pr ini - europarl.europa.eu · rr\1164376hr.docx 5/31 pe621.006v02-00 hr g. budući da je prelazak...
TRANSCRIPT
RR\1164376HR.docx PE621.006v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0297/2018
1.10.2018
IZVJEŠĆE
o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je
za djelovanje!
(2018/2023(INI))
Odbor za promet i turizam
Izvjestitelj: Ismail Ertug
PE621.006v02-00 2/31 RR\1164376HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 11
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE ......... 14
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU .................. 21
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 26
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 30
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM
ODBORU ................................................................................................................................. 31
RR\1164376HR.docx 3/31 PE621.006v02-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
Uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je za
djelovanje!
(2018/2023(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. studenoga 2017. naslovljenu „Prema
najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna
goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu
nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU”
(COM(2017)0652),
– uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22.
listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva1,
– uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom
prijevozu2,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP
21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz
Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do
11. prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o
utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka
gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija
CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 (preinaka)
(COM(2017)0676),
– uzimajući u obzir Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova koji koriste plinove ili
goriva s niskom točkom zapaljivosti (IGF pravilnik) zajedno s predloženim izmjenama
da Pravilnik postane obvezan prema Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života
na moru (SOLAS), za suočavanje s izazovima koje predstavlja uvođenje upotrebe
alternativnih goriva na regulatornoj razini u sektoru pomorskog prijevoza i s ciljem
smanjenja rizika za brodove, njihovu posadu i okoliš na najmanju moguću mjeru u
pogledu korištenih goriva,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš,
javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i
Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0297/2018),
1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1. 2 SL L 120, 15.5.2009, str. 1.
PE621.006v02-00 4/31 RR\1164376HR.docx
HR
A. budući da je mobilnost osnovna potreba i okosnica naših društava i gospodarstava te bi
trebala biti čista, održiva, pouzdana, pristupačna cijenom i sigurna u svim aspektima,
budući da u tom kontekstu čiste tehnologije nude ogromne prilike i koristi za društvo te
imaju znatan učinak na zdravlje i okoliš, kao i na automobilsku industriju, opskrbljivače
energijom, pružatelje komunalnih usluga i operatere mreža;
B. budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija
ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se
ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do
druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo
zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU1
te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga
2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;
C. budući da će dekarbonizacija prometa porpaviti kvalitetu zraka i ojačati energetsku
sigurnost Europe i neovisnost o uvezenoj energiji i fosilnim gorivima te da će za to biti
potrebna brza i konkretna promjena vrste energije, goriva i pogonskih sklopova koji se
koriste, kao i povećanje energetske učinkovitosti, što će se postići uvođenjem
najučinkovitijih i naprednih tehnologija, prelaskom na multimodalni prijevoz i
promjenom ponašanja u pogledu mobilnosti;
D. budući da je promet jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem
su se od 1990. povećale emisije stakleničkih plinova; budući da iz tog sektora dolazi 23
% emisija CO2 te da taj postotak i dalje raste; budući da se u cestovnom prometu
upotrebljava barem 75 % ukupne energije koja se koristi u prometu i stvara gotovo 73
% emisija stakleničkih plinova prometnog sektora; budući da se količina prometa
konstantno povećava, što se povezuje s rastom kretanja i količina robe koje se prevoze u
EU-u i porastom mobilnosti ljudi; budući da će prema projekcijama za 2030. taj porast
imati posljedice na klimatske promjene, kvalitetu zraka i potrošnju energije, kao i na
infrastrukturu; budući da će dekarbonizacija cestovnog prometa korištenjem održivih
alternativnih goriva zahtijevati fleksibilan pristup, što znači da bi za različite segmente
vozila mogla biti različita alternativna goriva;
E. budući da je udio pomorskog prijevoza u svjetskoj trgovini količinski 80 %, a u
globalnim emisijama stakleničkih plinova 3 %, čime pridonosi onečišćenju zraka blizu
obalnih područja i luka; budući da bi, uzimajući u obzir njegov značajan doprinos
svjetskom tržištu usluga prijevoza, postupno uvođenje alternativnih goriva u pomorski
prijevoz imalo značajan pozitivni učinak na okoliš;
F. budući da se najkasnije do 2050. cestovni promet mora u potpunosti dekarbonizirati uz
ostvarivanje nulte neto stope emisija kako bi se porast svjetske temperature zadržao na
razini znatno manjoj od 2°C i kako bi se pokušao postići cilj od 1,5°C preuzet u okviru
Pariškog sporazuma; budući da je za postizanje tog cilja prijelaz na alternativna goriva
smislen, ali da su u dogledno vrijeme još uvijek potrebna konvencionalna goriva sve
dok se ukupna potražnja ne bude mogla potpuno pokriti alternativnim gorivima;
1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
RR\1164376HR.docx 5/31 PE621.006v02-00
HR
G. budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način
dekarboniziranja postojećeg i budućeg voznog parka, uzimajući u obzir cijeli životni
ciklus vozila; budući da će ukupni učinak biti još veći kada ga se bude kombiniralo s
većom učinkovitošću vozila, korištenjem javnog prijevoza i bicikala, razvojem
zajedničke mobilnosti i poboljšanjem ukupne učinkovitosti prometnih sustava uz pomoć
sustava C-ITS te korištenjem tehnologije za automatizaciju i digitalizaciju; budući da se
urbanističkim i prostornim planiranjem mogu poduprijeti i nadopuniti tehnološki napori
te podržati uspostava infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom; budući da se
promicanjem alternativnih goriva može dati važan doprinos poboljšanju kvalitete zraka
u gradovima;
H. budući da viša cijena vozila na alternativna goriva u odnosu na obična vozila pogonjena
motorom s unutarnjim sagorijevanjem, zajedno s nedostatkom infrastrukture za
punjenje i opskrbu gorivom, potrošačima još uvijek predstavljaju jednu od glavnih
prepreka pri odlučivanju za alternativna vozila; budući da se u tom kontekstu pokazalo
da se prihvaćanje tih vozila na tržištu ubrzava zahvaljujući premijama, poreznim
olakšicama i nefiskalnim poticajima koji su se za kupce pokazali kao ubrzivači
prihvaćanja, a iznosi tih poticaja trebali bi odražavati razinu emisija stakleničkih i
emisija onečišćujućih tvari i onečišćivača koju proizvodi određeno alternativno gorivo;
I. budući da prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove predstavlja priliku i
poticaj za istraživanje konkurentnoj europskoj industriji da ponovno utvrdi svoj položaj
predvodnika u tehnologiji; budući da je taj prelazak ključan za međunarodnu
konkurentnost u pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela;
J. budući da će se preinakom Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove
osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, nadajmo se, postaviti ambiciozni
ciljevi smanjenja emisija i potaknuti kupnju vozila s niskom ili nultom razinom emisija
iz ispušne cijevi, pridržavajući se istodobno tehnološki neutralnog pristupa, čime će se
otvoriti put dekarboniziranom voznom parku u Europi, za što će biti potrebno uvođenje
adekvatne infrastrukturne mreže za alternativna goriva; budući da revizija Direktive o
promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu nadopunjuje
Direktivu o alternativnim gorivima jamčeći dobavljačima potražnju i povećavajući
prijelaz na čista vozila;
K. budući da je 94 % prometnog sektora u Europi ovisno o nafti, od čega je 90 % potrebno
uvesti, između ostalog i iz nekih politički nestabilnih zemalja;
L. budući da se prema Direktivi 2014/94/EU u alternativna goriva ubrajaju i goriva
fosilnog podrijetla, što je u suprotnosti s ciljem dekarbonizacije i postupnim
napuštanjem fosilnih goriva; budući da treba dati prioritet rješenjima s niskom razinom i
nultom stopom emisija iz ispušne cijevi tijekom cijeloga životnog ciklusa vozila;
međutim, budući da za teška vozila i u sektoru pomorskog prijevoza ukapljeni i stlačeni
prirodni plin kao prijelazne tehnologije mogu kratkoročno i srednjoročno pridonijeti
čistijem zraku, osobito oko luka i duž obala;
M. budući da se energetski i prometni sektor moraju bliže povezati kako bi se omogućila
temeljita dekarbonizacija u području mobilnosti; budući da nositelji energije kao što su
električna energija i vodik omogućuju mobilnost s nultom stopom emisija uz istodobno
integriranje obnovljivih izvora energije; budući da se energetski sektor sve više okreće
PE621.006v02-00 6/31 RR\1164376HR.docx
HR
isključivo obnovljivim izvorima energije, potrebno je osigurati skladištenje viška
energije u razdobljima niske potražnje; budući da električna vozila na baterijski pogon i
vozila s pogonom na gorive ćelije mogu doprinijeti ostvarenju tog cilja; budući da će
izvori energije s niskom razinom emisija biti prijelazni korak u prelasku na mobilnost s
nultom stopom emisija; budući da bi tehnološka neutralnost trebala biti početna točka za
uvođenje infrastrukture za alternativna goriva;
N. budući da se gotovo sve litij-ionske ćelije, glavna komponenta baterija u električnim
vozilima, proizvode izvan Europske unije, najviše u Aziji;
O. budući da su pametne, stabilne elektroenergetske mreže, bolje povezivanje
elektroenergetske i plinske mreže pretvaranjem električne energije u plinovito gorivo,
pristup mreži za pružatelje usluga punjenja, privatna mjesta za punjenje i izgradnja
stanica za opskrbu vodikom ključni za elektromobilnost; budući da se kod vozila na
baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije pametnim i kontroliranim
punjenjem može pomoći u uravnoteženju mreža, ali da za to još uvijek ne postoji
regulatorni, porezni i tehnički okvir;
P. budući da se u sustavu transeuropskih prometna mreža (TEN-T) nalaze glavne prometne
mreže u Europskoj uniji; budući da bi uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i
postizanje cilja da se osigura potpuna pokrivenost glavnih prometnih koridora
transeuropske prometne mreže mjestima za napajanje do 2025. utvrđenog u
komunikaciji trebali biti ključni prioriteti; budući da bi ovaj cilj trebalo dodatno
nadopuniti izgradnjom infrastrukture za alternativna goriva i u okviru sveobuhvatne
mreže TEN-t i u urbanim, ruralnim i rijetko naseljenim područjima, uzimajući u obzir
strukturna i gospodarska ograničenja kako bi se postigla ravnomjernija pokrivenost;
1. pozdravlja ranije navedenu komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za
alternativna goriva; ističe da je potrebno daljnje usklađivanje i suradnja na razini EU-a
kako bi se do 2050. dekarbonizirao prometni sektor i naglašava prilike za industriju,
tehnologiju i zapošljavanje do kojih će doći u postupku uvođenja alternativnih goriva i
odgovarajuće infrastrukture;
Pojačavanje napora
2. međutim, poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive 2014/94/EU, zadržavajući
pritom trenutačnu definiciju alternativnih goriva navedenu u članku 2., i da se
usredotoči na njezinu propisnu provedbu, uzimajući u obzir da ju je dosad samo 8 od 25
država članica potpuno provelo, kako bi se ispunile praznine u infrastrukturi za
alternativna goriva diljem Europske unije; ističe potrebu za većim korištenjem
alternativnih goriva i stvaranjem stabilnog okruženja za ulaganja;
3. napominje da Komisijina ocjena nacionalnih okvirnih planova otkriva da države članice
ulažu različite razine napora, ambicije i dostupna financijska sredstva te da prelazak na
alternativna goriva neće biti sveobuhvatan i ravnomjerno raspoređen; stoga poziva
Komisiju da temeljito procijeni projekte i razinu ambicije nacionalnih okvirnih planova,
da predloži dodatne mjere gdje je to potrebno i da podrži države članice s primjerima
najboljih praksi; poziva Komisiju da za formuliranje kriterija održivosti zamijeni sustav
nacionalnih okvirnih planova učinkovitijim instrumentima, uključujući konkretne,
obvezujuće i provedive ciljeve; predlaže da Komisija uzme u obzir predviđeno i stvarno
RR\1164376HR.docx 7/31 PE621.006v02-00
HR
prihvaćanje vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, dozvoli država
članicama fleksibilnost u određivanju načina postizanja ciljeva i radi na cilju izgradnje
transeuropske infrastrukturne mreže za sva alternativna goriva koja bi bila dostupna,
kompatibilna i interoperabilna;
4. poziva da se uzmu u obzir predviđeni porast kretanja i količine prevezene robe do 2030.
kako bi nova infrastruktura bila dostatnih dimenzija i opremljena na odgovarajući način;
ističe važnost aktualnog i budućeg tehnološkog napretka u području akumulatora,
vodika ili pohrane energije i ističe da taj napredak treba uzeti u obzir pri odabiru
strategija koje će se provoditi; ističe da nove infrastrukture treba prilagoditi promjenama
u količinama i u tehnologijama; kao primjer navodi da će masivno povećanje broja
električnih vozila povezano s autonomijom tih vozila do 400 km utjecati na
rasprostranjenost postaja za punjenje električnih vozila kao i na vrstu potrebnog
punjenja;
5. predlaže godišnju procjenu stanja provedbe u državama članicama i proširenje područja
primjene Direktive kako bi se težište premjestilo s osnovne mreže TEN-T i proširilo na
sveobuhvatnu mrežu TEN-t, urbana i regionalna čvorišta te područja koja postižu
„visoku” razinu na europskom indeksu kvalitete zraka više od 35 dana godišnje i s
gustoćom stanovništva šest puta većom od prosjeka EU-a kako bi se postigla geografski
široka pokrivenost i uključila i infrastruktura za javne vozne parkove; poziva Komisiju
da u tom pogledu proširi područje primjene Instrumenta za povezivanje Europe i poveća
sredstva za njegovo financiranje;
6. podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila
tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama
osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti
rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;
7. poziva Komisiju da osigura jednake tržišne uvjete za različita alternativna goriva i
osigura tehnološku neutralnost, posebice pri promicanju distribucijske infrastrukture te
da infrastruktura za vodik postane podložna zahtjevima jednakim infrastrukturi za
stlačeni prirodni plin, ali da uravnoteži te zahtjeve za uvođenje;
8. naglašava važnost održivog urbanog planiranja, prijelaza s privatnog na dijeljeno i
javno korištenje prijevozom te poziva upućenog Komisiji i državama članicama da
osobito obrate pozornost na uvođenje infrastrukture za alternativna goriva za usluge
kolektivnog i javnog prijevoza kao što su autobusi, tramvaji, vlakovi, dijeljeni
automobili, taksiji i mali kombiji te za bicikle, mopede i motocikle; potiče uvođenje
infrastrukture za alternativna goriva u gradskim i prigradskim područjima te da da
prednost područjima s lošom kvalitetom zraka;
9. potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i
energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne
mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje
električnih vozila;
10. poziva Komisiju da nadopuni ciljeve povezane s klimom iz Direktive 2014/94/EZ
dodatnim mjerama za čisti zrak nakon provjere prikladnosti direktivâ o kvaliteti zraka u
PE621.006v02-00 8/31 RR\1164376HR.docx
HR
EU-u1;
11. skreće pozornost na važnost održive javne nabave vozila na alternativna goriva kao
pokretača potražnje za alternativnim gorivima i infrastrukturom za alternativna goriva;
12. potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim
zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja
kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje
bukom;
Fond za čistu mobilnost: financiranje infrastrukture za alternativna goriva
13. pozdravlja napore Komisije da osigura dodatnih 800 milijuna EUR kao početno
financiranje za poticanje uvođenja infrastrukture za alternativna goriva; međutim,
sumnja da će učinak financijske poluge biti dovoljan s obzirom na predviđene potrebe
od 5,2 milijarde EUR do 2020. te dodatnih 16 – 22 milijarde ukupnih ulaganja do 2025.
godine2; poziva Komisiju da poveća iznos početnog financiranja kako bi se podržalo ne
samo uvođenje, već i upravljanje takvom infrastrukturom tijekom neprofitabilne faze
ulaska na tržište te kako bi se usredotočilo na potrebe operatera javnog prijevoza,
uključujući podršku za infrastrukturu poput radionica za održavanje; ističe da je
potrebno dodatno javno, a posebno privatno ulaganje;
14. predlaže da procijenjene ulagačke potrebe od 25 milijardi EUR do 2025. sufinanciraju
Europska unija s 10 % sredstava, a s 90 % industrija, u prvom redu proizvođači,
opskrbljivači, proizvođači energije i goriva te druge zainteresirane strane; naglašava da
bi infrastrukturni projekti za alternativna goriva trebali imati pristup bespovratnim
sredstvima i zajmovima Instrumenta za povezivanje Europe, EIB-a i Plana ulaganja za
Europu te da bi se pritom trebalo osigurati da se ne naruši tržišno natjecanje; zahtijeva
da se financijska sredstva iz fonda dodjeljuju u skladu s kriterijima održivosti,
izvedivosti, tehnološke neutralnosti, klimatskih ciljeva, europske dodane vrijednosti,
postizanja ciljeva i kohezijske politike; traži da Izvršna agencija za inovacije i mreže
(INEA), koja već nadzire Instrument za povezivanje Europe, bude za to nadležna
agencija;
15. smatra da su europski strukturni i investicijski fondovi 2 te Europski fond za regionalni
razvoj, Kohezijski fond, InvestEU i Obzor Europa prikladni instrumenti za podršku
izgradnje infrastrukture za alternativna goriva i kontinuiranom ulaganju u istraživanje i
inovacije kako bi se postiglo bolje povezivanje sektora, primjerice prometnog i
energetskog;
16. traži od Komisije da predloži reviziju Direktive 1999/94/EZ o oznakama na
automobilima. smatra da svrha te revizije treba biti znatno poboljšanje informacija koje
primaju potrošači o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćujućih tvari i
omogućiti usporedivost učinkovitosti i emisija tradicionalnih tehnologija i tehnologija
koje se služe alternativnim gorivima u stvarnim uvjetima vožnje;
17. poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture
1 2004/107/EZ i 2008/50/EZ 2 COM(2017)0652.
RR\1164376HR.docx 9/31 PE621.006v02-00
HR
za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;
18. napominje da oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih
goriva; stoga poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije
kako bi olakšale i potaknule prihvaćanje alternativnih goriva s malo ili bez ugljika i
uklonile trenutačne razlike u oporezivanju električne energije za različite vrste
prijevoza, primjerice električne energije za opskrbu brodova s kopna te energije za
proizvodnju alternativnih goriva, uključujući pretvaranje električne energije u plinovito
gorivo kao način skladištenja energije iz nestalnih obnovljivih izvora;
19. poziva Komisiju da podrži dekarbonizaciju pomorskog sektora i sektora pomorskog
prijevoza s pomoću jasnog usmjerenja na inovacije, digitalizaciju te prilagodbu luka i
brodova; poziva Komisiju, države članice i njihove regije da uspostave zajednički
„projekt plavih koridora UPP-a za otoke”, posebice za najudaljenije regije; naglašava da
opskrba brodova energijom s kopna i u lukama na unutarnjim plovnim putovima i u
morskim lukama može značajno pridonijeti smanjenu buke, emisija CO2 i drugih
onečišćivača te poboljšati kvalitetu zraka;
Alternativna goriva – alternativna industrijska politika
20. žali zbog presporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i
premale dostupnosti vozila na alternativni pogon, budući da se u 2017. moglo kupiti
samo 19 modela baterijskih električnih vozila i 25 modela hibridnih električnih vozila, a
417 modela vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, te poziva proizvođače da u
tom pogledu pojačaju napore prepoznaje nužnost politika kojima se potiče korištenje
vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi i povećava ponuda lakih i
teških vozila na alternativna goriva kako bi ambiciozni standardi u pogledu emisija
mogli biti ostvareni do 2025. i 2030. za nova laka i teška vozila, uključujući snažne
poticaje za vozila s nultim i niskim emisijama; istodobno priznaje da su za to potrebna
veća javna i privatna ulaganja;
21. ističe povezanost između dostupnosti vozila na alternativna goriva, uvođenja
infrastrukture za alternativna goriva i potražnje potrošača za tim tehnologijama; u tom
pogledu ističe da bi prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove mogao pomoći
industriji da bude globalno konkurentna i zadrži visokokvalitetna radna mjesta u Europi
te nadoknaditi propuštene prilike u dekarbonizaciji automobilske industrije i nedostatak
ulaganja u održivi prijevoz; ističe da će veće korištenje vozila na alternativna goriva
sniziti troškove proizvodnje i ubrzati smanjivanje ukupnog troška vlasništva tih vozila;
22. podsjeća na važnost funkcionalnog unutarnjeg tržišta koje osigurava laku pristupačnost
postaja za opskrbu gorivom, interoperabilnost platnih usluga i tehničkih standarda,
transparentno određivanje cijena goriva i interoperabilnost između poslužitelja i formata
podataka; u tom pogledu naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih,
dostupnih i transparentnih informacija za potrošače i dostupnost tih informacija na
platformi otvorenih podataka; poziva na uvođenje višeenergetskih mjesta za punjenje
kako se ne bi povećavao broj različitih distribucijskih mreža za svaku vrstu napajanja;
23. napominje da će se većina punjenja električnih vozila obavljati kod kuće ili na poslu i
nadopunjavati na javnim i polujavnim mjestima kao što su supermarketi, željezničke
postaje ili zračne luke; u tom pogledu naglašava da je potreban veći naglasak na
PE621.006v02-00 10/31 RR\1164376HR.docx
HR
rješenjima za pametno punjenje i osiguravanje stabilnost mreže i omogućavanje vlastite
potrošnje; naglašava da su za elektromobilnost na velike udaljenosti duž autocesta,
glavnih cestovnih sustava i mrežnih čvorova potrebne brze i ultrabrze postaje za
punjenje; ističe da su otvoreni pristup mjestima za punjenje, interoperabilnost
tehnologija i plaćanja te slobodan izbor energije, uključujući energiju iz obnovljivih
izvora, i dobavljači ključni čimbenici za funkcioniranje sustava;
24. pozdravlja inicijativu Komisije za osnivanje održivog Europskog saveza za baterije i
snažno podržava proizvodnju europskih baterijskih ćelija proizvedenih uz pomoć
tehnologija nove generacije; poziva Komisiju da proširi inicijativu na druge pogonske
sklopove poput gorivih ćelija kako bi se održalo vodstvo Europe u području tehnologije;
25. poziva Komisiju da ocijeni izvedivost procjena životnog ciklusa za alternativna goriva,
baterije i pogonske sklopove kako bi se održivo dekarbonizirao sektor prometa i
ocijenile njegove emisije i učinak na potražnju za energijom i vodom, upotrebu
zemljišta, okoliš i zajednice;
°
° °
26. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
RR\1164376HR.docx 11/31 PE621.006v02-00
HR
OBRAZLOŽENJE
Pariški sporazum 2015. potpisalo je 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih
naroda o promjeni klime. Države su se prije svega usuglasile oko cilja da se porast svjetske
temperature u ovom stoljeću zadrži na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s
predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast dodatno ograniči na 1,5 °C,
To predstavlja smanjenje od 80 do 95 posto emisija stakleničkih plinova u EU. U prometnom
sektoru, u kojem trenutačno nastaje četvrtina svih emisija stakleničkih plinova u EU-u,
potrebno je uložiti značajne napore kako bi se postigao taj cilj.
Promet je jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem su se od 1990.
povećale emisije stakleničkih plinova. Iz tog sektora dolazi 23% emisija CO2, a taj postotak i
dalje raste. U cestovnom prometu upotrebljava se barem 75% ukupne energije koja se koristi
u prometu i stvara gotovo 73% emisija stakleničkih plinova prometnog sektora. U Europi je
94 % prometnog sektora ovisno o nafti, od čega je 90% potrebno uvesti, između ostalog i iz
nekih politički nestabilnih zemalja.
Kako bi ispunila svoje obveze borbe protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša i jačanja
svoje energetske neovisnosti, Europa će morati povećati napore za dekarbonizaciju svojeg
gospodarstva. U prometnom sektoru mnogo je načina za postizanje tog cilja. Norme u
pogledu učinkovitosti, emisija i potrošnje goriva pokazali su se vrlo učinkovitima. Korištenje
novih tehnologija poput sustava C-ITS ili automatizirane vožnje može pomoći u poboljšanju
prometnih tokova i snižavanju potrošnje. Urbanističkim i prometnim planiranjem mogu se
stvoriti i sustavi koji podržavaju korištenje javnog i zajedničkog prijevoza, potiču na ekološke
odluke poput hodanja ili vožnje bicikla, čime se smanjuju emisije. Promicanje modalnog
prelaska s ceste na željeznicu ili unutarnje plovne putove još je jedan pristup snižavanju
emisija iz prometa. Prelazak na alternativna goriva i alternativne pogonske sklopove izravan
je način dekarbonizacije, posebice za cestovni promet. Budući da je za korištenje tih goriva
potrebna posebna infrastruktura, potrebno je donijeti zakonodavstvo kako bi se potaknulo
njihovo korištenje.
Nedostaci postojeće Direktive
Direktiva 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva donesena je 2014.
godine.. Nažalost, obvezujući ciljevi za svaku državu članicu predviđeni u izvornom
prijedlogu Europske komisije izbrisani su. Ocjena nacionalnih okvirnih planova uvedenih
Direktivom pokazala je velike razlike među ambicijama i uloženim naporima i država članica
i među nacionalnim okvirnim planovima. U svojem sadašnjem obliku nisu prikladni za
poticanje brzog uvođenja dostatne i razgranate infrastrukture za alternativna goriva.
Kao posljedica toga, stope korištenja alternativnih goriva zaostaju za izvorno predviđenim
stopama. Od zamišljenih 800 000 mjesta za punjenje u 2025. postavljeno ih je samo nešto
više od 100 000. Za stlačeni prirodni plin mora se izgraditi još dvije trećine stanica za
punjenje vozila. Za vodik, za koji u Direktivi ne postoji obveza, stanje je još gore.
Direktivu bi stoga trebalo revidirati što prije. Revidirana Direktiva trebala bi uključivati
konkretne i obvezujuće ciljeve za države članice koji bi trebali odražavati stvarne i predviđene
PE621.006v02-00 12/31 RR\1164376HR.docx
HR
stope usvajanja alternativnih goriva i pružati pristojnu mrežu infrastrukture za alternativna
goriva uz mrežu TEN-T, kao i u urbanim područjima i regionalnim čvorištima.
Alternativna goriva
U Direktivi se tri vrste goriva definiraju kao alternativna: električna energija, vodik i plin
(stlačeni i ukapljeni prirodni plin). Dok su električna energija iz obnovljivih izvora i zeleni
vodik stvarne alternative fosilnim gorivima, stlačeni i ukapljeni prirodni plin još uvijek su
većinom fosilnog podrijetla. Moguće je zamijeniti ih bioplinom ili sintetičkim gorivima.
Međutim, kako bi bili istinski održivi, bioplin bi se trebao proizvoditi lokalno, po mogućnosti
od otpada, a sintetička goriva imaju visok gubitak energije u usporedbi s izravnim korištenjem
električne energije za promet te bi se stoga trebala proizvoditi samo od viška energije čija bi
proizvodnja inače bila ograničena. Potpuni prijelaz na alternativna goriva bez fosilnog
podrijetla mora biti glavni cilj.
Budući da sada postoje različiti načini, različite vrste prometa i prometnih okruženja koji
imaju svoje specifične zahtjeve u pogledu goriva i tehnologija pogonskih sklopova, mješavina
alternativnih goriva pristup je koji na srednji rok najviše obećava. Energiju bi radi
dekarbonizacije trebalo koristiti što je učinkovitije moguće. To se dotiče vozila i učinkovitosti
motora, ali i proizvodnje goriva i generiranja energije.
Učinkovitost „od spremnika do automobilskog upravljača” alternativnih pogonskih sklopova
može varirati, ali najčešće je veća od učinkovitosti motora s unutarnjim sagorijevanjem na
benzinsko ili dizelsko gorivo. Očekuje se da će ukupni trošak vlasništva vozila na alternativni
pogon značajno pasti u bliskoj budućnosti, a neka od tih vozila već imaju prednosti u pogledu
troškova. Ipak, tri su glavne prepreke širokoj upotrebi alternativnih vozila, u usporedbi s
tradicionalnim vozilima s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Prvo, cijene su im još uvijek
više, ali bi mogle pasti zbog tehnološkog napretka i povećanja broja proizvedenih jedinica.
Drugo, broj modela vozila još uvijek je niži. Treće, infrastrukturna mreža mjesta za punjenje
alternativnim gorivima nije toliko razgranata. Iako bi javne vlasti trebale podržavati uvođenje
dovoljne infrastrukture za alternativna goriva, i industrija mora dati svoj doprinos tako što će
nuditi atraktivnija vozila na alternativni pogon.
Povezivanje sektora
Veće korištenje goriva koja se temelje na električnoj energiji zbližit će sektor prometa s
energetskim sektorom. Međutim, važno je i ostvariti cilj dekarbonizacije proizvodnje energije
potpunim prijelazom na obnovljive izvore energije. Budući da su obnovljivi izvori energije
nestalni, opskrba energijom i potražnja za njom morat će se uravnotežiti korištenjem
mehanizama za skladištenje.
Višak energije može se koristiti u postupcima pretvaranja električne energije u plin kako bi se
proizveo zeleni vodik koji se može izravno koristiti kao gorivo za vozila s pogonom na gorive
ćelije ili ubaciti u plinske mreže. Ova tehnologija brzo se razvija, a zahvaljujući njoj će zeleni
vodik brzo stići na tržište po konkurentnim cijenama. Za tu je primjenu ključno osigurati
nediskriminirajući pristup plinskoj mreži.
Još jedna mogućnost za uravnoteženje energetskih mreža pametno je i kontrolirano punjenje.
Sa sve većim brojem vozila na baterijski pogon stvara se značajan kapacitet za skladištenje u
obliku automobilskih akumulatora. Kako bi se izbjegla visoka potražnja u određenim
RR\1164376HR.docx 13/31 PE621.006v02-00
HR
razdobljima tijekom dana, punjenje električnih vozila na baterijski pogon trebalo bi
kontrolirati daljinski kako bi se potražnja za energijom i aktivnosti punjenja raširile na dulje
razdoblje. Iako je to još uvijek jednosmjerno, rješenja takozvanog pametnog punjenja
omogućila bi dvosmjerno punjenje što bi opskrbljivačima energijom omogućilo da pune i
prazne baterije tijekom određenog razdoblja i aktivnije uravnotežuju svoje mreže. Međutim,
potrošačima je potrebno zajamčiti potpunu cjenovnu transparentnost i visoke standarde zaštite
podataka.
Slično tome, i za električnu energiju ključan je nediskriminirajući pristup mreži. To se odnosi
i na pristup potrošača mjestima za punjenje. Trebala bi vladati potpuna cjenovna
transparentnost i interoperabilnost načina plaćanja te ne bi trebala postojati obveza plaćanja
pretplate. Javna mjesta za punjenje moraju nadopunjavati privatna. Po načinu punjenja,
električna vozila s baterijskim pogonom razlikuju se od vozila s motorom s unutarnjim
sagorijevanjem za koja su potrebna središnja mjesta za punjenje u kratkom vremenskom
razdoblju. Brzo punjenje ključno je za putovanje na duge udaljenosti koristeći se električnim
pogonom i za povjerenje potrošača, no većina punjenja odvijat će se kada je vozilo parkirano,
primjerice preko noći ili na poslu, a ponašanje pri punjenju mijenjat će se s vremenom u
skladu s iskustvom potrošača.
Kako bi se postigla pokrivenost privatnim mjestima za punjenje potrebno je s jedne strane,
proširiti mreže i spojeve kako bi se omogućilo spajanje mjesta za punjenje na mrežu, a s
druge strane postupci nadležnih tijela za izdavanje dozvola moraju biti lakši i brži.
Oporezivanje i regulatorno okruženje
Oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih goriva. Oporezivanje
energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u proizvodnju zelenog vodika može biti
opterećujući faktor za određivanje njegove tržišne cijene. Isto se odnosi na električno punjenje
s kopna za brodove na kojima se proizvodnja energije korištenjem prljavih motora s
unutarnjim sagorijevanjem ne oporezuje, dok se električna energija koja dolazi s kopna mora
nositi s porezima i višim troškovima isporuke zbog vrlo specifične prirode potražnje.
Cilj ovog izvješća je posebno se pozabaviti infrastrukturnim prazninama tako što se uzimaju u
obzir širi kontekst i različiti problemi i perspektive u području dekarbonizacije prometnog
sektora.
PE621.006v02-00 14/31 RR\1164376HR.docx
HR
17.8.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
upućeno Odboru za promet i turizam
o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!
(2018/2023(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Christel Schaldemose
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao
nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća da je promet
jedan od europskih glavnih izvora emisija ugljičnog dioksida te da je to jedini sektor u
kojemu emisije i dalje rastu; ističe da je za osiguranje stalne europske konkurentnosti u
pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela potrebna daljnja koordinacija na lokalnoj,
regionalnoj i europskoj razini u svim područjima politike povezanima s infrastrukturom
za alternativna goriva; naglašava važnost uvođenja odgovarajuće infrastrukturne mreže
za alternativna goriva s ciljem potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.;
poziva Komisiju da u tom pogledu predloži plan za idućih pet godina u kojem se
opisuju zajednički politički okvir i zajednički ciljevi za sve države članice;
2. poziva države članice da dodatnim razvojem i provedbom ambicioznih i dosljednih
nacionalnih okvira politike u urbanim i u ruralnim područjima osiguraju brzo uvođenje i
dodatna sredstva za dostatnu infrastrukturu za alternativna goriva i za brza te ultrabrza
rješenja za punjenje u okviru osnovnih i sveobuhvatnih mreža TEN-T-a; naglašava da je
dostupnost i pristupačnost privatnih i javnih infrastruktura za punjenje i opskrbu
gorivom ključna za veću popularnost vozila s pogonom na alternativna goriva među
potrošačima; smatra da bi prednost trebala dobiti rješenja s najvećim potencijalom za
smanjenje emisija tijekom cijelog životnog ciklusa vozila, uzimajući u obzir načelo
tehnološke neutralnosti;
3. poziva države članice da pri izradi nacionalnih okvira politike na odgovarajući način
vode računa o načelima osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T i zajedničke prometne
politike;
RR\1164376HR.docx 15/31 PE621.006v02-00
HR
4. apelira na države članice čiji su nacionalni strateški okviri primarno usmjereni na
prirodni plin da preispitaju tu odluku, koja je u suprotnosti sa scenarijem usmjerenim na
elektromobilnost koji dobiva obrise u Europi i koja, u konačnici, u dogoročnoj
perspektivi ne doprinosi bržem smanjenju emisija u prometnom sektoru; poziva te
države članice da svoje nacionalne strateške okvire preusmjere na električnu energiju iz
obnovljivih izvora, sintetički metan dobiven iz električne energije, bioplin i biometan;
5. naglašava važnost održivog urbanog planiranja u kojemu se privatni prijevoz
zamjenjuje zajedničkim i javnim prijevozom te važnost ulaganja u uvođenje
infrastrukture za alternativna goriva u usluge javnog prijevoza, posebno u pogledu
korištenja električnih autobusa koji predstavljaju samo 10 % svih novih autobusa
kupljenih u Europi 2017.;
6. traži da se prednost da brzim i ultrabrzim rješenjima za punjenje na zaobilaznicama,
parkiralištima i glavnim cestama u gusto naseljenim gradskim područjima; smatra da bi
se u tu svrhu trebala poboljšati suradnja i koordinacija između lokalnih tijela,
distributera električne energije i privatnih ulagača;
7. podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila
tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama
osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti
rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;
8. sa zabrinutošću primjećuje da se razina ambicije i stupanj ispunjenja nacionalnih okvira
politike od države do države članice znatno razlikuju te da ukupni razvoj infrastruktura
za alternativna goriva, uključujući infrastrukturu za punjenje električnih vozila,
zaostaje; žali zbog činjenice da samo osam država članica u potpunosti ispunjava
zahtjeve nacionalne okvire politike iz Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i
Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva1 i da dvije
države članice nisu dostavile svoj nacionalni okvir politike u skladu s rokovima iz
članka 3. Direktive; naglašava u tom pogledu da su nacionalni okviri politike ključni za
privlačenje privatnih partnera koji bi financirali infrastrukturu za punjenje; stoga poziva
Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja obvezujućih nacionalnih ciljeva kao i
redovnog nacionalnog izvještavanja kako bi se osigurao razvoj okosnice infrastrukture
za alternativna goriva u mreži TEN-T do 2025.;
9. smatra da bi države članice trebale postaviti konkretne, obvezujuće i izvršive ciljeve za
distribucijsku mrežu za alternativna goriva, koji će odražavati i trenutačni i planirani
prodor vozila s pogonom na ta goriva na tržište;
10. žali zbog toga što se goriva fosilnog podrijetla, poput prirodnog plina i ukapljenog
naftnog plina, i dalje smatraju alternativnim gorivima u skladu s Direktivom
2014/94/EU, čime se ugrožava ostvarenje cilja Unije da se prometni sektor
dekarbonizira do sredine stoljeća;
11. poziva Komisiju da provede detaljnu analizu različitih nacionalnih okvira politike te da
u svojim preporukama drugim državama članicama uzme u obzir uspješne nacionalne i
regionalne mjere;
1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
PE621.006v02-00 16/31 RR\1164376HR.docx
HR
12. poziva Komisiju da iznese kriterije održivosti za vodik i sintetička goriva na temelju
emisija tijekom životnog ciklusa koji obuhvaćaju emisije nastale istraživanjem i
proizvodnjom nafte i plina za proizvodnju električne energije potrebne za sve
proizvodne postupke i njihov utjecaj na potražnju za vodom i uporabu zemljišta;
13. potiče države članice da u gradskim i prigradskim područjima povećaju raspoloživost
mjesta za punjenje električnih vozila dostupnih javnosti;
14. smatra da bi razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila trebalo poticati kao
prioritet u slučajevima gdje je kvaliteta zraka loša i da bi o informacijama o poduzetim
ili planiranim mjerama za poticanje elektromobilnosti trebalo izvijestiti u okviru
planova za kvalitetu zraka;
15. traži da se kontinuirano ulaže u istraživanje i inovacije kako bi se još više kombinirali
izvori obnovljive energije i održivi oblici prijevoza te kako bi se do sredine stoljeća
ostvario cilj mobilnosti s neto nultom stopom emisija;
16. primjećuje da vlasnici električnih vozila svoja vozila najčešće pune kod kuće ili na
poslu; ističe potrebu za sveobuhvatnom i interoperabilnom infrastrukturom za privatno i
zajedničko javno punjenje električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu,
kao i za obavezno uvođenje te infrastrukture na postajama uz duge relacije; uzima u
obzir potrebu za privatnim i javnim ulaganjima kako bi se ostvarila optimalna
pokrivenost; u tom smislu naglašava da je potrebno ugraditi dostatnu infrastrukturu za
punjenje i u nove i u postojeće zgrade; smatra da je za ostvarenje predloženih ciljeva od
ključne važnosti povećano širenje informacija i sudjelovanje privatnog sektora;
17. sa zabrinutošću primjećuje da se 2017. u Europi moglo kupiti samo 19 modela
baterijskih električnih bicikala i 25 modela hibridnih električnih vozila punjivih preko
utičnice, u usporedbi s preko 417 modela vozila s benzinskim i dizelskim motorima s
unutarnjim izgaranjem1;
18. ističe da se bez odgovarajuće distribucijske mreže ne može povećati uporaba
alternativnih goriva; ističe potrebu za uvođenjem obveza distribucije kako bi se smanjila
nesigurnost u vezi s razmjerom infrastrukture;
19. poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture
za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;
20. smatra da nacionalni planovi koji se podnose Komisiji u okviru provedbe Direktive
2014/94/EU pokazuju da je trenutačni broj dostupnih mjesta za punjenje u Uniji
dovoljan u odnosu na broj električnih vozila na cestama, s obzirom na preporuku
Komisije o jednom mjestu za punjenje na svakih deset električnih vozila;
21. primjećuje i da se očekuje da će nacionalni planovi za uvođenje javne infrastruktura za
punjenje u cijelom EU-u do 2020. slijediti predviđeni rast broja vozila i da će biti
dovoljno mjesta za brzo punjenje uz glavne autoceste, odnosno da će na svakih 40 km
biti postavljeno barem jedno mjesto za brzo punjenje;
1 Availability and Affordability of ZEVs Interim Report, Element Energy, listopad 2017.
RR\1164376HR.docx 17/31 PE621.006v02-00
HR
22. naglašava da će nakon 2020. biti nužna znatno veća ulaganja koja nadilaze postojeće
planove kako bi se išlo ukorak s očekivanim brojem električnih vozila na cesti i da će
financiranje EU-a za to biti važno, posebno na slabije razvijenim tržištima;
23. naglašava da je potrebno staviti veći naglasak na pametna rješenja za punjenje; dodaje
da se to može postići ako zahtjevi u okviru privatne i zajedničke javne infrastrukture za
punjenje odu korak dalje u odnosu na minimalne odredbe iz revidirane Direktive
2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj
učinkovitosti zgrada1; naglašava da je nedostatna infrastruktura za punjenje jedna od
glavnih prepreka ostvarenju održivog prijevoza u EU-u;
24. budući da svi korisnici neće moći puniti električna vozila kod kuće, ističe da je nužno
pronaći integrirana rješenja za stambene i nestambene zgrade te mjesta za punjenje
kombinirati s drugom postojećom infrastrukturom, kao što su rasvjetni stupovi;
25. smatra da će se zbog rasta tržišta električnih vozila povećati potražnja za električnom
energijom u mreži, međutim, prema podacima Europske agencije za okoliš udio
električnih vozila od 80 % u voznom parku 2050. dovest će do prosječnog povećanja u
potražnji za električnom energijom u EU-u od samo 10 %;
26. smatra da u gradskim područjima treba staviti na raspolaganje infrastrukturu za punjenje
za sve vrste vozila, uključujući vozila za zajedničko korištenje, električna dostavna
vozila, električne bicikle i motorizirane dvokotače;
27. ističe prednosti korištenja električne energije s kopna u pogledu smanjene razine emisija
CO2, manje zagađenja bukom, bolje kvalitete zraka i drugih prednosti za okoliš; traži od
Komisije i država članica da na temelju politika uvedu poticaje za razvoj opskrbe
električnom energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim
putovima u cilju smanjenja emisija iz prijevoza s pogonom na fosilna goriva; u tom
pogledu potiče države članice da izrade integrirane planove za brzi razvoj potpuno
električnih trajekata; smatra da će biti potrebno donijeti dodatne propise na nacionalnoj
razini kako bi se za brodove na vezu uvela obveza korištenja dostupne čiste energije s
kopna; dodatno potiče pružanje veće financijske potpore za razvoj opskrbe električnom
energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima jer je
njegova ekonomska izvedivost otežana zbog visokih troškova; ističe da je s pomoću
mehanizma za povezivanje Europe moguće dodatno poduprijeti razvoj tog područja;
28. žali zbog izrazito sporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna
goriva i premale dostupnosti vozila na alternativni pogon te poziva proizvođače da u
tom pogledu pojačaju napore;
29. poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije kako bi se
olakšalo i potaknulo korištenje alternativnih goriva i uklonilo opterećujuće oporezivanje
električne energije koja se koristi za proizvodnju alternativnih goriva, uključujući
pretvaranje električne energije u plinovito gorivo kao način skladištenja energije iz
nestalnih obnovljivih izvora;
30. potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim
1 SL L 153, 18.6.2010., str. 13.
PE621.006v02-00 18/31 RR\1164376HR.docx
HR
zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja
kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje
bukom;
31. skreće pozornost na činjenicu da je vrlo vjerojatno da jedan kruzer s dodatnim teretom
od 4,6 MW sagorijeva više od 700 litara goriva po satu, što premašuje brojku od 688
kamiona s upaljenim motorom;
32. potiče europske proizvođače automobila da povećaju ulaganja u razvoj vozila s
ultraniskim emisijama kao jedan od načina ubrzavanja svoje prisutnosti na tržištu Unije;
poziva Komisiju, države članice i automobilsku industriju da povećaju ponudu lakih i
teških vozila na alternativna goriva, primjerice podupiranjem ambicioznih ciljeva za
prosječno smanjenje emisija do 2025. i 2030. za nove osobne automobile, nova laka
gospodarska vozila i nova teška vozila;
33. poziva suzakonodavce da odrede vremenski okvir, pravi sustav poticaja i razinu
ambicije za udio vozila s niskom ili nultom razinom emisija u ukupnoj floti EU-a s
ciljem postizanja potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.; smatra da je to
nužno kako bi se postigla sigurnost ulaganja na tržištu vozila na alternativni pogon i
ubrzalo uvođenje dostatne popratne infrastrukture; smatra da su izazovi povezani s
prijelazom na održivi promet prisutni u cijelom opskrbnom lancu;
34. potiče države članice na intenzivnije uvođenje infrastrukture za punjenje za javni
prijevoz, kao i na povećanje potražnje za autobusima na alternativna goriva i drugim
električnim vozilima za javni prijevoz, pri čemu bi se prednost trebala davati sustavima
koji su najneutralniji u pogledu emisija iz perspektive cijelog životnog ciklusa vozila;
35. potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i
energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne
mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje
električnih vozila;
36. potiče lokalna i regionalna tijela javne vlasti da bolje iskoriste mogućnosti
sufinanciranja u cilju održive gradske mobilnosti koje su dostupne u okviru
Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) kako bi se
dovršila izgradnja infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom vozila s niskom i
nultom razinom emisija;
RR\1164376HR.docx 19/31 PE621.006v02-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 10.7.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
47
2
8
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó,
Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad
Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark
Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc
Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn,
Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi,
Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La
Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior,
Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola
Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid,
Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor
Škrlec, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Guillaume Balas, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Alojz
Peterle, Christel Schaldemose, Keith Taylor
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Marc Joulaud, Stanisław Ożóg
PE621.006v02-00 20/31 RR\1164376HR.docx
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
47 +
ALDE Catherine Bearder, Jan Huitema, Frédérique Ries
EFDD Piernicola Pedicini
GUE/NGL Stefan Eck, Anja Hazekamp, Merja Kyllönen
NI Zoltán Balczó
PPE Pilar Ayuso, Ivo Belet, Karl Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie
Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Marc Joulaud,
Giovanni La Via, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Annie Schreijer
Pierik, Renate Sommer, Adina Ioana Vălean
S&D Guillaume Balas, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa
Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen,
Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose,
Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli
VERTS/ALE Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Davor Škrlec, Keith Taylor
2 -
EFDD Julie Reid
ENF Sylvie Goddyn
8 0
ALDE Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis
ECR Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Stanisław Ożóg, Bolesław G.
Piecha, John Procter
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
RR\1164376HR.docx 21/31 PE621.006v02-00
HR
10.7.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
upućeno Odboru za promet i turizam
o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!
(2018/2023(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Zdzisław Krasnodębski
PRIJEDLOZI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za promet i turizam da kao
nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
A. budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija
ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se
ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do
druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo
zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU1
te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga
2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;
B. budući da je prometni sektor glavni izvor emisija ugljika u Uniji i jedini sektor u kojem
emisije i dalje rastu; budući da je potrebna daljnja koordinacija na razini EU-a kako bi
se osiguralo uvođenje odgovarajuće infrastrukturne mreže za alternativna goriva u cilju
ostvarenja dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.;
C. budući da se dekarbonizacija prometa u EU-u treba voditi načelom tehnološke
neutralnosti, čime se osiguravaju ravnopravni uvjeti za različite tehnologije s niskim
emisijama u svrhu čiste mobilnosti i potiču konkurentno okruženje i daljnje inovacije u
tom području;
1. naglašava da Unija ima potencijal postati predvodnik u čistom prometu i voditi taj
globalan prijelaz; napominje da prijelaz na čistu energiju pruža mnogo mogućnosti za
rast industrije i jača energetsku sigurnost Europe; naglašava da se više od 65 %
baterijskih električnih vozila i hibridnih električnih vozila punjivih preko električne
utičnice (plug-in hibridi) proizvodi izvan Unije i da će nova mobilnost iziskivati nove
1 SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
PE621.006v02-00 22/31 RR\1164376HR.docx
HR
potrebne vještine, odnosno da je ključno iskoristiti trenutačni snažan razvoj tog sektora
kako bi se u Uniji potaknula industrija i otvorila nova kvalitetna radna mjesta; smatra da
je ključno povećati industriju baterija Unije stvaranjem održive proizvodnje baterijskih
ćelija u Uniji i osiguranjem punog vrijednosnog lanca sa sjedištem u EU-u koristeći
pritom potencijal recikliranja baterija i sirovina u skladu s načelom kružnog
gospodarstva;
2. pozdravlja prethodno spomenutu Komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za
alternativna goriva, međutim, ističe da nacionalnim okvirnim planovima nije u
dovoljnoj mjeri predviđeno uvođenje infrastrukture za alternativna goriva kako bi se
ostvario predviđen prijelaz na mobilnost na alternativna goriva do 2025.; stoga poziva
Komisiju da od država članica zatraži da u svoje nacionalne okvirne programe uključe
obvezne minimalne ciljeve, istodobno uzimajući u obzir predviđen i ostvaren udio
vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, također u cilju ostvarivanja
transeuropske infrastrukturne mreže za alternativna goriva;
3. sa zabrinutošću napominje da se razina ambicioznosti država članica uvelike razlikuje;
poziva države članice da osiguraju brzo uvođenje dostatne infrastrukture za alternativna
goriva; poziva države članice da u tom cilju razviju i prilagode svoje nacionalne okvirne
planove istodobno uzimajući u obzir predviđeno i stvarno prihvaćanje vozila na
alternativna goriva i njihov tehnološki napredak; poziva države članice da povećaju
napore u pogledu provedbe s dovoljno ambicioznim ciljevima;
4. poziva države članice da ubrzaju provedbu istraživanja u području elektromobilnosti
koristeći se u potpunosti sredstvima EU-a; pozdravlja prijedlog Komisije u pogledu
pružanja dodatnih 800 milijuna EUR putem europskih sredstava; međutim, naglašava da
su potrebni dodatni instrumenti potpore na razini Unije i država članica kako bi se
pokrenulo odgovarajuće javno i privatno ulaganje;
5. napominje da je elektrifikacija potreban korak u dekarbonizaciji prometnog sektora
Unije i ostvarivanju njezinih klimatskih ciljeva; ističe važnost usredotočivanja na
kombiniranje najučinkovitijih dostupnih mjera kako bi se ostvarili klimatski ciljevi EU-
a s obzirom na činjenicu da je dostupno nekoliko opcija s niskim emisijama, kao što su
električna energija, napredna biogoriva, vodik i UPP; poziva, stoga, da se očuva
tehnološki neutralan pristup uz istodobno smanjenje emisija CO2;
6. poziva operatore prijenosnih i distribucijskih sustava da osiguraju stabilnost lokalnih
mreža, istovremeno uzimajući u obzir potrebu za boljim prekograničnim protokom, i da
ublaže buduće vrhunce potrošnje energije; ističe da će reforma strukture tržišta
električne energije postaviti regulatorni okvir kako bi se osigurala stabilnost mreže,
prihvatljive cijene i sigurnost opskrbe te kako bi se omogućila vlastita potrošnja, dao
odgovor na potražnju i poticali aktivni potrošači; stoga ističe važnost koju ulaganje u
pametne tehnologije naplate, uključujući pametne mreže, ima u doprinosu uspješnoj
energetskoj tranziciji;
7. ističe da je važno da se svim dionicima, uključujući lokalna tijela, općinska poduzeća i
aktere iz drugih država članica, osigura pravedan pristup razvoju i punjenju stanica za
punjenje te upravljanju njima kako bi se izbjegli monopoli; poziva Komisiju da promiče
otvoren pristup tržištu svim relevantnim dionicima i potiče inicijative za uvođenje
stanica za punjenje kako bi se osiguralo da potrošači imaju slobodan izbor opskrbljivača
RR\1164376HR.docx 23/31 PE621.006v02-00
HR
energijom i izvora energije; ističe da bi rješenja u pogledu infrastrukture trebala biti
tržišno utemeljena; ustraje na tome da se mreže distribucije različitih goriva i javno
dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila moraju uglavnom temeljiti na tržišnim
uvjetima, pod uvjetom da sudionici na tržištu mogu pružati usluge uz razumne troškove
i pravodobno;
8. ističe potrebu za sveobuhvatnom infrastrukturom za privatno i zajedničko punjenje
električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu, uzimajući u obzir potrebu za
privatnim i javnim ulaganjima kako bi se zadovoljile minimalne odredbe navedene u
reviziji Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada1;
9. naglašava da će se zahvaljujući budućem razvoju elektromobilnosti poput pametnih
mreža, e-plaćanja ili povezivosti s drugim sličnim uslugama u digitalnom sektoru
stvoriti nove mogućnosti, ali i novi izazovi povezani s pametnim punjenjem i
razmjenom podataka, poput zaštite podataka, interoperabilnosti sustava, sustava
otpornih na promjene u budućnosti ili slobodnog protoka podataka;
10. podsjeća na važnost održavanja usklađenog tržišta promicanjem interoperabilnosti
između servera i formata podataka i standardiziranih protokola za vozne parkove;
pozdravlja nedavna postignuća CEN-CENELEC-a u djelomičnom rješavanju problema
normizacije.
1 SL L 153, 18.6.2010., str. 13.
PE621.006v02-00 24/31 RR\1164376HR.docx
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 10.7.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
53
3
1
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José
Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca,
Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler,
Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms,
Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír
Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle
Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba
Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg
Petersen, Miroslav Poche, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas
Saudargas, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano,
Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Kathleen Van
Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna
Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Michał Boni, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Marisa Matias, Rupert
Matthews, Gesine Meissner, Dominique Riquet
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Romeo Franz, Ulrike Rodust
RR\1164376HR.docx 25/31 PE621.006v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
53 +
ALDE Fredrick Federley, Gesine Meissner, Morten Helveg Petersen, Dominique Riquet, Lieve
Wierinck
ECR Edward Czesak, Zdzisław Krasnodębski, Rupert Matthews, Evžen Tošenovský
EFDD Dario Tamburrano
ENF Angelo Ciocca, Barbara Kappel, Christelle Lechevalier
EPP Bendt Bendtsen, Michał Boni, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler,
Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler,
Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Vladimir
Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera
S&D Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Jakop Dalunde, Romeo Franz, Adam Gierek,
Theresa Griffin, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev,
Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav
Poche, Ulrike Rodust, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio Zanonato, Carlos
Zorrinho
3 -
GUE/NGL Xabier Benito Ziluaga, Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis
1 0
GUE/NGL Jaromír Kohlíček
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
PE621.006v02-00 26/31 RR\1164376HR.docx
HR
5.6.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
upućeno Odboru za promet i turizam
o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!
(2018/2023(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Matthijs van Miltenburg
PRIJEDLOZI
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao
nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća na utjecaj
prometa na klimatske promjene i napominje da, kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog
sporazuma, emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora morat će do 2050. godine
iznositi gotovo nula; stoga naglašava da održivost vozila na alternativna goriva uvelike
ovisi o upotrebi obnovljivih izvora energije te ističe da se treba usredotočiti na
ujednačene zahtjeve za sve države članice u pogledu kvalitete alternativnih goriva i
sustava ocjene sukladnosti; naglašava da se mora postići tješnja suradnja između svih
relevantnih dionika, posebno između automobilske industrije i Komisije, kako bi Unija
ostvarila svoje ciljeve dekarbonizacije;
2. ističe prednosti niskougljičnih inovacija za konkurentni položaj Unije na globalnoj
razini te njezinu energetsku sigurnost; poziva EU da postane globalni predvodnik u
dekarbonizaciji prometnog sektora; nadalje, potiče države članice, posebno one koje
zaostaju, te industriju da pokažu veću razinu ambicioznosti i ubrzaju provedbu
Akcijskog plana, među ostalim osmišljavanjem učinkovitih, potpunih i usklađenih
okvira nacionalnih politika, koje se pravovremeno provode, kako bi se osigurala
potrebna stabilnost za ulaganja i iz javnih i iz privatnih izvora;
3. naglašava da postoji veza između dostupnosti bilo privatne bilo javne infrastrukture za
punjenje i opskrbu za alternativna goriva unutar Unije odnosno pristupa toj
infrastrukturi s jedne strane i prihvaćanja novih sustava mobilnosti među potrošačima s
druge strane; ističe da je potreban usklađeniji pristup EU-a, među ostalim u pogledu
zajedničkih tehničkih standarda, kako bi se osigurala interoperabilnost platnih usluga i
mjesta za punjenje, čime bi se se korisnicima alternativnih goriva omogućilo da tijekom
putovanja u Uniji u potpunosti iskoriste dostupnu infrastrukturu; ističe da su potrebne
RR\1164376HR.docx 27/31 PE621.006v02-00
HR
transparentne informacije za potrošače te prekogranični kontinuitet; u tom kontekstu
poziva na veću suradnju između javnih i privatnih aktera; poziva Komisiju da ojača
dimenziju potrošača i osigura usklađenu strategiju informiranja potrošača o korištenju
alternativnih goriva, podacima o mjestima za punjenje u državama članicama i
metodama plaćanja;
4. naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih, dostupnih i transparentnih
informacija za potrošače; u tom pogledu ističe važnost usporedbe planiranih cijena
alternativnih i konvencionalnih goriva; traži da se te informacije prikupljaju i obrađuju
na platformi otvorenih podataka;
5. cijeni koordinaciju na razini Unije; potiče Komisiju da tijekom 2018. ocijeni može li se
interoperabilnost platnih usluga bolje unaprijediti zakonodavnim ili nezakonodavnim
mjerama, a da se pritom ne ometaju tržišne inovacije;
6. potiče Komisiju da iskoristi prednost sinergija između europske prometne politike,
energetske politike i politike digitalizacije, primjerice u pogledu pametnog punjenja i
inteligentnih prometnih sustava, uz poštovanje standarda zaštite podataka; poziva
države članice da dodatno surađuju, na primjer u okviru Foruma o održivom prijevozu,
u cilju osiguravanja prekograničnog kontinuiteta;
7. podupire tehnološki neutralan pristup za razvoj tržišno utemeljene infrastrukture za
alternativna goriva, s posebnom usmjerenošću na smanjenje emisija stakleničkih
plinova i pružanje većeg i boljeg izbora potrošačima; navodi da uvođenje digitalno
povezane infrastrukture za alternativna goriva treba razmatrati u odnosu na stvaran broj
vozila na alternativna goriva, stoga naglašava da treba povećati broj vozila na
alternativna goriva na tržištu, čime će se povećati njihova srednjoročna i dugoročna
vidljivost te potaknuti javna i privatna ulaganja u tom području;
8. potiče Komisiju, države članice i privatni sektor da povećaju financijsku potporu za
uvođenje infrastrukture za alternativna goriva; posebno ističe potrebu da se u sljedećem
VFO-u povećaju sredstva EU-a za infrastrukturu za alternativna goriva; traži da se vodi
računa o tome da veliku prepreku predstavljaju zemljopisne razlike u infrastrukturi za
alternativna goriva i podršci za tu infrastrukturu te visoki troškovi prijelaza u ruralnim
područjima, što bi moglo spriječiti širenje infrastrukture za alternativna goriva; poziva
države članice da prepoznaju pozitivne učinke programa bespovratnih sredstava, javno-
privatnih partnerstva i fiskalnih poticaja na komercijalizaciju vozila na alternativna
goriva.
PE621.006v02-00 28/31 RR\1164376HR.docx
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 4.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
28
1
2
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Carlos Coelho, Sergio Gaetano
Cofferati, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand,
Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil,
Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko
Selimovic, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Roberta Metsola, Marc
Tarabella, Sabine Verheyen
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Asim Ademov, Clara Eugenia Aguilera García, Klaus Buchner, Peter
Liese, Emilian Pavel, Annie Schreijer-Pierik, Tomáš Zdechovský
RR\1164376HR.docx 29/31 PE621.006v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
28 +
ALDE Jasenko Selimovic
ECR Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt
EFDD Marco Zullo
PPE Asim Ademov, Pascal Arimont, Cristian-Silviu Buşoi, Carlos Coelho, Birgit Collin-
Langen, Philippe Juvin, Peter Liese, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Annie Schreijer-
Pierik, Sabine Verheyen, Tomáš Zdechovský
S&D Clara Eugenia Aguilera García, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Liisa
Jaakonsaari, Emilian Pavel, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová,
Marc Tarabella
VERTS/ALE Klaus Buchner, Pascal Durand
1 -
EFDD John Stuart Agnew
2 0
ENF Mylène Troszczynski
GUE/NGL Dennis de Jong
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
PE621.006v02-00 30/31 RR\1164376HR.docx
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 24.9.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
29
0
6
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Isabella De Monte,
Andor Deli, Ismail Ertug, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini,
Peter Lundgren, Gesine Meissner, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba,
Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique
Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Keith Taylor, Pavel
Telička, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Wim van de
Camp
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Francisco Assis, Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, Maria Grapini,
Werner Kuhn, Ramona Nicole Mănescu, Evžen Tošenovský
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Miriam Dalli, Aleksander Gabelic, John Howarth, Martina Werner
RR\1164376HR.docx 31/31 PE621.006v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
29 +
ALDE
PPE
S&D
VERTS/ALE
Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička
Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Werner Kuhn, Innocenzo Leontini, Ramona Nicole Mănescu, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Wim van de Camp
Francisco Assis, Miriam Dalli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Aleksander Gabelic, Maria Grapini, John
Howarth, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Martina Werner, Janusz Zemke
Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor
0 -
6 0
ECR
Mark Demesmaeker, Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Evžen Tošenovský, Roberts Zīle, Kosma
Złotowski
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani