RR\1119709HR.docx PE593.836v03-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0056/2017

9.3.2017

***I IZVJEŠĆE

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU)

2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili

financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestitelji: Krišjānis Kariņš, Judith Sargentini

(Postupak u zajedničkom odboru – članak 55. Poslovnika)

PE593.836v03-00 2/124 RR\1119709HR.docx

HR

PR_COD_1amCom

Oznake postupaka

* Postupak savjetovanja

*** Postupak suglasnosti

***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)

***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su

označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je

podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni

odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na

postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak

u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba

akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi

teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da

se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše

ili precrta.

Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe

prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

RR\1119709HR.docx 3/124 PE593.836v03-00

HR

SADRŽAJ

Stranica

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................ 5

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ ..................................................................................... 55

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU ............................................... 75

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA ................................................................... 83

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU ........................................................................... 122

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ............................................................................................................................... 124

PE593.836v03-00 4/124 RR\1119709HR.docx

HR

RR\1119709HR.docx 5/124 PE593.836v03-00

HR

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849

o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja

terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(COM(2016)0450 – C8-0265/2016 – 2016/0208(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću

(COM(2016)0450),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 50. i 114. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu

(C8-0265/2016),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od

19. listopada 2016.1,

– uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 14. listopada 2016.2,

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i

Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 55.

Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za

građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te mišljenja Odbora za razvoj,

Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za pravna pitanja (A8-0056/2017),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili

namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i

nacionalnim parlamentima.

1 Još nije objavljeno u Službenom listu. 2 Još nije objavljeno u Službenom listu.

PE593.836v03-00 6/124 RR\1119709HR.docx

HR

Amandman 1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu

pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50. i

114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke1,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora2,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća3 tvori glavni pravni

instrument u sprečavanju upotrebe financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌. 1 SL C […], […], str. […]. 2 SL C […], […], str. […]. 3 Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja

financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i

Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

RR\1119709HR.docx 7/124 PE593.836v03-00

HR

financiranja terorizma. Tom se Direktivom, koja treba biti prenesena do

26. lipnja 2017., propisuje ažuriran, transparentan, učinkovit i sveobuhvatan pravni

okvir za rješavanje pitanja prikupljanja novca ili imovine u terorističke svrhe tako što

će se od država članica zahtijevati da identificiraju, shvate, ublaže i spriječe rizike

povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.

(2) Nedavni teroristički napadi otkrili su nove trendove u nastajanju, pogotovo u vezi s

načinom na koji terorističke skupine financiraju i provode svoje operacije. Određene

usluge moderne tehnologije postaju sve popularnije kao alternativni financijski sustavi

i ostaju izvan područja primjene zakonodavstva Unije ili se na njih primjenjuju

izuzeća koja možda više nisu opravdana. Da bi se držao korak s promjenama u

trendovima, trebaju se poduzeti dodatne mjere kako bi se zajamčila veća

transparentnost financijskih transakcija i poslovnih subjekata u skladu s

preventivnim pravnim okvirom koji je na snazi u Uniji s ciljem poboljšanja postojećeg preventivnog okvira i učinkovitije borbe protiv financiranja terorizma.

Važno je napomenuti da poduzete mjere moraju biti razmjerne rizicima.

(2a) Ujedinjeni narodi (UN), Interpol i Europol već godinama izvješćuju o sve većoj

povezanosti organiziranog kriminala i terorizma. S obzirom na sve veću povezanost

organiziranog kriminala i terorizma, borba protiv mreža organiziranog kriminala

trebala bi biti sastavni dio svih strategija za borbu protiv financiranja terorizma.

Nezakonita trgovina vatrenim oružjem, drogom, cigaretama i krivotvorenom robom,

trgovina ljudima, reketarenje i iznuda postali su vrlo unosan način na koji

terorističke skupine dolaze do financijskih sredstava, i to u iznosu od oko

110 milijardi eura svake godine (ne računajući trgovinu krivotvorenom robom).

Povezanost terorizma i organiziranog kriminala te veze između kriminalnih i

terorističkih skupina predstavljaju sve veću sigurnosnu prijetnju Uniji.

(2b) Financiranje terorističkih činova obično uključuje i pranje novca, nezakonitu

trgovinu robom, koja među ostalim obuhvaća sirovu naftu, narkotike, umjetnička

djela, oružje i zaštićene vrste, te teške porezne prijevare i utaju poreza u pogledu

nezakonito stečenog novca. Ne dovodeći u pitanje [novu direktivu o borbi protiv

terorizma] države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere za kriminalizaciju tih

postupaka te zajamčiti da teroristi i terorističke organizacije ne mogu tim kaznenim

djelima ostvarivati dobit.

(3) Ciljeve Direktive (EU) 2015/849 trebalo bi i dalje ostvarivati, a svaka izmjena te

Direktive trebala bi biti u skladu s postojećim djelovanjem Unije u području suzbijanja

terorizma i njegova financiranja vodeći računa o temeljnim pravima i načelima

priznatima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima te poštovanju i primjeni

načela proporcionalnosti. U Europskom programu sigurnosti1 borba protiv terorizma

prepoznata je kao prioritet za jačanje pravnog okvira EU-a te se ističe da su potrebne

mjere za suočavanje s financiranjem terorizma na učinkovitiji i sveobuhvatniji način,

naglašavajući da prodiranje na financijska tržišta omogućava financiranje terorizma. U

zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. prosinca 2015. također je naglašena potreba

za brzim nastavkom djelovanja protiv financiranja terorizma u svim područjima.

1 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i

Odboru regija, Europski program sigurnosti, COM(2015) 185 final.

PE593.836v03-00 8/124 RR\1119709HR.docx

HR

(4) Komisija je donijela akcijski plan za dodatno pojačanje borbe protiv financiranja

terorizma1 u kojemu se naglašava potreba za prilagođavanjem novim prijetnjama i

izmjenama Direktive (EU) 2015/849 u tu svrhu.

(5) Mjere Unije moraju točno odražavati i trendove i obveze na međunarodnoj razini.

Stoga je potrebno uzeti u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2195(2014) o

povezanosti terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala, Rezoluciju br. 2199(2015) o sprečavanju terorističkih skupina u ostvarivanju pristupa

međunarodnim financijskim institucijama i Rezoluciju br. 2253(2015) o širenju

sustava sankcija kako bi se obuhvatila Islamska država Iraka i Levanta.

(5a) Za aktivnosti pranja novca uvelike se upotrebljavaju gotovinske transakcije.

Raširenost i korištenje internetskih bankovnih računa i drugih sličnih sustava

plaćanja posljednjih godina znatno su se povećali, što upućuje na to da bi se na

razini EU-a moglo razmotriti uvođenje ograničenja na gotovinske transfere bez

nametanja velikog opterećenja kućanstvima i poduzećima. Komisija bi trebala

procijeniti iznos gornje granice gotovinskih transfera koji bi se usvojio na razini

EU-a, a državama članicama ostavila bi se mogućnost uvođenja nižih granica.

Procjenu bi trebalo provesti unutar 2 godine od dana stupanja ove Direktive na

snagu. Politike i mjere u drugim relevantnim područjima u nadležnosti Unije kao

što su međunarodna trgovina i razvojna suradnja trebalo bi koristiti, kada je to

moguće, kako bi se njima nadopunili napori uloženi u borbu protiv pranja novca i

financiranja terorizma putem financijskog sustava. Tim politikama i mjerama

trebalo bi nadopuniti, a ne podrivati ostale političke ciljeve Unije.

(6) Pružatelji usluga zamjene virtualnih i papirnih valuta (tj. valuta koje su proglašene

zakonskim sredstvom plaćanja), kao i pružatelji usluga skrbničkog novčanika za

virtualne valute nemaju nikakvu obvezu identifikacije sumnjivih aktivnosti.

Terorističke skupine stoga mogu prebacivati novac u financijski sustav Unije ili unutar

mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine

anonimnosti tih platformi. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene

Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključile platforme za zamjenu virtualne valute i

pružatelje usluga skrbničkog novčanika. Nadležna tijela trebala bi moći pratiti

upotrebu virtualnih valuta. Time bi se omogućio uravnotežen i proporcionalan pristup

kojim se štiti tehnički napredak i visoka razina transparentnosti postignuta u području

alternativnih financija i socijalnog poduzetništva.

(7) Vjerodostojnost virtualnih valuta neće se povećati ako se upotrebljavaju u kriminalne

svrhe. U tom će kontekstu anonimnost postati više prepreka nego prednost za širenje

prihvaćenosti virtualnih valuta i njihovih potencijalnih koristi. Uključivanjem

platformi za virtualnu zamjenu i pružatelja usluga skrbničkog novčanika neće se u

potpunosti riješiti pitanje anonimnosti povezane s transakcijama u virtualnoj valuti jer

će velik dio okruženja povezanog s virtualnom valutom ostati anoniman, s obzirom na

to da korisnici mogu vršiti transakcije i bez platformi za zamjenu ili pružatelja usluga

skrbničkog novčanika. Za suzbijanje rizika povezanih s anonimnošću, nacionalne

financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale bi biti u stanju povezati adrese

virtualnih valuta s identitetom vlasnika virtualnih valuta. Uz to treba dodatno

1 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv

financiranja terorizma, COM(2016) 50 final.

RR\1119709HR.docx 9/124 PE593.836v03-00

HR

procijeniti mogućnost da se korisnicima omogući samoprijava imenovanim tijelima na

dobrovoljnoj osnovi.

(8) Lokalne valute (poznate i kao dopunske valute) koje se upotrebljavaju u vrlo

ograničenim mrežama poput grada ili regije i među malim brojem korisnika ne trebaju

se smatrati virtualnim valutama.

(9) Kada surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u

visokorizičnim trećim zemljama, države članice moraju zahtijevati od obveznika

primjenu mjera dubinske analize stranke radi upravljanja rizicima i njihova

ublažavanja. Svaka država članica stoga na nacionalnoj razini određuje tip pojačane

mjere dubinske analize stranke koju će provesti u odnosu na visokorizične treće

zemlje. Takvim razlikama u pristupima između država članica stvaraju se slabe točke

u upravljanju poslovnim odnosima koji uključuju visokorizične treće zemlje koje je

odredila Komisija. Te nedostatke mogu iskoristiti teroristi za usmjeravanje sredstava u

financijski sustav Unije i iz njega. Važno je poboljšati učinkovitost popisa

visokorizičnih trećih zemalja koji je utvrdila Komisija osiguravanjem usklađenog

postupanja s tim zemljama na razini Unije. Takav usklađeni postupak trebao bi

prvenstveno biti usmjeren na pojačane mjere dubinske analize stranke. Bez obzira na

to, državama članicama i obveznicima trebala bi se dozvoliti primjena dodatnih mjera

ublažavanja osim pojačanih mjera dubinske analize stranke, u skladu s međunarodnim

obvezama. Međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda

nadležni u području sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma mogu

pozvati na primjenu prikladnih protumjera za zaštitu međunarodnog financijskog

sustava od postojećih i značajnih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem

terorizma koji proizlaze iz određenih država. Države članice trebaju donijeti i

primijeniti dodatne mjere za smanjenje rizika povezane s visokorizičnim trećim

zemljama koje je utvrdila Komisija vodeći računa o pozivima na protumjere i

preporukama poput onih kakve je izrazila Radna skupina za financijsko djelovanje

(FATF) te odgovornostima koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Osim

protumjera za visokorizične treće zemlje, sveobuhvatna procjena postojećeg režima

SPNFT-a u zemljama EGP-a i trećim zemljama trebala bi biti nužan uvjet za

izdavanje putovnica i istovjetnih dokumenata za pristupu unutarnjem tržištu. Ako se

utvrde nedostaci u režimu SPNFT-a, pristup unutarnjem tržištu može se općenito

ograničiti ili ograničiti u odnosu na određene sektore i obveznike.

(9a) Unija i njezine države članice, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, dijele

odgovornost u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. U okviru suradnje

s trećim zemljama potrebno je i dodatno se usredotočiti na učvršćivanje financijskih

sustava te uprava zemalja u razvoju te im na taj način omogućiti kvalitetnije

sudjelovanje u globalnom procesu porezne reforme radi suzbijanja financijskog

kriminala i povezanih nezakonitih aktivnosti te radi provedbe mehanizama za

sprečavanje pranja novca kojima bi se doprinijelo boljoj razmjeni podataka i

informacija s drugim zemljama u cilju identificiranja prijevara i terorista.

(10) S obzirom na tendenciju povećanja prijetnji od PNFT-a i osjetljivosti na njega, Unija

bi trebala prihvatiti integrirani pristup usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a sa

zahtjevima na razini Unije, uzimajući u obzir procjenu učinkovitosti tih nacionalnih

režima. U svrhu praćenja pravilnog prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime,

PE593.836v03-00 10/124 RR\1119709HR.docx

HR

njihove učinkovite provedbe i njihove sposobnosti za postizanje snažnog preventivnog

režima u tom području, Komisija bi trebala temeljiti svoju procjenu na nacionalnim

režimima rizika, pri čemu se ne smiju dovesti u pitanje oni koje provode međunarodne

organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području

sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma, poput FATF-a ili Odbora

stručnjaka za vrednovanje mjera za suzbijanje pranja novca (MONEYVAL).

Međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području sprečavanja

pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma trebaju tijesno surađivati s

državama članicama kako bi se uspostavio zajednički skup pokazatelja za procjenu

nacionalnih režima rizika te usklađene preventivne mjere.

(10a) Nadzor prenošenja zahtjeva Unije u nacionalne režime nije dostatan da bi se

zajamčila učinkovitost nacionalnih režima SPNFT-a u provođenju aktivnosti

SPNFT-a jer nedostaci često proizlaze iz neučinkovite primjene pravila. U tom je

smislu ključno za unutarnje tržište da Komisija i europska nadzorna tijela imaju

dodatne ovlasti za ocjenjivanje usklađenosti nacionalnih režima SPNFT-a s okvirom

Unije za nadzor provedbe i primjene nacionalnih pravila. Europskim nadzornim

tijelima dodjeljuju se dodatne ovlasti u području SPNFT-a, uključujući ovlast

provođenja procjena na licu mjesta u nadležnim tijelima država članica, prinudnog

dobivanja svih informacija koje su relevantne za procjenu usklađenosti, izdavanja

preporuka za korektivne mjere, objavljivanja tih preporuka i poduzimanja mjera

potrebnih da se osigura učinkovita provedba preporuka.

(10b) Pranje novca i utaja poreza sve se više provode u okviru trgovinskih transakcija

manipuliranjem cijenom, količinom ili kvalitetom. Financijska i porezna

transparentnost glavni su prioriteti trgovinske politike Unije te se stoga zemljama u

kojima se pranje novca i utaja poreza toleriraju ne bi smjele odobravati nikakve

trgovinske povlastice Unije.

(10c) U skladu sa strategijom „Trgovina za sve” trebalo bi poduzeti dodatne učinkovite

mjere u vezi s trgovinom uslugama kako ona ne bi služila za nezakonite financijske

tokove, vodeći računa o tome da slobodna trgovina robom i uslugama sa zemljama u

razvoju povećava prijetnju pranja novca te da je trgovina Unije uslugama s

poreznim oazama šest puta veća od one s usporedivim zemljama, dok takve razlike

ne postoje u trgovini robom.

(10d) Komisija bi unutar godine dana od stupanja na snagu ove Direktive trebala

izvijestiti države članice o mogućim zakonskim rupama u poglavljima koja se odnose

na financijske usluge i poslovni nastan iz važećih trgovinskih sporazuma EU-a s

trećim zemljama, a posebice o definiciji ulaganja i poslovnog nastana, području

primjene i vremenskim ograničenjima bonitetnih izuzeća, postojanju ili

nepostojanju najviših gornjih iznosa za prijenose novca između stranki trgovinskih

sporazuma, valutama dozvoljenima za taj prijenos, potvrđivanju bankovne tajne i

postojanju odredbi o razmjeni podataka.

(10e) Poglavlja o financijskim uslugama i poslovnom nastanu u budućim trgovinskim

sporazumima trebala bi sadržavati vrlo precizne definicije ulaganja kako bi se

isključili proizvodi za koje je vrlo izgledno da služe prijenosu neprijavljenog novca;

također bi trebala sadržavati odredbe o uspostavljanju javnih registara krajnjeg

RR\1119709HR.docx 11/124 PE593.836v03-00

HR

stvarnog vlasništva trgovačkih društava, trustova i sličnih pravnih oblika koji se

osnivaju ili se njima upravlja na područjima na koja se primjenjuje taj trgovinski

sporazum; trebala bi uključivati i odredbe o modalitetima suradnje u nadzoru

financijskih tokova te ukidanju bankovne tajne u skladu s pravilima o zaštiti

podataka i standardima za otvorene podatke; konačno, u njima bi trebalo proširiti

područje primjene i vremenska ograničenja za bonitetna izuzeća na način koji

nadilazi „neravnotežu platne nužde” te preuzimanje obveze ulaganja „uz najveći

mogući napor” zamijeniti obveznim odredbama.

(11) Kartice opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima, za koje se smatra da imaju

društvenu vrijednost, upotrebljavaju se u legitimne svrhe i tvore instrument kojim se

doprinosi financijskoj inkluziji. Međutim, anonimne kartice s unaprijed uplaćenim

sredstvima lako je upotrebljavati za financiranje terorističkih napada i logistike. Stoga

je ključno da se teroristima, terorističkim organizacijama, pokroviteljima terorizma i

drugim posrednicima i pomagačima uskrati to sredstvo za financiranje njihovih

operacija daljnjim smanjenjem ograničenja i najvećih iznosa pri kojima se

obveznicima dozvoljava da ne primjenjuju određene mjere dubinske analize stranke

predviđene Direktivom (EU) 2015/849. Stoga, uzimajući u obzir potrebe potrošača pri

upotrebi instrumenata opće svrhe s unaprijed uplaćenim sredstvima na odgovarajući

način i dopuštanjem upotrebe tih instrumenata za promicanje društvene i financijske

inkluzije, ključno je da se snize postojeći pragovi za anonimne kartice opće svrhe s

unaprijed uplaćenim sredstvima▌.

(12) Dok je upotreba anonimnih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima izdanih u Uniji u

načelu ograničena isključivo na područje Unije, nije uvijek tako sa sličnim karticama

izdanima u trećim zemljama. Stoga je važno osigurati da se anonimne kartice s

unaprijed uplaćenim sredstvima izdane izvan Unije mogu upotrebljavati unutar Unije

samo u slučajevima kada se mogu smatrati u skladu sa zahtjevima istovjetnima onima

koji su propisani zakonodavstvom Unije. To se pravilo treba donijeti uz potpuno

poštovanje obveza Unije u vezi s međunarodnom trgovinom, pogotovo odredaba

Općeg sporazuma o trgovini uslugama.

(13) FOJ-evi imaju važnu ulogu u utvrđivanju financijskog poslovanja terorističkih mreža,

posebice na prekograničnoj razini, i u otkrivanju osoba koje ih financijski podržavaju.

Financijske istrage mogu biti presudne za otkrivanje poticanja terorističkih djela te

mreža i planova terorističkih organizacija. Zbog nedostatka preskriptivnih

međunarodnih standarda, među FOJ-evima postoje znatne razlike u odnosu na njihove

funkcije, nadležnosti i ovlasti. Države članice trebale bi nastojati osigurati

učinkovitiji i usklađeniji pristup financijskim istragama povezanima s terorizmom,

uključujući i one koje se odnose na zlouporabu virtualnih valuta. Postojeće razlike,

međutim, ne bi smjele utjecati na aktivnost nekog FOJ-a, pogotovo na njegovu

sposobnost razvoja preventivnih analiza kojima se podržavaju sva tijela zadužena za

obavještajne, istražne i pravosudne aktivnosti te međunarodna suradnja. FOJ-evi bi

trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati bez prepreka, uključujući

kroz primjerenu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva. U svim slučajevima

sumnje na kriminal, a posebice u slučajevima povezanima s financiranjem terorizma,

informacije bi trebale teći izravno i brzo bez nepotrebnih odgađanja. Stoga je ključno

da se dodatno pojačaju učinkovitost i djelotvornost FOJ-eva tako što će se razjasniti

ovlasti FOJ-eva i suradnja između njih.

PE593.836v03-00 12/124 RR\1119709HR.docx

HR

(13a) U cilju prevladavanja postojećih teškoća u suradnji između nacionalnih FOJ-eva

trebalo bi uspostaviti FOJ EU-a, koji bi bio zadužen za koordinaciju te pružao

pomoć i potporu FOJ-evima državama članica u prekograničnim slučajevima. To bi

također osobito pogodovalo integriranom financijskom tržištu Unije te bilo

učinkovito za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem

tržištu. FOJ-evi država članica još uvijek bi bili prvenstveno odgovorni za

zaprimanje prijava o sumnjivim transakcijama, njihovu analizu i slanje

nacionalnim nadležnim tijelima. FOJ EU-a pružao bi potporu državama članicama,

osobito u održavanju i razvijanju tehničke infrastrukture za razmjenu informacija,

pružao bi im pomoć u zajedničkoj analizi prekograničnih slučajeva i u strateškoj

analizi te bi koordinirao rad FOJ-eva država članica u prekograničnim slučajevima.

(14) FOJ-evi bi trebali moći od svakog obveznika dobiti sve potrebne informacije povezane

s njihovom funkcijom. Slobodan pristup informacijama ključan je da bi se osiguralo

ispravno praćenje novčanih tokova i otkrivanje nezakonitih mreža i tokova u ranoj

fazi. Kada FOJ-evi zaprime dodatne informacije od obveznika na temelju sumnje na

pranje novca, takva sumnja može biti uzrokovana prethodnom prijavom sumnjive

transakcije podnesenom FOJ-u, ali i drugim sredstvima poput vlastite analize FOJ-a,

podataka dobivenih od nadležnih tijela ili informacija koje posjeduje drugi FOJ.

FOJ-evi bi stoga od svakog obveznika, čak i ako pojedinačni obveznik nije podnio

prethodnu prijavu, trebali moći ishoditi financijske i administrativne informacije te

informacije o kaznenom progonu koje su im potrebne za pravilno izvršavanje njihovih zadaća. FOJ bi trebao moći ishoditi te informacije na zahtjev drugog FOJ-a

iz Unije i razmijeniti te informacije s FOJ-em koji ih je zatražio.

(14a) Nadležna tijela koja nadziru usklađenost kreditnih i financijskih institucija s ovom

Direktivom trebala bi moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije bez

obzira na svoju prirodu ili status. Takvim nadležnim tijelima u tu je svrhu potrebna

odgovarajuća pravna osnova za razmjenu povjerljivih informacija i suradnju u

najvećoj mogućoj mjeri u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima u tom

području.

(14b) Bonitetne informacije koje se odnose na kreditne i financijske institucije, kao što su

informacije koje se odnose na prikladnost i primjerenost direktora i dioničara,

mehanizme unutarnje kontrole, upravljanje ili sukladnost i upravljanje rizicima,

često su prijeko potrebne za primjeren nadzor takvih institucija u okviru SPNFT-a.

Obrnuto, informacije o SPNFT-u također su važne za bonitetni nadzor tih

institucija. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između tijela

nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih nadzornika ne

bi smjela biti nenamjerno otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti

posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području. Takvo pojašnjenje pravnog

okvira još je važnije jer je bonitetni nadzor u više slučajeva povjeren nadzornicima

koji nisu uključeni u SPNFT, kao što je Europska središnja banka.

(15) Prekasnim pristupom FOJ-eva i drugih nadležnih tijela informacijama o identitetu

vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova, osobito anonimnih, ometa se

otkrivanje prijenosa sredstava povezanih s terorizmom. Nacionalni podaci kojima se

omogućava otkrivanje bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova koji pripadaju

jednoj osobi fragmentirani su i stoga nisu dostupni FOJ-evima i ostalim nadležnim

RR\1119709HR.docx 13/124 PE593.836v03-00

HR

tijelima na vrijeme. Stoga je od ključne važnosti da se u svim državama članicama

uspostave centralizirani automatizirani mehanizmi, poput registra ili sustava za dohvat

podataka, kao djelotvorno sredstvo pomoću kojeg će se na vrijeme ostvariti pristup

informacijama o identitetu vlasnika bankovnih računa, računa za plaćanje i sefova,

njihovim opunomoćenicima te stvarnim vlasnicima.

(15a) Informacije o vlasništvu i upravljanju nepokretnom imovinom kao što su zgrade i

zemljišta nisu dostupne u svim državama članicama niti postoje konsolidirani

podaci o korisnicima životnog osiguranja. Aktivnosti pranja novca također se

provode transakcijama koje uključuju nekretnine i s pomoću proizvoda životnog

osiguranja. Uspostavljanje automatiziranog centralnog mehanizma u svim

državama članicama, kao što je registar ili sustav za dohvat podataka, ključno je za

praćenje tih informacija i pomoć u fazi istrage. Tijelima država članica potreban je

pravodoban pristup tim podacima kako bi mogla provoditi prekogranične provjere i

istrage.

(15b) Uzimajući u obzir stalne tehnološke promjene koje omogućavaju pranje novca i

financiranje terorizma, predlaže se uvođenje instrumenta EU-a za nadzor,

koordinaciju i tehnološke informacije, koji bi raznim FOJ-ovima pomagao u radu.

(16) U svrhu poštovanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, u takvim bi se registrima

trebala pohranjivati najmanja količina podataka potrebna za provedbu istraga SPN-a.

Osobe na koje se podaci odnose trebale bi biti obaviještene o tome da se njihovi

podaci spremaju i da su dostupni FOJ-evima te dobivaju kontaktnu točku za

ostvarivanje svojih prava na pristup i ispravke. Najduža razdoblja zadržavanja trebala

bi se propisati za unos osobnih podataka u registre i trebalo bi omogućiti njihovo

uništenje nakon što te informacije više ne budu potrebne za navedenu svrhu. Pristup

tim registrima i bazama podataka treba biti ograničen prema načelu „nužnog

poznavanja”.

(17) Točna identifikacija i provjera podataka fizičkih i pravnih osoba ključna je za borbu

protiv pranja novca ili financiranja terorizma. Zahvaljujući najnovijim tehničkim

trendovima u digitalizaciji transakcija i plaćanja moguća je sigurna daljinska ili

elektronička identifikacija. Ti načini identifikacije, kako je propisano Uredbom (EU)

br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, i sva druga sredstva identifikacije na

daljinu na temelju novih tehnologija odgovarajuće razine sigurnosti koja je

istovjetna značajnoj razini osiguranja identiteta iz Uredbe eIDAS trebaju se uzeti u

obzir, posebice u vezi s objavljenim shemama i sredstvima elektroničke identifikacije

koji pružaju sigurne alate visoke razine i mjerilo prema kojemu se mogu provjeravati

metode identifikacije koje postoje na nacionalnim razinama. Stoga je ključno da se

sigurne elektroničke preslike izvornih dokumenata, kao i elektroničke izjave, potvrde

ili vjerodajnice priznaju kao valjana sredstva identifikacije. U primjeni ove Direktive

potrebno je uzeti u obzir načelo tehnološke neutralnosti.

(17a) Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) centar je

stručnog znanja Unije na području mrežne i informacijske sigurnosti i trebala bi

imati ovlast da nesmetano razmjenjuje informacije s tijelima kaznenog progona

kako bi se omogućila suradnja u području kibersigurnosti, koja ima važnu ulogu u

borbi protiv financiranja kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam.

PE593.836v03-00 14/124 RR\1119709HR.docx

HR

(17b) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo trebalo bi pozvati da svoj postupak

transparentnosti ažurira u skladu s aktualnim izazovima u cilju boljeg sprečavanja

upotrebe financijskih sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(18) Prag stvarnog vlasništva utvrđen člankom 3. stavkom 6. točkom (a) Direktive (EU)

2015/849 ne prepoznaje razliku između pravih trgovačkih gospodarskih subjekata i

onih koji nemaju aktivno poslovanje i uglavnom se koriste kao struktura za

posredovanje između imovine ili prihoda i krajnjeg stvarnog vlasnika. Potonjima je

lako zaobići postavljeni prag, što dovodi do izostanka identifikacije fizičkih osoba

koje u konačnici posjeduju pravni subjekt ili njime upravljaju. Kako bi se bolje

objasnile informacije o stvarnom vlasništvu koje se odnose na posredničke strukture

koje uzimaju oblik trgovačkog društva, potrebno je uspostaviti konkretan prag od

kojega se pretpostavlja naznaka vlasništva. Taj bi prag trebao biti dovoljno nizak da

se njime obuhvati većina situacija.

(19) Pristup za pregled postojećih stranaka u postojećem okviru oslanja se na pristup

utemeljen na riziku. Međutim, s obzirom na veći rizik od pranja novca, financiranja

terorizma i povezanih predikatnih kaznenih djela u vezi s nekim posredničkim

strukturama, taj bi pristup mogao biti neprikladan za pravodobno otkrivanje i procjenu

rizika. Stoga je važno osigurati da se određene jasno definirane kategorije već

postojećih stranaka prate i na metodičkoj razini.

(20) Od država članica trenutačno se zahtijeva da osiguraju da se od pravnih subjekata

registriranih na njihovu državnom području zahtijeva da pribave i čuvaju

odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o njihovu stvarnom vlasništvu. Potreba za

točnim i ažuriranim informacijama o stvarnom vlasniku ključan je faktor u pronalasku

kriminalaca koji bi u protivnome mogli skriti svoj identitet iza korporacijske strukture.

Globalna povezanost financijskog sustava čini skrivanje i prebacivanje sredstava po

cijelom svijetu jednostavnim, a osobe koje se bave pranjem novca i financiranjem

terorizma te drugi kriminalci sve se više koriste tom mogućnošću.

(21) Treba razjasniti koji je specifičan faktor za određivanje države članice koja je

odgovorna za praćenje i registraciju informacija o stvarnom vlasništvu trustova i

sličnih pravnih aranžmana. Kako bi se izbjeglo da se, s obzirom na razlike u pravnim

sustavima država članica, određeni trustovi i slični pravni aranžmani ne prate niti su

registrirani u bilo kojoj državi članici te kako bi se izbjeglo narušavanje unutarnjeg

tržišta, svi trustovi i slični pravni aranžmani, uključujući među ostalim povjerenička

društva, zaklade, privatne zaklade, fiducijarna društva (plodouživanje), trebaju se

registrirati u državi članici u kojoj su osnovani, iz koje se njima upravlja ili gdje se

vode. Trebali bi imati obvezu objavljivanja određenih informacija o stvarnom

vlasništvu. Da bi se jamčilo učinkovito praćenje i registracija informacija o stvarnom

vlasništvu trustova i sličnih pravnih aranžmana, potrebna je također suradnja i

razmjena relevantnih informacija među državama članicama.

(21a) Kriminalci prebacuju nezakonito stečene prihode preko brojnih financijskih

posrednika kako bi izbjegli otkrivanje te je stoga financijskim i kreditnim

institucijama važno omogućiti razmjenu informacija ne samo između članica

njihovih grupacija nego i s drugim financijskim i kreditnim institucijama, pod

uvjetom da je zajamčena zaštita podataka.

RR\1119709HR.docx 15/124 PE593.836v03-00

HR

(22) Javnim pristupom koji se postiže obveznim otkrivanjem određenih informacija o

stvarnom vlasništvu poduzeća, trustova te drugih subjekata i pravnih aranžmana

pružaju se dodatna jamstva trećim osobama koje žele poslovati s tim poduzećima.

Određene države članice poduzele su korake ili obznanile namjeru da informacije koje

se nalaze u registrima stvarnog vlasništva učine dostupnima javnosti. Činjenica da ne

bi sve države članice informacije učinile javno dostupnima, ili razlike u dostupnim

informacijama i stupnju njihove dostupnosti, mogli bi uzrokovati različite razine

zaštićenosti trećih osoba unutar Unije. Na funkcionalnom unutarnjem tržištu postoji

potreba za usklađivanjem da bi se izbjegla narušavanja. Stoga bi takve informacije

trebale biti javno dostupne u svim državama članicama.

(23) Uz pomoć javnog pristupa civilnom društvu, uključujući tisak ili udruge civilnog

društva, omogućava se bolja kontrola nad informacijama, te se pridonosi očuvanju

povjerenja u integritet poslovnih transakcija i financijskog sustava. Time se može

doprinijeti suzbijanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih aranžmana, pomaganjem

u istragama i utjecajem na ugled, pod uvjetom da je svatko tko bi mogao sudjelovati u

transakciji sa stvarnim vlasnicima upoznat s njihovim identitetom. Time se ujedno

olakšava pravodobna i djelotvorna dostupnost informacija financijskim institucijama i

vlastima, uključujući vlasti trećih zemalja, koje sudjeluju u borbi protiv tih kaznenih

djela.

(24) Povjerenje investitora i javnosti u financijska tržišta velikim dijelom ovisi o postojanju

točnog režima otkrivanja kojim se pruža transparentnost u strukturama stvarnog

vlasništva i kontrolnim strukturama poduzeća. To se posebice odnosi na sustave

korporativnog upravljanja koje karakterizira koncentrirano vlasništvo, kao što je to

slučaj u Uniji. S jedne strane, veliki investitori s većim pravom glasa i pravima u

pogledu novčanih tokova mogu potaknuti dugoročni rast i uspjeh tvrtke. S druge

strane, međutim, stvarni vlasnici koji kontroliraju poduzeće i imaju veliku težinu glasa

mogu imati poticaj za odvraćanje imovine i prilika društva radi osobne koristi, a na

trošak manjinskih investitora.

(25) Države članice trebale bi stoga omogućiti pristup informacijama o stvarnom vlasništvu

na dovoljno usklađen i koordiniran način, uz pomoć središnjih registara u kojima su

navedene informacije o stvarnom vlasništvu, uspostavljanjem jasnog pravila o javnom

pristupu, tako da treće osobe diljem Unije mogu sigurno znati tko su stvarni vlasnici

poduzeća. Stoga je potrebno izmijeniti Direktivu 2009/101/EZ Europskog parlamenta i

Vijeća1 radi usklađivanja nacionalnih odredaba o otkrivanju informacija o stvarnom

vlasništvu poduzeća, pogotovo u svrhu zaštite interesa trećih osoba.

(26) Treba tražiti pravednu ravnotežu, pogotovo između interesa javnosti za transparentnost

trgovačkih društava i sprečavanje pranja novca te temeljnih prava osoba čiji se podaci

obrađuju. Skup podataka koji će se učiniti dostupnima javnosti treba biti ograničen,

jasno i iscrpno definiran, i treba biti općenite prirode, kako bi se što je više moguće

umanjile potencijalne predrasude prema stvarnim vlasnicima. Istovremeno,

informacije dostupne javnosti ne bi se trebale značajno razlikovati od podataka koji se

trenutačno prikupljaju. Da bi se izbjeglo miješanje u njihova prava na poštovanje

1 Direktiva 2009/101/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih

mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu

članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (SL L 258, 1.10.2009., str. 11.)

PE593.836v03-00 16/124 RR\1119709HR.docx

HR

privatnog života općenito i na zaštitu njihovih osobnih podataka konkretno, te bi

informacije u načelu trebale biti povezane sa statusom stvarnih vlasnika poduzeća i

trustova, i trebale bi se usko odnositi na područja gospodarske djelatnosti koju stvarni

vlasnici obavljaju.

(27) Otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu treba biti osmišljeno tako da se vladama

i regulatorima omogući da brzo reagiraju na alternativne tehnike ulaganja, poput

vlasničkih izvedenica s namirom u novcu. S druge strane, dioničari s legitimnim

većinskim udjelima ne bi trebali biti spriječeni u preuzimanju aktivne uloge u praćenju

upravljanja društvima navedenima na popisu. Za funkcioniranje financijskih tržišta

koja postaju sve više međunarodno orijentirana i složena, ključno je da su pravni

propisi i zahtjevi kojima se omogućava razmjena informacija na međunarodnoj razini

dostupni i da ih nacionalna nadzorna tijela učinkovito provode.

(28) Osobni podaci stvarnih vlasnika trebaju se javno obznaniti kako bi se trećim osobama

i civilnom društvu omogućilo da znaju tko su stvarni vlasnici. Pojačanom javnom

kontrolom doprinijet će se sprečavanju zlouporabe pravnih subjekata i pravnih

aranžmana, uključujući izbjegavanje poreza. Stoga je ključno da ove informacije

ostanu javno dostupne putem nacionalnih registara i putem sustava međusobne

povezanosti registara u trajanju od 10 godina nakon što se poduzeće izbriše iz registra.

Međutim, države članice trebale bi moći zakonski predvidjeti obradu informacija o

stvarnom vlasništvu, uključujući osobne podatke, za druge svrhe ako se takvom

obradom postiže cilj javnog interesa i ako ona predstavlja mjeru koja je potrebna i

proporcionalna unutar demokratskog društva za legitimni cilj koji se želi postići.

(29) Nadalje, s istim ciljem osiguravanja proporcionalnog i uravnoteženog pristupa i

jamstva prava na poštovanje privatnog života i zaštitu osobnih podataka, države

članice trebale bi predvidjeti izuzeće za otkrivanje informacija o stvarnom vlasništvu

koje se nalaze u registrima i pristup tim informacijama, u iznimnim okolnostima, kada

bi te informacije izložile stvarnog vlasnika riziku od prevare, otmice, ucjene, nasilja ili

zastrašivanja.

(30) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1, koja će biti zamijenjena

Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća2, primjenjuje se na obradu

osobnih podataka u okviru ove Direktive.

(31) Kao posljedica, fizičke osobe čiji se osobni podaci čuvaju u nacionalnim registrima

kao informacije o stvarnom vlasništvu trebale bi biti obaviještene o objavi njihovih

osobnih podataka prije same objave. Nadalje, dostupnima bi se trebali učiniti jedino

osobni podaci koji su ažurirani i odgovaraju stvarnom vlasniku, a korisnike bi trebalo

upoznati s njihovim pravima u skladu s postojećim pravnim okvirom Unije za zaštitu

podataka, kako je propisano Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/6803 te

o postupcima koji se primjenjuju na ostvarivanje tih prava.

1 Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s

obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.). 2 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s

obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive

95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). 3 Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi

RR\1119709HR.docx 17/124 PE593.836v03-00

HR

(32) Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita osobnih podataka koje obrađuju

nadležna tijela u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/977/PUP1, koju će

zamijeniti Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća2.

(33) Trenutačno trgovačka društva i slični pravni subjekti aktivni u Uniji imaju obvezu

registracije informacija o svojem stvarnom vlasništvu, pri čemu se ista obveza ne

primjenjuje na sve trustove i druge pravne aranžmane koji imaju slična svojstva, poput

povjereničkog društva, fiducijarnog društva ili društva oblika fideicomiso, osnovanih

u Uniji. Države članice poziva se da razmotre koji pravni aranžmani u njihovim

pravnim okvirima imaju strukturu i funkciju sličnu trustovima. S ciljem

osiguravanja da se stvarni vlasnici svih pravnih subjekata i pravnih aranžmana koji

djeluju unutar Unije identificiraju na ispravan način i prate pod usklađenim i jednakim

uvjetima, pravila o registraciji informacija o stvarnom vlasništvu trustova koju trebaju

izvršiti njihovi upravitelji trebaju biti u skladu s onima koja postoje u odnosu na

registraciju informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća.

▌

(36) S ciljem osiguravanja usklađene i djelotvorne registracije i razmjene informacija,

države članice trebale bi osigurati da njihovo tijelo zaduženo za registar uspostavljen

za informacije o stvarnom vlasništvu trustova i drugih pravnih aranžmana sličnih

trustovima surađuje sa sličnim tijelima u drugim državama članicama, dijeleći

informacije povezane s trustovima i drugim pravnim aranžmanima sličnim

trustovima.

(37) Važno je osigurati da obveznici na ispravan način primjenjuju pravila za suzbijanje

pranja novca i financiranja terorizma. U tom bi kontekstu države članice trebale

ojačati ulogu javnih tijela u funkciji nadležnih tijela s dodijeljenim odgovornostima za

suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući FOJ-eve, tijela koja imaju

funkciju istrage ili progona pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i

financiranja terorizma te zapljene ili zamrzavanja i oduzimanja imovine stečene

kaznenim djelima, kao i tijela za suzbijanje korupcije, poreznih vlasti, tijela koja

zaprimaju izvješća o prekograničnom prijenosu valute i instrumenata prenosivog

vlasništva, te tijela s odgovornostima nadzora ili praćenja, s ciljem osiguravanja da

obveznici poštuju propise.

(37a) Bez obzira na svoju prirodu ili status, nadležna tijela koja nadziru usklađenost

kreditnih i financijskih institucija s ovom Direktivom trebala bi u tom kontekstu

moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije. Iz tog je razloga potrebna

odgovarajuća pravna osnova koja bi tim nadležnim tijelima omogućila razmjenu

povjerljivih informacija i suradnju u najvećoj mogućoj mjeri. Osim toga, bonitetne

s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona

kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan

snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.). 1 Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u

okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.). 2 Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi

s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona

kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan

snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

PE593.836v03-00 18/124 RR\1119709HR.docx

HR

informacije prikupljene pri nadzoru kreditnih i financijskih institucija često će se

pokazati neophodnima za odgovarajući nadzor takvih institucija u skladu sa

SPNFT-om i obrnuto. Stoga razmjena povjerljivih informacija i suradnja između

tijela nadležnih za SPNFT kreditnih i financijskih institucija i bonitetnih

nadzornika ne bi smjela biti otežana zbog pravne nesigurnosti koja bi mogla biti

posljedica nedostatka jasnih odredbi u tom području.

(37b) Postojeći podaci iz posebnog izvješća Eurostata o suzbijanju pranja novca pokazuju

da broj dostavljenih prijava o sumnjivim transakcijama znatno varira među

državama članicama i obveznicima. Potrebno je poboljšati prikupljanje podataka

radi šire pokrivenosti i omogućiti ažuriranje informacija. Države članice dostavljaju

Eurostatu statističke podatke o suzbijanju pranja novca kako bi Ured Europske

unije za statistiku mogao svake dvije godine objaviti izvješće u kojemu predstavlja i

objašnjava te podatke.

(37c) Ključni standardi transparentnosti trebali bi biti obvezujući i imati ulogu smjernica

za pregovore i ponovne pregovore o sporazumima Unije o trgovini i partnerstvu.

Trgovinski partneri trebali bi izgubiti povlastice koje uživaju na temelju trgovinskih

sporazuma s Unijom ako ne poštuju relevantne međunarodne standarde kao što su

OECD-ovi zajednički standard izvješćivanja i Akcijski plan za smanjenje porezne

osnovice i premještanje dobiti (BEPS), središnji registar stvarnog vlasništva te

preporuke FATF-a. U okviru provedbe OECD-ovog Akcijskog plana za BEPS

ključno je da se u cijelosti primjenjuje sustav izvješćivanja po zemljama za

multinacionalna poduzeća.

(37d) Kreditne institucije dostavljaju relativno velik broj prijava o sumnjivim

transakcijama, dok neki drugi obveznici, osobito različiti stručni savjetnici,

odvjetnici i trustovi dostavljaju vrlo malo prijava ili gotovo uopće ne dostavljaju

prijave o sumnjivim transakcijama.

(37e) Procjene učinka trgovine na održivost trebale bi sadržavati točne informacije o

gospodarskim rezultatima predmetne treće zemlje ili trećih zemalja, uključujući

informacije o provedbi zakonodavstva. Ključan element bilateralnih sporazuma s

trećim zemljama trebalo bi biti jačanje klauzula o dobrom upravljanju i uključivanje

tehničke pomoći u njih, čak i ako te klauzule nisu obvezujuće.

(38) U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna

2011. o dokumentima s objašnjenjima1, države članice obvezale su se da će u

opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan

ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova Direktive i

odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove

Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(39) S obzirom na to da cilj ove Direktive, zaštitu financijskog sustava putem prevencije,

otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma ne mogu dostatno ostvariti

države članice, jer bi individualne mjere koje su države članice donijele kako bi

zaštitile svoje financijske sustave mogle biti nedosljedne s funkcioniranjem unutarnjeg

tržišta i zahtjevima vladavine prava te javne politike Unije, nego se zbog razmjera i

1 SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

RR\1119709HR.docx 19/124 PE593.836v03-00

HR

učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može

donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o

Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova

Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(40) Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim

pravima Europske unije, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života

(članak 7. Povelje), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje), pravo

slobode poslovanja (članak 16. Povelje).

(41) S obzirom na potrebu za hitnom provedbom mjera donesenih s ciljem jačanja režima

Unije uspostavljenog za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i

obveze koje su prihvatile države članice u svrhu bržeg prenošenja Direktive (EU)

2015/849, ova bi Direktiva trebala biti prenesena do 1. siječnja 2017. Iz istih razloga,

izmjene Direktive (EU) 2015/849 i Direktive 2009/101/EZ također bi trebale biti

prenesene do 1. siječnja 2017.

(41a) Europska središnja banka dala je mišljenje 12. listopada 2016.1

(42) U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i

Vijeća2 obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, [koji

je iznio mišljenje o …3],

(43) Direktive (EU) 2015/849 i 2009/101/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način

izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive (EU) 2015/849

Direktiva (EU) 2015/849 mijenja se kako slijedi:

-1. u članku 2. stavku 1. točki 3. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike ili bilo koje druge osobe

koje nude porezno savjetovanje i usluge;”

-1.a u članku 2. stavku 1. točki 3. podtočke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d) zastupnike u trgovini nekretninama, uključujući posrednike za najam

nekretnina;”

1 Još nije objavljeno u Službenom listu. 2 Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u

vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka

(SL L 8, 12.1.2001., str. 1.) 3 SL C ...

PE593.836v03-00 20/124 RR\1119709HR.docx

HR

(e) druge osobe koje se bave trgovinom robom ili uslugama, pod uvjetom da se

plaćanje obavlja u gotovini u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez obzira provodi li se

transakcija kao jedna operacija ili u nekoliko operacija koje se čine povezanima;

1. u članku 2. stavku 1. točki 3. dodaju se sljedeće podtočke (g), (h), (ha) i (hb):

„(g) pružatelji usluga koji se prvenstveno i profesionalno bave uslugama zamjene

virtualnih i papirnih valuta,

(h) pružatelji usluga novčanika koji nude skrbničke usluge podataka potrebnih za

pristup virtualnim valutama,

(ha) osobe koje se bave trgovinom umjetničkim djelima, umjetničke galerije,

aukcijske kuće i platforme za skladištenje i servisiranje umjetničkih djela i drugih

vrijednosti te trgovinu njima (na primjer slobodne luke);

(hb) izdavatelji i distributeri elektroničkog novca.”

1.b u članku 2. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Za potrebe stavka 3. točke (a) države članice zahtijevaju da ukupan prihod od

financijske aktivnosti nije prelazi prag koji mora biti dostatno nizak. Taj prag utvrđuje

se na nacionalnoj razini, ovisno o vrsti financijske aktivnosti. Komisija se obavještava

o pragu, koji Komisija i svaka država članica u skladu s člancima 6. i 7. ove

Direktive procjenjuju u okviru analize rizika.”

2. članak 3. mijenja se kako slijedi:

(-a) u točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) sva kažnjiva djela ▌kako su definirana nacionalnim pravom država

članica, koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za pritvaranje u

najduljem trajanju duljem od godinu dana ili, kada je riječ o državama

članicama čiji pravni sustavi predviđaju minimalni prag za kažnjiva djela, sva

kažnjiva djela koja se kažnjavaju oduzimanjem slobode ili nalogom za

pritvaranje u najmanjem trajanju duljem od šest mjeseci;”

(-aa) u točki 4. dodaje se sljedeća podtočka:

„(fa) kažnjiva djela povezana s izravnim porezima i neizravnim porezima

kako su definirana nacionalnim pravom država članica uzimajući u obzir

članak 57. ove Direktive;”

(-ab) u točki 6. podtočki (a) podtočki i. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Udjel dionica od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u

stranci koji drži fizička osoba pokazatelj je izravnog vlasništva. Udjel dionica

od 10 % plus jedna dionica ili vlasnički udio od preko 10 % u stranci u

vlasništvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizičke osobe ili više

njih ili više korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizičke osobe ili

više njih pokazatelj je neizravnog vlasništva. To se primjenjuje ne dovodeći u

pitanje pravo država članica da odluče da niži postotak može biti naznaka

RR\1119709HR.docx 21/124 PE593.836v03-00

HR

vlasništva ili kontrole. Kontrola drugim sredstvima može se utvrditi, između

ostalog, u skladu s kriterijima iz članka 22. stavaka od 1. do 5. Direktive

2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća.”

▌

(aa) u točki 6. podtočki (a) umeće se sljedeća podtočka:

„i.a viši rukovoditelji, nominalni direktori, administratori i drugi

opunomoćeni predstavnici ili agenti ne smatraju se stvarnim vlasnicima,

osim ako ispunjavaju kriterije za stvarne vlasnike;”

(ab) u točki 6. podtočki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. ako, nakon što su iscrpljena sva moguća sredstva, subjekt ne pruži

informacije o identitetu bilo koje fizičke osobe koja ispunjava kriterije iz

podtočke i., obveznici bilježe da stvarni vlasnik ne postoji i vode evidenciju o

mjerama koje su poduzete kako bi se identificiralo stvarno vlasništvo prema

podtočki i.

Ako postoji sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik

ili vlasnici, ta se sumnja bilježi.

Također, obveznici utvrđuju i provjeravaju identitet dotične fizičke osobe

koja je na položaju višeg rukovoditelja, a koja se naziva „viši rukovoditelj” (a

ne „stvarni vlasnik”), i bilježe podatke o svim pravnim vlasnicima subjekta;”

(ac) u točki 6. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) u slučaju trustova – sve sljedeće osobe:

i. jednog osnivača ili više njih;

ii. jednog upravitelja ili više njih;

iii. zaštitnika (ako postoji) ili više njih;

iv. korisnike; ili u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od

pravnog aranžmana ili subjekta tek trebaju utvrditi, skupina osoba za

čiji se temeljni interes uspostavlja pravni aranžman ili subjekt ili u

čijem interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje;

v. svaku drugu fizičku osobu koja provodi krajnju kontrolu nad

trustom izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

Ako neka od prethodno navedenih kategorija od i. do v. uključuje, umjesto ili

osim fizičkih osoba, jedan ili više pravnih subjekata, stvarni vlasnici tog

subjekta, kako je utvrđeno u prethodnom stavku, smatraju se dijelom

stvarnih vlasnika trusta.”

(ad) u točki 9. dodaje se sljedeća podtočka:

PE593.836v03-00 22/124 RR\1119709HR.docx

HR

„(ha) članove javne uprave koji su zaduženi za dodjelu ugovora o javnoj

nabavi koji premašuju pragove iz članka 4. Direktive 2014/24/EU.”

(b) točka 16. zamjenjuje se sljedećim:

„16. „elektronički novac” znači elektronički novac kako je definiran u

članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, ali ne uključuje novčanu vrijednost

iz članka 1. stavaka 4. i 5. te Direktive;” ;

(c) dodaju se sljedeće točke 18., 18.a i 18.b:

„18. „virtualne valute” znači digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne

izdaje ni središnja banka ni javno tijelo, koja nije povezana sa zakonski

uspostavljenom papirnom valutom niti ima pravni status valute ili novca, ali

je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene ▌te možda i u

druge svrhe i koja se može prenositi, pohranjivati ili se njome može trgovati

elektroničkim putem.

18.a „izdavatelj elektroničkog novca” znači institucija kako je definirana

u članku 2. točki 3. Direktive 2009/110/EZ.

18.b „pružatelj usluge skrbničkog novčanika” znači subjekt koji svojim

strankama pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva te

držanja, pohranjivanja i prijenosa virtualnih valuta.”

2.a umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Države članice jamče da, osim obveznika kako je utvrđeno ovom Direktivom, i

nacionalna tijela provode mjere dubinske analize stranaka kako je opisano u

člancima 13., 18.a, 19. i 20. u pogledu državljana trećih zemalja koji zatraže pravo

na zakonit boravak ili državljanstvo u državi članici prema nacionalnim zakonima

kojima se dodjeljuje pravo na zakonit boravak i/ili državljanstvo državljanima trećih

zemalja u zamjenu za transfere kapitala, kupovinu nekretnina ili državnih

obveznica ili ulaganja u korporativne subjekte u toj državi članici.”

2.b članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 2. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b) rizike povezane sa svakim relevantnim sektorom, uključujući procjene

količine opranog novca za svaki od tih sektora;

(c) najraširenija sredstva kojima se kriminalci koriste za pranje nezakonitih

imovinskih koristi, uključujući osobito ona koja se upotrebljavaju u

transakcijama između država članica i trećih zemalja, neovisno o

klasifikaciji trećih zemalja sukladno popisu sastavljenom na temelju članka

9. stavka 2.”

(b) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

RR\1119709HR.docx 23/124 PE593.836v03-00

HR

„3. Komisija osigurava da izvješće iz stavka 1. bude dostupno državama

članicama i obveznicima kako bi im pomogla u prepoznavanju i razumijevanju

rizika od pranja novca i financiranja terorizma te upravljanju njima i njihovom

smanjivanju i kako bi omogućila drugim dionicima, uključujući nacionalne

zakonodavce, Europski parlament, europska nadzorna tijela te predstavnike iz

FOJ-eva da bolje razumiju rizike. Izvješća se objavljuju šest mjeseci nakon što

su stavljena na raspolaganje državama članicama.”

(c) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako se obrazloženje koje je država članica pružila ne smatra

zadovoljavajućim u svrhu osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije

ili ako država članica nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s

preporukama, Komisija može dodatno preporučiti da države članice od

obveznika zahtijevaju da primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada

surađuju s fizičkim osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili

provode aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja

novca i financiranja terorizma.”

2.c članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako država članica svoju nadležnost iz prvog podstavka prenese na druga

tijela, posebno na regionalna ili lokalna tijela, mora se zajamčiti učinkovita i

djelotvorna koordinacija među svim uključenim tijelima. Ako je za zadaće iz

prvog podstavka nadležno više od jednog odjela u sklopu tijela na koje je

prenesena nadležnost, mora se zajamčiti učinkovita i djelotvorna suradnja

različitih odjela.”

(b) u stavku 4. dodaju se sljedeće točke:

„(ea) izvješćuje o institucionalnoj strukturi i općim postupcima u svojem

režimu SPNFT-a, uključujući između ostalog FOJ, porezne agencije i

državne odvjetnike te raspodjelu ljudskih i financijskih resursa;

(eb) istražuje i izvješćuje o nacionalnim naporima i resursima (radnoj

snazi i proračunu) koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i

financiranja terorizma.”

(c) stavak 5. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Države članice rezultate svojih procjena rizika stavljaju na raspolaganje

Komisiji, europskim nadzornim tijelima i drugim državama članicama. Druge

države članice mogu po potrebi državi članci koja provodi procjenu rizika

pružiti dodatne relevantne informacije. Sažetak procjene javno je dostupan.

Sažetak ne sadržava povjerljive informacije.”

(d) dodaje se sljedeći stavak 5.a:

PE593.836v03-00 24/124 RR\1119709HR.docx

HR

„5.a Europska nadzorna tijela, preko Zajedničkog odbora, i Komisija daju

državama članicama preporuke o mjerama primjerenima za postupanje s

utvrđenim rizicima. Ako države članice u svojim nacionalnim režimima

SPNFT-a odluče ne primijeniti bilo koju od preporuka, o tome obavješćuju

europska nadzorna tijela i Komisiju te daju obrazloženje za takvu odluku.

Ako se pruženo obrazloženje ne smatra zadovoljavajućim u svrhu

osiguravanja snažnog režima SPN-a diljem Unije ili ako država članica

nastavi s neprovođenjem mjera za usklađivanje s preporukama, Komisija

može dodatno preporučiti da države članice od obveznika zahtijevaju da

primjenjuju mjere dubinske analize stranke kada surađuju s fizičkim

osobama ili pravnim subjektima koji djeluju u sektoru ili provode aktivnosti

za koje je utvrđeno da predstavljaju visok rizik od pranja novca ili

financiranja terorizma.”

2.d članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 64.

radi utvrđivanja visokorizičnih trećih zemalja, uzimajući u obzir nedostatke u

zakonima i postojećim upravnim i poslovnim praksama, posebno u vezi s:

(a) pravnim i institucijskim okvirom SPNFT-a treće zemlje, posebno:

i. kriminalizacijom pranja novca i financiranja terorizma;

„i.a postojanjem pouzdanih sustava kojima se jamči da su

informacije o stvarnom vlasništvu korporacija i drugih subjekata ili

aranžmana dostupne nadležnim tijelima te transparentnošću

informacija o stvarnom vlasništvu;”

ii. mjerama povezanima s dubinskom analizom stranke;

iii. zahtjevima povezanima s vođenjem evidencije; i

iv. zahtjevima za prijavljivanje sumnjivih transakcija;

(b) ovlastima, ▌postupcima i političkom neovisnošću nadležnih tijela

trećih zemalja za svrhe borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma,

uključujući odgovarajuće odvraćajuće i učinkovite kazne i sankcije te

njihovu suradnju s nadležnim tijelima država članica ili Unije;

(c) djelotvornošću sustava SPNFT-a u rješavanju rizika od pranja novca ili

financiranja terorizma treće zemlje, uključujući analizu pokazatelja

upravljanja kao što su kontrola korupcije, učinkovitost vlade, politička

stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma, regulatorna kvaliteta, vladavina

prava i odgovornost;

(ca) razmjenom informacija između nadležnih tijela i država članica

Europske unije;

RR\1119709HR.docx 25/124 PE593.836v03-00

HR

(cb) postojećim mjerama za zaštitu zviždača koji otkriju informacije o aktivnostima pranja novca.”

(aa) umeće se novi stavak 2.a:

2.a Točke (a), (b) i (c) članka 9. stavka 2. uzimaju se u obzir tijekom

pregovora o svim sporazumima o trgovini, pridruživanju i partnerstvu

Komisije ili bilo koje države članice s trećom zemljom. Konačan sporazum

sadrži odredbe o minimalnim standardima i klauzule o dobrom upravljanju,

kako je predviđeno Prilogom II. Komunikaciji Komisije Europskom

parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje u

području SPNFT-a, te obuhvaća poboljšanu suradnju i učinkovite

protumjere u slučaju da treća zemlja ne provede te odredbe.

(ab) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Komisija ▌prilikom izrade delegiranih akata iz stavka 2. provodi

procjenu rizika koji predstavljaju pojedine treće zemlje uzimajući, među

ostalim, u obzir evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile

međunarodne organizacije i tijela za normizaciju nadležna u području

sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma.”

2.e u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice zabranjuju svojim kreditnim institucijama i financijskim

institucijama vođenje anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih

sefova. Države članice u svakom slučaju zahtijevaju da se vlasnici i korisnici

postojećih anonimnih računa, anonimnih štednih knjižica ili anonimnih sefova

podvrgnu mjerama dubinske analize stranke najkasnije šest mjeseci nakon stupanja

na snagu ove Direktive, a u svakom slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa,

štednih knjižica ili sefova.”

2.f članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) u slučaju osoba koje trguju robom ili uslugama, prilikom obavljanja

povremenih gotovinskih transakcija u iznosu od 10 000 EUR ili više, bez

obzira obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili više operacija koje

se čine povezanima;”

(b) točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma, bez

obzira na sva moguća odstupanja, izuzeća ili pragove; sljedeća se roba smatra

osjetljivom u kontekstu pranja novca i financiranja terorizma: nafta, oružje,

plemenite kovine, duhanski proizvodi. kulturni artefakti i drugi predmeti od

arheološkog, povijesnog, kulturnog ili vjerskog značaja ili izuzetne

znanstvene vrijednosti te bjelokost i zaštićene vrste.”

PE593.836v03-00 26/124 RR\1119709HR.docx

HR

3. članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. u prvom podstavku točke (a), (b) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(a) platni instrument ne može se ponovno puniti ili ima mjesečni prag

za platne transakcije od 150 EUR, koji se mogu iskoristiti

isključivo u Uniji;

(b) najviši iznos pohranjen elektronički ne premašuje 150 EUR;”

(e) izdavatelj provodi dostatno praćenje i jamči sljedivost transakcija

ili poslovnog odnosa kako bi omogućio otkrivanje neobičnih ili

sumnjivih transakcija.

ii. drugi podstavak se briše;

(b) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da predviđeno odstupanje iz stavka 1. nije

primjenjivo u slučaju ▌iskupa u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj

vrijednosti elektroničkog novca ako isplaćeni iznos premašuje 50 EUR.”;

(c) dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Države članice osiguravaju da će kreditne institucije i financijske institucije u

funkciji prihvatitelja prihvaćati samo plaćanja izvršena karticama s unaprijed

uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama u kojima te kartice

ispunjavaju uvjete jednake onima koji su propisani člankom 13. stavkom 1.

podstavkom 1. točkama (a), (b) i (c) te člankom 14. ili se može smatrati da ispunjavaju

uvjete iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Te se informacije redovito prate, a financijske

institucije dodjeljuju odgovarajuća sredstva za provođenje te zadaće.”

4. u članku 13. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) identifikaciju stranaka i provjeru identiteta stranaka na temelju dokumenata,

podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora, uključujući, ako

postoje, sredstva elektroničke identifikacije kako je propisano Uredbom (EU)

br. 910/20141 ili bilo koji drugi postupak identifikacije na daljinu koji je nadležno

tijelo priznalo i odobrilo;”

4.a u članku 13. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(aa) provjeru imena stranaka i stvarnih vlasnika na popisu EU-a za sankcije;”

4.b u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 6.a:

1 Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i

uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive

1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

RR\1119709HR.docx 27/124 PE593.836v03-00

HR

„6.a Države članice jamče da se poslovni odnos odbija ili raskida i da se

transakcije ne provode ako mjere dubinske analize stranke, kako su opisane u ovom

članku, ne omogućavaju identifikaciju stvarnog vlasnika ili ako postoji opravdana

sumnja u to da je identificirana osoba ili više njih stvarni vlasnik odnosno vlasnici.”

5. u članku 14. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice zahtijevaju da obveznici ne primjenjuju mjere dubinske analize

stranke samo na sve nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju

procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik

dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu

pregleda bilo kojih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima, posebice u skladu s

Direktivom 2011/16/EU. Države članice zahtijevaju da obveznici stupe u kontakt sa

strankom u svrhu pregleda svih informacija povezanih sa stvarnim vlasnicima

najkasnije ... [jednu godinu od dana stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni].”

6. u članku 18. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučajevima iz članaka od 18.a do 24., kao i u drugim slučajevima višeg rizika koje

su utvrdile države članice ili obveznici, države članice zahtijevaju od obveznika

primjenu pojačanih mjera dubinske analize stranke kako bi na odgovarajući način

upravljale tim rizikom te ga primjereno smanjile.”;

6.a u članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice zahtijevaju od obveznika da ispitaju pozadinu i svrhu svih

transakcija koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i. transakcije su složene naravi;

ii. transakcije su neobično velike;

iii. provode se u neobičnom uzorku transakcija;

iv. čini se da nemaju u potpunosti zakonitu svrhu.

Obveznici povećavaju prije svega razinu i vrstu praćenja poslovnog odnosa kako bi

utvrdili čine li se te transakcije ili aktivnosti sumnjivima.”

7. umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

1. U vezi s poslovnim odnosima ili transakcijama u koje su uključene

visokorizične treće zemlje, države članice zahtijevaju da, kada surađuju s fizičkim

osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima kao

visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., obveznici u najmanju

ruku primjenjuju sve sljedeće mjere dubinske analize stranke:

(a) prikupljanje dodatnih informacija o stranci, uključujući stvarnog

vlasnika ili više njih;

PE593.836v03-00 28/124 RR\1119709HR.docx

HR

(b) prikupljanje dodatnih informacija o svrsi i namjeni poslovnog odnosa;

(c) prikupljanje informacija o izvoru novčanih sredstava ili izvoru

bogatstva stranke, uključujući stvarnog vlasnika ili više njih;

(d) prikupljanje informacija o razlozima za planirane ili izvršene

transakcije;

(e) ishođenje odobrenja više uprave za uspostavljanje ili nastavak

poslovnog odnosa;

(f) provedba pojačanog praćenja poslovnog odnosa povećanjem broja i

učestalosti primijenjenih kontrola te odabir uzoraka transakcija koji iziskuju

daljnje ispitivanje;

(g) zahtijevanje da se prva isplata izvrši preko računa na ime stranke s

bankom na koju se primjenjuju slični standardi dubinske analize stranaka.

1.a Osim mjera predviđenih stavkom 1., države članice mogu sukladno

međunarodnim obvezama Unije primijeniti sljedeće mjere na treće zemlje utvrđene

kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

(a) zahtjevi pojačanog nadzornog pregleda ili vanjske revizije za ogranke

i podružnice financijskih institucija sa sjedištem u dotičnoj zemlji;

(b) zahtjevi pojačane vanjske revizije za financijske grupacije u odnosu

na sve njihove ogranke i podružnice koji se nalaze u dotičnoj zemlji.

2. Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a te sukladno međunarodnim

obvezama Unije, države članice mogu zahtijevati od obveznika da, kada surađuju s

fizičkim osobama ili pravnim subjektima sa sjedištem u trećim zemljama utvrđenima

kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2., primjenjuju jednu ili

više dodatnih mjera smanjivanja rizika:

(a) zahtjev da financijske institucije primjenjuju dodatne elemente

pojačane dubinske analize;

(b) uvođenje pojačanih relevantnih mehanizama izvješćivanja ili sustavno

izvješćivanje o financijskim transakcijama;

(c) ograničavanje poslovnih odnosa ili financijskih transakcija s fizičkim

osobama ili pravnim subjektima iz utvrđene zemlje;

(ca) postojanje stabilnih sustava kojima se jamči da nadležna tijela

raspolažu minimalnim potrebnim informacijama o krajnjim korisnicima bez

postojanja prepreka povezanih s nacionalnim sustavom ili upravljanjem koje

služe kao razlog za uskraćivanje informacija.

3. Osim mjera predviđenih stavcima 1. i 1.a, države članice mogu sukladno

međunarodnim obvezama Unije primijeniti jednu od sljedećih mjera na treće zemlje

utvrđene kao visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2.:

RR\1119709HR.docx 29/124 PE593.836v03-00

HR

(a) odbijanje otvaranja podružnica, ogranaka ili predstavničkih ureda

financijskih institucija iz dotične zemlje, ili uzimanje u obzir, na drugi način,

činjenice da relevantna financijska institucija potječe iz zemlje koja nema

odgovarajuće sustave SPNFT-a;

(b) zabrana financijskim institucijama da otvaraju podružnice, ogranke ili

predstavničke urede u dotičnoj zemlji, ili uzimanje u obzir, na drugi način,

činjenice da bi se relevantni ogranak ili predstavnički ured nalazio u zemlji

koja nema adekvatne sustave SPNFT-a;

(c) zabrana financijskim institucijama da se pouzdaju u to da će treće

osobe koje se nalaze u dotičnoj zemlji provesti elemente procesa dubinske

analize stranaka;

(d) zahtjev da financijske institucije pregledaju i izmijene, te ako je

potrebno prekinu, korespondentne odnose s financijskim institucijama u

dotičnoj zemlji;

▌

4. Kod donošenja ili primjene mjera iz stavaka 2. i 3., države članice uzimaju u

obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile

međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u

području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s

rizicima koje predstavljaju pojedine treće zemlje.

5. Države članice obavješćuju Komisiju prije donošenja ili primjene mjera iz

stavaka 2. i 3.”;

7.a u članku 20. točki (b) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora bogatstva i izvora

novčanih sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju s takvim

osobama, uključujući korporativnu strukturu koja se koristi za poslovne odnose ili

transakcije;”

7.b umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

1. Države članice donose nacionalno zakonodavstvo kojim se omogućuje

sastavljanje popisa politički izloženih osoba s boravištem na njihovu državnom

području.

2. U suradnji s državama članicama te prikupljajući podatke koje dostavljaju

države članice i međunarodne organizacije Komisija sastavlja popis politički

izloženih osoba koje imaju boravište u Uniji. Pristup popisu imaju nadležna tijela i

obveznici.

PE593.836v03-00 30/124 RR\1119709HR.docx

HR

3. Stavcima 1. i 2. obveznici se ne oslobađaju od obveza dubinske analize

stranke i ne oslanjaju se na to da su isključivo te informacije dovoljne za

ispunjavanje tih obveza.

4. Države poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi spriječile trgovinu

informacijama u komercijalne svrhe o politički izloženim osobama ili osobama

kojima su povjerene istaknute funkcije u međunarodnoj organizaciji.”

(7.c) članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Kada politički izloženoj osobi više nije povjerena istaknuta javna funkcija u državi

članici ili trećoj zemlji ili istaknuta javna funkcija u međunarodnoj organizaciji, od

obveznika se zahtijeva da u razdoblju od najmanje 36 mjeseci uzimaju u obzir

kontinuirani rizik koji predstavlja ta osoba i primjenjuju prikladne mjere na temelju

procjene rizika sve dok se više ne bude smatralo da ta osoba predstavlja daljnji rizik

specifičan za politički izložene osobe.”

(7.d) u članku 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice zabranjuju obveznicima oslanjanje na treće osobe sa sjedištem

u visokorizičnim trećim zemljama.▌”

(8) u članku 27. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da obveznici kojima se stranka upućuje poduzmu

odgovarajuće korake kako bi osigurali da treća osoba na zahtjev odmah proslijedi

relevantne preslike identifikacijskih podataka i podataka o provjeri, uključujući, ako

postoje, podatke prikupljene uz pomoć sredstava elektroničke identifikacije propisanih

Uredbom (EU) br. 910/2014 ili bilo kojeg drugog postupka identifikacije na daljinu

koji je nadležno tijelo priznalo i odobrilo, te drugu relevantnu dokumentaciju o

identitetu stranke ili stvarnog vlasnika.”;

(8.a) u članku 28. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) djelotvornu provedbu zahtjeva iz točke (b) nadzire na razini grupe nadležno

tijelo matične države članice ili treće zemlje▌.”

(9) Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(-a) u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice jamče da će vlasnici dionica ili prava glasa ili vlasničkog

udjela u poslovnim i drugim pravnim subjektima, među ostalim posredstvom

dionica koje glase na donositelja ili posredstvom kontrole drugim sredstvima,

tim subjektima otkriti drže li udjele u vlastito ime i samostalno ili u ime

druge fizičke osobe. Ako djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuju

identitet te fizičke osobe. Države članice jamče da će fizičke osobe koje su na

položaju višeg rukovoditelja u poslovnom ili drugom pravnom subjektu tim

tijelima otkriti obnašaju li funkciju u vlastito ime ili u ime druge osobe. Ako

RR\1119709HR.docx 31/124 PE593.836v03-00

HR

djeluju u ime druge osobe, u registru objavljuje identitet osobe u čije ime

djeluju.”

(-aa) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice zahtijevaju da su informacije koje se čuvaju u

središnjem registru iz stavka 3. odgovarajuće, točne i ažurirane. Države

članice uspostavljaju mehanizme kojima se osigurava redovito provjeravanje

informacija u registru. Obveznici, FOJ-evi i nadležna tijela prijavljuju svaku

utvrđenu neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu upisanih

u središnji registar i onih koje su prikupili u okviru svojih postupaka

dubinske analize stranke ili istraga.”

(a) ▌stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da su informacije o stvarnom vlasništvu u svim

slučajevima dostupne besplatno:

(a) nadležnim tijelima i FOJ-evima bez ikakvog ograničenja;

(b) obveznicima, u okviru dubinske analize stranke u skladu s poglavljem

II.;”

▌

(aa) umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Informacije koje se čuvaju u registru iz stavka 3. ovog članka o svim

poslovnim i pravnim subjektima osim onih iz članka 1.a točke (a) Direktive

(EZ) 2009/101 javno su dostupne.

Te javn