pp 2 zbir 2014 numero
DESCRIPTION
ZZ FZTRANSCRIPT
1. kontrolna zadaa 3e - A grupa
PP_2_ZBIR_2013_NUMERO.doc2014.Priprema za kontrolne zadae - zbir 2.r
1617
20. MEHANIKA FLUIDA
20-11. Hidraulika prea
Jedan kraj hidraulike pree ima povrinu S1=2cm2, a drugi S2=4dm2. Koliki teret moemo dignuti na drugom kraju ako na prvom djelujemo silom F1=60N?
// F2=12000N; m=1200kg21. HIDROSTATIKA
Hidrostatski tlak
eq \x(p=rgh)21-11-1."U-cijev I"
U U-cijevi presjeka S=1cm2 nalazi se voda. Kada se na jednom kraju ulije ulje gustoe (=900kg/m3 razlika nivoa tekuina iznosi x=2cm. Kolika je masa nalivenog ulja? (gustoa vode (0=1000kg/m3)
// h=20cm; V=20cm3; m=18g21-11-2. U-cijev I
U U-cijevi presjeka S=0,4cm2 nalazi se voda. Koliko se podigla razina vode na drugom kraju cijevi, ako smo na jedan kraj ulili V=3,2cm3 ula gustoe =800kg/m3? (gustoa vode =1000kg/m3, g=10m/s2)
// h=8cm; h0=6,4cm; y=h0/2; y=3,2cm21-12. "U-cijev II"
U U-cijevi se nalazi voda. Na jednom njenom kraju naliveno je h1=15cm ulja gustoe (1=800kg/m3, a na drugi kraj h2=8cm ulja gustoe 2=750kg/m3. Kolika je razlika nivoa tekuina u toj cijevi? (gustoa vode (0=1000kg/m3)
// h0=6cm; x=h2+h0h1; x= 1 cmUzgon eq \x(U=r0gV) uzgon eq \x(G'=GU) prividna teina
21-21-1. "Prividna teina"
Tijelo mase m=126g uronjeno je u vodu (0=1000kg/m3). Kolika je gustoa tijela ako je njegova prividna teina G=1,06N. (g=10m/s2).
// U=0,2N; V=2105m3; =6300kg/m321-21-2. "Prividna teina"
Tijelo gustoe =2400kg/m3 uronjeno je u vodu (0=1000kg/m3). Koliki je volumen tijela ako je njegova prividna teina G= 0,42N. (g=10m/s2).
// V=3105m3; m=0,072kg
21-21-3. "Prividna teina"
Tijelo gustoe =3600kg/m3 uronjeno je u vodu (0=1000kg/m3). Kolika je masa tijela ako je njegova prividna teina G= 0,52N.(gustoa vode je 0=1000kg/m3; g=10m/s2)
// V=2105m3; m=0,072kg
21-22. " Lebdjelica I"
Legura zlata i srebra lebdi u ivi. Kolika je masa srebra m1 u toj leguri, ako je masa zlata m2=59.83g? ((Au=19300kg/m3; (Ag=10500kg/m3; (Hg=13600kg/m3)
// m1=59,85g21-23. "Lebdjelica II"
Tijelo volumena V=30cm3 lebdi na granici ulja i vode. Jednom treinom uronjeno je u vodu (=1000kg/m3), a preostalim dijelom je u parafinskom ulju (2=760kg/m3). Kolika je prividna teina tog tijela kad je uronjeno samo u parafinsko ulje? (g=10m/s2)
// =840kg/m3; G'=0,024N21-24. SplavDrvena splav volumena V=8m3 moe ponijeti teret mase mt=2400kg. Kolika je gustoa drveta od koje je nainjena ta splav? // =700kg/m322. DINAMIKA FLUIDA eq \x( p2+rgh2+r\f(v22;2)= p1+rgh1+r\f(v12;2) ) Bernoullijeva jednadba
22-11-1. "Bernoulli"Na dijelu cijevi presjeka S1=90cm2 strujnica je na visini h1=3,4m, a voda struji brzinom v1=6m/s i pod hidraulikim tlakom je p1=6(104Pa. Na drugom dijelu cijevi presjeka S2=54cm2 strujnica je na visini h2=2,3m. Koliki je hidrauliki tlak je p2? (gustoa vode =1000kg/m3, g=10m/s2)
// p2=3,9(104Pa22-11-2. "Bernoulli"Na dijelu cijevi presjeka S1=63cm2 strujnica je na visini h1=2,8m, a voda je pod hidraulikim tlakom je p1=3,4(104Pa. Na drugom dijelu cijevi presjeka S2=42cm2 strujnica je na visini h2=0,8m, a hidrauliki tlak je p2=1,4(104Pa. Kolika je brzina v1? (gustoa vode =1000kg/m3, g=10m/s2)
// v1=8m/s
22-11-3. "Bernoulli"Na dijelu cijevi presjeka S1=26cm2 strujnica je na visini h1=1,2m, hidrauliki tlak je p1=10(104Pa, a voda struji brzinom v1=6m/s. Na drugom dijelu cijevi strujnica je na visini h2=2,3m, a hidrauliki tlak je p2=3,5(104Pa. Koliki je presjek S2? (gustoa vode =1000kg/m3, g=10m/s2)
// S2=13cm2PLAVA ZBIRKA: 940, 941, 946*, 950, 952*, 957?, 959?
30. TERMODINAMIKA31. TERMIKO RASTEZANJE31-11. "Linearno rastezanje"
Na temperaturi t1=250C aluminijski tap je dug lAl1=2,009m, a bakreni lCu1=2,013m. Na kojoj e temperaturi ti tapovi biti jednako dugi? (Al=2,6(10-5K-1;Cu=1,7(10-5K-1 vode=1,8(10-4K-1)
// t=300C
31-12. "Volumno rastezanje"
Aluminijska posuda volumena 8 litara do vrha je puna vode na temperaturi t1=250C. Koliko e se vode preliti preko ruba posude ako se voda (i posuda zajedno s vodom) zagriju na temperaturu t2=65C. (Al=2,6(10-5K-1, vode=1,8(10-4K-1)
// 31-13. "Gustoa"
Na temperaturi t1=150C gustoa bakra iznosi=8900kg/m3. Na kojoj temperaturi e gustoa bakra biti 2=88980kg/m3? (Cu=1,7(10-5K-1)
31-14. "Prepuna aa"
Bakrena posuda volumena 0,2 litre do vrha je puna vode na temperaturi t1=100C. Koliko e se vode preliti preko ruba posude ako se voda (i posuda zajedno s vodom) zagriju na temperaturu t2=70C.
(Cu=1,4(10-5K-1, vode=2,6(10-5K-1)
//
31-15. "Gustoa tvari"
Na temperaturi t1=100C gustoa aluminija iznosi=2700kg/m3. Na kojoj temperaturi e gustoa aluminija biti 2=2690kg/m3? (Al=2,6(10-5K-1)
// 32. KALORIMETRIJA
32-11. "Kalorimetar"U vodu mase m1=460g i temperature t1=20C ubaen je komad aluminija mase m2=100g i temperature t2=95C. Kolika je temperatura smjese? (voda: c1=4200J/kgK; aluminij c2=920J/kgK)
// 32-12. "Grija"Grija snage P=800W radi 4 minute i pritom zagrije neku koliinu vode od t1=18C do t2=60. Kolika je masa vode koju je zagrijavao taj grija? (voda: c=4200J/kgK
// 32-23. "Rasipni grija"Grija snage P=1200W grije 6 minuta 3 kilograma vode. Kolika je korisnost tog grijaa (), ako je on tu vodu zagrijao od t1=22C do t2=57C?(voda: c=4200J/kgK)
//
Promjena agregatnih stanja32-31-1. "Otopljeni led"
Komad leda mase m2=0,14kg i temperature t2= 15C ubaen je u vodu mase m1=0,51kg i temperature t1=30C. Kolika je bila konana temperatura smjese? (voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
// t=5C32-31-2. "Otopljeni led" Komad leda mase m2=0,28kg i temperature t2= 50C ubaen je u vodu mase m1=1,8kg. Kolika je bila poetna temperatura vode t1, ako je konana temperatura smjese t=25C?
(voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
// t1=45C32-31-3. "Otopljeni led" Komad leda mase m2=0,14kg i temperature t2= 10C ubaen je u vodu temperature t1=25C. Kolika je mase vode m1 u koju je ubaen led ako je konana temperatura smjese t=20C?
(voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
(m1=2,9kg)
32-32-1. "Smjesa leda i vode"
Komad leda mase m2=0,35kg i temperature t2= 8C ubaen je u vodu mase m1=0,144kg i temperature t1=25C. Koliko se leda otopilo?
(voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
// mx=0,028kg32-32-2. Smjesa leda i vode"
Komad leda mase m2=0,14kg i temperature t2= 20C ubaen je vodu mase m1=0,145kg. Kolika je bila poetna temperatura vode t1, ako se otopilo mx=0,056kg leda?
(voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
// t1=40C32-32-3. "Smjesa leda i vode"
Komad leda mase m2=0,21kg i temperature t2=10C ubaen je vodu temperature t1=25C. Kolika je bila masa vode m1 u koju je ubaen led, ako se otopilo mx=0,035kg leda?
(voda c1=4200J/kgK, led c2=2100J/kgK, =330000J/kg)
// m1=0,152kg32-33-1. "Isparavanje vode"U vodu mase m1=1,2kg i temperature t1=20C ubaen je komad bakra mase m2=2,5kg i temperature t2=400C. Kolika je vode isparilo, ako je temperatura "smjese" t=60C?
(voda c1=4200J/kgK, bakar c2=380J/kgK, r=2260000J/kg)
// mx=0,05kg
32-33-2. "Isparavanje vode"Kad se vodu mase m1=2kg i temperature t1=40C ubaci komad aluminija mase m2=1kg, temperatura "smjese" je t=55C. Kolika je bila poetna temperatura aluminija t2 ako je isparilo mx=0,1kg vode?
(voda c1=4200J/kgK, aluminij c2=920J/kgK, r=2260000J/kg)
// t2=465C
34. PLINSKI ZAKONI34-11-1. "Izobarni proces"
Na temperaturi t1=470C plin ima volumen V1=8litara. Za koliko se mora sniziti temperatura plina da bi se njegov volumen smanjio za 1 litru?
// T2=280K; t2=7C34-11-2. "Izobarni proces"
Na temperaturi t1=1270C plin ima volumen V1=6litara. Za koliko se mora poveati temperatura plina da bi se njegov volumen poveao za 30%?
// T2=520K; t2=247C; t=120C34-12-1. Izohorni proces
Kad se temperatura plina povea za 8K, tlak plina se povea za 2%. Kolika je bila poetna temperatura plina?
// T1=320K; t1=47C
34-12-2. "Izohorni proces"
Na temperaturi t1=470C plin je pod tlakom p1=1,6(105Pa. Koliko se mora sniziti temperatura plina da bi se njegov tlak smanjio 20%?
// t=64C
34-13-1."Izotermni proces"
Pri volumenu V1=4,8litara plin je pod tlakom p1=1,4(105Pa. Za koliko se mora smanjiti volumen plina da bi se njegov tlak poveao 20%?// V2=4litre; V=0,8litara
34-13-2. Izotermni proces
Mjehuri zraka u vodi na h1=70m dubine ima plumjer R1=0,5cm. Koliki e polumjer imati pri samoj povrini jezera (h2=0)? Proces je izotermni. (p0=105Pa; =1000kg/m3; g=10m/s2)
// p1=80105Pa; V2/V1=8; r2=1cm
Dijagrami stanja plina
34-21-1. "Tumbo"
Zadani p-T dijagram prevedi u p-V dijagram. V1=0,8m3.
34-21-2. "Tumbo"
Zadani V-T dijagram prevedi u p-V dijagram. p1=20kPa.
34-21-3. "Tumbo"
Zadani p-T dijagram prevedi u p-V dijagram. V1=0,2m3.
Jednadba stanja plina eq \x(pV=nRT) jednadba stanja plina
R=8,314J/molK univerzalna plinska konstanta
N=nNA
34-31. "Masa plina"
Duik je zatvoren u posudi volumena V=2,4L, pod tlakom p=1,5(105Pa, a njegova temperatura je t=187C. Kolika je njegova masa?
(R=8,314J/molK, molarna masa duika je M=28g/mol)
// n=0,018074mol; m=0,506g34-32-1. "Broj molekula"
Koliko molekula ima u posudi volumena V=4L, ako je plin u njoj pod tlakom p=1,2(105Pa, a njegova temperatura je t=87C?
(R=8,314J/molK, NA=6,02(1023mol-1)
// n=0,1604mol; N=9,6581022 34-32-2. "Broj molekula"
Koliko molekula ima u posudi volumena 2 litre, ako je plin u njoj pod tlakom p=1,6(105Pa, a njegova temperatura je t=77C?
(R=8,314J/molK, NA=6,02(1023mol-1)
//
Molekularno kinetika teorija plinova34-33-1. Efektivna brzina
Kolika je efektivna brzina molekule duika pri temperaturi t=47C?
(k=1,381023J/K; M=28g/mol)
// vef=533,9m/s34-33-2. Efektivna brzina
Pri kojoj temperaturi je efektivna brzina molekula kisika tono vef=500m/s.
(k=1,381023J/K; M=32g/mol)
// t=47,7C34-33-3. Efektivna brzina
Kolika je ukupna kinetika energija svih molekula jednog mola idealnog jednoatomnog plina pri temperaturi t=27C?
(R=8,314J/molK)
// E=3741,3JPLAVA ZBIRKA: 203, 204, 205.35. TERMODINAMIKARad plina. I. ZAKON TERMODINAMIKE
eq \x ( Q=W+U ) I. zakon termodinamike eq \x( W=p(V2V1) = nR(T2T1) ) rad plina u izobarnom procesu
eq \x( U=nCVT ) promjena unutranje energije
eq \x(CpCV=R) PLAVA ZBIRKA: 215, 219, 233, 255, 269, 270 i 271.
KRUNI PROCES
koeficijent korisnosti
Qul uloena toplina (suma svih Q>0)
eq \x(=\f(W;Qul)100)
35-11-1. "Kruni proces"
Koliki je koeficijent korisnog djelovanja u krunom procesu prikazanom u p-V dijagramu?
n=200mol
R=8,3J/molK
CV=12,5J/molK
35-12-2. "Kruni proces"
Koliki je koeficijent korisnog djelovanja u krunom procesu prikazanom u p-V dijagramu?
n=200mol
R=8,3J/molK
CV=12,5J/molK
CARNOTOV KRUNI PROCES
eq \x(=\f(Q1Q2;Q1)100 = \f(T1T2;T1)100) U Carnotovom krunom procesu vrijedi: eq \f(Q1;T1) = \f(Q2;T2) i W=Q1Q2PLAVA ZBIRKA: 300, 330, 331, 333 i 334.
VLANOST ZRAKA
eq \x( r=\f(a;D)\d\fo2()100% ) relativna vlanost zraka
eq \x( m=V(a1D2)) masa kondenzirane vodene pare
tCD(g/m3)tCD(g/m3)tCD(g/m3)
04,8109,42017,3
15,21110,02118,3
25,61210,72219,4
36,01311,42320,6
46,41412,12421,8
56,81512,82523,0
67,31613,62624,4
77,81714,52725,8
88,31815,42827,2
98,81916,32928,7
35-31-1. "Rosa"
Zrak ima poetnu temperaturu t1=20C i relativnu vlanost r1=60%. Koliko se rose izlui iz V=5m3 zraka, ako se on ohladi na t2=7C?
//m=12,9g
35-31-2. "Rosa"
Zrak ima poetnu temperaturu t1= 23C i relativnu vlanost r1=55%. Na koju se temperaturu t2 zrak ohladio ako se iz V=2m3 zraka izluilo m=5,06g rose?
// t2=9C
36-31-3. "Rosa"
Zrak ima poetnu relativnu vlanost r1=50%. Kad se ohladi na temperaturu t2=7C iz V=3m3 zraka izlui se m=9,3g rose. Kolika je bila poetna temperatura zraka?
// t1=24C
35-31-4. "Rosa"
Zrak se ohladi s poetne temperature t1= 28C na temperaturu t2=10C i pritom se iz V=4m3 zraka izlui m=5,92g rose. Kolika je bila poetna relativna vlanost zraka r1?
// r1=40%
40. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
41. ELEKTROSTATIKA
Coulombov zakon eq \x( F=\f(1;4pe)\f(Q1Q2;r2) ) Coulombov zakon
0 dielektrina konstanta vakuuma
0=8,8541012C2/Nm2 eq \f(1;4pe0) =9109Nm2/C2 41-11. Klik-klak
Dvije kuglice nabijene istom koliinom naboja Q i jednakih masa m=30g objeene su na niti ma duljine l=0,4m. Koliki je naboj Q ako je kut =45?
(g=10m/s2)
// G=0,3N; Fc=G=0,3N; // r=0,4 eq \r(2) m; Q=3,266C41-12. Na vrhovima kadrata
Na tri vrha kvadrata stranica a=0,4m nalaze se tri jednaka naboja Q1=Q2=Q3=1,6C. Koliki naboj Q0 treba postaviti u etvrti vrh kvadrata da sile na naboj Q2 budu u ravnotei?
// F1=0,144N; F=F1 eq \r(2) ; F=0,2036N;
// r=a eq \r(2) ; Q0=4,525C 41-13. U sreditu kvadrata
Na etiri vrha kvadrata stranica a=0,5m nalaze se jednaki naboji Q=1,8C. Koliki naboj Q0 treba postaviti u sredite kvadrata da sustav bude u u ravnotei?
// Opet se gledaju sile na jedan od naboja na vrhovima kvadrata (npr Q2).// F1=0,1164N; F4=0,05832N; F=F1 eq \r(2) + F4; // F=0,22327N; r=a/ eq \r(2) ; Q0=1,7227C41-14. U sreditu trokuta
Na tri vrha jednakostraninog trokuta stranica a=0,3m nalaze se tri jednaka naboja Q=0,1C. Koliki naboj Q0 treba postaviti u sredite trokuta (teite trokuta) da sustav bude u ravnotei?
// F13=0,001N; F=F13 eq \r(3) ; F=1,732mN; r=0,1732m; Q0=5,7733CPLAVA ZBIRKA:
Coulombova sila: 35, 37, 39, 42, 60, 61.
ELEKTRINO POLJE
eq \x( E=\f(1;4pe)\f(Q;r2) ) el. polje tokastog naboja
eq \x( F=qE ) 41-21. Na x-osi
Na x-osi nalaze se dva naboja. Naboj Q1=1,8C u poloaju x1=0, i naboj Q2=0,8C u poloaju x2=6m.
a) Kolika je jakost elektrinog polja u toki x=2m?
b) U kojoj toi (x=?) je jakost elektrinog polja E=0?
// a) E1=4050N/C; E2=450N/C; E=4500N/C// b) r2 : r1=2 : 3; x=18m
41-22. U ravniniNaboj Q1=80nC nalazi se u toki T1(0,0), a naboj Q2=40nC u toki T2(2,2)m.
a) Kolika je jakost elektrinog polja u toki A(0,2)m?
b) Kolika je jakost elektrinog polja u toki B(4,4)m?
// a) E1=180N/C; E2=90N/C; E=201,25N/C// b) E1=22,5N/C; E2=45N/C; E=22,5N/C
Gaussov zakon eq \x(=\f(Q;e0) ) Gaussov zakon
eq \x( E=\f(s;2e0) ) el. polje ravnine; eq s=\f(Q;S) (povrinska) gustoa naboja
eq \x( E=\f(Q;e0S) ) el. polje kondenzatora
41-31. Njihalo u polju ravnine
Uz vertikalno poloenu ravninu visi nalazi se njihalo mase m=20g i naboja q=0,2C.
a) Kakvog je predznaka naboj q?
b) Kolika je gustoa naboja na ravnini ako nit njihala s vertikalom zatvara kut =30? (g=10m/s2)
// a) q>0
// b) Fc=G/ eq \r(3) ; Fc=0,1155N; E=5,7735105 N/C; =1,0224105C/m241-32. Njihalo u polju kondenzatora
Izmeu ploa kondenzatora povrine S=200cm2 nalazi se njihalo mase m=40g i naboja q=0,5C.
a) Kakvog je prdznaka naboj q?
b) Koliki je naboj na kondenzatoru ako nit njihala s vertikalom zatvara kut =45? (g=10m/s2)
// a) q