poznata 24 strane skripta

Neolitik u kontekstu...

2009/2010

kultura skup svih materijalnih obiljeja neke civilizacije ili nekog kraja (najee materijalno obiljeje u neolitiku je ukras na posudi); specifina materijalna obiljeja za neku skupinu nain ivota koji je izgradila jedna skupina ili zajednica ljudi, prenosiv s generacije na generaciju zajednica ime po podruju rasprostiranja - znaajnom nalazitu ili geografskom imenu, ili prema bitnom kulturnom obiljeju kulturni tip varijanta kulture, lokalna podgrupa civilizacija vii stupanj intelektualnog i drutvenog razvoja (tehnologija, pismo, drava...) Geografske regije prema razliitim autorima Jugoistona Europa Sredozemlje = Mediteran (lat. medius+ terra), Sredozemno more i zemlje oko njega (rim. Mare Internum) Jugozapadna Azija, sjeverna Afrika, juna Europa od Sirije na istoku do panjolske i Maroka na zapadu Azija= istok ime potjee od vj. asirske rijei asu, to znai svjetlost, dan, vatra, Sunce, zapravo istok kasnije su naziv preuzeli Feniani, od njih Grci, a od ovih Rimljani Jugozapadna Azija = zemljopisna cjelina izmeu Sredozemlja i planinskog masiva Hinduku (Afganistan), izmeu Crnog mora na sjeveru i Crvenog na jugu taj prostor poznat je i pod nazivom Bliski Istok, naziv nastao iz europskog kuta gledanja (to je Europi najblii dio Azije) Bliski je istok odavna prirodna prometna spona meukontinentalnog prijelaza, kriite svjetski vanih prometnih putova Levant (tal. levante=istok) = Istok, sve zemlje oko Sredozemnog mora koje lee istono od Italije; u uem smislu obale Male Azije, Sirije i Egipta. Srednja Europa = dio eur. kontinenta okvirno omeen Baltikim morem na sjeveru, Alpama i Jadranskim morem na jugu, granicom nekadanjeg Sovjetskog Saveza na istoku, te francuskom granicom na zapadu vie nego li unutarnjom homogenou Srednja je Europa izdvojena na temelju razlika prema susjednim, jasnije defininiranim eur. makroregijama u klasinoj zemljopisnoj podjeli Europe na nekoliko velikih sastavnica, Srednja Europa je svojevrsna prijelazna regija izmeu raznolike i razvedene Zapadne Europe, poluotono i klimatski (borealno) jasno izdvojene Sjeverne Europe, prostrane i pejsano jednoline Istone Europe te otrim lokalnim kontrastima obiljeene June Europe veina zagovornika obnove SE izostavlja Njemaku te oblikuje svojevrsnu malu Srednju Europu koja danas na temelju komplementarnosti i povijesnih veza, a posebno iz perspektive EU, obuhvaa Poljsku, eku, Slovaku, Austriju, Maarsku, potom Sloveniju, a toj regiji stremi i Hrvatska Balkanski poluotok (doolina rijeke Marice i Vardara, Stara Planina) Grka Bugarska Albanija

bp

1


2009/2010

Neolitik i proces neolitizacijemodeli neolitizacije neolitik -gr. = nov, =kamen novo kameno doba mlae kameno doba neolitizacija= proces postupnog prijelaza sa skupljako-lovnog privreivanja na stupanj proizvodnje hrane Childe: neolitizacija je prijelaz na poljodjelstvo i sjedilaki nain ivota taj proces povlai jo i niz drugih promjena, od sjedilakog naina ivota, trajnih naselja, tehnologije obrade i izradbe orua i oruja, do proizvodnje keramikih predmeta te drugaijih duhovnih potreba (umjetnost, religija) ''neolitiki paket'' (kao takav doao u Europu): domestikacija ivotinja kultivacija biljaka itarice: jednozrnapenica, dvozrnapenica,jeam, lea, mahunarke sjedilaki nain ivota sedentizam proizvodnja keramike nova tehnologija obrade kamena: glaanje (poliranje), bruenje i buenje veina istraivaa smatra da neolitik svoje podrijetlo ima na Bliskom istoku, odnosno u Anatoliji za to govori injenica da su ishodini oblici kultiviranih itarica i domesticiranihivotinja (ovce i koze) potekli upravo s Bliskog istoka, a i mnogi zajedniki pravci drutveno-gospodarskog razvitka (nastanak stabilnih seoskih naselja) preduvjeti: promjena klime (holocen = vlano i toplo), blizina vode (kulture uz velike vodene tokove i jezera) meutim, miljenja o nainu i putovima te neolitizacije se razlikuju Modeli neolitizacije Kolonizacijski model ili demografska difuzija neolitiki paket iri se migracijama iz prvobitnih prostora nastanka, primjerice iz podruja plodnog polumjeseca neolitizacija je egzogeni proces povezan s imigracijom agrarnih populacija u druga podruja (neolitiki ratari se sele i ire svoj nain ivota) Autohtoni model u okviru ekolokih promjena mezolitiko stanovnitvo poinje s lokalnom domestifikacijom raznih ivotinja i kultivacijom biljaka, u domestifikacijski proces integriraju se i strani oblici ivota do kojih se dolazi kontaktom s drugim zajednicama (ideja putuje, razvoj je autohton) Akulturacijski model ili filter model agrarno orijentirane skupine naseljavaju ekoloki pogodna podruja; mezolitiki itelji prilagoavaju pojedine elemente ovih susjeda svojoj gospodarskoj i materijalnoj kulturi, bez da preuzmu redom sve elemente neolitike kulture (mezolitika ekipa od susjeda ratara uzima to im treba i to im se svia) Model keramikog mezolitika mezolitiko puanstvo samostalno izumljuje keramiku, a tek kasnije preuzima druge neolitike elemente novih agrarnih skupina Model mree ili kulturna difuzija ve uspostavljenim meusobnim vezama izmeu stanovnitva odreenih podruja razmijenjuju se inovacije, pa tako i spoznaja poljoprivrede Plodni polumjesec plodni nizinski krajevi, poput polumjeseca izdueni izmeu Arapsko-perzijskog zaljeva do plodnih obalnih nizina Sredozemlja iroki luk vodom bogatih visoravni (750-1000 m n/m v.) koje se pruaju od Levanta do Zagros planina (Iraki Kurdistan1), juno od Kaspijskog jezera, zapravo se ovijaju oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijskai Iranska pustinja) Eufrat i Tigris poplave, fini kamen, dobra glina

1

prve domestificirane ivotinje - u Kurdistanu (na Zagroz planinama)

bp

2


2009/2010

Podjela/ periodizacija neolitika protoneolitik i pretkeramiki neolitikpojmovi nastali za podruja Bliskog i Srednjeg istoka, te Egejsko podruje neolitik: 1. rani 2. srednji 3. kasni LEPENSKI VIR (Srbija, erdapska klisura granica Srbije s Rumunjskom kod Donjeg Milanovca) - protoneolitik nalazita Baka Palanka (preko puta Iloka), Dunavecse, Bakonjska uma, Gura Bacuilui (Transilvanija) lokaliteti: Alibeg, Padina, Lepenski Vir, Vlasac, Icoana, Razvraa, Hajduka vodenica, Ostrovul Banului, Schela Cladovei, Ostrovul Corbului mezolitiko gospodarstvo (lov i ribolov na viru) riboliki idoli (kult rijeke, vezano uz hranu ?) 7000 pr.Kr. starosjedioci = autohtoni mezolitik sjedilaki nain ivota tipizirani objekti neolitika tekovina prva ljudska naselja (nastambe) u ovom podruju 6300 pr.Kr. doljaci = difuzionistiki neolitik (?) potvrda autohtonog modela finalni paleolitik/epipaleolitik Cuina Turcului I = Ostrovul Banului = Veterani Terasa) protostarevo Lepenski Vir IIIa = Alibeg slojevi: 1. proto-Lepenski Vir / Schela Cladovei I / Icoana Ia / Ostrovul Banului IIIa 2. Lepenski Vir I (a-e) / Schela Cladovei II / Icoana Ib / Ostrovul Banului IIIb 3. Lepenski Vir II / Schela Cladovei II / Icoana II naselja: na rijenim terasama, potkoviasti oblik, velika (pLV 20tak kua; LVII 40tak kua) poplave Dunava: izbaci mulj i alo i prekrije kulturni sloj kue: trapezoidan oblik, orjentacija (organizacija ivota u naselju, postoji mjesto okupljanja), omeene kamenjem, podnica od nabijene zemlje, ''ognjita'' na irem dijelu (rupe; nisu sve pune gara ?); oko njih esto kamenje postavljeno u obliku slova A ukopi: prvo na leima, usporedno s rijekom, glava nizvodno (kult rijeke?) prijelazno - na leima, skvrene noge u lotus (oblik kue; zdjelica = ognjite) (kontinentalan kult plodnosti? vezano za planinu Treskavac trapezoidna stijena) prvo u kuama (s obzirom na dob i spol posebno mjesto u kui + riboliki idol odgovarajueg oblika iznad glave) hocker izvan naselja BLISKI ISTOK roenje agrikulture i stoarstva treba traiti u podrujima gdje su najvanije biljke i ivotinje ivjele u svom izvornom, divljem obliku prvobitna sredita kultivacije biljaka lee u tropskom i subtropskom pojasu s obje strane ekvatora poeci pravog poljodjelstva poinju neovisno u razliitim dijelovima svijeta gotovo istodobno: Bliski Istok: - penica: triticum monococcum = Einkorn = pir, jednozrna penica, u divljem obliku raste na podruju od Irana pa do Balkana; malo zahtjevna sorta, iri se paralelno s triticum dicoccum = Emme r= dvozrnapenica, najznaajnija sorta pljevaste penice od zapadne Azije, Mezopotamije, Egipta, preko Sredozemlja preneena i u Europu ove dvije vrste meutim ne proizlaze jedna iz druge2 - jeam hordeum vulgare, (8 000. g. pr. Kr.) kultiviran odmah nakon penice3

2 k nama na Balkan stiu ve selektirane, kultivirane vrste penice samo se u mezolitikim slojevima nalaze primitivne vrste 3 k nama jeam dolazi s penicom iz Mezopotamije

bp

3


2009/2010

Dolina Inda, sjeverna Kina - ria, proso (6 000)4 srednja Amerika -kukuruz, grah (7. tisuljee) prvi koraci prema poljodjelstvu i stoarstvu uinjeni su ve tijekom klasinog mezolitika u zajednicama lovaca i skupljaa pri ubiranju biljaka pazili su da ostave korijen ili gomolj ili sjeme, a u lovu da ne ubiju svu mladunad ili skotne enke moe se, dakle, razlikovati vie stupnjeva razvoja lova koji postupno vode domestifikaciji u gospodarskom smislu mezolitik je finalna faza intenzivne lovno-skupljake privrede, a protoneolitik ve pokazuje da je na putu prema proizvodnji hrane nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog plodnog polumjeseca tamo se mogu izdvojiti najmanje 3 sredita: 1) zapadni obronci i doline Zagros planine 2) breuljkasti dio turske sjeverne Mezopotamije i juni anatolijski plato 3) Levant -od junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu u protoneolitiku je utvrena prva domestifikacija ivotinja, ali nema ostataka kultiviranih biljaka meutim nalazi brojnih kamenih rvnjeva i muara, tuaka, batova i bruseva, jama za zalihe i otrica za srpove, govore o promjenama u gospodarstvu istovremeno se javljaju prvi tragovi trajnih naselja (razlozi naseljavanja: nema potrebe za selidbom, imaju dovoljno hrane, bave se poljoprivredom moraju biti stalno uz svoja polja, imaju vikove hrane jame za ito), esto obnavljanih, prva groblja i grobovi s bogatim prilozima (privjesci, perle) to pokazuje da ovjek ima vremena i za neto drugo osim za puko zadovoljavanje gladi umjetniki porivi -rezbarije ivotinjskih likova, izrada statueta Boice Majke (Zemlja; kult Velike Majke se iri po Europi) porast trgovine, a krajem perioda grade se prvi gradovi ve utvreni bedemima (raslojavanje drutva bogaenje sukobi; ''elita'' organizira ivot i bave se umjetnou i religijom, imaju znanje; ''radnici'' odlaze na polje i uvaju stoku) trgovina opsidijanom (vulkansko staklo) najkvalitetniji kamen za izradu neolitike litike nastaje (izlijevanjem lave na bazi silicija s dovoljno vode i ako se brzo hladi) samo u pojedinim dijelovima svijeta: npr. srednja Amerika (koriste ga pretkolumbovske kulture), Kina, Srednja Europa (Slovaka/Maarska), Lipari (Italija), Melos (Egejsko more, Grka ishodite Cikladske kulture), Kapadocijsko gorje 5 svako nalazite ima svoje trite koje brani (organizacija ivota u naseljima, fortifikacija) moe se pratiti irenje opsidijana i neolitika skupa s njim KarimShahir, Mugharetel-Kebarah, ElWad KARIM SHAHIR KULTURA u podruju Zagroz planina (Kurdistan) -Irak, Iran; Shanidarpilja u Zagroz planinama kameni rvnjevi, cijepane i polirane sjekire, neto opsidijana, bakreni, hladno kovani ukras (vj. malahit) domestificirane ovce i koze hocker grob ene iz Shanidara s prilozima: oker, kamen-drobilica za drobljenje, ogrlica od malih koljki 6

4 5

dolazi u Rusiju hrv. opsidijan a) karpatski tip (Slova./Ma.) i b) mediteranski tip (Lipari) 6 hocker = ''fetus poloaj'', ''zgrenac'' kult Velike Majke; oker = crvenkasta zemlja simbol poroda (krvi) i menstrualnog ciklusa)

bp

4


2009/2010

Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km juno od pilje Shanidar ovalne i krune kamene strukture s ognjitem, vj. donji dio nastambi, gornji dio od trske i hasure; tragovi tranih hasura i koara naeni su i u odgovarajuem sloju pilje Shanidar(B1); jame za zalihe i otpatke i u selu i u pilji; rvnjevi, tukovi, muari sugeriraju drobljenje hrane poput ira, bobica, oraha, mahunarki i cerealija, ali i okera kamena industrija: cjepane kremene alatke (sjekire) s poliranim vrhom ili otricom -drvodjelsko orue, a krupniji primjerci potkoviastog oblika vj. poljodjelsko; kremene otrice usaene u kotane drke, srpovi kotani predmeti ponekad ukraeni rezbarenjem i urezivanjem trgovina indicira uporabu opsidijana (koji potjee sa sjevera) i bitumena (s juga) koji slui za uvrivanje otrica ili vraka u drala KarimShahir (Irak), nedaleko od Jarma jedini znakovi naseljenosti - ognjita i ukopane jame za zalihe -sezonska naselja mnogo kosti ovaca, koza, goveda, pasa, pa i konja - pitanje je koje su od njih domestificirane, a koje ne lov na ptice, skupljanje koljki, itarice (?) kamena cijepana industrija mikrolitikoga tipa, ali i glaani kameni predmeti: muari i tukovi, rvnjevi, perle, privjesci, prstenje, narukvice (od mramora); cijepane sjekire s bruenom otricom, orua za glaanje sa lijebom, perle od kosti i koljaka dvije figurice od nedovoljno peene gline NATUFIJENSKA KULTURA ime prema piljskom stanitu Wadi en-Natuf (Izrael) podrijetlo natufijenske kulture jo nije razjanjeno, ali se pretpostavlja da je preneena sa sjevera -ti doljaci su pripadali rasno staromediteranskom dolihokefalnom tipu, prosjene visine 1,60 m, naselili su pilje i otvorene terase na Karmelgori i Judejskim planinama, a tamo gdje nije bilo prirodnog zaklona grade naselja na otvorenom - prva trajna ruralna naselja (vieslojna -obnavljanje nastambi i naselja na istom poloaju kroz nekoliko generacija poluukopane kue, kameni suhozid) stalna naselja prije poljoprivrede (jo mezolitik, Lepenski Vir) lokaliteti -uglavnom smjeteni u sredozemnom pojasu pilje na Karmel gori i naselja na terasama ispred pilja: Mugharet-El Wad, Wadi Fallah ili Nahal Oren, Kebarah, Eynan ili Ain Mallaha7, Beidha, nedaleko od Petre u Jordanu JERIHON (11m stratigrafije!) ( 9. tisuljee -8350. pr. Kr.)natufijenska k. pored snanog izvora najnii sloj ostaci natufijenskog svetita, iznad toga 4m sloja s jamama za zalihe, rvnjevima, kamenim oruem natufijenskog tipa materijalni ostaci: kamena industrija ugl. od lokalnih vrsta kamena (kremen, lidijski kamen), nema tragova importa opsidijana; grube motike za obradu zemlje (?), dlijeta i iljci za drvodjelske i rezbarske poslove (drvo, kost); otrice za srpove, usaene u kotana drala, esto ukraena PRETKERAMIKI NEOLITIK (akeramiki neolitik) 1. Jerihon A 2. Jerihon B 3. Ain Ghazal ATAL HYK, HACILAR, GBEKLI TEPE, NEVALI ORI, KHIROKITIA veliki bedemi, ''kultna mjesta''

7

jame za zalihe sekundarno koritene za ukop samo vani ljudi imaju ukop u naselju (?)

bp

5


2009/2010

Ain Ghazal vapnom oblagali glave pokojnika figurice ene, bik, figure predaka (kulte predaka ?) lijepe bijele figurice s opcrtanim crnim oima Gbekli Tepe krune formacije, monolitni elementi u obliku gr. slova (tau); na njima reljefi vukova, medvjeda (prvi hram??) Klaus Schmidt (Heidelbegd, 1995.-2000.), Nevali ori na Eufratu kue, kultevi (zmija), kamene figurice, monoliti atal Hyk James Mellaart (1960') zapadni i istoni lokalitet PPNB; naselje za vie od 10 000 ljudi, pravilna mrea (kue jedna do druge dijele krov, ulice, puno ''svetita'' od opeke) pronaena slika vulkana i grada erupcija vulkana malo ih zasuo pepeo, ali ivot se nastavio kultovi: ena koja raa, bik u ''svetitima'' naeni ''totemi'' boginje koje raaju, bikove glave i rogovi i ognjita ''peinska umjetnost'' slike lova na zidovima (jeleni, bik) kult mrtvih sekundarni ukop (izloili bi mrtve da ih ptice pojedu i pokopali kosti) BALKANSKO-ANADOLSKI KOMPLEKS SLIKANE KERAMIKE (KARANOVO / AVDARKREMIKOVCI / STAREVO / ANZABEGOVO VRNIK/ SESKLO / KRS) Balkansko-anadolski kompleks slikane keramike rani neolitik loptasta ili tulipanasta keramika GRKA: 1. monokrom 2. protosesklo (ovalan ili S-profil, loptasto, slikano) 3. predsesklo (Magulitsa impresso, S-profil, loptasto) BUGARSKA: 1. Karanovo (crno-naranasto slikano, tulipanasto, bikonitet, mala noga/stalak) 2. avdar-Kremikovci 3. Gradenica MAKEDONIJA: Anzabegovo-Vrnik SRBIJA: 1. Protostarevo (Donja Branjevina-Gura Baciului) 2. Starevo RUMUNJSKA: 1. Protostarevo (Donja Branjevina-Gura Baciului) 2. Starevo-Cri MAARSKA: 1. Starevo (Transdanubija) 2. Krs (istona Maarska=Alfld) (gruba keramika s urezanim ivotinjama - stilizirane) HRVATSKA: starevaka kultura

bp

6


2009/2010

Podjela neolitika u Grkoj8 1. POETNI NEOLITIK/ AKERAMIKI/ PRETKERAMIKI/ PRE-POTTERY 2. RANI NEOLITIK (KERAMIKI) 3. SREDNJI NEOLITIK 4. KASNI NEOLITIK 5. ZAVRNI NEOLITIK= HALKOLITIK Lokaliteti poetnog neolitika (1.pol.7. tisuljea pr. Kr.): -Tesalija: Argissa, Gediki, Soufli Magoula, Sesklo, Achilleion -ostatak Grke: Dendra, Franchthi (Argolida), Knossos na Kreti (slojX) Franchthi peina u Argolidi, okruuje ju more, ali nikad nije bila na samoj obali duboka stratigrafija, najraniji dokaz daleke plovidbe preko otvorenog mora (-.-) uruio se strop (ne zna se kad) treina je zatrpana 14C analize od 20 000 3 000.g.pr.Kr. dobra povezanost sa sjevernim kopnom i morem naeni su kompletni ljudski kosturi (ukopi) i najraniji opsidijan, kosti tune (ribarenje na otvorenom moru ve u mezolitiku9) orue od opsidijana ve krajem paleolitika i u mezolitiku opsidijan s Melosa (150 km udaljen otok) trgovina

Rani neolitik (keramiki) oko 6540 5950.g. pr. Kr. trajanje: oko 500 godina (prema C. Perls) lokaliteti tell tipa (tell = toumba u Makedoniji = magoula u Tesaliji Rani neolitik u Tesaliji (podjela keramike) Renfrew: oko 6000. 5300. g. pr. Kr. Miloji: 1. Frhkeramikum (Rani monokrom) 2. Proto-Sesklo (Rana tesalska slikana keramika) 3. Vor-Sesklo (Predsesklo) RN I RN II

ovalni, loptasti; slikana keramika: rombovi, cik-cak, stilizirani ljudski (?) oblici, are impresso (tokice, crtice, koljke, nokti, jagodice prstiju, RN III granice) puno keramikih figurica

Theocharis:J-I Tesalija S-I Tesalija

RN I RN II RN III

1.Monokrom 2.Rana slikana keramika 3.Razvijeni monokrom+ neto slikane

1. Monokrom 2. Rana slikana keramika 3. Impresso + razvijeni monokrom

8

gr. mezolitik je nepoznat zastupljen je ali zbog krive tipologije litika iz mez.-neol. slojeva pripisana neolitiku; ne zna se je li postojao kontinuitet naseljavanja jo od paleolitika osim peine Franchthi 9 ILI su tune dolazile u pliak :P

bp

7


2009/2010

Srednji neolitik u Tesaliji Sesklo kultura oko 5300. -4400.g.pr.Kr. na samom Sesklu (Renfrew) oko 5000. -4000.g.pr.Kr. (Otto): podjela prema keramici na: 1. rani 2. srednji 3. kasni prvobitno odreena kao najstarija tesalsko-makedonska neolitika pojava koju slijede Dimini i Rahmani kultura tesalski neolitik prema Ch. Tsountasu: 1. Sesklo kultura 2. Dimini kultura 3. Rachmani kultura eponimni lokalitet Sesklo smjeten je sjeverozapadno od Volosa (ant. Iolkos) prvo iskopavanje na njemu proveo je Hristos Tsuntas 1901/2. g. (monografija objavljena 1908.) neolitiki tel= breuljak Kastraki smjeten je izmeu dva potoia, veliine je 100 x 45 m, prapovijesni sloj 3-6 m debljine 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Teocharisova revizija iz 1957.: sloj pretkeramikogneolitika monokromna keramika Sesklo kultura Sesklo kultura Dimini kultura Dimini kultura Milojieva stratigrafija: pretkeramiki neolitik rani keramik I (monokrom tj. Achilleion) rani keramik II protosesklo Sesklo kultura Dimini kultura + Rachmani kultura rano tesalsko bronano doba10 danas pod pojmom Sesklo kulture podrazumijevamo iri sklop kulturnih pojava s razliitim lokalnim osobinama i razlikujemo: a) Sesklo kulturu u uem smislu rasprostranjenu u Tesaliji i na otoku Skirosu (Sesklo, Tsangli, Tsani, Soufli, Zerelia, Otzaki, Rachmani, Pyrasos, Lianokladhi) b) Sesklo kulturu u irem smislu rasprostranjenu u Atici, Beotiji, Fokidi (Orhomen, Elateia, Heroneja, Maraton, NeaMakri), na Peloponezu (Korint) i u Makedoniji (Servia) odgovarajue pojave postoje i u ostalim dijelovima Grke, ali zasad nisu zadovoljavajue razraene

10 kultura se ne moe definirati: razvijena trgovina, sva su materijalna obiljeja pomijeana, nema kult. identiteta (npr. od gr. kopna do Krete postoji nekakva ''kultura'' tzv. ''egejsko bron.doba'', razliito od ''tesalskog bron.doba'', no ipak se mijeaju)

bp

8


2009/2010

Sesklo najstarije naselje nema utvrenja, a kue imaju kamene temelje (suhozid) na kojima se diu zidovi od erpia (sueno blato + drveni pleter)11 u sloju 2 uoeni su ostaci bedema i kua megaron tipa (prijelaz u Dimini; Dimini ''akropola''), dok u slojevima 3 i 4 dominiraju etverokutne kue12 nastambe: a) kue tipa Tsangli= iroke etverokutne kue s kontraforima iznutra, zidane od suenih opeka na kamenom temelju, krov na 2 vode; na vie voda (razvijeni Sesklo i Dimini) b) kue s vie prostorija (Sesklo tip) c) kue s predvorjem tj. megaron tipa (Otzaki tip) Tesalija keramiki modeli kua13 vide se poviena mjesta (galerija, kat?) razliiti oblici kua, isti materijal neke propadaju, neke ne (?) vrste keramike (''elitne'', ''za sveane prigode''): a) monokromna, crveno polirana b) urezana c) slikana: bijeli motivi na crvenoj podlozi d) slikana: crveni motivi na bijeloj prevlaci e) tamno crveni motivi slikani na svijetlocrvenoj podlozi ukrasni motivi (Sesklo): plameni stil, mree, rombovi, cik-cak linije, solidni stil (bijelo na crvenom, crveno na bijelom) figurine (keramika iliti terakota): ene u razliitim pozama, ''ptija'' lica, oi kao zrna kave

Kasni neolitik u Tesaliji - Dimini kultura Theocharis: 4300/200. 2800/700. g. pr.Kr. 1. pred/rana Dimini faza 4200. 3700. g. pr.Kr. 2. Dimini 3700. 3300. g. pr.Kr. 3. halkolitik (zavrni neolitik) 3300.-2800./700. g. pr.Kr. Miloji: 1. TsangliArapifaza (4300. -3800. pr.Kr.) 2. OtzakiDiminifaza (3800. 3300. g. pr.Kr.) Dimini tel-naselje na prirodnoj uzvisini (kombinacija gradine i tela), visine 16 m nedaleko od Seskla (Volos), dimenzije prap. naselja 110 x 90 m, dubina kulturnog sloja nije poznata jer Tsountas nije kopao do zdravice (moda je to upravo razlog to nema slojeva Sesklo kulture, nego samo Dimini) naselje slijedi prirodnu konfiguraciju brda, na vrhu je bedemima zatvoreno dvorite s kuom tipa megaron i nekoliko manjih graevina ''akropola'' akropolni tip utvrde bedemi graeni u nekoliko prstenova koji su spojeni sa 6-7 poprenih zidova izmeu kojih su smjetene ostale kue; debljina zidova 0,6-1,4 m, visina do 2,9 m dva uska prolaza vode u unutarnje dvorite, dok je trei naknadno bio zazidan unutarnji megaron (zidovi 0,6m debeli) sastoji se od prednjeg dijela (6,35 x 4,2 x 5,5 m) i stranjeg (6,35 x 3,2 x 4,5 m) prostora podnica poploana kamenjem, u predvorju su ustanovljeni tragovi 2 drvena stupa, a isto tako i u prednjoj prostoriji u kojoj se nalazi i okruglo ognjite; u stranjoj prostoriji nalazila se i jedna polukruna jama s uzdignutim stranama, te kruni poploani prostor Tsountas je tu vidio pe za peenje

i kue na kat s drvenom armaturom ?? pol.5.tis.pr.Kr. sve neolitike kue od Tesalije do Balkana su spaljene ritualno spaljivanje, poari, ?? Tel raste 13 i stolova, stolci, posua...ko za Barbike :P12

11

bp

9


2009/2010

Periodizacija Dimini kulture 1. rani Dimini= Tsangli= Dimini I = Arapi = Dimini II bikonino, kompleksno slikano, plitke posude, na nozi (upljoj i punoj), drke, crno i crveno na bijelom (fina keramika linearni stil, plameni stil) 2. srednji Dimini= Otzaki A = Dimini III a 3. kasni Dimini= Otzaki B = Dimini IIIb = Otzaki C (klaisni Dimini) = Dimini IV bijelo, crno na bijelom, smei impresso (kojiput s bijelom inkrustacijom14; usporedne crte i spirale kao pueve kuice) varijacija oblika i motiva bogatstvo (nije samo loptasto) figure ene koje sjede, s djetetom u naruju ili bez, atributi naglaeni, pticolike glave (da i ne), oi kao zrna kave Rani neolitik u Bugarskoj (dolina Marice) Karanovo selo u ist. Bugarskoj telovi Stara i Nova Zagora, Yunatsite, Kremikovci (kod Sofije) tulipanasta keramika (ali i loptasta) 7 stupnjeva: visoka varijacija motiva i oblika keramike (''elitna'' razni oblici, slikana, tipini bug. motivi; ''obina'' loptasta, nije oslikana) figuralna plastika spaljeni podovi kua Durankulak kameni temelji (anatolski tip); istona Bugarska Stara Zagora sredinja Bugarska slikana keramika, oblici slini aama Diadovo 8 tisuljea neprekidne stratigrafije promjene je teko pratiti avdar-Kremokovci slikano (crno-naranasto, spirale), loptasto, na nozi Gradenica kua naprednija keramika (razne varijacije linearnih motiva i spirale), obina keramika (barbotin), ''rtvenici'', grobovi, igovi, spondylus (Egej i Jadran privjesci) Starevaka kultura 1928. Miodrag Grbi 1931/32. USA-YU (Harvard University &the American School of Prehistoric Research) Hrvatska, Srbija, Vojvodina, Makedonija, BiH Pavlovac, Mala Kopanica, Vina, Lepenski Vir, Kozluk, Sarva, Vuedol eponimno nalazite: Starevo u Vojvodini (1933.g.) rani/kasni neolitik najraniji nalazi: 19.st., Vukovar, Gimnazija faze ukraavanja keramike15: 1. pretklasina a) monokromni supanj b) bijeli linearni (linear A) stupanj (i barbotin i pseudoimpersso vrci prstiju oko ruba Igra kod Sl.Broda) 2. ranoklasina kompliciraniji barbotin (trake druge boje gline); posue na srednje visokoj nozi, tamno slikani uzorci (fina keramika) a) tamno linearni stupanj (linear B) Vuedol i Vinkovci b) girlandoidni stupanj (bijelo slikanje)

pum-ovke, ispravite me ak sam fulala al brijem da je to to :P periodizacija kulture bazirana je na ukrasnom motivu koji je moda samo prolazna moda tog vremena nedostatak nalaza za drugaiju periodizaciju, ali se trai nova15

14

bp

10


2009/2010

3. kasnoklasina jednobojnost, novi likovni elementi a) spiraloid A (nema ga u sj. zoni) b) spiraloid B (najmanje ga ima Vinkovci, Obre, Podgora) prva prihvaena periodizacija V.Miloji (Starevo I, II, III, IV) u HR: Dimitrijevi 1. Linear A, Linear B 2. Girlandoid 3. Spiraloid A, Spiraloid B keramika: ''sendvi profil'' unutranja i vanjska crvena glazura crno propeeno u sredini gruba keramika uvijek ista; fina kronoloki osjetljiva (mijenja se stil kroz vrijeme) tokasti ukras rana keramika (rano bijelo tokano) nema u RH linearan ukras srednja keramika spiralni ukras kasnija (+dekorativni barbotin) figuralna plastika: stupasto i antropomorfno (kosa urezana) ritoni vjerojatno vezani za religiju16 (ae na etverononom stalku) epovi iliti ''bradaviaste aplikacije''

Kompleks kultura linearnotrakaste keramike pojam Bandkeramik (= trakasta keramika) prvi se put u arh. literaturi pojavljuje 1884. g. (F. Klopfleischprapovijesna keramika ukraena trakastim motivima za razliku od Schnurkeramiki megalitske keramike - odtada je Bandkeramik sinonim za prvu, izrazito neolitiku kulturu u srednjoj i dijelu zapadne Europe) M. Hoernes, G. Wilke, O. Menghin, W.v.Jenny, F. Tompa podrazumijevaju pod pojmom Bandkeramik niz razliitih kultura koje lee uz Dunav ili su nastale pod neposrednim utjecajem iz tog prostora, a spajaju ih dvije zajednike osobine: spirala kao dominantan ukrasni motiv na keramikom posuu i glaana kamena sjekira kalupastog tipa (Schuleistenbeil); ishoditem Bandkeramike smatraju linearnu keramiku eke osobine Bandkeramik: a) spirala kao dominantan ukrasni motiv na keramikom posuu ukras urezan b) glaana kamena sjekira kalupastog tipa [dugako, crno, glaano](Schuleistenbeil) lokalni materijal i uvoz (serpentinit Slovaka, eka) ep = Sopot i Korenovo loptasti oblik = Starevo spirala = novitet tamni oker ton (prvo tamnije, sjajno glaano, kasnije crvena keramika) kompleks linearnotrakaste keramike moe se podijeliti u dvije velike skupine ili kruga: 1. istoni koji obuhvaa istonu Maarsku, jugoist. Slovaku, zapadni Erdelj, jugozapadni dio Ukrajine, sjeverni Banat 2. zapadni koji se prostire u Holandiji, Njemakoj, Belgiji, zapadnoj francuskoj, vicarskoj, Austriji, ekoj, Moravskoj, Poljskoj, zapadnoj Maarskoj, jugozapadnoj Slovakoj, Ukrajini, Transilvaniji, Moldaviji, sredinjoj Hrvatskoj granica izmeu istonog i zapadnog kruga ide kroz srednju Slovaku i junije pravcem izmeu Dunava i Tise

16

zadrala ih VINA

bp

11


2009/2010

zajednika obiljeja oba kruga: a) tehnologija proizvodnje keramike, odn. obrada gline, ureenje povrine posuda, nain peenja i tehnike ukraavanja b) pogrebni ritus c) razvitak kroz 4 stupnja to ukazuje na srodne poetke razlike: a) oblici posuda, prisutnost odn. odsutnost slikanja, ukrasni motivi(u zapadnom prevladavaju krivocrtni, u istonom pravocrtni - ovo je upitno) b) ova dva kruga razlikuju se kako u cjelokupnom razvoju i tipologiji keramike, tako i u njenom ukraavanju c) u oba kruga dolazi do stvaranja i difrenciranja novih, manjih skupina u vezi s geografskim i kronolokim poloajem tu bi trebalo provesti ujednaavanje terminologije jer neki dijele stvarni zapadni krug ponovo na zapadnu i istonu skupinu, a isto tako i istoni krug, to sve unosi brojne zabune d) istoni se krug ranije nazivao jo i istonokarpatskom linearnotrakastom keramikom, a danas prevladava naziv istona linearna keramika Zapadni krug Josef Antonin Jira otkrio neolitiku slikanu keramiku u ekoj (tzv. arka tip) - izvrio tipoloku diobu LTK: a) stariji stupanj akovy tip b) srednji stupanj spiralni ukras c) mlai stupanj prijelaz na ubodno-trakasti ukas Albin Stocky: a) stariji stupanj b) mlai stupanj arecky tip (prema lokalitetu Praha-arka) Oswald Menghin: a) stariji stupanj starija trakasta keramika u ju. Moravskoj i Donjoj Austriji b) srednji stupanj Flomborn stil c) mlai stupanj ubodni ornamenti W. Buttler: a) starija faza -Flombornstil (snano urezivanje trakastih motiva, tekua spirala, luni motivi, meandarske kuke odgovara akovy stilu eke) b) mlaa faza Notenkopf (linije presjeene ubodima ili redovima zareza, spiralni motivi, pravocrtni prelomljeni motivi) c) najmlaa faza brojne lokalne skupine deformacija spirale Bohuslav Soudsky: a) starija faza Akovy horizont b) srednja faza Notenkopf c) mlaa faza - arka LTK kompleks: starija linearna keramika (volutova keramika) starija transdanubijska linearna keramika - kesteljski tip (Keszthely) akovi tip (eka) notenkopf arka tip (eka) Zseliz ili eliezovce (Slovaka, zap. Maarska, ist. Austrija) korenovska kultura (sredinja Hrvatska, jugozap. Maarska) Naselja sastoje se od dugakih kua (duljina 6-40 m, irina 6-7m), udaljene su jedna od druge jedna kua za vie obitelji koje tvore klan naselja s vie stambenih horizonata horizontalna stratigrafija

bp

12


2009/2010

Even Neustupny 1. I. stupanj najstarija LTK 2. II. stupanj Akovy 3. III. stupanj formiranje regionalnih tipova 4. IV. stupanj Notenkopf 5. V. stupanj - arka KLN-LINDENTHAL naselje i groblje iskopavao 1929.-1934. W. Von Buttler povrina cca 30 000 m 2 odvojena dijela: u junom veliki broj jamskih objekata koji su prvobitno smatrani stambenim nadzemne strukture u sjevernom dijelu interpretirane kao gospodarski objekti danas obrnuta interpretacija FLOMBORN KOD WORMSA neolitiko (LTK) groblje, iskopavao C. Koehl 1901. 85 kosturnih zgrenaca na lijevom boku s bogatim prilozima (kalupasti klinovi, nakit od spondilusa, LTK keramika) KORENOVSKA KULTURA Stjepan Vukovi 1956. i 1957., Malo Korenovo 1966. Dragica Ivekovi Ravnice u Tomaici kod Garenice uro Jakekvi Drljanovac kod Bjelovara Vesna Kliki Kanika Iva kod Garenice Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda Hanevaki i ograda Slavka Jakekovia), lokalitet Tuku Dautanu, Kanika Iva i TomaicaRavnice kod Garenice i Raite u Podgorau kod Naica Stupanj A plastine aplikacije, duboke bikonine zdjele s vijencem krunih otisaka (Perlmuster), zdjele S profila, bombasti lonci Kanika Iva, Malo Korenovo Stupanj B1 zdjele S profila, bikonine zdjele, bradaviaste aplikacije Malo Korenovo, Drljanovac, Dautan, Tomaica, Pakrac ukraavanje urezivanjem a) samostalne linije b) 2 ili vie paralelnih linija= trakasti motiv c) kombinacija Stupanj B2 bikonini i Soblici epovi, kukice, zdjele, zdjele na nozi ritoni ivotinjski motivi SOPOTSKA KULTURA 1897. Vjekoslav Celestin, kustos muzeja u Osijeku, iskopavao neolitiko naselje-tell Hermannov vinograd u Osijeku (ujedno prvo veliko istraivanje neolitikog naselja u sjev. Hrv.) 1940. g. F. Tompa navodi neke slavonsko-srijemske lokalitete ( koje danas definiramo kao sopotske) kao: a) iste LTK: Samatovci, neki nalazi s Vuedola b) starija potiska: Samatovci, Vukovar, Kormadin c) mlaa potiska ili lenelska: Dalj, Bapska R.R. Schmidt prvi uvodi pojam lenelske kulture u hrv. prapovijest-u monografiji Die Burg Vuedol, koja takoer donosi neke lokalitete savsko-dravsko-dunavskog meurijeja, on odreuje neke nalaze iz Bapske kao karakteristine oblike lenelske kulture (Schmidt 1945:121)

bp

13


2009/2010

ipak sopotska kultura kao samostalna pojava izdvojena je tek 1949. g. V. Miloji u svojoj Chronologie... pod nazivom slavonsko-srijemska kultura (Slawonisch-syrmische Kultur), potom bapsko-lenelska te lenelsko-slavonska, ralanio je na 4 stupnja i paralelizirao s Vinom A-D; u njezinom nastanku vidio je 2 genetske komponente: starevaku i vinansku M. Garaanin najprije definira sopotsku kulturu kao lokalnu, slavonsko-srijemsku varijantu vinanske kulture ( u svojoj Hronologiji vinanske grupe) J. Koroec: Srijem i ist. Slavonija = ista vinanska kultura srednja Slavonija i sjev. Bosna = slavonsko-srijemska kultura (koja je zapravo mjeavina vinansko-butmirske uz neto lenelskih primjesa) zapadna Slavonija = prava lenelska koja se nadovezuje na Maarsku krievaki kraj = alpska facies lenelske kulture S. Dimitrijevi u svojoj disertaciji 1959. g. predlae bapsko-lenelsku kulturu koju definira na temelju starog materijala i manjih vlastitih istraivanja 1957. g. (Vinkovci-Ervenica, Vinkovci-Trbuanci, Sopot, Otok) 1964. Dimitrijevieva iskopavanja Bapske mijenjaju sliku 2 gornja sloja bila su ista vinanska, a 2 donja sopotskamijenja ime u sopotsko-lenelsku kulturu i pod tim imenom objavljuje 1968. monografiju 1968. i 1972. otkrivena je u Maarskoj istovrsna skupina i autori je nakon prvobitnih vrludanja (vinanska) definiraju kao Sopot-Bicske kulturu ujedno smatraju neprikladnim termin lenelska kao sastavni dio Dimitrijevi to prihvaa i 1979. predlae samo naziv sopotska kultura (ona je samo rodonaelnik lenelskih kultura, ali ne i njihova sastavnica, ona ima protolenelskikarakter) Rasprostranjenost: meurjeje od hrvatsko-srpske granice na istoku, dok zapadna varira Poeka kotlina u ranoj i srednjoj fazi, potkraj Ib stupnja penetracija u sjev. Bosnu, u Transdanubiju i na zapad do poteza Medvednica-Kalnik (?) Naseljavanje klasina poljodjelska zajednica u ranoj fazi topografske karakteristike podsjeaju na starevake: prirodna uzvienja na obalama rijeka, potoka i uz stalne movarne povrine (Bapska, Sarva, Klokoevik) u II. stupnju djelomino se nastavlja isti trend (Vinkovci, Bogdanovci, Samatovci, Gradac, Novoselci), ali se oblikuju i specifina utvrena naselja u movarnim i vodoplavnim podrujima, pravilnoga, ovalnog oblika, s opkopom i vj. palisadama tipini Wasserburg (tj, utvrena gradina okruena vodom) najvie ih ima u porijeju Bosuta: Sopot, Orolik, Privlaka, Slakovci, Retkovci; Vuke: Gaboi i Drave: Hermannov vinograd Pokapanje nije zasad poznato, oito nije bilo unutar naselja jedini uniteni kosturni grob, moda Vinkovci-Silos, blizina Ervenice, bikonina posuda kao prilog Hermannov vinograd, istraivanja 199? skeletni zgrenci lokaliteti oko akova (zatitna iskopavanja 2006.) kosturni ukopi unutar naselja Periodizacija by S. Dimitrijevi: a) rana faza Ia b) Ib c) srednja faza II d) kasna faza III = Vina B1 = Vina B2 = Vina C bikonitet, posude na nozi () -- + phitosi (lenalsko); na rubu + po nozi posude ubodnotrakasti ukras (oblik i moda ukraavanja vina i LTK trgovina) = Vina D1 i D2 posude na upljoj nozi, probuena noga, pithosi s puno rukica i epova)

bp

14


2009/2010

by Z. Markovi: a) 1a b) 1b c) 2 d) 3 e) 4 (zadnji trzaji Sopota 2 jame, krajnji zapad) bombasti oblik, bikonitet, otri preklop, tamno polirano17 manje % fiine keramike nego Vina Bapska suivot ne zna se to je Sopot, a to Vina u Sopotu se vidi i kvalitetno Starevo (nije se kopalo dalje moda je ispod i Starevo) keramika a) svakodnevna obina ae, alice, lonci crno polirano b) pithosi posude za zalihe ukopane u zemlju (velike, rukice) c) isti tipovi posuda razliite veliine i namjene (bikonitet, , epovi) d) ''elitna'' keramika ubodnotrakasti ukras, crna politura, metalni sjaj posude s rupicama = za med (?) idoloplastika malo litika lokalni oblici i materijali sjekire kotani alati, spondylus, * Podrijetlo i razvoj: sopotska kultura je vrlo jednostavna i statina pojava, ulazi u balkansko-anadolski kulturni kompleks, ali nema njegova dekorativnog sjaja nastanak na starevakom supstratu rezultat vinansko-starevake kulturne simbioze, ali je duh sopotske kulture blii starevakoj, osobito u njezinoj posljednjoj fazi u kojoj se povlai slikanje ekspanzija vinanske kulture tijekom prijelaza Starevo A2/B1 stupanj zahvatila je i Srijem i to je bio konaan udarac starevakoj kulturi te poetak sopotske kulture vinanska se komponenta oituje u tehnologiji peenja i nekim vodeim oblicima (prije svega zdjela na stupastoj nozi) osobni peat sopotskoj keramici daje duborezni i rovaeni ukras koji je u osnovi proistekao iz starevakog urezanog ukrasa koji se obilnije poinje primjenjivati u kasnoj razvojnoj fazi novi vinanski pritisak uslijedio je na prijelazu Sopot Ib/II i uglavnom se oituje u istonim podrujima rasprostranjenosti sopotske kulture vjerojatno se zbog toga u to vrijeme pojavljuju naselja tipa Wasserburga pa ipak uIII. Stupnju sopotska kultura gubi svoju podunavsku zonu (primjer Bapske i Vukovara s vinanskom kulturom), ali se ponovo konsolidira u sjev.zapadnim dijelovima umjesto brezovljanskog tipa REGIONALNI TIPOVI SOPOTSKE KULTURE krajem Ib stupnja i poetkom stupnjaII, sopotska se kultura iri iz matinog slavonskog prostora na jug preko Save u sjevernu Bosnu, na sjever u Transdanubiju (Sopot-Bicske tip), na zapad u sredinju Hrvatsku (Sopot-Brezovljani) brezovljanski tip sopotske kulture mrljasto ukraeno (na polupeenu keramika mokra glina) svijetlo/tamno18 III-IV stupanj lenalska kultura crveno slikanje na unutarnjem rubu, okomite crte) import u Sopot (kao i Vina) nova plastika, novi kultevi kvalitetna litika

17 18

boja keramike izvorna boje je crna, ono to je crveno je izgorilo ko milka okolada 2bojna

bp

15


2009/2010

STAREVAKA KULTURA ime po nalazitu Starevo u Vojvodini 1939.g.- kulturu je definirao M. Grbi najstarija keramika neolitska grupa centralnobalkanskog podruja do formiranja starevake grupe dolazi saimanjem dviju komponenti, jedne vezane za sjeverni Balkan (grupa Baciului) i junu Panoniju, i druge sa juga iz balkansko-anadolskog kompleksa starijeg neolita zavretak kulture: potisnuti vinanskom kulturom RASPROSTRANJENOST centralno-balkansko i juno-panonsko podruje tok rijeka crnomorskog slijeva koje se u Dunav ulijevaju na jugoslavenskom dijelu toka ua Srbija: Pavlovac (Gumnite, ukar), Mala Kopanica, Bubanj, Crnokalaka bara, Drenovac, Vina, erdap, Lepenski vir, Padina Vojvodina: Starevo (Grad), Kozluk, Krstieva humika/ Mulja, Batine, Donja Branjevina Slavonija: Sarva, Vuedol, Vinkovci, Naice, Kneevi Vinogradi, Erdut, Galovo SZ Hrvatska: dralovi, Stara Raa, Kanika Iva Oltenija: Circea Transilvanija: Gura Bacului, Letz, dolina Tamia SI. Bosna: Gornja Tuzla VIa i VIb, Obre I jug- granica sa grupom Anzbegovo-Vrnik (podruje Preevskog razvoa izmeu Morave i Vardarske doline) istok- srednjonelitska Kremikovci grupa Sofijskog polja (istono od Nia, oko Sievake klisure) S/SZ- Koros grupa (granica izmeu Galake i Zlatice u Banatu) lov i ribolov (starevo-zemljoradnja, poljoprivreda) zapad- dralovi kod Bjelovara- srednjoeuropski neolitski kompleks- Malo Korenovo JZ- do dinarskog podruja- Drina SI Bosna- Obre I- kontakt sa cirkummediteranskim kompleksom kontak Starevo-Vina PERIODIZACIJA 1. stariji neolitik - u najranijim manifestacijama (Tesalija, Makedonija) 2. srednji neolitik - paralela sa Anzbegovo-Vrnik grupom 3. kasni neolitik - kraj st. grupe, poetak vinanske grupe

1950.g. Miloji- prvi pokuaj periodizacije- usporeuje materijale s razliitih lokaliteta 1954.g. Aranelovi-Garaanin- prva konkretna periodizacija: faze I, IIa/b, III (analizirao mat. iz Stareva) Starevo I- Grivac, Divostin, erdap, Donja Branjevina, Gura Baciului, Circea grupa lok. vezana za balkansko-anadolsko kompleks st. neolita te za fazu Anazbegovo-Vrnik I >PROTOSTAREVO Starevo III- Crnokalaka bara, Batina, Krstieva humka, Trnica u Vinkovcima

bp

16


2009/2010

1969.g. Dimitrijevi- proirio podjelu: a) Starevo monokrom grupa Gura Baciului (protostarevo) b) linear A grupa Gura Baciului c) linear B nema dovoljno nalaza za kronologiju (Starevo IIa/b) d) girlandoid e) spiraloid A faza Anzabegovo-Vrnik III-IV f) spiraloid B (Starevo Final)- faza Anzabegovo-Vrnik III-IV

NASELJA naselja na uzvisinama u blizini tekue vode ili izvora Rudnik u Metohiji- jedini lokalitet gdje su vertikalnom stratigrafijom vidljivi svi slojevi starevake kulture organizacija: stambena zona, prostor za skladitenje, jama za otpatke, ognjite zemunice/poluzemunice Lepenski vir IIIa, Starevo male jame, pruaju se S-J, ognjita, ivot se odvija izvan jama(?), a one slue kao skrovite-Grbi etvrtaste nadzemne kue faze IIa-III, Gladnice, Lepenski vir, Batine, Padina u erdapu zidovi od kolja sa temeljima od kamena, pod od nabijene zemlje

NAIN SAHRANE pronaene kosti koje su samo baene u jame grob iz Saraoca kod Smedereva sahrana u naputenim jamama ili pored njih u samom naselju zgreni poloaj tijela bez pravila u orijentaciji bez darova- izuzetak: Kozluk, Tei sahrana na dva nivoa- razmak od 40 cm grupno sahranjivanje- Vina potencijalni kult lubanje u Viesavi Vinkovci Hotel grob III

POKRETNI INVENTAR KERAMIKA a) BARBOTINSKA TEHNIKA gruba svakodnevna keramika na osuenu nepeenu posudu nabacivala se polutekua glinena masa; neka je ostavljena takva a neka se prstima ili drvcima oblikovala kasna etapa- Starevo III

bp

17


2009/2010

b) BIJELO SLIKANA KERAMIKA bijela/oker boja, motivi: polulokovi-girlandi, mreaste/cik-cak linije, spirale

c) TAMNO SLIKANA KERAMIKA crna/smolasta boja na crvenoj/oker osnovi, rub obojen neprekinutom crnom trakom, vertikalne i paralelne trake, mreasti motivi, spirale, oblik meandra

d) POLIkROMNO SLIKANJE slikanje tamnom crnom bojom na svijetloj, crvenoj podlozi sa motivima bijele boje

KRONOLOGIJA GURA BACIULUI GRUPA Sj. Srbija, Vojvodina, Transilvanija, Oltenija Grivac, Divostin, Lepenski Vir, Donja Branjevina, Gura Baciului, Circea monohromna crvena keramika, veza s barbotinom plastina rebra s utiscima, impresso-ornamentika prethodi Starevu II s tim da u Lepenskom Viru i Gura Baciului starevaki sloj spada pod Starevo IIb

FAZA STAREVO I gruba barbotine keramika, siva/mrka/crvena impresso, urezana ornamentika, nema slikane keramike zadebljana dna prstenasta, masivna cilindrina i uplja noga

FAZA STAREVO IIa prevladava gruba keramika siva/svijetlomrka fina keramika slikana- bijelo na crvenoj i tamno na svijetloj pozadini uglavnom cilindrine noge

FAZA STAREVO IIb fina mrka i siva keramika slikana(rijetko!)- jedino tamno na svijetloj pozadini uplje noge

bp

18


2009/2010

FAZA STAREVO III fina keramika barbotine, impresso, plastina rebra ee je tamno slikanje na svijetloj osnovi spiralna dekoracija, polihromija, spiralni ornamenti organizirani barbotin, tenja ka bikoninim formama

Izdvajanje lokalnih varijanti JUNOMORAVSKO-KOSOVSKA VARIJANTA Pavlovac, ukar, Mala Grabovnica slikana keramika linearnih i talasastih tremolo motiva rtvenici s urezanim ornamentima monumentalna plastika

ISTONOBOSANSKA VARIJANTA poklapa se sa Starevom III Gornja Tuzla VIa i VIb nema plastike meandroidni te polihromno slikani ornamenti, spiralni motivi

EKONOMIJA ive u rodovskim zajednicama proizvodnja hrane lov, ribolov zemljoradnja stoarstvo pripitomljena ili divlja stoka? ovce, koze - Starevo, Lepenski Vir, Gornja Tuzla

bp

19


2009/2010

IMPRESSO KULTURNA GRUPA (stariji neolitik) cirkummediteranski kompleks: a) istono palestinsko-sirijsko-kilikijska grupa b) izmeu Grka, Albanija c) zapadno ist. Jadran, j. Italija, Sicilija, Ligurija, j. Francuska, ist. panjolska razlike: istok zapad predhodi akeramiki neolitik nema predneolitikog horizonta poljoprivreda i prije neolitizacija dolazi s impressom figuralna plastika nema figuralne plastike poljodjelstvo i stoarstvo lov, ribolov, sakupljatvo Jadran dio zapadnog kompleksa istono impresso, zapadno impresso cardium impresso preteno ravna dna posuda nema plastinih ukrasa nema drebljenja itava povrina ukraena nema zoomorfnih prikaza cardium preteno zaobljena dna posuda plastini ukrasi drebljenje uglavnom nije itava povrina ukraena zoomorfni prikazi

juna Italija najgua koncentracija naselja Kalabrija, Materan, Valle dell' Ofanto, Tavoliere (sj. Apulija) ravnice, rijene terase rani neolitik poinje u junoj Italiji opsidijan s Lipara, trgovina po Sredozemlju kasni neolitik sj. Italija Alpe alpski kremen zamjenjuje opsidijan apulski rani neolitik: a) impresso di tipo arcaico (Prato dom Michele) jednostavni urezi u redovima pojedinanih ili dvostrukih otisaka; loptaste posude, sistematini ukrasi b) impresso evoluta (Guadone) razvoj baze ukrasa, sloeniji uzorci, geometrijski, cik-cak, tremolo c) dipinta a fasce larghe /rosse crveno obojano i bijelo arano Masserra la Querce sivosmea fina, glaana keramika; smee-crveno-crno slikani

geometrijski ukrasi + opsidijanLigurija zapadna (tirenska) impresso keramika sredinji poloaj izmeu jadr. Impressa i cardium kamen metamorfne ilne stijene (visokopotisni metalofrolit) zaobljeno dno, etvrtasti otvor, cardium, istokavanje, ivotinjski zglob, brazde, geom.motivi, crvena inkrustracija, plastine vrpce s otiscima istona obala Jadrana ini zaseban kulturni krug; to je uvjetovano sastavom tla (kr) i sredozemnom klimom, znaajka ovog prostora je nedostatak obradivog zemljita (crvenica, ilovaa) najbolje uvjete je imala sjeverna Dalmacija pa je bila najgue naseljena lokaliteti seu od Soe ili Krasa na sjeverozapadu do polovine Albanije do prvih planinskih lanaca u unutranjost reljef oteava kopneni promet, ali zato se morski razvija, najintenzivnije su veze s Apulijom pa sve do Lipara (putem oko june Italije) radi uvoza opsidijana stariji neolitik: 35 naselja, 21 u peinama, a 14 na otvorenom, sva pripadaju impresso kulturi nalazita po cijelom istonojadranskom primorju, najdublje u unutranjosti u Hercegovini i Crnoj Gori (Crvena stijena, Odmutnjaa, Zelena peina) prema sjeveru: peine kod Trsta, na jugu peina Spila kod B. Kotorske, na istoku je granica Odmutnjaa gdje je kultura primorskog tipa s elementima starevake, kod Obra (Bosna) isto susretanje tih dvaju kultura

bp

20


2009/2010

razmjena utjecaja (osim sa Italijom) se vrila dolinom Neretve i Bosne najivlja prometnica kroz cijeli neolitik, s obale prema unutranjosti NALAZITA oko Trsta: Peina na Leskovcu, Grotta Gialla, Grotta della Tartaruga u junoj Istri: Vrin, andalja, Verudica (kod Pule), Iula kod Medulina, peina Oporovina na kvarnerskim otocima: Vela pilja na Loinju, Jami na Sredi na Cresu, Vorganska pe na Krku sj. Dalmacija: Nin, Vrsi, Peina u drilu, Krkovi srednja Dalmacija: karin samograd, Danilo, Markova pilja na Hvaru j. Dalmacija: peina Gudnja na Peljecu Crna Gora: Crvena stijena i Odmutnjaa Hercegovina: Zelena peina i Stolac RAZVOJNI STUPNJEVI STARIJEG NEOLITIKA vea sustavna istraivanja samo na nalazitima Smili i Danilo, manja na Markovoj pilji, Zelenoj peini, Crvenoj stijeni i Veloj pilji I stupanj ili tip Crvena stijena = tip Prato don Michele (Tremiti) II stupanj ili tip Smili = tip Guadone III stupanj ili tip Gudnja = Obre I (Starevo IIb) = tip Masseria la Quercia datacija starijeg neolitika u cjelini (s obzirom na datacije u j. Italiji): 6000. do 4600. g. p. n. e. NASELJA I NASTAMBE peine su bile obino smjetene na padinama breuljaka ili visokim obalama rijeka ili mora, neke su bile trajno naseljene, a neke privremeno (sezonski) s razvojem zemljoradnje pojedine se peine naputaju jer se podiu stalna naselja na otvorenom koja su smjetena uz obradivo zemljite ili usred polja, oko izvora (Smili) ili na uu (Nin), uz obalu potoka, rijeka i mora (Vrsi, Medulin), nalaze se na nadmorskoj visini do 200 m glavna naselja na otvorenom se pojavljuju u drugom stupnju kada se iri zemljoradnja i stvara mogunost za ivot na jednom mjestu DANILSKA KULTURA Rasprostranjenost uglavnom na istom podruju kao stariji neolitik, tj. du itave nae obale, potom u srednjoj Albaniji (Cakran) elementi danilske kulture nalaze se i u Bosni u okvirima kakanjske i butmirske kulture, u okvirima vinanske k. u Metohiji (skupina Retani, utjecaji dolinom rijeke Drima), u jugozapadnoj Makedoniji (tk. dolinom Crnog Drima) podruja na kojima se kriaju utjecaji sa zapada i istoka Nalazita: prema . Batoviu 1979. bilo ih je 37 peine oko Trsta, ablje (Zaule) naselje na otvorenom Istra: Javorika na Velom Brijununaselje na otvorenom, Veanska pe na Uki Kvarner: Vela jama na Loinju, Jami na sredi - naCresu sjev. Dalmacija: Privlaka, Vrsi, Islam Grki, Smili, Benkovac, Lisii, Bribir, Piramatovci srednja Dalmacija: Danilo, karin Samograd, Mratovo, Pokrivenik, Markova pilja na Hvaru, /Vela spila na Koruli/ juna Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora: /Gudnja na Peljecu/, Spila kod Perasta, Crvena stijena, Zelena peina, Stolac

bp

21


2009/2010

Naselja i nastambe: stalna naselja na otvorenom, a u piljama povremena najgua naseljenost oko Trsta i u sjev. Dalmaciji naselja na otvorenom ugl. na istim poloajima kao naselja III. stupnja impresso keramike uz leita gline ili pjeskulje, uz obradivo zemljite, u blizini ili pored izvora vode, uz morsku obalu, iskljuivo u nizini (nema naselja na uzvisinama ili breuljcima). veinom kruno, polukruno ili elipsasto oblikovana VELOLUKA KULTURA - NALAZI TIPA GUDNJA I VELA SPILA Lokaliteti: Gudnja(Peljeac), Vela spila, Jakasova spilja, ukovica (Korula), Suac iako je ve odavno uoena prisutnost sline slikane keramike i na nekim drugim nalazitima (karin Samograd, Danilo i Smili, Grapeva pilja, Markova piljii Pokrivenik, Ravlia peina, Obre II), takva je keramika na spomenutim lokalitetima tek sekundarna ili pojedinana pojava u sasvim drugaijem kulturolokom okruenju i znaajna je zbog relativno-kronolokih razloga Vela spila 5 m debeli, neporemeeni kulturni sloj u rasponu od predneolitika do modernog vremena7 faza: 7. predneolitika, 6. rani neolitik, 5. srednji neolitik, 4. kasni neolitik, 3.eneolitik, 2. rano bronano doba, 1. eljezno doba, antika, srednji vijek Neolitik 6. faza-stariji neolitik= impressokeramika kultura s 3 razvojna stupnja 5. fazasrednji neolitik= veloluka kultura 4.faza kasni neolitik= hvarska kultura gruba keramikanapravljena je od dobro proiene gline, u presjeku homogene strukture, dobro peena, glaane povrine, ukraena urezivanjem (motivi su visei trokuti ispunjeni urezima, mreasto isprepletenim urezima i linearni) glaana keramika od pomno prireene gline, sjajno polirane povrine; oblici bikonine zdjele i polukuglaste zdjele, zvonaste ae, duboke zdjele S-profila; boja povrine moe biti izrazito crna, ali i crvena, a ponekad je prisutno i mijeanje crvene i crne povrine; ukrasa nema, osim izuzetno rijetko urezivanje i manje plastine aplikacije slikana keramikazatitni znak srednjeg neolitika; izrazito kvalitetna keramika, od dobro prireene gline s primjesama amorfnog i kristalnog vapnenca, ali u fino mljevenomprahu; jednolino peena ime je postignuta povrina ukaste, oker ili blijedocrvene boje, ponekad prevuene sivkastim premazom oblici: iroke, gotovo kuglaste posude s niskim cilindrinim vratom koji pri vrhu moe biti prstenasto zadebljan ili rairen prema van; zvonaste ae, polukuglaste zdjele slikanje: prije peenja, sjajnocrvenom bojom slika se glavni motiv, a zagasitosivom ili smeom tanak obrub uz obje strane crvene vrpce; velike posude ukraene su samo slikanjem crvenom ili smeom bojom iroke vrpce koje tvore iroki spiralni ukras motivi: klasina spirala u vrpastoj izvedbi, meandri, linearni motivi, cik-cak vrpce, ahovnice, kapljice, antropomorfni likovi, ljesviasti Gudnja 1. rani neolitik kultura impresso keramike 2. srednji neolitiknalazi tipa Gudnja i Vela spila 3. kasni neolitikhvarska kultura (stilski je ova faza Gudnje blia i slinija nalazima hercegovakog lisiikog tipa)

bp

22


2009/2010

HVARSKA KULTURA Lokaliteti: peine oko Trsta juna Istra: Javorika naVelom Brijunu, Vrin (gradina), peina Cingarela kod Momjana Kvarner: Vela jama na Loinju, Jami na Sredi (Cres) sjev. Dalmacija: Privlaka, Islam Grki, Smili, Tinj, Benkovac, Lisii, Bribir, peina Tradanja kod Zatona ibenskog srednja Dalmacija: Danilo, karinsamograd, Gospodska ili Milaeva peina na izvoru Cetine, Grapeva pilja, Markova pilja, Pokrivenik (Badanj), Smokvina i Vela piljasve na Hvaru, Jakasova i Vela pilja na Koruli, Raa pilja na Lastovu ju. Dalmacija: Grad i Spila kod Nakovane, Gudnja (Peljeac) CrnaGora: Spila iznad Perasta, Odmutnjaa, Crvena Stijena Hercegovina: Lisiii, Zelena Peina, Stolac, Ravlia peina Lika: peina Golubinjaa kod Mlakve Rasprostranjenost: uglavnom se poklapa s danilskom; odreeni elementi prodiru u srednju Bosnu(u okvirima butmirske kulture), pa i u lasinjsku kulturu (preko Like Kupom do sjev.zap. Hrvatske); odreeni utjecaji uoljivi su i u alpskoj facies lenelske kulture u Sloveniji (iz Istre i Hrv. primorja); dolinom Drima na Kosovo i u zapadnu Makedoniju eponimni lokalitet: HvarGrapeva pilja prva istraivanja 1887. izvjea R. Gasperinija i S. Rutara 1888. ustanovljeno 11 naslaga, ali bez kulturne i vremenske definicije G. Novak istraivao od 1912. g. dugo godina jedino poznato neolitiko nalazite na naoj obali nastavlja istraivanja nakon 2. svj. rata pa do 1952. od 1953.-1975. istrauje Markovu pilju 4 prostorne varijante: a) hvarska na srednjodalm. otocima i susjednom kopnu (slikana keramika sa spiralnim i meandarskim uzorcima) b) lisiika u zaleu, ugl. Hercegovina (nema slikanja, samo urezana) c) smilika u sjev. Dalmaciji (urezana tj.udubljena+gruba slikana s pravocrtnim motivima) d) istarsko-sjev.jadranska (mijeaju se, ali dominira smiliki stil) zajednike osnovne pojave, ali i znatne razlike zbog razliitih zemljopisnih uvjeta i razlika u gospodarstvu, predajama, meusobnim vezama i vezama sa susjedima vei broj nalazita u peinama nego na otvorenom, ali su potonja vea i bogatija naselja su preteito smjetena na ili pokraj naselja srednjega i starijega neolitika, a samo ponekad na novim poloajima (primjerice Lisiii, Milaeva peina, Grapeva pilja) naselja na otvorenomisti poloaj kao u prethodnoj fazi (uz leita gline, uz vodu, plodna polja) nedovoljno istraena osim Lisiia, Smilia, Danila, Javorike i Bribira kruni ili polukruni oblik (Smili) naselja u piljama: vatrita ili ognjita od kamenih ploa, priblino krunog ili elipsastog oblika Javorika: stambene jame ili zemunice s ognjitima od kamenih ploa Danilo: ist. dio naselja, osobito vanjski s opkopima hvarskog materijala Smili: naselje mlaega neolitika zauzima vei prostor od prethodna dva; krune nastambe s ognjitima; raniji opkopi slue samo za otpad Lisiii najbolje se moe rekonstruirati naselje 3 graevinske faze, u najdonjoj zemunice, a u dvije gornje nadzemne, pravokutne kue; tk. kruan oblik naselja najdonja faza: 16 zemunikih jama, 2 jame za peenje keramike, 4 vanjska ognjita, niz drugih jama svi objekti smjeteni su u krugu oko veeg prostora u sreditu kojega je bilo veliko ognjite (1,5x2 m) izgraeno od rijenih oblutaka; zemunice nepravilnog jajolikog oblika (2,5-5m x 1-3m), pokrivene pleterom ili granjem, uvrenim oblucima srednja faza: zajedniko ognjite neto manje, ali oko njega se nie 7 manjih; oko tog se prostora niu pravokutne nadzemne kue gornja faza: nema vie sredinjeg prostora s ognjitem, umj. toga 2 nadzemne kue

bp

23


2009/2010

Pokapanje ostaci ljudskih kostura ili kostiju: Smilisamo ulomak jedne lubanje Grapeva piljamnotvo kosti razbacanih po kulturnom sloju bezvezemogu se izdvojiti 3 djeje lubanje, ostale analize ne postoje Pokrivenikostaci 2 kostura (dijete i odrasla osoba) poloeni u posebno jpiljskoj udubini Lisiiidonja eljust u naslazi pepela kraj vatrita u jednoj zemunici openito nema ukopa u grobljima, ve se potuju pojedinane kosti osnovne razlike izmeu keramike sjev. Dalmacije i ostalih dijelovaobale: a) nedostatak tipine hvarske slikane keramike i keramike vinanskog tipa b) velika koliina reljefno ukraene keramike c) dugotrajnije i snanije predaje iz danilske kulture Gospodarstvo nema bitnih promjenaosnovne grane ostaju lov, ribolov, stoarstvo, poljodjelstvo, skupanje prirodnih dobara ostaci poljedjelstva najizrazitiji su u Smiliu i Lisiiima (penica, jeam, ra, rvnjevi, kremeni dijelovi srpa, kamene motike - sjekire) u Lisiiima nedostatak stoarstva nadoknauje lov

bp

24

poznata 24 strane skripta

Documents