ppt 11 sociologija postmodernizam

1

Od sociologije znanosti do postmodernistike kritike znanosti

Nema filozofskog rjeenja spora izmeu znanstvenog realizma i antirealizma

Antifundacionalizam i naturalistiki pristup

Znanost je drutveni fenomen

Sociologija znanosti kao nasljednica filozofije znanosti

KORIJENI

Duhem-Quineova teza o pododreenosti teorije podacima

Feyerabendov epistemoloki anarhizam

Optereenost opaanja teorijom

Nesumjerljivost paradigmi i njihovih standarda

2

Od sociologije znanosti do postmodernistike kritike znanosti Sociologija znanosti kao nasljednica filozofije znanosti

Robert K. Merton (1910-2003)

Utemeljitelj sociologije znanja

Slabi program (weak program) sociologije znanja

etiri naela (institucijska imperativa) znanosti

Drutveni imbenici objanjavaju iskljuivo pogrena

znanstvena vjerovanja

3



to znanstvenu zajednicu (ili zajednice) razlikuje od drugih ljudskih zajednica?

ETIRI NAELA (INSTITUCIJSKA IMPERATIVA) ZNANOSTI

[1] univerzalizam

[2] komunalizam

[3] nepristranost

[4] organizirani skepticizam

4




[1] Univerzalizam

Znanstvene hipoteze i teorije treba prosuivati na temelju neosobnih (nepristranih) kriterija

Znanstveni rezultati moraju se moi (empirijski) provjeriti i ponoviti

Provjera, prihvaanje ili odbacivanje ne smije ovisiti o bilo ijim osobnim ili drutvenim karakteristikama

(politici, religiji, rasi, klasi, nacionalnosti, spolu).

[2] Komunalizam (communism)

Znanstveno znanje mora biti dostupno svim znanstvenicima.

Znanstveno istraivanje u velikom broju sluajeva suradniki je pothvat (istraivake skupine)

Natjecanje meu znanstvenicima postoji do objave rezultata nakon objave rezultata sve informacije postaju

javno dostupne.

5




[3] Nepristranost

Znanstvenici ne bi smjeli imati bilo koju neznanstvenu (materijalnu) motivaciju za svoj rad.

Iskljuiva motivacija i nagrada: priznanje ostalih lanova znanstvene zajednice.

Zabranjeno modificiranje eksperimenata ili krivotvorenje podataka.

U znanosti ima relativno malo prijevara (snaniji mehanizmi kontrole).

[4] Organizirani skepticizam

Svaka znanstvena informacija, hipoteza ili teorija podlijee sustavnoj provjeri (skepticizam).

6


MERTONOVA NAELA U PRAKSI:

RECENZENTSKI POSTUPAK U ZNANSTVENIM ASOPISIMA

Recenzente (dva ili tri) biraju urednik ili lanovi urednitva.

Recenzenti provjeravaju kvalitetu dostavljenih rukopisa: slijede li zakljuci iz

prethodnih razmatranja, je li statistika obrada podataka ispravna, jesu li

prikupljanji podaci reprezentativni i sl.

Preporuka recenzenata je odbiti, prihvatiti ili prihvatiti uz vee ili manje

izmjene.

Najkvalitetniji asopisi imaju visoku stopu odbijanja rukopisa.

Recenzentski postupak pretpostavlja da su recenzenti struni (biraju se iz cijeloga

svijeta).

Nepristranost recenzenata obino se osigurava kroz dvostruko slijepi

recenzentski postupak (double blind peer review).

Recenzenti moraju upozoriti na eventualni sukob interesa.

7


Robert K. Merton (1910-2003) i slabi program sociologije znanja

Drutvenim imbenicima (kontekstom otkria) moemo objasniti zato znanstvenici dolaze do

pogrenih hipoteza ili teorija razloge zastranjenja od objektivne spoznaje.

Individualne ili grupne karakteristike znanstvenika: rasne, spolne ili klasne predrasude, drutvena,

ideoloka ili ekonomska klima u kojoj rade.

Objektivna ili dobra znanost je univerzalna i neuvjetovana ovim karakteristikama i imbenicima te se

ne moe pomou njih objasniti (slinost s kontekstom opravdanja logikog empirizma).

8


Strogi program sociologije znanja (Edinburka kola):

Barry Barnes (r. 1943) i David Bloor (r. 1942)

Reakcija na Mertonovu sociologiju znanstvenog znanja.

Filozofi i sociolozi sa Sveuilita u Edinburghu.

Sociologija ne objanjava samo pogrena znanstvena vjerovanja.

Sociologija objanjava i kako znanost generira istinita vjerovanja i teorije.

Znanstvene zajednice nisu ni po emu posebne ili razliite od drugih ljudskih

zajednica.

Znanstvene norme racionalnosti i logike drutvene su tvorevine.

Sociologija je, u stanovitome smislu, epistemoloki nadreena znanostima.

9


Strogi program sociologije znanja (Edinburka kola):

Barry Barnes (r. 1943) i David Bloor (r. 1942)

Prema strogom programu, sva vjerovanja trebaju biti podlona istom tipu uzronog objanjenja. etiri zasade

strogog programa su: (1) Uzronost. Objanjenje vjerovanja mora biti uzrono, tj. treba se odnositi na uvjete

(psiholoke, drutvene i kulturne) koji stvaraju vjerovanja. (2) Nepristranost. Objanjenje vjerovanja treba biti

nepristrano s obzirom na tradicionalne dihotomije kao to su istinitost/neistinitost, racionalnost/iracionalnost i

uspjeh/neuspjeh, zato jer obje strane ovih dihotomija iziskuju objanjenje. (3) Simetrija. Istu vrstu uzroka treba

koristiti u objanjenju i istinitih i neistinitih vjerovanja. (4) Refleksivnost. Objanjenje vjerovanja treba biti

refleksivno po tome da isti obrasci objanjenja trebaju biti primjenjivi i na samu sociologiju. (Stathis Psillos,

Philosophy of Science A-Z, Edinburgh University Press, Edinburgh 2007, str. 233-234)

10


Dva problema strogog programa

1. Prijelaz sa slabe teze o drutvenoj uvjetovanosti znanosti na jaku ili strogu tezu

Znanost jest drutvena institucija, ali to ne znai da su sve njezine spoznaje drutveno relativne.

Kontekst opravdanja ne dijeli nuno sudbinu konteksta otkria

2. Refleksivnost

Ako su sva znanstvena vjerovanja, hipoteze i teorije drutveno uvjetovana, onda su takva i vjerovanja,

hipoteze i teorije stroge sociologije znanosti.

11

Od sociologije znanosti do postmodernistike kritike znanosti Postmodernistika kritika znanosti i njezine objektivnosti

Problemi s definiranjem postmodernizma

Jedan od razloga zato je teko precizirati to postmodernizam znai jest to to se termin koristi u mnogim poljima,

od arhitekture do knjievnosti i filozofije upravo kao i modernizam za koji postmodernizam tvrdi da ga

zamjenjuje. No njegova neodreenost dio je njegove biti: postmodernisti odbijaju da ih se precizira strogim

definicijama. Ipak, neke karakteristike postmodernistike filozofije mogue je razluiti. Postmodernizam dovodi u

pitanje prihvaene standarde i naglaava na koji nain socijalni kontekst utjee na vjerovanja i teorije. On stoga

nastoji dekonstruirati pretpostavke koje stoje u podlozi istinitosnih tvrdnji, a potie otvorenost prema

perspektivama onih koji ne pripadaju mainstreamu. To je zasad u redu. Ako postmodernizam omoguuje protuotrov

za samodopadne izjave o izvjesnosti, onda ga jamano treba pozdraviti. Raskrivajui predrasude u ljudskom

razumijevanju, on naglaava jednu zasadu znanosti koju se esto previa pogreivost ljudskog miljenja i potrebu

za trajnim ispitivanjem i testiranjem radi poboljavanja naih teorija. Meutim, vodei postmodernistiki mislitelji

idu znatno dalje od jednostavnog naglaavanja potekoe da se dospije do istine. Oni odbacuju sam pojam istine.

Oni argumentiraju da ne postoji objektivno znanje i nikakve injenice, samo osobne interpretacije, te da

razum i znanost nisu nita bolji od bilo kojeg drugog mita, narativa [narrative] ili magijskog objanjenja.

[] Ako ni sama znanost ne polae pravo na bilo koje transkulturalne istine, onda i moralni pojmovi moraju biti

jednako relativni nita vie nego stvar ukusa ili tradicije. [Matt Cherry, Truth and Consequences (uvod u posebni

broj asopisa Free Inquiry posveen postmodernizmu), Free Inquiry 18(4), 1998: 20]

12


Kako definirati postmodernizam?

POSTMODERNIZAM KAO ANTITEZA MODERNIZMU

Modernizam Postmodernizam

Objektivnost

Negacija svega ovoga

Racionalnost

Znanstvena nepristranost

Logika

Dokazna graa

Empirijska provjerljivost

Univerzalnost

Napredak znanja

itd.

13


NEKI OD NAJVANIJIH AUTORA POSTMODERNIZMA

Jacques Lacan (1901-1981)

Michel Foucault (1926-1984)

Jean-Francois Lyotard (1924-1998)

Jacques Derrida (1930-2004)

Jean Baudrillard (1929-2007)

Fredric Jameson (r. 1934)

14


NEKI OD NAJVANIJIH AUTORA POSTMODERNIZMA

Gilles Deleuze (1925-1995)

Felix Guattari (1930-1992)

Bruno Latour (r. 1947)

Andrew Ross (r. 1956)

Julia Kristeva (r. 1941)

Luce Irigaray (r. 1930)

15


Kako prepoznati postmodernistiki spis?

KLJUNE RIJEI

postmoderna, diskurs, identitet, psihoanaliza, socijalna konstrukcija, dekonstrukcija, subverzija,

relativizam, narativ, feminizam, ekofeminizam, afrocentrizam, neomarksizam, dubinska

ekologija, opresija, otpor, transgresija, biopolitika, situirano znanje, strukturalizam,

poststrukturalizam, metafora, paradigma, kolonijalizam, postkolonijalizam

16


PRIMJERI

Drutvena uvjetovanost znanosti i znanstvenog znanja (Berger i Luckmann)

Naslov i podnaslov ove knjige [Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja]

impliciraju osnovne teze koje se u njoj argumentiraju, naime, da je zbilja socijalno konstruirana, te da

sociologija znanja mora analizirati proces u kojem se to zbiva (Berger i Luckmann 1992 [1985]: 15)

Ne postoje znanosti koje nisu optereene drutvenim kontekstom (Stanley Aronowitz)

Stvar je u tome da niti logika niti matematika ne mogu izbjei kontaminaciju onim drutvenim

[Stanley Aronowitz, u Gross i Levitt, 1998: 42]

Krucijalni eksperiment naelno je nemogu (Bruno Latour)

Budui da rjeenje nekog prijepora jest Uzrok, a ne posljedica, reprezentacije Prirode, nikada ne

moemo koristiti ishod Prirodu da objasnimo kako i zato je dolo do rjeenja prijepora (Bruno

Latour, u Gross i Levitt 1998: 57).

17


PRIMJERI

Objektivnost znanosti jednaka je objektivnosti drugih diskursa i narativa (Andrew Ross)

U ovome pogledu [razlikovanja prave znanosti od pseudoznanosti] vrijedi povui analogiju izmeu

demarkacijskih linija u znanosti i granica izmeu hijerarhijskih kultura ukusa visoke, osrednje,

popularne koje su oduvijek nadzirali kulturni kritiari i drugi strunjaci koji se bave poslom kulture.

U oba sluaja, nailazimo na istu potrebu za strunjacima koji e nadzirati granice sa svojim kriterijima

ukljuivanja i iskljuivanja. Nakon utjecajnog djela Karla Poppera, primjerice, opovrgljivost se esto

istie kao kriterij za razlikovanje izmeu istinski znanstvenoga i pseudoznanstvenoga. No takvo mjerilo

nije nita vie objektivno prikladan i nita manje mitski kriterij negoli je to bilo, primjerice, pozivanje

na estetsku sloenost u povijesti kulturne kritike. Opovrgljivost je autoreferencijalan pojam u znanosti u

mjeri u kojoj se poziva na one normativne kodove znanosti koji favoriziraju objektivnu autentifikaciju

dokazne grae od strane navodno objektivnoga promatraa. Na isti nain, estetska sloenost ima

smisla kao kriterij demarkacije jedino ako se referira na pretpostavke o navodnoj objektivnosti

kategorija poput one estetsko o kojoj prosuuju institucionalno akreditirani suci ukusa. (Ross 1992,

535; u Gross i Levitt 1998: 89-90).

18


PRIMJERI

Prirodna znanost je politiki opresivna, rasistika i seksistika

Svaki komadi znanja stvorili su subjekti u danom povijesnom kontekstu. Sve i ako to znanje nastoji

biti objektivno, sve i ako su njegove tehnike stvorene kako bi zajamile objektivnost, znanost uvijek

iskazuje odreene odluke, odreena iskljuenja, a ova su posebice determinirana spolom znanstvenika

koji su u to ukljueni (Luce Irigaray 1993: 204; u Sokal i Bricmont 2003: 97)

Je li E = mc2 seksistika [sexed] jednadba? Moda jest. Nainimo hipotezu da ona to jest utoliko to

privilegira brzinu svjetlosti pred drugim brzinama koje su za nas vitalno nune. Ono to se meni ini da

ukazuje na mogue seksistiku narav ove jednadbe nisu izravno njezine upotrebe za nuklearno oruje,

naprotiv, radi se o tome to ona privilegira ono to ide najbre (Irigaray 1987: 110; u Sokal i

Bricmont 2003: 100)

19


PRIMJERI

Prirodna znanost je politiki opresivna, rasistika i seksistika

Privilegiranje mehanike vrstih tijela pred mehanikom fluida i zapravo nesposobnost znanosti da

uope izie na kraj s turbulentnim tijekom [turbulent flow] ona [Luce Irigaray] pripisuje povezivanju

fluidnosti [fluidity] sa enskou [femininity]. Dok mukarci imaju spolne organe koji prodiru i postaju

vrsti, ene imaju otvore koji proputaju menstrualnu krv i vaginalne tekuine. Iako i mukarci takoer

povremeno teku primjerice, kada isputaju spermu ovaj aspekt njihove spolnosti nije naglaen. Ono

to se rauna jest vrstoa mukoga organa, ne njegovo suuesnitvo u izlijevanju tekuine. Na isti

nain na koji su ene izbrisane u maskulinistikim teorijama i jeziku, tako su i fluidi bili izbrisani iz

znanosti, postojei samo kao ne-vrsta tijela (Hayles 1992: 17, u Sokal i Bricmont 2003: 101)

Principia Mathematica Isaaca Newtona je prirunik za silovanje jer znanost je muko silovanje

enske prirode. (Sandra Harding)

20


Razlozi popularnosti i rairenosti postmodernizma

POVEZIVANJE OPSKURNOG DISKURSA S POLITIKI KOREKTNIM CILJEVIMA

afrocentrizam, feminizam, zatita okolia, protivljenje hladnom ratu, kapitalizmu, kolonijalizmu i imperijalizmu.

IZOLACIJA OD PRIRODNIH I DRUTVENO-HUMANISTIKIH ZNANOSTI

Postmodernizam je ostao izoliran na drutvene i humanistike znanosti i pripadajue odsjeke na sveuilitima.

Prirodne znanosti za razliku od klasine filozofije nisu pretrpjele tetu zbog pojave postmodernizma.

21


Problemi postmodernistike kritike znanosti i znanstvene objektivnosti

NEOBRAZLOEN PRIJELAZ SA SLABE DRUTVENE UVJETOVANOSTI NA JAKU UVJETOVANOST ZNANJA

Istinito je da su prirodni znanstvenici uvijek donekle pod utjecajem duha svog drutva i vremena, ali iz toga ne

slijedi da je sadraj njihovih teorija kontaminiran tim duhom vremena [npr. Harveyevo otkrie optoka krvi].

PROBLEM AUTOREFERENCIJALNOSTI

Ako je sve znanje ukljuujui i sve znanstveno znanje uvjetovano drutvenim, kulturnim, klasnim, ekonomskim

ili spolnim imbenicima, zato postmodernisti smatraju da su njihove teorije o znanstvenome znanju istinite?

PROBLEM DVOSMISLENOG STAVA PREMA ZNANOSTI

Ako je sva prirodna znanost drutveno konstruirana i nita vie objektivna od bilo kojeg drugog narativa ili mita,

ime opravdavaju pozivanje na upravo one znanstvene spoznaje za koje se ini da im idu u prilog (teorija kaosa,

teorija relativnosti, kvantna teorija)?

22



LEGITIMIRANJE TETNIH ILI OPASNIH ZNANOSTI

Ako je svaka znanost jednako valjana i objektivna, onda su to i politiki

nekorektne ili opasne znanosti (npr. nacistike teorije o rasnoj superiornosti).

23



NEPOZNAVANJE PRIRODNIH ZNANOSTI

Postmodernisti u osnovi ne razumiju znanosti o kojima piu i koje kritiziraju: teorija kaosa, matematika topologija,

Goedelov pouak, Einsteinova teorija, kvantna teorija, mehanika fluida

24


Trojanski konj postmodernizma: Sokalova psina

Alan Sokal, profesor fizike sa Sveuilita New York, 1996. godine poslao je

postmodernistikom asopisu Social Text svoj lanak Transgressing the Boundaries:

Towards a Transformative Hermeneutics of Quantum Gravity. Sokal je lanak namjerno

ispunio totalnim besmislicama kako bi provjerio bi li vodei postmodernistiki asopis

objavio takav lanak pod uvjetom da on zvui dobro i slae se s ideolokim

predrasudama urednika. (Primjerice, u lanku se tvrdi da je kvantna gravitacija tek

drutvena i jezina konstrukcija te se posve nepovezano citira razliite New Age

mislitelje, postmoderniste i suvremene fiziare kao to su Einstein, Bohr, Heisenberg i

dr.) Social Text je objavio Sokalov lanak, a Sokal je ubrzo, u asopisu Lingua Franca,

objavio tekst u kojemu je raskrinkao vlastiti lanak kao potpunu besmislicu, ukazujui

time na nepostojanje bilo kakvih akademskih standarda kod postmodernistikih urednika

asopisa Social Text.

Online raunalni program Postmodernism Generator, koji automatski,

svaki put kada se pokrene, stvara novi postmodernistiki tekst

http://www.elsewhere.org/pomo/

25


Postmodernizam nije isto to i znanstveni antirealizam (instrumentalizam)

Za razliku od postmodernista, znanstveni antirealisti (instrumentalisti) nisu antiscijentisti oni ne odbacuju

znanost i smatraju je jednim od najvrjednijih ljudskih ostvarenja (instrumenata).

Znanstveni antirealizam je filozofija koja je usklaena s osnovnim znanstvenim stavom: skromnou i

nesklonou da se tvrdi neto to se ne moe primjereno dokazati.

Postmodernisti nisu skromni i smatraju kako su svi diskursi ili narativi kulturno ili drutveno uvjetovani

osim njihova vlastitog diskursa.

Postmodernisti nisu antirealisti nego relativisti u pogledu bilo kojeg aspekta znanosti za njih je svaka

znanstvena istina (npr. i o opaljivom i o neopaljivom) neka vrsta drutvene konstrukcije.

ppt 11 sociologija postmodernizam

Documents