane zabilješke.

4. Pisane zabilješke ne moraju biti opširne, ali moraju biti eksplicitne. U većini slučajeva, biće dovoljno da date svoje opšte viđenje određene osobe, kao u sljedećem primjeru: „Kod Marka očito postoji značajan rizik od slučajnog predoziranja zbog činjenice da je nedavno pušten iz zatvora. Mogao bi biti primljen u bolnicu radi detoksikacije ili stabilizovan u zajednici pomoću metadona. Smatram da je ovo drugo rješenje bolje, jer on kaže da ne želi da prestane koristiti drogu , niti da ide na rehabilitaciju. Važno je napomenuti da je u stanju uvjeriti me da je zaista svjestan rizika predoziranja s obzirom da je došlo do gubitka tolerancije na drogu tokom boravka u zatvoru. U svakom slučaju, hitno me obavijestite ukoliko se ne slažete sa ovim.“

ili

„Jasno je da je kod Damira prisutan značajan rizik, s obzirom da on ima mnogo problema sa održavanjem svojih prehrambenih i higijenskih potreba. Ponovna hospitalizacija obično bi bila jedna od opcija, ali smatram da će za njega vjerovatno biti najbolje ukoliko ga nastavim viđati u njegovom domu. Razlozi za to su: (a) čini se daima barem nekog napretka u ovim oblastima, naročito u pripremi osnovnih obroka, (b) čak i na postojećem nivou na kom se nalazi, jedva da se nosi sa svim i (c) više voli da je kod kuće. U svakom slučaju, obavjestite me ukoliko se ne slažete.“

ili

„Jasno je da je kod Andreja prisutan značajan rizik od nasilja, naročito kada je pijan. Iako je klinički tretman jedna od opcija, smatram da će od najveće koristi biti da ga nastavim viđati ambulantno. Razlozi za to su: (a) mnogo manje pije nego ranije, (b) mnogo su duži razmaci između svađa, (c) priroda svađa se sada čini čisto ‘rekreativnom’ – između odraslih osoba koje se manje ili više slažu oko nečega i (d) on sada ima jasne planove za budućnost i smatram da mu je za to potrebna podrška“.

5. Ukoliko postoji značajno neslaganje/a, onda naravno trebate uložiti sve potrebne napore da ih riješite, vjerovatno kroz revidiranje plana.

6. Ukoliko stvari ipak krenu u neželjnom pravcu nakon što ste postigli sve gore navedeno, te zbog toga budete podvrgnuti kritici, biće jasno da je kritika upućena sa stanovišta ‘da je lako suditi o nečemu nakon što se dogodilo’, te da je stoga nebitna. Jasno je da ‘loš ishod nužno ne znači i lošu odluku’.

7. Ukoliko stvari, nažalost, krenu u lošem pravcu i pored svih napora koje ste uložili, važno je da i vi sami zapamtite da ne trebate kriviti sebe – rad uz rizik(e) je takav. Isto tako, moguće je da ste, kao ljudsko biće, negdje omanuli. Opet, cilj je da učimo iz svojih grešaka i da pritom sami sebe ne krivimo.

Nebriga o samom sebi (samozanemarivanje) i ranjivost(podložnost)

Savjet 1: Jedan od najvećih problema kod procjene rizika od nebrige o samom sebi i ranjivosti jeste znati šta to zapravo znači.

Savjet 2: Nebrigu o samom sebi je lakše opisati. To je stanje kada osoba jednostavno ne vodi računa o – ili nije u stanju da se nosi sa – važnim aspektima brige o samom sebi.

Prva strana ovog vodiča bavi se nebrigom o samom sebi, prvi odjeljak odnosi se na istorijat određene osobe, a drugi na ‘sadašnju’ situaciju. Ali zapamtite: ljudi se mogu sramiti da govore o nekim stvarima, stoga morate biti pažljivi kod ispitivanja i saosjećajni dok slušate.

Savjet 3: Ranjivost/podložnost obuhvata…

…Nasilje, koje se može dešavati unutar porodice, u školi ili na poslu ili bilo gdje (neki ljudi su podložni nasilju skoro svugdje).

…Eksploatacija, koja predstavlja koncept koji sam po sebi sadrži paradoks…eksploatisana osoba u određenom smislu ‘želi da radi’ ono što se smatra predmetom eksploatisanja. Na primjer…

• Ljudi mogu ljubomorno čuvati svoje mjesto u ‘lošim uslovima za rad’ (gdje se eksploatiše njihovo siromaštvo).

• Usamljeni bogataši mogu svojevoljno podmiriti žedne i gladne (te stoga eksploatišu vlastitu usamljenost).

• Neki ljudi ‘svojevoljno’ prodaju svoje tijelo za novac.

Ključni element predstavlja činjenica da neko posjeduje ono što neko drugi želi, ali ima malo mogućnosti da to ustupi po ponuđenoj ‘cijeni’. On što mi tražimo jesu ljudi koji: (a) očajnički nešto hoće i (b) imaju nešto da ponude u zamjenu za ono što žele, ali to nude iz čistog očaja. Na primjer, ljudi koji su ranjivi/podložni su:

• Ljudi kojima je očajno potreban novac i učiniće šta god je potrebno… • Ljudi kojima je očajno potreban kontakt sa drugim ljudima i učiniće šta god je potrebno.. • Ljudi kojima su očajno potrebne droge i učiniće šta god je potrebno …

Savjet 4: Potrebno je da osjećate ličnu i profesionalnu sigurnost dok pružate pomoć.

Savjet 5: I na kraju, sjetite se, cilj je da dokažete da je vaša procjena ‘visokog rizika’ pogrešna! To jest, da osoba koju smatrate ranjivom može da vodi dug i prijatan život.

Rizik od seksualnog napastvovanja

Savjet 1: Ovaj vodič pomaže u procjeni rizika kod muškaraca koji seksualno napastvuju žene i muškaraca koji seksualno napastvuju djecu.

Savjet 2: Korisno je poznavati vrste seksualnog napastvovanja. Nabrojaćemo neke: Bludno napastvovanje žene; Nezakonito seksualno opštenje sa djevojčicom mlađom od 16 godina; Pokušaj protivprirodnog zadovoljavanja polnog nagona; Silovanje; Indiskrecija između muškaraca; Sodomija nad djetetom; Incest; Nezakonito seksualano opštenje sa djevojčicom mlađom od 13 godina; Otmica; Navođenje na seksualne radnje; Bigamija; Nepristojno izlaganje u javnosti (Zakon o javnom redu). Opsceni telefonski pozivi (Statuti u telekomunikacijama). Voajerizam (Uznemiravanje).

Savjet 3: Korisno je poznavati neke opšte činjenice o muškarcima koji napastvuju žene. Prema Centru za lječenje u Masačusetsu (Massachusetts Treatment Center/MTC): Tipologija se odnosi na nekoliko vrsta: Oportunista (istorija antisocijalnog ponašanja; neplanirano; impulsivno), Preovlađujuće ljutit (ima istoriju

impulsivnog antisocijalnog ponašanja uključujući ozbiljno fizičko ugrožavanje), Seksualno motivisan (putem sadističkih ili nesadističkih fantazija), Osvetoljubiv (uključuje ponižavanje i visok stepen nasilja, te se može javiti u grupama kao dio ‘vezivanja između muškaraca’.

Savjet 4: Takođe je korisno poznavati i određene činjenice vezane za muškarce koji napastvuju djecu. Sljedeće činjenice mogu biti relevantne: (a) Većina počinitelja poznaje žrtvu, (b) 80% slučajeva se dešava u domu počinitelja ili žrtve, (c) adolescenti su odgovorni za 30% krivičnih djela ove vrste …često ‘u istoj starosnoj grupi’, (d) velika većina počinitelja su sami…rijetko su dio ‘pedofilskih mreža’, (e) broj ubistava djece je ekstremno nizak i ne mijenja se …oko 5 ubistava godišnje u prethodnih 30 godina, (f) oni su izrazito raznovrsna grupa: ne postoji tipičan zlostavljač djece, može biti osuđivan za neseksualne prekršaje. Neki, ali ne svi, pokazuju seksualne sklonosti prema djeci. Pretpostavlja se da su na neki način‘socijalno ugroženi’: npr. loše socijalne vještine; nisko samopouzdanje; nisko samopoštovanje.

Savjet 5: Finkelhor predlaže eksplanatorni model sa 4 faktora: (1) Odgvarajuća motivacija (zlostavljanje zadovoljava emocionalnu potrebu ili je dijete izvor uzbuđenja i zadovoljenja ili su alternativni izvori blokirani), (2) Unutrašnje inhibicije su nadvladane, (3) Spoljne inhibicije su nadvladane, (4) Otpor djeteta je nadvladan bilo silom bilo ‘milom’.

Savjet 6: Veoma je teško predvidjeti kada će neko po prvi put napraviti ovakav prestup. Uglavnom pokušavamo predvidjeti rizik od ponovnog počinjenja prestupa.

Savjet 7: U svakom slučaju, potrebno je da osjećate ličnu i profesionalnu sigurnost dok pružate pomoć.

Savjet 8: I na kraju, sjetite se, cilj je da dokažete da je vaša procjena ‘visokog rizika’ pogrešna! To jest, da osoba za koju smatrate da predstavlja rizik za druge vodi ispunjen život – za sebe lično i za one koji ga okružuju.

PRILOG B

Prilog B čine sledeći formulari i dodaci:

1) Obrazac za procjenu rizika - Skreening instrument za procjenu rizika (PR 1) 2) Obrazci za procjenu specifičnih rizika (PR 2.1 – PR 2.6)

1. Obrazac za procjenu rizika od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci (PR 2.1) 2. Obrazac za procjenu rizika od samopovrjeđivanja/suicida (PR 2.2) 3. Obrazac za procjenu rizika od samozanemarivanja/podložnosti (PR 2.3) 4. Obrazac za procjenu rizika od nasilja/seksualnog napastvovanja (PR 2.4) 5. Obrazac za procjenu rizika za djecu (PR 2.5) 6. Obrazac za procjenu rizika od poremećaja u ishrani (PR 2.6)

3) Obrazac – Plan za praćenje rizika/za upravljanje rizikom PUR (PR 3) 4) Obrazac za aktuelne znakove upozorenja (PR 4) 5) Obrazac pregleda rizičnih događaja (PR 5) 6) Praktični vodič za stručne radnike u oblasti mentalnog zdravlja (Dodatak uz obrazac PR 2.5 - Rizik za

djecu )

PRILOG C - Indikatori rizika: 1) Indikatori rizika od agresivnosti/nasilja 2) Indikatori rizika od suicida 3) Indikatori rizika od samozanemarivanja/zapustenosti

PR 1

INSTRUMENT ZA PROCJENU RIZIKA Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Jednostavno odgovorite na naredna pitanja tako što ćete krstićem obilježiti odgovarajuće polje. Na osnovu odgovora odredite da li je potrebno izvršiti procjenu određene vrste rizika, te popunite Plan za praćenje rizika.

Rizik od zloupotrebe opojnih supstanci Da li je prisutna zloupotreba alkohola? Da li je konzumacija alkohola iznad bezbjednog nivoa? Da li je prisutna zloupotreba nelegalnih droga? Da li je prisutna zloupotreba ljekova? Rizik od samopovređivanja / suicida Ranii pokušaji samoubistva? Istorijat ili dokazi za samopovređivanje? Misli o samopovređivanju / samoubistvu? Plan ili namjera za samopovređivanje / samoubistvo? Osjećaj beznadežnosti? Rizik od samozanemarivanja / podložnosti Istorijat samozanemarivanja? Neadekvatan smještaj? Dokazi loše prehrane /fizičkog zdravlja? Dokazi lošeg održavanja higijene? Istorijat ili dokazi eksploatisanja ili zlostavljanja od strane drugih? Istorijat ili dokazi da je bio/la žrtva porodičnog nasilja? Rizik od nasilja / seksualnog napastvovanja Prethodno zabilježeno nasilno ponašanje prema drugima? Intenzivno nerviranje u novim situacijama (npr. roditeljstvo)? Pričanje o ili planiranje nanošenja štete drugima? Rizik za zdravstvene radnike (mentalno zdravlje)? Demonstrira zastrašivanje, agresivnost ili prijeteće ponašanje pri

procjeni? Istorijat ili dokazi za neprikladno seksualno ponašanje? Istorijat ili dokazi za počinjenje nasilja u porodici? Rizik za djecu Ima li korisnik usluga djecu? Da li korisnik usluga predstavlja prijetnju za djecu? *Ukoliko je odgovor na bilo koje od prethodnih pitanja “da”, popunite obrazac procjene “Rizika za djecu”

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐




Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐



Rizik od poremećaja u ishrani Da li je korisnik usluga vidno pothranjen ili debeo? Da li korisnik usluga odbija da prihvati da je pothranjen ili debeo? Da li je korisnik usluga pretjerano zabrinut za svoju težinu i oblik? Da li se korisnik usluga bavi ekstremnim mjerama kontrole težine,

izvan granica zdrave prehrane ili vježbanja? Opšta pitanja Istorijat prisilne hospitalizacije ili boravka u zatvoru? Postoje li bilo kakvi faktori koji iznenada mogu povećati rizik? Postoji li bilo kakav rizik, koji ova osoba predstavlja, a koji nije

naveden u prethodnom tekstu? Da li je prisutan pozitivan društveni kontakt? Postoje li sporna pitanja iznešena od strane članova porodice ili

skrbnika?

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐


Naredno polje služi za napomene. Ukoliko je samo jedno, prethodno navedeno polje obiježeno, ali je donešena odluka da se ne vrši dalja procjena, u narednom polju navedite obrazloženje.

Na osnovu odgovora na prethodna pitanja donesite odluku da li je potrebno izvršiti bilo koju od narednih procjena: Potrebna procjena za : Rizik za/od zloupotrebe opojnih supstanci Rizik od samopovređivanja / suicida Rizik od samozanemarivanja / podložnosti Rizik od nasilja / seksualnog napastvovanja Rizik za djecu Rizik od poremećaja u ishrani

(PR 2.1) (PR 2.2) (PR 2.3) (PR 2.4) (PR 2.5) (PR 2.6)

Da ☐ Ne ☐ Da ☐ Ne ☐ Da ☐ Ne ☐ Da ☐ Ne ☐ Da ☐ Ne ☐ Da ☐ Ne ☐

U tom slučaju morate popuniti: Plan za praćenje rizika / PUR (PR 3) Obrazac Aktuelni znakovi upozorenja (PR 4) Obrazac Pregeled rizičnih događaja (PR 5) Obrazac Procjena rizika (PR 1) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.1

Rizik od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolaterlane informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. Korištenje ljekova Koristi li više ljekova/supstanci: naročito nekoliko antidepresiva

(opijati, benzodiazepini, barbiturati, alkohola)? Nabavlja li supstance iz nepoznatih izvora (što uzrokuje razlike u

jačini i čistoći)

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Korištenje injekcija

Da li injekcije primjenjuje na naročito opasnim mjestima kao što su prepone i vrat?

Da li postoje dokazi o dugotrajnom i učestalom korištenju injekcija? (dovodi do poremećaja cirkulacije)

Da li za injekcije koristi smrvljene tablete (mogu zakrčiti krvne sudove) ili visoko viskozne ili korozivne tečnosti koji uzrokuju čireve ili apscese?

Da li sam/sama koristi injekcije? Da li posuđuje injekcije? Da li je nevješt/a u pripremi droge ili davanju injekcije?



Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Alkohol

Da li unos alkohola prelazi preporučene količine za bezbjednu konzumaciju?

Ako ne, da li se ista količina uzima svakodnevno ili je prisutno periodično opijanje?

Postoji li istorijat zavisnosti od alkohola popraćen napadima/halucinacijama/cirozom/gubitkom svijesti




Dodatne informacije o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci (uključujući različite psihoaktivne supstance, količine, navike korištenja:

Uticaji na ponašanje/zdravlje Postoji li istorijat opasnog ponašanja u stanju intoksikacije? Da li su prisutni paranoja, deluzije, halucinacije ili drugi problemi

sa mentalnim zdravljem? Da li su se dešavali napadaji, delirične drhtavice? Da li su supstance (uključujući rastvarače) zloupotrebljavane do te

mjere da su uzrokovale nesvijest? Da li zoupotreba supstanci utiče na opšte fizičko ili mentalno

zdravlje korisnika? Postoji li problem sa mentalnim zdravljem od ranije (koji je

pogoršan upotrebom supstanci)? Da se ikad predozirao/la? Da li je pod uticajem supstanci/alkohola ikad pokušao/la

samoubistvo? Da li je ikad hospitalizovan/a zbog zloupotrebe supstanci? Ovo

može biti pokazatelj ozbiljnosti i prirode zloupotrebe supstanci. Da li je njegov/njen viralni status (hepatistis A, B C ili HIV)

pozitivan ili nepoznat? Da li je korisnik usluga TB pozitivan i zarazan, a ne prima

terapiju? Postoji li opasnost od umanjene tolerancije usljed nedavnog

boravka u zatvoru, rehabilitaciji, detoksikaciji? Da li korisnik usluga ima hronično ili akutno stanje koje se može

pogoršati zloupotrebom opojnih supstanci?

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Dodatne informacije i ostali značajni uticaji zloupotrebe psihoaktivnih supstanci na ponašanje/zdravlje

Uticaj na druge Da li je korisnica usluga u drugom stanju? Da li ima djecu koja zavise o njega/nje? Da li ima partnera koji takođe koristi supstance (što

povećava rizik za djecu)? Da li praktikuje seks bez zaštite? Da li je on/ona seksualni radnik? Da li on/ona vozi ili rukuje mašinama (dok je pod uticajem

supstanci)? Pravi li prestupe kako bi došao/la do novca za supstance? Da li je nevoljan/na da primi pomoć od strane službi koje se

bave problematikom zloupotrebe psihoaktivnih supstanci?

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐



Skrbništvo

Da li je korisnik usluga skrbnik i da li postoji rizik da njegovo/njeno ponašaje ugrozi lica za koja skrbi?

Da li je korisnik usluga skrbnik i da li postoji vjerovatnoća da lice za koje skrbi bude izloženo riziku usljed ponašanja uzrokovanog zloupotrebom supstanci?



Dodatne informacije vezane za rizike povezane sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci od strane korisika usluga

Obrazac Procjene rizika od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci popunio/la PR 2.1: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.2

RIZIK OD SAMOPOVREĐIVANJA / SUICIDA Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolaterlane informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. Faktori navedeni u daljem tekstu su “fiksni” u smislu da nije potrebno vršiti njihovu redovnu kliničku procjenu – ostaju nepromijeneni tokom vremena. To su statistički faktori rizika od suicida. Da li je ustanovljena dijagnoza bipolarne (manične depresije),

depresije, šizofrenije ili graničnog poremećaja ličnosti (impulsivni poremećaj ličnosti)?

Da li trenutno konzumira alkohol/drogu? Da li je korisnik usluga muškarac i to mlađi nezaposleni

muškarac? Da li korisnik usluga pati od neizlječivog oboljenja ili bolnog i

iscrpljujućeg oboljenja? Da li su mu/joj lako dostupna sredstva za samopovređivanje ili

samoubistvo (npr. puške za lovce, opasni ljekovi za veterinare, apotekare, ljekare, itd.)?

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐




Prethodno zabilježeno samopovređivanje (uzeti u obzir: broj pokušaja, učestalost ili obrazac ponašanja) Informacije o prethodnim pokušajima (uzeti u obzir: predumišljaj; nasilne metode; cilj pokušaja; preventivne mjere za sprečavanje spašavanja) Da li korisnik usluga živi sam ili u socijalnoj izolaciji? Da li je bliži rođak korisnika pokušao – ili uspio u –

samopovređivanju ili samoubistvu? Da li je korisnik usluga nedavno otpušten iz psihijatrijske bolnice? Ako je korisnik žena, da li ima djecu? Da li korisnik ulsuga ima dvojnu dijagnozu ili zloupotrebljava

psihoaktivne supstance?



Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Faktori navedeni u daljem tekstu su “promjenjljivi”, u smislu da je potrebno da saosjećajno saslušate osobu kako biste je procijenili – vremenom se mijenjaju. Trenutno mentalno stanje (uzeti u obzir: doživljavanje imperativnih halucinacija; iluzorna uvjerenja – o tome šta su; teško odoljevanje suicidalnim mislima; zapažena religiozna uvjerenja)

Postojeća životna situacija (uzeti u obzir: nedavne faktore stresa, nadolazeće godišnjice tragičnih događaja? Nedavni/davni neuspjeh, ne/postojanje mreže za podršku).

Planiranje i namjera (uzeti u obzir: nema planova ili nade u budućnost, imaju li plan za samopovređivanje; smijeranje ili pakt za samoubistvo, dijeljenje vlastitih stvari).

Sposobnost nošenja sa problemima (uzeti u obzir: sposobnost reagovanja na neformalne dogovore, sposobnost odolijevanja pomislima na samoubistvo, sposobnost traženja pomoći u stanju krize, dokaze o lažnom poricanju namjere o samoubistvu)

Doživljava rapidno smanjenje ovisničkih ili psihotropskih ljekova? Sada je manje apatetičan ali i dalje veoma depresivan? Predstavlja potencijalni rizik za druge, npr. tako što je zadužen/a

za prevoz?


Obrazac Rizik od samopovređivanja / suicida (PR 2.2) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.3

RIZIK OD SAMOZANEMARIVANJA / PODLOŽNOSTI Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolaterlane informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. Postoje li dokazi da je u prošlosti imao/la problema sa: Dovoljnom sposobnošću da se brine za sebe? Jede i pije dovoljno? Ima dovoljno odjeće? Održavanjem higijene? Održavanjem odgovarajuće socijalne podršku? Kupovinom za vlastite potrebe? Finansijskim pitanjima? Komuniciranjem svojih potreba? Zadržavanjem bezbjednog smještaja? Značajnim fizičkim problemima (kojima se ne posvećuje pažnja)? Fizičkom nesposobnošću da brine o svojim potrebama? Skolonošću poricanja problema?

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Obilježena polja u gornjem tekstu će vas upozoriti na probleme iz prošlosti koji mogu predstavljati uvid u sadašnje probleme. Putem intervjua ili direktne posjete pokušajte ispitati postojeću situaciju Da li ste zabrinuti da možda: Ima problema sa sposobnošću? Nema bezbjedan smještaj? Ne jede i ne pije adekvatno? Nema dovoljno odjeće? Nije u stanju da održava higijenu? Ima značajne fizičke / radne probleme (kojima se ne posvećuje

pažnja)? Nema odgovarajuću socijalnu podršku? Nije u stanju da obavlja kupovinu za vlastite potrebe? Ima značajne finansijske probleme? Nije u stanju da iskomunicira svoje potrebe? Poriče probleme? (Prethodna dešavanja i/ili izjave drugih mogu

vas navesti na to koji su to problemi) Postojeće mentalno stanje utiče na njega/nju? Postoji rizik da će odlutati od kuće usljed problema sa

pamćenjem?





Naredna pitanja vezana su za podložnost zlostavljanju (npr. uznemiravanje, nasilje, seksualno zlostavljanje, finansijska eksploatacija). Da li je pretrpio/la teže uznemiravanje, nasilje (uključujući

porodično nasilje) ili seksualno napastvovanje, u prošlosti?

Ako da, da li se to desilo: Kod kuće Na poslu Drugo Da li je pretrpio/la eksploataciju u prošlosti?

Ako da, je li to bilo vezano za… Siromaštvo Usamljenost Zavisnost od droge Nestalnost mentalnog stanja ili gubitak sposobnosti Ostalo, npr. nedostatak znanja Da li je bio uključen/a u zvaničnu istragu radi zaštite ugroženih

lica? Da li smatrate da je trenutno podložan/a nasilju (uključujući

porodično nasilje) ili seksualnom napastvovanju? Ako da,

Kod kuće Na poslu Drugo

Da li smatrate da je trenutno podložan/a eksploataciji?

Ako da, je li to vezano za:

Siromaštvo Usamljenost Zavisnost od droge Nestalnost mentalnog stanja ili gubitak sposobnosti Ostalo, npr. neznanje

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐








DODATNE INFORMACIJE / NAPOMENE:

Obrazac Rizik od samozanemarivanja / podložnosti (PR 2.3) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.4

RIZIK OD NASILJA / SEKSUALNOG NAPASTVOVANJA Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolateralane informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. Istorijat nasilja (uzeti u obzir: nasilne prekršaje, piromaniju, optužbe za nošenje oružja, antisocijalno ponašanje) Istorijat seksualnih prekršaja (uzeti u obzir: istorijat pritužbi/optužbi za seksualno napastvovanje, egzibicionizam, učestalost prekršaja, eventualno uzrokovanje fizičkih povreda, ozbiljnost povreda, korištenje oružja)

Faktori navedeni u daljem tekstu su “fiksni” u smislu da nije potrebno vršiti njihovu redovnu kliničku procjenu – ostaju nepromijenjeni tokom vremena. To su statistički faktori rizika od nasilje. Mlađe, češće nego starije osobe Muškarci Ranije neuspjele intervencije u smislu nadzora


Nedavni kontakt sa psihijatrijskim službama Mlađi u vrijeme prvog nasilnog prekršaja (napomena: mlađi


muškarci su skloniji nasilju) Loše prilagođavanje u školi Dijagnoza poremećaja ličnosti Odvojeni od roditeja u dobi mlađoj od 16 godina Istorijat problematičnih odnosa? Istorijat problema sa poslom? Da li je korisnk usluga bio/la žrtva zlostavljanja djece

(opšti faktor rizika za kriminalitet i nasilje)

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Faktori navedeni u daljem tekstu su “promjenjljivi”, u smislu da je potrebno da empatično saslušate osobu kako biste je procijenili – vremenom se mijenjaju. Da li trenutno koristi alkohol i /ili drogu? Da li smatra da nije u stanju sam/sama kontrolisati svoju

nasilnost? Postoji loš terapeutski odnos? Nije u stanju da se nosi sa svojim osjećanjima ili da toleriše

frustracije? Došlo je do (ili je vjerovatna) promjene ljekova? Prisutni su stresni događaji u životu? Planira nasilna djela? Ima li pristup mogućim žrtvama? Ima specifično neurološko stanje koje može uzrokovati nasilne

ispade? Psihopatija? (faktor rzika za kriminalitet, nasilje i seksualno

nasilje) Problemi u postojećim odnosima ili na poslu? Seksualna devijacija, uključujući devijantne seksualne fantazije? Ozbljno mentalno oboljenje koje može predstavljati disinhibitor? Postoje li emocije vezane za nasilje? (npr. iritabilnost, ljutnja,

agresivnost, sumnjičavost) Poricanje ili umanjivanje prestupa? Nepostojanje realističnih planova za budućnost?









Postojeće mentalno stanje (uzeti u obzir: imperativne halucinacije, nasilne fantazije, nedostatak saosjećanja prema drugima, impulsivnost, stav koji zanemaruje seksualne prestupe, neinhibitorna ponašaja, odnosi unutar porodice).

Obrazac Rizik od nasilja i seksualnog napastvovanja (PR 2.4) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.5

Rizik za djecu Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolateralane informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. Postoje li raniji ili aktuleni razlozi za zabrinutost vezano za fizičko, seksualno ili emotivno zlostavljanje ili zanemarivanje djece i da li je to vezano isključivo za mentalno oboljenje korisnika usluga? (ako jeste, razmotriti mogućnosti dječije zaštite i pozvati se na zakon/politiku dječije zaštite)

Ko čini porodicu? (navesti godine, pol, imena i prezimena djece)

Da li dijete ima posebne potrebe? Da li odrasli korisnik usluga za mentalno zdravlje ima

roditeljske odgovornosti?


Koje simptome i ponašanja pokazuje odrasla osoba i kakva uticaj to može imati na djecu,

ukoliko se radi o akutnim/hroničnim satnjima?

Druge odrasle osobe uključene u roditeljsko staranje?

Da li je korisnica ulsuga u drugom stanju? Da li je porodica poznata službama za dječiju zaštitu

(mentalnozdravstvene službe za djecu i adolescente ili Služba za socijalni rad)?

Ako jeste, na koji način su ove službe trenutno uključene?



Da li korisnik usluga ima uvida u i volju da prihvati

podršku/usluge?


Razgovarajte sa korisnikom usluga o raspoloživosti podrške za ulogu roditeljstva i to od strane porodice, prijatelja ili drugih službi, npr. patronažni zdravstveni radnici, CMZ, socijalne službe, porodična medicina, NVO i dr.

Napomena: Ukoliko postoje naznake potencijalnog rizika za djecu, konsultovati dodatak uz PR 2.5 - “Razmatranje dobrostanja djece čiji primarni skrbnik ima potrebe u sferi mentalnog zdravlja - Praktični vodič za stručne radnike u oblasti mentalnog zdravlja” koja je dio Kliničke politike i procedura u oblasti rizika. Pored toga, ako je neophodno, tražite savjet od Službi socijalne i dječije zaštite i/ili Ombudsmana za dječija prava i dr.

Dodatne informacije/Napomene:

Obrazac Rizik za djecu (PR 2.5) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

PR 2.6

Rizik od poremećaja u ishrani Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Uputstvo: Informacije za odgovore prikupiti iz a) postojećih zabilješki – kolateralne informacije – i b) iz stručnog kliničkog intervjua prvenstveno usmjerenog na pružanje pomoći, ne na popunjavanje ovog obrasca. Na osnovu datih odgovora popunite Plan za praćenje rizika. 1 Specifični simptomi i ponašanja kod poremećaja u ishrani

Sadašnji Bilo koji prethodni BMI (kg/m2)* Najniži BMI ikad Učestalost prejedanja (sedmično)

Učestalost prejedanja (sedmično)

Učestalost povraćanja (sedmično)

Učestalost povraćanja (sedmično)

Zloupotreba laksativa (sedmično)

Zloupotreba laksativa (sedmično)

Laksativi – vrsta/e i doze

Laksativi – vrsta/e i doze

Diuretici (sedmično)

Diuretici (sedmično)

Diuretici – vrsta/e i doze

Diuretici – vrsta/e i doze

Tablete za dijetu (sedmično) Tablete za dijetu (sedmično) Tablete za dijetu – vrsta(e) i doza

Tablete za dijetu – vrsta(e) i doza

Zloupotrba stimulativnih ljekova (sedmično)**

Zloupotrba stimulativnih ljekova (sedmično)**

Stimulatori – vrsta(e) i doza Stimulatori – vrsta(e) i doza Pretjerano vježbanje sati/sedmično

Pretjerano vježbanje sati/sedmično

*Normalan BMI 19-24, anorexia nervosa BMI<17.5 **Ne zaboravite cigarete, kofein, energetske napitke, biljne stimulanse, kao i nelegalne droge Napomena: Sve gore navedene stavke mogu biti povezane sa rizikom od disbalansa tečnosti i elektrolita u organizmu i srčanih aritmija. Da li je prisutno neredovno uzimanje tečnosti zajedno sa

lošom prehranom ili poremećaj uobičajenih prehrambenih navika Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Dodatne informacije:

Podaci o skorijim zdravstvenim komplikacijama? Nesvjestica/gubitak svijesti Grčevi Napadi Lupanje srca Krv u izbljuvku Trnci/utrnutost prstiju ruku/nogu

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Podaci o hitnim medicinskim inervencijama/prijemima? (navesti razloge i datume)

Podaci o dugosežnim zdravstvenim komplikacijama? Pretrage/operacija crijeva Osteoporoza (rizik postoji ako je sadašnja ili prethodna

vrijednost BMI<17.5)


Navedite podatke i datum posljednjeg skeniranja kostiju (skeniranje kostiju se preporučuje 2 puta godišnje ukoliko je BMI<17.5:

2 Rizik od nedovoljne saradnje sa službama za pomoć? Poznato laganje o težini Poznato pretjerano uzimaje vode (rizik od manjka natrijuma) Poznato nošenje utega Poznato, ostalo Poznato nepridržavanje praćenja fizičkog zdravlja Poznato pekidanje saradnje sa službama


3 Impulsivno ponašanje Krađa Nebezbijedno seksualno ponašanje Pretjerano/neodgovorno trošenje Konzumacija alkohola (jedinica/sedmično______) Kockanje Pijančenje


4 Odnosi u porodici Ima li korisnik usluga djecu? (ako ima, popunite obrazac

Procjena rizika za djecu) Ima li podataka o problemima sa jelom? Da li korisnik usluga dobija podršku i pomoć? Npr. od

roditelja, partnera, prijetelja

Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐ Da ☐ Ne ☐ Nije poznato☐

Ukoliko su prisutne značajne karakteristike poremećaja u ishrani onda prije popujavanja sveobuhvatnog Plana praćenja rizika morate popuniti obrazac Procjena fizičkog rizika kod poremećaja u ishrani. Obrazac Procjene rizika od poremećaja u ishrani (PR 2.6) popunio/la: Ime i prezime ……………………………………………. Radno mjesto ……………………………………………

Potpis ……………………… Datum ……………………...

Procjena fizičkog rizika kod poremećaja u ishrani Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Sistem Testovi/Ispitivanja

(# referentnih vrijednosti može varirati kod različitih laboratorija)

Nizak rizik Zabrinutost Alarmantno

Ishrana BMI <14 <12 Gubitak težine/sedmično >0.5 kg >1.0kg Problemi sa kožom <0.1cm >0.2cm Petehije +

Cirkulacija Sistola <90 <80 Dijastola <70 <60 Posturalna hipotenzija >10 >20 Puls** <50 <40

Mišići-kosti (test čučnjeva i trbušnjaka)

Nemogućnost ustajanja bez korištenja ruku radi ravnoteže +

Nemogućnost ustajanja bez korištenja ruku radi oslonca +

Nemogućnost ustajanja bez korištenja ruku radi oslonca +

Nemogućnost ustajanja + Temperatura <35 <34.5 Koštna srž WBC - Leukociti <4.0 <2.0

Broj neutrofila <1.5 <1.0 Hgb <11 <9.0 Akutni pad Hgb ( MCV i MCH nema akutnog rizka) +

Trombociti <130 <110 Odnos soli/vode K+ <3.5 <3.0

Na+ <135 <130 Mg++ 0.5-0.7 <0.5 Fosfati 0.5-0.8 <0.5 Urea >7 >10

Jetra Bilirubin >20 >40 Alkalni fosfati >110 >200 AST >40 >80 ALT >45 >90 GGT >45 >90

Ishrana Albumin <35 <32 Creatinin Kinasa >170 >250 Glukoza <3.5 <2.5

EKG (ako je BMI<15, nizak K+, ljekovi, produženo uzimanje

Puls <50 <40 Korigovani QT interval (QTC) >450

msec Aritmije +

Diferenc.dijag. TFT, SE [Profesor Janet Treasure (Kings College London) doprinijela je izradi ovog instrumenta] • Tahikardija uz prisustvo znakova ozbiljnog rizika može nagovještavati predstojeći kardiovaskularni

kolaps. • Bilo kakav rezultat koji odstupa od normalnih vrijednosti predstavlja razlog za zabrinutost, praćenje i

konsultacije/upućivanje specijalsti za poremećaje u ishrani. Procjenu vršio/la___________________ Potpis _____________________ Datum______________

PR 3

Plan za praćenje rizika/za upravljanje rizikom (PUR) Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ JMB_______________________ Obilježite polje kod kojeg postoji istorijat rizičnog ponašanja ili poseban razlog za zabrinutost:

Zloupotreba supstanci Da ☐ Ne☐ Nasilje / seksualno napastvovanje Da ☐ Ne ☐

Samopovreda / Suicid Da ☐ Ne☐ Rizik za djecu Da ☐ Ne ☐

Samozanemarivanje/podložnost Da ☐ Ne☐ Poremećaji u ishrani Da ☐ Ne ☐

Opis rizika Sposobnost korisnika da se sam nosi sa rizikom, njegov/njen uvid u i shvatanje

rizika (uključiti motivaciju i sposobnost)

Navesti podršku i intervencije potrebne za pružanje pomoći korisniku i drugima da se nose sa rizikom

(navesti imena svih uključenih lica)

1

2

Opis rizika Sposobnost korisnika da se sam nosi sa rizikom, njegov/njen uvid u i shvatanje

rizika (uključiti motivaciju i sposobnost)

Navesti podršku i intervencije potrebne za pružanje pomoći korisniku i drugima da se nose sa rizikom

(navesti imena svih uključenih lica)

3

4

5

Kakvo je mišljenje korisnika usluga u pogledu Plana za praćenje rizika?

Ko je učestvovao u izradi Plana za procjenu i praćenje rizika: Da li je sa Planom procjene i praćenja rizika potrebno upoznati: Korisnik usluge Da☐Ne☐ Njegovatelj/Skrbnik Da☐Ne☐ Član/ovi porodice Da☐Ne☐ Psihijatar Da☐Ne☐ Drugi članovi tima CMZ/bolničkog odjela) Da☐Ne☐ Radnici dnevnog centra Da☐Ne☐ Porodični ljekar Da☐Ne☐ Policija Da☐Ne☐ Socijalni radnik iz CSR Da☐Ne☐ Socijalne službe za porodicu i djecu Da☐Ne☐ Ostali (navedi

koji)________________________________ Da☐Ne☐

Porodičnog ljekara Policiju Socijalne radnike iz CSR Socijalne službe za porodicu i djecu Ostale (navedi

koje)______________________________

Da☐Ne☐ Da☐Ne☐ Da☐Ne☐ Da☐Ne☐ Da☐Ne☐

Revidiranje rizika treba vršiti najkasnije u roku od godinu dana ili odmah u slučaju incidenta ili povećane zabrinutosti

Datum naredne procjene rizika: ___________________________

Obrazac (PR 3) Plan za praćenje rizika/ PUR popunio/la:

Ime i prezime ……………………………………….. Potpis ……………………. Radno mjesto……………………………………….. Datum …………………….

PR 4

Aktuelni znakovi upozorenja Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________ Trenutni status Nije procijenjen

Nema rizika Nizak rizik Srednji rizik Visok rizik

Socijalna služba upoznata Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Policija upoznata Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Zabrinutost za djecu Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Bezbjedno za kućnu posjetu Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐

Pristup oružju Da ☐ Ne ☐ Nije poznato ☐ Rizična pitanja

Karakteristike rizičnog ponašanja

Uputstva za slučaj kontakta

Datum zadnjeg unosa u ovaj obrazac …………………………………………… Obrazac popunio/la: ..................................................................................

PR 5

Pregled rizičnih događaja Korisnik usluge ________________________ Datum rođenja _____________

Datum Događaj/Incident Kontekst dešavanja

dodatak uz obrazac PR 2.5 – RIZIK ZA DJECU

Uobzirujući dobrobit djece čiji primarni skrbnik ima potrebe vezane za mentalno zdravlje (Praktični vodič za stručne radnike u oblasti mentalnog zdravlja)

Principi:

• Djeca čiji skrbnici imaju ozbiljne i/ili stalne potrebe u vezi sa održavanjem mentalnog zdravlja obično će postati ‘djeca u stanju potrebe’. Kao dio procjene odrasle osobe sa problematičnim mentalnim zdravljem kliničari treba da razmotre na koji način ponašanje korisnika usluge utiče na njihovu djecu ili djecu sa kojom imaju redovan kontakt.

• Po zakonu, “dobrobit djece je najvažnija” – to znači da potrebe djece uvijek prevazilaze potrebe odraslih korisnika usluga u sferi mentalnog zdravlja.

FAZA PROCJENE ŠTA UČINITI ZA KORISNIKE USLUGA U STANJU KRIZE

Praktičari će u obzir uzeti sljedeće Ko je dio porodice? (uključujući dob, pol, ime i prezime izdržavane

djece) Ima li dijete posebne potrebe? Ima li odrasla osoba, korisnik usluga za mentalno zdravlje, dužnosti

roditelja? Kakve simptome i ponašanja pokazuje odrasla osoba i kako oni mogu

uticati na djecu u akutnim/hroničnim slučajevima? Da li su i druge odrasle osobe uključene u roditeljsko staranje? Da li je korisnik usluge u drugom stanju? Da li službe za socijalni rad /zaštitu djece poznaju roditelje? Ako da, na

koji način su trenutno angažovane? Postoje li raniji ili sadašnji problemi i da li su oni konkretno vezani za

mentalno oboljenje korisnika usluge? Da li je korisnik usluge upoznat sa i voljan da prihvati podršku / usluge? Razgovarajte sa korisnikom o raspoloživosti podrške za roditeljsko

staranje od strane porodice, prijatelja ili ostalih službi, npr. kućne posjete zdravstvenih/socijalnih radnika, CMZ/psihijatrijska odjejenja/klinike, službe za socijalni rad, službe porodične medicine,NVO, udruženja korisnika i dr.

Ukoliko ne postoje problemi vezani za djecu Evidentirati Uvrstiti pitanja vezana za roditeljstvo u plan prilikom svakog

revidiranja

Ukoliko je korisnik usluge hospitalizovan

Razmotriti na koji način bi uticaj na djecu mogao biti sveden na minimum, npr. dogovoriti se oko načina održavanja kontakta, o podršci i informacijama koje su potrebne drugom pružaocu njege i djeci; ko će i kako djeci objasniti hospitalizaciju i druge mjere.

Razgovarati sa socijalnim službama za djecu i porodicu, u što ranijoj fazi, kada se zaključi da je potrebna hospitalizacija.

Obezbijediti da se osoblju sa odjeljenja dostave pisane informacije o djeci i o dogovoru vezanom za njih, te da postoji stalna komunikacija između svih angažovanih stručnih službi i njihovih predstavnika

Pozvati se na politiku vezanu za posjetu od strane djece bolničkom krugu, ukoliko je to relevantno

Kao dio izrade plana aktivnosti nakon otpuštanja iz bolnice obezbijediti i podršku za ispunjavanje roditelljskih dužnosti.

Obezbijediti da planbrige/njege sadrži i plan podrške za djecu i to u ‘Odjeljku planiranje za slučaj krize’.

Ukoliko postoje manji problemi, vezani za dijete/djecu, koje korisnik usluga ne poznaje, uključujući trudnoću Razgovarati sa starijim kolegom ili neposrednim rukovodiocem i

usaglasiti plan Neformalni razgovor sa Savjetnikom za dječiju zaštitu pri Službi za

socijalni rad vezano za upućivanje u njihovu ustanovu i stepen hitnosti – imajući u vidu predmet zabrinutosti uključenih strana

Ukoliko je prikladno, ponovo razgovarati sa korisnikom usluga i ponovo ponuditi podršku, npr CMZ

U većini slučajeva, korisnik usluge bi trebao biti informisan o izvršenom upućivanju, čak i kada je ono izvršeno bez njegove saglasnosti – osim ako to ne dovodi dijete/djecu u veći rizik.

Ukoliko su angažovane i druge službe za djecu

Razgovarati sa korisnikom usluga o pozivanju ključnog osoblja drugih službi na sastanke izrade/revizije plana brige, npr. socijalnih radnika koji rade sa djecom i porodicom i drugih.

Razgovarati sa koriniskom usluga o vezi/komunikaciji sa stručnim osobljem koje je van procesa koordinisane brige.

Ukoliko su prisutni veći problemi vezani za dobrobit i sigurnost djeteta/djece Razgovarati sa rukovodiocem/supervizorom Tražiti savjet od drugih članova tima CMZ/odjeljenja ili ljekara u

Službi za dječiju zaštitu, ukoliko niste sigurni Obratiti se timu službe za socijalni rad za djecu i porodicu i

dogovoriti se o načinu i vremenu informisanja korisnika usluge o tome da je došlo do upućivanja djeteta u ovu službu

Ukoliko korisnik njegu prima kod kuće

Ukoliko dijete ostaje u kući, mora se imati na umu da je dobrobit djeteta na prvom mjestu.

Obezbijediti stalnu komunikaciju između svih angažovanih službi i njihovih predstavnika

Kao dio izrade plana aktivnosti nakon otpuštanja iz bolnice obezbijediti i podršku za ispunjavanje roditelljskih dužnosti

Sigurnost i dobrobit djece bi konstantno trebalo držati na oku, te razmotriti angažovanje specijalizovanih službi za dječiju zaštitu

Indikatori rizika od agresivnosti/nasilja NE DA BODOVI

1. Da li je pacijent/ica identifikovao/la određenu osobu koju namjerava da povrijedi?

12

2. Da li je pacijent/ica koristio/la oružje prilikom napada na drugu osobu? 9

3. Da li je pacijent/ica ranije bio/la hospitalizovan/a u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa?

9

4. Da li pacijent/ica ranije bio/la hospitalizovan/a u psihijatrijskoj ustanovi otvorenog tipa?

7

5. Postoje li podaci da je pacijent/ica ispoljavao/la opasno i impulsivno ponašanje prema drugim osobama?

5

6. Postoji li istorija napada na druge osobe koja je zahtjevala medicinske intervencije?

5

7. Postoji li fizička / psihološka pretnja od strane pacijenta/ice prema drugim osobama?

4

8. Da li je klijent izražavao, ali ne i ispoljavao agresivno ponašanje? 4

9. Da li je klijent/ica izražavao/la deluzije paranoidnog sadržaja prema određenoj osobi?

4

10. Postoje li dokazi ili evidencija o seksualno neodgovarajućem ponašanju? 3

11. Da li je pacijent/ica ranije osuđivan/a zbog nasilnog ili seksualno neodgovarajućeg ponašanja?

3

12. Da li su poznati okidači nasilnog ponašanja? 3

13. Da li pacijent/ica koristi droge/psihoaktivne supstance? 3

14. Da li pacijent/ica ekscesivno zloupotrebljava alkohol? 3

15. Da li je klijent//ica odbijao/la da sarađuje u tretmanu koji bi redukovao opasnost?

1

Zbir bodova

nizak = 0-26 umjeren=27-56 visok=57-75

Ime i prezime pacijenta:

Datum rođenja:

Indikator rizika:

Ime procjenjivača:

Zanimanje procjenjivača:

Potpis:

Datum procjene:

Indikatori rizika od suicida NE DA BODOVI

1. Da li je pacijent/ica imao/la ranije pokušaje suicida? 12

2. Da li je koristio/la nasilne metode? (npr.utapanje/vješanje/ustreljenje vatrenim oružjem)

12

3. Da li pacijent/ica koristi droge? 9

4. Da li pacijent/ica zloupotrebljava alkohol? 9

5. Da li pacijent/ica ispoljava suicidalne ideacije? 5

6. Da li je pacijent/ica planirao/la način na koji bi se ubio/la? 5

7. Da li pacijent/ica vjeruje da će se ubiti? 5

8. Da li pacijent/ica ispoljava visok nivo poremećaja? (npr. deluzije/nisko samopoštovanje/halucinacije)

5

9. Da li pacijent/ica osjeća da se ništa ne može promijeniti? 4

10. Da li pacijent/ica živi sam/a? 2

11. Da li je pacijent/ica razveden/a ili udovac/ica? 2

12. Da li je pacijent/ica nezaposlen/a ili penzionisan/a? 2

13. Da li je pacijent muškog pola? 1

14. Da li je pacijent stariji od 45 godina? 1

15. Da li je pacijent/ica lošeg fizičkog zdravlja? 1

Zbir bodova



Datum rođenja:

Indikator rizika:

Ime procjenjivača:


Potpis:

Datum procjene:

Indikatori zanemarivanja/zapuštenosti NE DA BODOVI

1. Da li pacijent/ica sposoban/na da samostalno pije? 20

2. Da li pacijent/ica sposoban/na da samostalno jede? 16

3. Da li je pacijent/ica ima kod kuće dovod električne energije ili nekog drugog energenta za grijanje/osvjetljenje?

5

4. Da li je pacijent/ica nesposoban/a da vodi brigu o postojecim fizickim zdravstvenim problemima na odgovarajuci način?

4

5. Da li pacijent/ica ima novčanih dugova koji imaju negativno dejstvo na njegov/njen zivot?

4

6. Da li pacijent/ica ima finansijske poteškoće u zadovoljenju osnovnih potreba (hrana, stan, grijanje…)

4

7. Da li je pacijent/ica uskraćen/a u ostvarenju pozitivnih socijalnih kontakta?

3

8. Da li klijent/ica živi u neadekvatnom smještaju? 3

9. Može li pacijent/ica da samostalno obavlja kupovinu? 3

10. Da li je pacijent/ica nesposoban/a da saopsti svoje potrebe na odgovarajuci nacin?

3

11. Da li pacijentu/ici prijeti deložacija iz prostora za stanovanje? 2

12. Da li pacijentu/ici nedostaje odgovarajuća odjeća? 2

13. Da li je pacijent/ica nesposoban/a da adekvatno održava ličnu higijenu? 2

14. Da li je pacijent/ca kulturalno izolovan/a? 2

15. Da li pacijent/ica stanuje u uslovima koji štetno utiču na zdravlje? 2

Zbir bodova



Datum rođenja:

Indikator rizika:

Ime procjenjivača:


Potpis:

Datum procjene:

MODUL IV – PLANIRANJE BRIGE I KORIŠTENJE RESURSA U ZAJEDNICI

Izrada plana brige (II ToT ciklus, drugi dan)

Ciljevi:

• Ovladavanje metodama izrade plana brige vođenog potrebama korisnika • Ovladavanje bazičnim intervencijama u realizaciji plana brige


Materijal: videobim, hendauti, formulari, olovke u boji, flipkarta, čisti papiri

Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening modula; prepoznavanje svrhe, principa i elemenata izrade planova koordinisane brige, prepoznavanje strategija uključivanja korisnika u izradu i realizaciju planova brige i razvoja terapeutskog odnosa, razumiju ulogu različitih izvršilaca uključenih u multidisciplinarni, intra i intersektorski rad, prepoznaju značaj razvoja i korištenja resursa u lokalnoj zajednici.

• Vježba I – Izrada kriznog plana Podijeliti učesnike u tri grupe, pripremiti hendaute „Krizni plan“ Zatražiti da u grupama igraju uloge: „Predlažem da u svakoj grupi odigrate igru uloga. Potrebni su

nam dobrovoljci. Molim da se u svakoj grupi po jedna osoba javi da glumi klijenta, a jedna koordinatora brige. Ostali neka budu članovi multidisciplinarnog tima.“

Nakon što se odredi ko će igrati uloge , „koordinatorima brige“ dajte hendaute: „Daću vam formular za izradu Kriznog plana. Molim da sa korisnikom obavite intervju, na način koje sami odaberete, rukovodeći se ponuđenim stavkama u formularu. Ostali članovi grupe neka igraju ulogu članova multidisciplinarnog tima, koji će pokušati da zajedno sa korisnikom i koordinatorom brige naprave Krizni plan, koristeći navedeni formular.“


• Vježba II – Psihološke intervencije Podijeliti učesnike u male grupe od po 4 člana. Reći im: ”Na primjerima koje ste donijeli sa sobom, napravite Plan psihoedukacije i Plan za problem

solving”. Neka u grupama budu zastupljene različite psihičke smetnje korisnika: o Problem ovisnosti o Akutna psihotična epizoda o Depresija sa suicidalnim ideacijama i namjerama

Nakon 20 do 25 minuta predstavnik grupe će izložiti rezultate rada. Na velikoj grupi prodiskutirati moguće nejasnoće i/ili neka kreativna rješenja.

• Vježba III – Intervencije u okruženju Pripremite flip kartu. Zatražite da edukanti u velikoj grupi izlože svoja dosadašnja iskustva

intervencija u okruženju. Napišite rezime na flip karti. Prodiskutujte moguće načine razvoja resursa u okruženju u njihovim lokalnim zajednicama. Napišite

rezime na flip karti.

Radni materijal za obuku iz Modula IV: PRILOG A- KRIZNI PLAN po uzoru na Marry Ellen Copeland Krizni plan (Izrađuju ga ga koordinator brige i korisnik) PRILOG B- PLAN BRIGE po uzoru na službe u Velikoj Britaniji (Izrađuju ga koordinator brige i korisnik) PRILOG C- PLAN BRIGE I TRETMANA prema prijedlogu autora Priručnika i Praktikuma (Izrađuje ga cjelokupan tim) PRILOG D- PLAN LIJEČENJA po uzoru na službe u Australiji (Izrađuje ga cjelokupan tim)

KRIZNI PLAN

• Kada se osjećam dobro, ja sam (opišite sebe kakvi ste kada se osjećate dobro): ....

• Sledeći simptomi pokazuju da više nisam sposoban da sam donosim odluke o sebi, jer više nisam u stanju da za sebe budem odgovoran ili da donosim odgovarajuće odluke: .....

• Kada imam neke od ovih simptoma, želim da sledeći ljudi donose odluke za mene, prate da li uzimam odgovarajući tretman i lijekove i pružaju mi brigu i podršku: .......

• Ne želim da sledeći ljudi na bilo koji način budu uključeni u brigu ili tretman ( ako želite navedite i razloge): ....

• Lijekovi koje bi najlakše prihvatio i zašto: ...

• Prihvatljivi lijekovi i zašto: ...

• Neprihvatljivi lijekovi i zašto: ...

• Prihvatljivi tretmani i zašto: ....

• Neprihvatljivi tretmani i zašto: ...

• U kući, u centru za mentalno zdravlje, u bolnici: ..... Najlakše bih prihvatio tretman u..... i zašto: ...

• Šta želim da rade oni koji me podržavaju kada doživim takve simptome: ......

• Šta ne želim da rade oni koji me podržavaju kada doživim take simptome: ....

• Šta želim da oni koji me podržavaju učine, ukoliko postanem opasan za sebe ili za druge:

• Kako želim da se razriješe neslaganja između onih koji me podržavaju: ...

• Šta mogu da učinim sam za sebe: ...

• Dajem/ne dajem saglasnost da oni koji me podržavaju međusobno razgovaraju o mojim simptomima i da prave zajedničke planove kako da mi pomognu: ...

• Znakovi da više nije potrebno da me drugi podržavaju prema ovom planu: ...

• Ovaj plan sam napravio u saradnji sa: ...

• Potpisi korisnika, njegovatelja ili saradnika, koordinatora brige i datum:

PLAN BRIGE Datum:

KORISNIK: KOORDINATOR BRIGE:

Planirana učestalost kontakta:

Oblasti života na koje je stavljen fokus:

• Stanovanje • Finansijske/Pravne • Mentalno zdravlje • Fizičko zdravlje • Zanimanje/Rad/Obrazovanje • Slobodno vrijeme • Svakodnevni život • Socijalna podrška • Duhovne/Kulturne

Korisnikovi dugoročni ciljevi (izraženi vlastitim rječima):

Šta korisnik namjerava preduzeti da bi ostvario

dugoročni cilj

Ko to treba da uradi, (ko je uključen)?

Datum do koga to

treba uraditi

Datum postignuća

Komentar (šta se desilo)

Korisnik-Potpis Koordinator brige- Potpis

PLAN BRIGE I TRETMANA

Korisnik- ime I prezime

Koordinator brige- ime I prezime, profesija

Učestalost kontakta korisnika sa koordinatorom brige…………

Medikamentozna terapija

Psihofarmaci……………..

Ostali medikamenti……..

Intervencije sa korisnikom

Individualni tretmani- vrsta, očekivani rezultati, aktivnosti, učestalost, izvršioc

Grupni tretmani- vrsta, očekivani rezultati, aktivnosti, učestalost, izvršioc

Kućne posjete- očekivani rezultati, aktivnosti, učestalost, izvršioc

Intervencije sa članovima porodice, njegovateljima

Vrsta, očekivani rezultati, aktivnosti, učestalost, izvršioc

Intervencije u okruženju

Vrsta, očekivani rezultati, aktivnosti, učestalost, izvršioc

Intervencije u drugim zdravstvenim službama/ ustanovama

Psihijatrijska klinika/ odjeljenje……..

Psihijatrijska konsultativno-specijalistička služba…..

Porodična medicina…………

Ostale zdravstvene službe………

Intervencije Centra za socijalni rad …….

Intervencije u humanitarnim organizacijama/ nevladinom sektoru/ udruženjima korisnika….

Identifikovani rizici- da ne

Ako da, koji…………

Urađen PUR- da (datum) ne

Krizni plan urađen- da (datum) ne

Plan brige potpisan od korisnika- da(datum) ne

Ako ne, unijeti sugestije korisnika……..

Datum……….

Datum planirane revizije……..

Plan liječenja za mentalno zdravlje

Ime i prezime pacijenta ID br. pacijenta Datum:

Problem 1:

Trenutna oštećenja/ prema podacima:

Dugoročni cilj:

Kratkoročni ciljevi:

Intervencije:

Dalje upućivanje/Preporuke � Grupa za podršku/Resursi zajednice � Psihijatar

� Biblioterapija � Vođenje bilješki � Ostali zadaci � Upućivanje kod ovisnosti

� Pomoćna terapija

Problem 2:

Trenutna oštećenja/ prema podacima: Dugoročni cilj:

Kratkoročni ciljevi:

Intervencije:

Dalje upućivanje/Preporuke � Grupa za podršku/Resursi zajednice � Psihijatar � Biblioterapija � Vođenje bilješki � Ostali zadaci � Upućivanje kod ovisnosti � Pomoćna terapija

Predviđena učestalost posjeta: Sedmično Dvosedmično Mjesečno Ostalo: Predviđeno trajanje programa liječenja:

O planu je diskutovano sa pacijentom koji je � saglasan sa planom

� ima primjedbe na plan iz sljedećih razloga

Pacijent/Roditelj/Staratelj (opciono) Datum

Pacijent/Roditelj/Staratelj (opciono) Datum

Revised 5/7/98

MODUL V – KOORDINISANA BRIGA KOD PRVIH PSIHOZA, RANA DETEKCIJA, RANA INTERVENCIJA I PREVENCIJA RELAPSA RANA INTERVENCIJA, PREVENCIJA RELAPSA

Ciljevi :

Unaprijeđenje kapaciteta za:

• prepoznavanje ranih znakova psihotičnog poremećaja, • podršku, informacije i tehnike psihoedukacije o ranoj psihozi za korisnika i članova

njegove porodice, • podsticanje oporavka, socijalne reintegracije, • prevenciju relapsa • prevenciju suicida. • rodnu senzibilizaciju.



Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening dana; bolja detekcija i blagovremeniji tretman ranog psihotičnog poremećaja; realizacija procjene i tretmana ranog psihotičnog poremećaja u okviru modela koordinisane brige; pružanje intervencija za identifikovane rizike i komorbidna stanja; promocija oporavka i socijalne integracije korisnika sa ranim psihotičnim poremećajima; prevencija relapsa i uvremenjeno reagovanje u slučaju njegove pojave. Senzibiliziranje na pitanja rodnosti općenito i u oblasti mentalnog zdravlja.

Prevencija mentalnih poremećaja i rana intervencija, uvodna razmatranja o prvoj psihotičnoj epizodi (III ToT ciklus, prvi dan)

• Vježba I - Relaksacija

Zadatak: prikazati kao Power Point prezentaciju Metodu progresivne mišićne relaksacije

Cilj: omogućiti polaznicima da nauče razlikovati stanja napetosti i stanja opuštenosti, kako bi to kasnije mogli upotrijebiti u radu sa klijentima

Potreban materijal: podijeliti polaznicima pisane upute za vježbu i omogućiti im da čuju i prate audio zapis, potom zajedno u grupi ponoviti vježbu po vježbu za svaku skupinu mišića

Koordinisana briga kod prvih psihoza u praksi, akutna faza, faze oporavka, prolongirani oporavak;Prevencija relapsa, prevencija suicida (III ToT ciklus, drugi dan)

• Vježba I - Prepoznavanje ranih znakova Prikazati na flip karti (ili kao Power Point prezentaciju) tabelu Prepoznavanje ranih

znakova relapsa. Kratko prođite kroz različite zanakova i naglasite razliku izmedju promjena na nivou raspoloženja, kognicije i ponašanja u odnosu na pojavu jasnih

psihotičnih simptoma. Cilj je da se prepoznaju promjene prije jasnih psihotičnih simptoma.

Zamolite učesnike da se stave u ulogu korisnika za koga su uradili prethodnu procjenu potreba i sačinili plan brige i da pokušaju odrediti njegove specifične znakove relapsa.

Prodiskutovati i uporediti nalaze.

• Vježba II – Upravljanje stresom Zadatak: prikazati kao Power Point prezentaciju teorijsku racionalu stresa Cilj: omogućiti polaznicima da osvijeste vanjske i unutarnje stresore, te ovladaju

tehnikama kontrole i samokontrole Potreban materijal: podijeliti polaznicima čiste papire sa zadatkom da na njega

napišu najmanje pet stvari koje kod njih izazivaju stres Nakon pet minuta prodiskutirati u velikoj grupi sličnosti i razlike u odgovorima, te

predložiti načine nošenja sa stresom i argumentirati prijedloge

• Vježba III – Kognitivni tretman za sumanute ideje i halucinacije

Zadatak: prezentirati polaznicima učestalost i sadržaj sumanutih ideja i halucinacija i kognitivni model rješavanja psihičkih poteškoća

Cilj: omogućiti polaznicima da kroz trijadu misao-emocija-ponašanje (prema kognitivnom modelu) nauče na koji način komunicirati sa klijentima koji u kliničkoj slici imaju sumanute ideje i halucinacije, te na koji način klijente suočavati sa vlastitim deluzijama i halucinacijama, pomažući im pri tom, u aktivnom oporavku i rehabilitaciji

Potreban materijal: kao i za ranije vježbe Podijeliti klijente u parove, na način da komuniciraju jedan s drugim i iz ugla

pacijenta i iz ugla profesionalca u mentalnom zdravlju. Nakon 15 do 20 minuta razmijeniti dojmove u velikoj grupi.

• Vježba IV – Rod i mentalno zdravlje (Analiza primjenom spolne/rodne prizme) (Dženita Hrelja Hasečić)

Cilj vježbe je uraditi kratku analizu svih faktora, uključujući faktore spola i roda, na sve elemente/faze u radu sa pacijentima u okviru koordinirane brige.

Neka učesnici ostanu u velikoj grupi, pripremiti hendaute „Analiza primjenom spolne/rodne prizme”.

Podjeliti učesnicima handout i reći im da ga popune, imajući na umu primjer osobe iz vlastite prakse/ili već prikazani slučaj na treningu.

Prodiskutovati u grupi.Diskusija je potaknuta iznošenjem vlastitih primjera učesnika/ca treninga u kojima su uočene jasno definisane rodne norme, standardi, uloge i pravila ponašanja, koji nas ograničavaju u svakodnevnom životu i radu i utiču na naše mišljenje i ophođenje prema drugima, često za posljedicu imaju stereotipno mišljenje i ponašanje, što je posebno bitno osvijestiti u radu sa pacijentima, ali i kolegama i kolegicama.

Radni materijal za obuku iz Modula V:

Prepoznavanje ranih znakova relapsa (Za vježbu I „Prepoznavanje ranih znakova“)

Promjene raspoloženja Kognitivne promjene Bihejvioralne promjene

Rani psihotični simptomi

depresivnost strah anksioznost napetost iritabilnost agresivnost

problemi sa koncentracijom

problemi sa pamćenjem

preokupiranost sa 1 ili 2 stvari

gubitak kontrole nad mentalnim procesima

gubitak

apetita problemi sa

spavanjem socijalno

povlačenje

prisustvo glasova

nepovezano pričanje

sumnjičavost ili magijsko mišljenje

osjećaj da te konrolišu

Ponašanje u prevenciji povrata simptoma Primjer plana koji je razvijen za pojedinca sa psihozom, identifikacija prvih, srednjih i kasnih znakova 'potpisa relapsa' i što treba činiti kada se oni jave. Plan naglašava potrebu redovitog čitanja ovog materijala kako bi se promjene u stanju brzo uočile i da bi se djelovalo u cilju prevencije povrata bolesti. POTPIS POVRATA SIMPTOMA PRVI ZNACI

PONAŠANJE U PREVENCIJI POVRATA SIMPTOMA

1. Zabrinutost za odnose s drugima 2. Osjećaj ljubomore 3. Sumnjičavost 4. Neredovito uzimanje lijekova 5. Pokušaj bavljenja sa previše stvari radi

odvraćanja pažnje od briga

1. Kontaktirati nekoga iz tima radi razgovora o brigama

2. Koristiti dnevnik misli radi racionaliziranja 3. Odvojiti vrijeme za opuštanje 4. Izbjegavati bavljenje s puno stvari

SREDNJI ZNACI

1. Uplašenost i anksioznost 2. Mišljenje da su ljudi protiv mene 3. Neizlaženje iz kuće 4. Sklonost ponavljanju i zaboravljanju

1. Posjećivanje prijatelja i tima 2. Koristiti takve posjete za testiranje

vjerovanja

KASNI ZNACI

1. Pojačan osjećaj straha 2. Izoliranje 3. Teškoće sa spavanjem 4. Zbunjenost 5. Pojava glasova 6. Pojava čudnih ideja 7. Problemi sa dnevnim zadacima

1. Odmah kontaktirati tim 2. Povećati medikamentoznu terapiju

Tretman za sumanute ideje i halucinacije (Za vježbu III - Kognitivni tretman za sumanute ideje i halucinacije)

Usprkos djelotvornosti antipsihotika kod akutne shizofrenije i u prevenciji povrata simptoma, mnogi pacijenti i dalje imaju perzistentne pozitivne i negativne simptome. Loše pridržavanje se dešava u do 75% slučajeva prve epizode shizofrenije, a do 50% pacijenata otpuštenih iz bolnice ne uzimaju čak do 75% lijekova koji su im propisani (Kingdon i dr., 1994.).

Koristi od kognitivnih intervencija za pozitivne simptome direktno osporavaju konvencionalni stav prema kojem psihološke intervencije nem aju ulogu kod centralnih simptoma psihoze. Ovakvi pristupi temelje se na slijedećim činjenicama:

Psihotični doživljaji nisu jednostavno prisutni ili odsutni, već postoje na kontinuumu i mogu se opisati u smislu stupnja preokupiranosti ili njihove učestalosti i intenziteta.

Upornost s kojom se pacijenti drže sumanutih ideja ili doživljavaju halucinacije može varirati tokom vremena.

Pojedinci imaju sposobnost praćenja vlastitog ponašanja – uključujući halucinacije i sumanute ideje.

Pacijenti nastoje pronaći smisao u takvim iskustvima da bi ublažili neizvijesnost, anksioznost i samostigmatiziranje koje se povezuje s takvim iskustvima.

Kognitivni sadržaj (specifična vjerovanja) i kognitivni procesi (kognitivne distorzije) koje podržavaju sumanute ideje i halucinacije trebaju biti u središtu psiholoških intervencija. Odgovarajuće intervencije uključuju bihevioralne tehnike (kao što su distrakcija, smanjenje anksioznosti, fokusiranje), strategije suočavanja, kognitivne intervencije i psihodinamske pristupe.

STOPP program (Systematic Treatment for Persistent Positive Symptoms) koji je pomenut u Dijeu 3.3.5 predstavlja primjer primjene psiholoških tretmana na sumanute ideje i halucinacije. Osnovne karakteristike STOPP programa prikazane su u Tabeli.

Tabela : osnovne karakteristike STOPP programa (Systematic Treatment for Persistent Positive Symptoms) (Jackson i dr., 1999.)

FAZA PROCJENE

Procjena eksplanatornog modela; bihevioralna analiza; početak psihotičnih simptoma; fenomenologija pozitivnih simptoma; upotreba alkohola i droga; stupanj anksioznosti i depresije; karakteristike ličnosti; razvojni problemi.

Razvijanje psihološke formulacije.

FAZA SUOČAVANJA I PSIHOEDUKACIJE

Učenje i iniciranje strategija suočavanja za menadžment pozitivnih simptoma.

Specifične intervencije za komorbidnu anksioznost i depresiju.

Psihoedukacija i minimiziranje štete od upotrebe droga i alkohola.

Psihoedukacija i intervencije za pridržavanje tretmana.

Uvođenje modela normaliziranja psihoze.

Ispitivanje vjerovanja o mentalnoj bolesti.

MODIFIKACIJA VJEROVANJA I ISTRAŽIVANJE ZNAČENJA SIMPTOMA

Kognitivna restrukturacija i modifikacija vjerovanja u vezi sa pozitivnim simptomima.

Procjena i intervencije u vezi sa bazičnim vjerovanjima, s posebnim fokusom na samopoštovanje i pitanja identiteta.

Istraživanje mogućih značenja simptoma.

OKONČANJE, PROVJERA I PREVENCIJA POVRATA BOLESTI

Analiza primjenom spolne/rodne prizme (za vježbu IV Rod i mentalno zdravlje)

3. Prepoznaj gdje su nejednakosti ... ispravi ih.

* Instrument razvila A. Day sa Univerziteta u Torontu. Preuzeto dana 14. 06. 2012. sa http://genderandhealth.ca/en/modules/lens/gender-lens-table.jsp?r=

1. Da li postoje rodne razlike u ... ___________________________

2. Koji faktori mogu doprinijeti ovim razlikama?

Biološki Psiho-socijalni

Socijalni Kulturološki Ekonomski Politički Obrazovni

Incidenci/prevalenci

Da Ne?

Dijagnozi/ispitivanju

Da Ne?

Faktorima rizika

Da Ne?

Historiji

Da Ne?

Tretmanu i odgovoru na tretman

Da Ne?

MODUL VI - TIMSKI RAD U MENTALNOM ZDRAVLJU

Razlozi za neuspjeh u funkcionisanju tima i neki od najčešćih problema u radu tima

Cilj : Razjašnjenje efektivnih metoda timskog rada


Materijal: videobim, hendauti, olovke u boji, flipkarta, čisti A4 papiri, makaze, selotep

Ishodi: Jasno razumijevanje ciljeva trening dana; procijena uloga i doprinosa različitih profesionalaca u timskom radu; procjena vlastitog doprinosa u timskom radu; procjena stvarnih i mogućih prepreka u timskom radu u svakodnevnoj praksi; analiza, kritičko razmotranje i primijena strategija za nošenje sa preprekama u timskom radu u svakodnevnoj praksi;

• Vježba I – Razlozi za neuspjeh u funkcionisanju tima Podijeliti učesnicima radne materijale (vježba I A ). Pripremiti flip kartu. Dati im zadatak: “Molim da svako od vas razmisli o mogućim rješenjima za navedene

problem u radu tima. U tabelima zapišite svoje dogovore.” Dok čitaju kratko zapisivati odgovore na flip karti. Rezimirati.Podijeliti radni material 1B. Uporediti rješenja učesnika sa rješenjima

radnog materijala (vjezba 1B).

• Vježba II - Neki od najčešćih problema kod nas u radu tima

Podijeliti učesnicima radni material (vježba I B ). Dati im zadatak: “Molim da svako od vas razmisli da li neke od ovih problema ima tim

na vašem random mjestu.” Dok čitaju kratko zapisivati i grupisati odgovore na flip karti. Rezimirati i

prodiskutovati moguća rješenja.

• Vježba III - Grupna vježba „Velika ostrva“ (vježba za jačanje timskog rada) (Irina Puvača)

Cilj aktivnosti: jačanja grupne kohezije, timski rad koji povećava povezanost članova grupe.

Podijeliti svim učesnicima čiste A4 papire, osim jednog učesnika U ovoj vježbi grupa ima zajednički cilj da pređe sa jednog ostrva na drugo, a pri tome

rade kao tim, jer samo tako mogu prevazići barijere koje ima stoje na putu do cilja. Vježba je dizajnirana tako da grupa mora da djeluje timski, te da se jedni na druge oslanjaju i u fizičkom smislu, a svoje poteze dogovaraju unutar grupe i na taj način čitavu grupu učimo timskom radu, što značajno može doprinjeti izvođenju aktivnosti koje slijede u nastavku izvođenja treninga.

Upute za vježbu glase „Svaki učesnik osim jednog uzima čisti A4 list papira i pomoću tog papira koje u ovoj vježbi predstavlja njegovo malo ostrvce, prelazi zadatom rutom do drugog ostrva.Problem je upravo u tome što jedan čpvjek nema svoje ostrvce,a ostali mogu svoja ostrva dijeliti sa drugima i tako jedni drugima pomagati da svi stignu do cilja.Kada kompletan tim dođe blizu drugog ostrva moraju zajedničkim skokom svi u isto vrijeme prebaciti se na drugo ostrvo, što i postupak čini težim i iz tih razloga i zahtjeva timski rad“.

Rezimirati utiske grupe vezano za vježbu.

Radni materijal za obuku iz Modula VI: Razlozi za neuspjeh u funkcionisanju tima (iz Lamovec, 2005): (vježba I A za Timski rad, radni materijal)

PROBLEM KAKO GA PREPOZNATI RJEŠENJE

Neusklađenost ciljeva Lični ciljevi su u suprotnosti sa grupnim

Nejasnost ciljeva Članovi tima ne znaju šta da rade i zašto to treba da rade ili im se čini cilj besmislen

Nerazjašnjene uloge Članovi tima ne znaju tačno šta je čiji zadatak

Neodgovarajući proces odlučivanja

Tim pogrešno razumije i prihvata odluke

Neodgovarajući postupci Tim ne odustaje od propisanih postupaka iako su neproduktivni

Neodgovarajuće rukovođenje Vođa postavlja kontradiktorne zahtjeve

Neostvarljiva vizija Organizacija sve svoje nade okrenula prema timu i očekuje nemoguće

Članovi nisu naklonjeni timskom radu

Ideju o timskom radu doživljavaju kao nametnutu

Neodgovarajući sistem nagrađivanja

Članovi tima su nagrađeni za pogrešne stvari

Nedostatak povjerenja u tim Članovi nisu vjerni timu

Nespremnost za promjene Nespremnost za promjene, tim ne zna šta treba da radi

Pogrešan istrumentarij Tim je poslan da se bori neadekvatno opremljen

Međusobni konflikti Članovi tima se ne podnose, svađaju se

Razlozi za neuspjeh u funkcionisanju tima (iz Lamovec, 2005): (vježba I B za Timski rad, radni materijal)

PROBLEM KAKO GA PREPOZNATI RJEŠENJE

Neusklađenost ciljeva Lični ciljevi su u suprotnosti sa grupnim

Razjasnite skrivene ciljeve: pitajte ljude šta lično žele i očekuju od rada u timu

Nejasnost ciljeva Članovi tima ne znaju šta da rade i zašto to treba da rade ili im se čini cilj besmislen

Pojasniti razloge za opstanak tima, odrediti njegovu namjenu i očekivane rezultate

Nerazjašnjene uloge Članovi tima ne znaju tačno šta je čiji zadatak

Objasniti svakom članu šta se od njega očekuje

Neodgovarajući proces odlučivanja

Tim pogrešno razumije i prihvata odluke

Za svaku odluku je potrebno izabrati najpovoljnji način odlučivanja

Neodgovarajući postupci Tim ne odustaje od propisanih postupaka iako su neproduktivni

Odbaciti neodgovarajuće postupke i razvijati primjerene

Neodgovarajuće rukovođenje Vođa postavlja kontradiktorne zahtjeve

Vođa treba naučiti da bude koristan timu i sačuvati živu viziju, ili neka prepusti mjesto drugom

Neostvarljiva vizija Organizacija sve svoje nade okrenula prema timu i očekuje nemoguće

Izraditi viziju koja bolje odgovara ili treba otići

Članovi nisu naklonjeni timskom radu

Ideju o timskom radu doživljavaju kao nametnutu

Osnovati tim sa pravim razlogom ili ga radije ne stvarati, nikada silom ne uvoditi ljude u tim

Neodgovarajući sistem nagrađivanja

Članovi tima su nagrađeni za pogrešne stvari

Nagrađivati saradnju i lične nagrade koje daju osjećaj sigurnosti

Nedostatak povjerenja u tim Članovi nisu vjerni timu Stvoriti povjerenje ili raspustiti tim

Nespremnost za promjene Nespremnost za promjene, tim ne zna šta treba da radi Otkriti šta ih udružuje

Pogrešan istrumentarij Tim je poslan da se bori neadekvatno opremljen

Opremiti tim sa odgovarujućim instrumentarijem ili dozvoliti slobodu

Međusobni konflikti Članovi tima se ne podnose, svađaju se

Definisati šta pojedini član očekujeod drugih

Upitnik - završna ocjena

Kako bi se omogućila ocjena našeg programa treninga te planiranje budućih aktivnosti na polju treninga, molimo sve polaznike da popune naredni upitnik. Vaši odgovori će se smatrati povjerljivim 1. Fokus treninga

Da li je trening adekvatno odgovorio vašim očekivanjima vezanim za ono na čemu biste radili?

Da Ne Djelimično

Ukoliko je vaš odgovor ne, molimo objasnite zašto 2. Predmet treninga

Da li je trening obuhvatio ono na čemu smatrate da trebate raditi?

Da Ne Djelimično

Ukoliko je vaš odgovor ne, molimo objasnite zašto 3. Važnost i korisnost

a) Šta je po vama bio najvažniji ili najkorisniji dio treninga?

b) Šta je po vama bio najmanje važan ili koristan dio treninga?

4. Organizacija treninga a) Koliko ste se osjećali uključenim u proces usaglašavanja aktivnosti treninga?

Potpuno uključen Prilično Ne mnogo Nimalo

Molimo navedite zašto

5. Vaše viđenje aktivnosti koje ste imali tokom treninga?

a) Velike grupe Kako biste ocijenili korisnost aktivnosti koje je izvršio tim kao cjelina?

Odlično Dobro Zadovoljavajuće Loše

b) Male grupe Kako biste ocijenili korisnost malih grupa sa kojima ste radili?


c) Individualni rad Kako biste ocijenili korisnost svog indvidualnog rada?


Navedite komentare/sugestije za poboljšanja ukoliko ih imate 6. Predavač(i)

Kako biste ocijenili prezentaciju i efektivnost predavača?


Navedite komentare/sugestije za poboljšanja ukoliko ih imate

7. Struktura i program jednog dana treninga Kakva je po vašem mišljenu bila struktura i program dana treninga?


Navedite komentar 8. Organizacija

a) Kako biste ocijenili organizaciju dana treninga?


Molimo vas navedite zašto

b) Da li ste sve potrebne informacije dobili prije početka treninga? Da Ne

9 Koje biste promjene ili poboljšanja željeli vidjeti kako bi se unaprijedila efektivnost narednih timskih treninga?

PRILOG 2: PROGRAMI RADA TRENINGA ZA TRENERE

I ciklus ToT treninga iz Koordinisane brige Konjic, 27. i 28. Februar 2012.

Ponedjeljak , 27. Februar 2012.

09:00 - 09:30

Pozdravna riječ:

• Predstavnici Ministarstva zdravlja, predstavnici PMZ

Uvod u ToT

• Plan i program ToT iz koordinisane brige

• Informacije o provjeri znanja i sertifikatima

• Informacije o regionalnim treninzima za multidisciplinarne timove u mentalnom zdravlju u BiH

09:30 – 11:00

Uvod u koordinisanu brigu – Sandra Jovanović

• Predavanje – Koncept mentalnog zdravlja u zajednici

• Vježba – Prikaz slučaja; Razlike u pristupu između klasične psihijatrije i mentalnog zdravlja u zajednici

11:00 – 11:15 Osvježenje

11:15 - 12:30

Uvod u koordinisanu brigu brigu – Sandra Jovanović

• Predavanje - Novi pristup/i potrebama korisnika

• Vježba - Prikaz slučaja; Izrada plana koordinirane brige

12:30 - 13:30 Ručak

13:30 – 15:30

• Vježba - Kome je namjenjena koordinisana briga; B.Lakić, T. Popović, S.Jovanović

• Predavanje - Aktivno uključivanje i razvoj terapeutskog odnosa,definicija, svrha, metodi; Tatjana Popović

• Vježba - Aktivno uključivanje iz ugla korisnika; T. Popović, S. Jovanović, B.Lakić

15:30 - 15:45 Osvježenje

15:45 – 16:45

• Predavanje- Specifičnosti uspostavljanja terapijskog odnosa u koordinisanoj brizi, otpori i odbijanje uključenja, rad na terenu; Tatjana Popović

• Vježba- Aktivno uključivanje iz ugla profesionalaca, T. Popović, S. Jovanović, B.Lakić

• Vježba- Prikaz slučaja, diskusija; T.Popović

16:45 – 17:00 Rezime prvog trening dana

Utorak , 28. Februar 2012.

09:00 – 11:00

Predavanje- Procjena vođena potrebama- definicija, ciljevi, područja, izvori podataka; Tatjana Popović

• Vježba- Ključna pitanja u komunikaciji; T.Popović, B.Lakić, S. Jovanović

• Vježba- Prikaz slučaja, diskusija; T.Popović


11:15 - 12:30 • Predavanje – Polustrukturisani intervju- područja procjene i

početna pitanja; Tatjana Popović • Vježba – Polustrukturisani intervju; T. Popović, B. Lakić, S. Jovanović

12:30 - 13:30 Ručak

13:30 – 15:30

• Predavanje – Upitnici i skale: psihopatologija, funkcionisanje, kvalitet života,unutrašnji i spoljašnji resursi, potrebe; Tatjana Popović

• Vježba- Skale procjene: Kratka psihijatrijska skala procjene, HONOS,SOFOS; T. Popović

• Vježba-Skale samoprocjene: SQLS,AVON- Moje gledište; T. Popović


15:45 – 16:30

• Vježba- AVON- Moje gledište; Tatjana Popović • Diskusija- Primjena skala i upitnika u svakodnevnom radu • Vježba- Formular za sveobuhvatnu timsku procjenu; T.Popović, B.

Lakić, S. Jovanović

16:30 – 17:00 Rezime drugog dana i evaluacija prvog ciklusa ToT iz koordinisane brige

II ciklus Treninga za trenere iz Koordinisane brige

Konjic, 02. i 03. April 2012.

Ponedjeljak , 02. April 2012.

09:00 - 09:15 Pozdravna riječ:

• Predstavnici Ministarstva zdravlja

09:15 – 11:00

Feed back sa I ciklusa ToT iz koordinisane brige; B.Lakić, T. Popović, S.Jovanović

• Rezultati evaluacije I ciklusa ToT • Prikazi slučajeva iz vježbi na radnom mjestu/zadatak sa I ToT

ciklusa ( diskusija u malim grupama - 3 grupe, prezentacija odabranog slučaja iz svake grupe)


11:15 - 12:30

Procjena i upravljanje rizicima - Biljana Lakić • Predavanje - Procjena rizika /opšti principi • Vježba - Procjena rizika na osnovu informacija prikupljenim u

prikazima slučajeva; B.Lakić, T. Popović, S.Jovanović (rad u 3 grupe, koristeći material iz priručnika)

12:30 - 13:30 Ručak

13:30 – 15:30

• Vježba – Procjena opšteg rizika (PR 1 obrazac) - B.Lakić, T. Popović, S. Jovanović (rad u velikoj grupi)

• Predavanje – Procjena specifičnih rizika ; Biljana Lakić • Vježba - Procjena rizika od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci (PR

2.1 obrazac ); Procjena rizika od samopovređivanja/suicida (PR 2.2 obrazac), Indikatori rizika od suicida-nivo rizika; B.Lakić , T. Popović, S. Jovanović (rad u 3 grupe)


15:45 – 16:45

Vježbe - B.Lakić, T. Popović, S. Jovanović (rad u 3 grupe) • Procjena rizika od samozanemarivanja/podložnosti (PR 2.3) ,

Indikatori rizika od samozanemarivanja- nivo rizika; • Procjena rizika od nasilja/seksualnog napastvovanja (PR 2.4) ,

Indikatori rizika od nasilja/agresivnosti- nivo rizika ; • Procjena rizika za djecu (PR 2.5) • Procjena rizika od poremećaja ishrane (PR 2.6)

16:45 – 17:00 Rezime prvog trening dana i zadaci za sutra

III ciklus Treninga za trenere iz Koordinisane brige Trebinje, 27., 28. i 29.Juni 2012.

Srijeda, 27. Juni 2012.

09:00 - 09:15

Pozdravna riječ • Predstavnici Ministarstva zdravlja

09:15 – 11:00

Feed back i zadaci sa II ciklusa ToT iz koordinisane brige; B.Lakić, T. Popović, S.Jovanović

• Rezultati evaluacije II ciklusa ToT • Prikazi svih slučajeva iz vježbi na radnom mjestu/zadatak sa II ToT

ciklusa 11:00 – 11:15 Osvježenje

11:15 - 12:30

• Prikazi svih slučajeva iz vježbi na radnom mjestu/zadatak sa II ToT ciklusa

• Seminarski radovi- Intervencije o „Uloga porodičnog ljekara u liječenju osoba sa mentalnom

poteškoćama“- Nermina Salihović o „Radna terapija“ – Sanja Gidumović o „Značaj psihijatrijske patronaže“ – Milorad Nakić o „Prvi kontakt sa pacijentom u prijemnom uredu“ – Valerija

Soldo 12:30 - 13:30 Ručak 13:30 – 15:30

• Predavanje –Prevencija mentalnih poremećaja i rana intervencija, uvodna razmatranja o prvoj psihotičnoj epizodi ; Biljana Lakić

• Vježba – Relaksacija; Sandra Jovanović • Vježba- Lični planovi oporavka; Tatjana Popović


15:45 – 16:45

• Seminarski radovi- Intervencije o “Nezeljeni efekti psihofarmaka”; “Seksualne disfunkcije kod

psihijatrijskih pacijenata.” – Mira Spremo o "Motiviranje za liječenje ovisnika o alkoholu i kocki u CMZ-u

i uključivanje u klubove liječenih alkoholičara i klub ovisnika o kocki"-Nikolina Palameta

o "Koordinisana briga-iskustva iz prakse-CMZ Prnjavor"- Sanja Durtka

16:45 – 17:00 Rezime prvog trening dana i zadaci za sutra

Četvrtak , 28. Juni 2012.

09:00 – 11:00

Predavanje – Koordinisana briga kod prvih psihoza u praksi, akutna faza, faze oporavka, prolongirani oporavak; Sandra Jovanović, Tatjana Popović

• Vježba- Prepoznavanje ranih znakova; T.Popović,S. Jovanović


11:15 - 12:30 • Predavanje –Prevencija relapsa i prevencija suicida; Biljana Lakić • Vježba – Upravljanje stresom; S. Jovanović,T. Popović

12:30 - 13:30 Ručak

13:30 – 15:30

• Predavanje – Kognitivni tretman za sumanute ideje i halucinacije; Sandra Jovanović

• Vježba- Kognitivni tretman za sumanute ideje i halucinacije, S. Jovanović


15:45 – 16:45 • Predavanje – Rod i mentalno zdravlje; Dženita Hrelja Hasečić • Vježbe i diskusija; Dž. Hrelja Hasečić

16:45 – 17:00 • Zadaci za vježbe na radnom mjestu i seminarski radovi • Rezime drugog dana

Petak , 29. Juni 2012.

09:00 – 11:00 Predavanje – Timski rad u mentalnom zdravlju; B.Lakić, T. Popović

• Vježba- Timski rad; S. Jovanović


11:15 – 13.00 • Završna diskusija- Rezime ToT-a • Informacije o ispitu • Evaluacija treninga

13.00 – 14.30 Ručak i odlazak učesnika

praktikum - mentalno zdravlje · „rod i mentalno zdravlje“i irini puvači za vježbu „timski...

Documents