dr ing. RU!ICA LE"I#, dr ing. PAULA PAVLEK mr ing. JOSIP BORO"I#

POVR!E IZ VLASTITOG VRTA

Tre"e , izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Sadr!aj

VLASTITI VRT ! HOBI, REKREACIJA I VRA"ANJE PRIRODI (R. Le! i") POVRTNJAK U SKLOPU HORTIKULTURNOG URE#ENJA KU"E ILI VIKENDICE (R. Le! i" i P. Pavlek) VA$NOS T POVR"A U PREHRANI (P. Pavlek) POTREBA POVR"A ZA PETERO%LANU OBITELJ (P. Pavlek) PLAN OBITELJSKOG POVRTNJAKA (P. Pavlek) VRTLARSKO ORU#E I OPREMA (J. Boro! i") TLO I OBRADA TLA (P. Pavlek i J. Boro! i") BILJNA HRANIVA I GNOJIDBA POVR"A (3. Boro! i") V O D A I NAVODNJAVANJE POVRTNJAKA (P. Pavlek) BORBA PROTIV KOROVA ( I B o r o ! i " ) PLODORED (P. Pavlek) ZA&TI"EN I PROSTORI (R. Le! i")

Materijali za za'ti(ene prostore 59, Klijali'ta 6 1 , Zagrijavanje klijali'ta 63, Priprema klijali'ne zemlje 64, Za'ti(eni prostori u toku uzgoja 66

SJEME, SJETVA I VEGETATIVNO RAZMNA$ANJE POVR"A (R. Le! i")

Sjeme 72, Sjetva 74, Vegetativno

razmna)anj e 76

UZGOJ PRESADNICA (R. Le! i") Uzgoj presadnica raj* ice 78, Uzgoj presadnica ranog kupusa, cvjeta*e, kelja ili korabice 8 1 , Uzgoj presadnica poriluka 82

SORTE POVR"A (R. Le! i")

ZA&TIT A POVR"A OD BOLESTI I &TETNIKA (3. Boro' i() 90 KLIMATSKE PRILIKE I M O G U " N O S T I UZGOJA RAZLI%ITI H POVRTNIH KULTURA (P. Pavlek) 110

ZELJASTO POVR"E ! KUPUSNJA"E (P. Pavlek) 112

Kupus 113, Cvjeta*a ili karfiol 116, Kelj 118, Korabica 119, Brokula 120, Kelj pup*ar 121, Ra'tika 121, Kineski kupus 122,

LISNATO POVR"E (P. Pavlek) 124

Salata 124, Endivija 126, Radi* 127, Matovilac 129, &pinat 130, Blitva 131, Novozelandski 'pinat 132, Loboda 132, Komora* 133

KORJENASTO POVR"E (P. Pavlek) 135

Podzemna koraba 136, Rotkva 137, Rotkvica 138, Mrkva 139, Per'in 140, Pastrnjak 141, Celer 14 2, Cikla 143, Crni korijen 144, Vrtni turovac ! bijeli korijen 145, Hren 146

PLODOVITO POVR"E (R. Le' i() 148

Raj*ic a 149, Paprika 155, Patlid)an 156, Krastavac 157, Tikvice, bundeve, bu*e 159, Dinje i lubenice 161, Bamija 162

LUKOVI%AST O POVR"E (P. Pavlek) 163

Luk 164, Luk srebrenac (ozimi luk) 166, %e'nja k 167, Kozjak (ljutika) 168, Vlasac (luk rezanac) 169, Zimski luk 169, Stogodi'nj i luk 170, Poriluk 170,

7

10

14

18

19

26

31

38

bO

53

56

58

72

77

88

M A H U N A R KE (R. Le! i") 173

Gra!a k 173, Grah mahunar 175, Bob 177, Kukuruz !e"erac 178

VI#EGODI#NJ E POVR$E (R. Le! i") 180

#parg a 180, Rabarbara 183, Arti%oka 184, Kiselica 185

MIRODIJSKO BILJE (P. Pavlek) 187

Majoran 187, Ma&uran 188, Bosiljak 189, Menta 189, P%elinja metvica 190, Ru&mari n 191, Portulak 192, Ruta 192, Bore% 193, Pelin 194, Masla%ak 194, Kiml 195, Ani! 197, Korijandar 198, Kopar 199

GLJIVE (R. Le! i") 200

Pe%urk e 200

Mogu"nost i uzgoja jo! nekih vrsta gljiva 202

SPREMANJE I 'UVANJE POVR$A PREKO

ZIME (R. Le! i") 203

KALENDAR SJETVE SADNJE I BERBE POVR$A (P. Pavlek) 206

KALENDAR RADOVA PO MJESECIMA (1 Boro! i") 214 Kontinentalno podru% je 214, Mediteransko podru%j e 222

RAZNA IMENA ISTOG POVR$A

RAZNA IMENA ISTIH MJESECI

227

233

Vlastiti vrt ! hobi, rekreacija i vra"anje

prirodi

Na#in i tempo suvremenog $ivota zahtijevaju relativno malo fizi#ke aktivnosti. Strojevi i apara-ti uspje%no zamjenjuju #ovjeka u te$im fizi#kim poslovima, ali ga, s druge strane, prisiljavaju i ograni#avaju na jednoli#ne radnje u istom polo-$aju u zatvorenom prostoru, #esto izlo$enom pra-%ini, %umovima i buci. Naoko lagani fizi#ki rad zahtijeva veliku koncentraciju, koja ne smije po-pustiti ni pri povratku ku"i u zagu%enom prometu gradskih ulica i prigradskih prometnica. Intelek-tualni rad jo% je ve"e optere"enje za $iv#ani su-stav u suvremenom moru spoznaja i informacija.

Okretanje prirodi i fizi#koj aktivnosti predstav-lja izvanrednu protute$u. Mali vrt & povrtnjak idealno je mjesto za takav hobi. Raznolike fizi#ke radnje, kretanje na #istom zraku i veselje pri pro-matranju gotovo svakodnevnih promjena u rastu i razvitku povrtnih kultura te, kona#no, berba, o#igledni rezultat tih aktivnosti, .pru$aju #ovjeku zadovoljstvo. Tu ne treba #ekati Cijelu sezonu. Uvijek se ne%to sije, sadi ili bere. Salata iz vlasti-tog vrta ima posebnu vrijednost, ako i nije onog izgleda kao iz staklenika ili nekoga drugog inten-zivnog uzgoja, kvaliteta joj je bolja, jer je sasvim svje$a,

Povrtnjak uz obiteljsku ku"u ili vikendiCLi pra-va je %kola za djecu i omladinu. Znanost o prirodi

tu je prisutna u stvarnosti, a ne samo u knjizi i na nastavi u !koli. Poma"u#i u radovima u vrtu, mladi #e ljudi nau$iti cijeniti hranu. Shvatit #e koliki je rad u to ulo"en i kako je besmisleno i !tetno bacati hranu. Generacije koje su pre"ivjele razdoblje oskudice to znaju, ali dolaze nove, koje to ne znaju. U dana!njem svijetu, gdje jo! mnogo ljudi oskudijeva hranom, treba koristiti sve puto-ve i na$ine da mladi shvate vrijednost hrane.

Za!to doma#ice najradije kupuju povr#e na tr"nici od individualnih proizvo%a$a? Sigurno po-ga%ate. Zato !to vi!e cijene, i to s pravom, svje"e ubrano povr#e, a ono je ipak ubrano prije vi!e od 12 sati. Iz vlastitog vrta mo"ete imati sasvim svje-"e, gotovo direktno iz vrta na stol. To je velika prednost, jer je upravo svje"e povr#e najbogatije vitaminima. Povr#e koje je pro!lo svoj neminovni put od proizvo%a$a do potro!a$a, !to ponekad uklju$uje i kra#e skladi!tenje u hladnja$i, gubi ne samo dio vitamina nego i !e#era, aromatskih tva-ri i vode, a sve to utje$e da se kvaliteta postupno smanjuje.

Izbor povr#a iz vlastitog vrta mo"e biti mnogo bogatiji nego !to se mo"e na#i u na!im prodava-onicama, pa $ak i na tr"nicama manjih gradova i mjesta. To zna$i ne samo bolju kvalitetu prehra-ne ve# i ve#u !arolikost i mogu#nost naj&razli$itijih jela.

U ku#nom vrtu najve#i dio radova izvodi se ru$-no i zbog toga se mnogo manje primjenjuju ke-mijska sredstva za za!titu bilja i borbu protiv ko-rova. To je u izvjesnom smislu prednost, jer uz ispravnu primjenu neophodnih sredstava za za-!titu mo"emo biti sigurni da je povr#e zdravo i bez !tetnih ostataka pesticida.

Prema normativima suvremene prehrane, go-di!nje bi trebalo tro!iti po osobi oko 100 kg povr#a

bez krumpira, odnosno petero$lana obitelj treba-la bi u toku godine oko 500 kg razli$itog povr#a. Ako izuzmemo 10 do 20% svje"ega zimskog povr-#a iz mediteranskog podru$ja, te povr#a iz stakle-nika, sve se to povr#e mo"e proizvesti u ku#nom vrtu od oko 250 m 2 $iste povr!ine (bez putova).

Aktivni odmor uz rad u vrtu mo"e pridonijeti ku#nom bud"etu ne samo vrijednost povr#a nego i u!tedu vremena za nabavu i dopremu. Tako mo-"e ostati vi!e vremena za pripremu jela i o"ivlja-vanje starih recepata na!ih baka.

Ovom knjigom "elimo vam pomo#i stru$nim savjetima, da to !to bolje i uz najmanje truda ostvarite.

Povrtnjak u sklopu hortikulturnog ure!enja ku"e

ili vikendice

U prigradskim naseljima, ve#im i manjim mje-stima, u zadnje je vrijeme izgra%eno i jo! se uvijek gradi mnogo novih ku#a. 'esto su radovi jo! u toku a pred ku#om je ve# zasa%eno cvije#e, zeleni se novoposa%eni bor i breza. 'ovjek ima potrebu da uljep!a svoju okolicu zelenom tratinom, cvije-#em, ukrasnim grmljem i drve#ima.

Kako uklopiti povrtnjak? To nije te!ko, jer je, sre#om, i povr#e lijepo. Pogledajmo samo izloge na!ih cvje#arnica, Rijetko gdje ne#ete na#i pone-ko povr#e: papriku, arti$oku, tikvicu. Zapravo, ne-ma o!tre granice izme%u povr#a i ukrasnog bilja. Tako, na primjer, u Japanu se vrlo cijeni li!#e od jesenskih krizantema & katarin$ica — kao povr-#e.

Kad odlu$ujete kako #ete smjestiti povrtnjak, dobro je imati na umu neke va"ne momente.

Ako je ku#a uz prometnicu, povrtnjak treba smjestiti iza ku#e. To je va"no zbog za!tite povr#a od !tetne pra!ine i izlaznih plinova automobila. Olovo kao jedan od sastojaka tih plinova veoma je !tetno za ljudsko zdravlje.

Povrtnjak ne smije biti u sjeni druge zgrade jer ve#ina po vrtnih vrsta treba mnogo svjetla i sunca. Blaga sjena kakve vo#ke manje je !tetna i neke se kulture mogu uz njih uzgajati.

Uz povrtnjak treba predvidjeti mjesto za kom&posti!te, gdje #e se odlagati biljni ostaci, kojih #e u toku godine iz vrta biti mnogo.

Komposti!te se mo"e prikriti ili kakvom bilj-kom, kao !to je grah pritka!, kukuruz !e#erac ili visoki ukrasni suncokret i sli$no.

Povrtne kulture mogu se uzgajati u pravilnim gredicama, ali i nepravilnim povr!inama koje mogu stvarno podsje#ati na umjetni$ki park. Tu, svakako, treba vi!e umje!nosti, pa zbog toga pre-poru$ujemo da se ipak dr"imo gredica (si. 1) .

Evo jednog primjera plana ure%enja ku#e i oku#nice (si. 2).

Ondje gdje je izbor mjesta za povrtnjak mogu#, kao na ve#im oku#nicama i uz vikendice, treba obratiti pa"nju na polo"aj.

Povrtnjak ima dobar polo"aj onda ako je za!ti-#en sa sjeverne strane, jer mu se tlo u prolje#e br"e zagrijava i ima sunca u toku cijelog dana. Najidealniji je polo"aj ako je tlo malo nagnuto prema jugu ili jugoistoku. Tada #e u povrtnjaku biti dovoljno sunca, zemlji!te ne#e biti previ!e vla"no, te #e se svi dijelovi mo#i iskori!tavati ci-jele godine.

Otvoren polo"aj, tj. neza!ti#en od vjetrova, ma-nje je povoljan za povrtnjak. Hladni proljetni vje&

SI. 2. Primjer plana ure+enja okoli'a ku(e za odmor (1 ku(a za odmor, 2 gara)a, 3 terasa, 4 tratina, 5 cvjetnjak, 6 vo(njak, 7 nasad jagodi*asto g vo(a, 8 povrtnjak, 9 komposti'te, 10 )ivica)

trovi mogu o!tetiti rano zasijano povr#e, pa ono poslije toga raste i sporije i slabije. Vjetrovi brzo osu!e tlo i pospje!uju isparivanje biljaka, a povr#e treba mnogo vlage za svoj rast.

Kako je voda od velikog zna$enja u uzgoju povr#a, potrebno je da se u blizini povrtnjaka na-lazi prikladna voda za zalijevanje, tj. hidrant, bu-nar, cisterna, potok ili si.

Ograda u povrtnjaku

Iz nekoliko razloga ograda je vrlo va"na. U vje-trovitim krajevima ograda !titi po vrtne usjeve. Za takve slu$ajeve najpovoljnija je "ivica. Osim toga, ograda !titi povrtnjak od nepo"eljnih gostiju: ko-ko!i, ze$eva ili bilo koje "ivine, koja rado zaluta u povrtnjak i mo"e prouzro$iti prili$ne !tete.

Ho#emo li izgraditi ogradu iz drvenih letava, kamena ili pak podignuti "i$anu ogradu, ovisit #e o prilikama, tj. izgradit #emo od najjeftinijeg i naj-prikladnijeg materijala.

Va#nost povr"a u prehrani

Povr#e je sastavni dio na!ih svakodnevnih je-lovnika. Njegova vrijednost sastoji se u tome !to, uz osnovne hranjive tvari & ugljikohidrate i bje-lan$evine , sadr"i jo! i celulozu, mineralne tvari, vitamine, organske kiseline i dr.

Celuloza* nema hranjive vrijednosti, ali daje vo-lumen obroku, pa tako utje$e na probavu.

Povr#e sadr"i razne glikozide,** te druge tvari koje djeluju na probavu — sulforafen i si. (kao rotkvica i rotkva), zatim razna eteri$na ulja koja daju poseban miris i okus (mrkva, per!in, celer, pastrnjak, hren i si.) te djeluje na bolje iskori!ta-vanje ostalih jela, prvenstveno mesa.

Mnoge vrste povr#a imaju tzv. fitoncidna*** svojstva (kao npr. luk, hren, $e!njak) koja djeluju ljekovito — protiv raznih bakterijskih bolesti.

Povr#e, kao i krumpir, odlikuje se najve#om ko-li$inom mineralnih spojeva baznog karaktera, pa se, zahvaljuju#i tomu, upotrebom povr#a u pre-hrani bolje iskori!#uju bjelan$evine, kao npr. me-so, jaja, mlijeko i si. *Celuloza ! spada u grupu ugljikohidrata, a u ishrani regulira rad

cri jeva (tzv. peristaltiku crijeva).

**Glikozidi, sulforafen, eteri*na ulja ! kemijski spojevi koji povoljno djeluju na probavu.

""Fitoncidi ! spojevi razli* itog kemijskog sastava, koji djeluju ljeko-vito protiv raznih bakterijskih bolesti.

Od minerala koje sadr"i povr#e osobito su va"-ni kalcij ili vapno i "eljezo te fosfor i kalij. Kalcij slu"i kao materijal od kojeg se tvori ko!tano tkivo organizma. Najbogatije je kalcijem zeljasto i li-snato povr#e.

Vrijednost povr#a kao sastavnog dijela ljudske hrane u ve#em stupnju zavisi od na$ina upotrebe za ishranu.

Prvenstveno u svje"em stanju upotrebljava se: salata (lisnata i glavatica), endivija, rotkvica, li!#e luka i glavice luka, li!#e per!ina, celera, te hren. U svje"em i u prera%enom stanju upotrebljavaju se: raj$ica, krastavci, paprika i si. Prete"no u pre-ra%eno m stanju upotrebljavaju se: poriluk, kora&bica, cikla, blitva, !pinat, gra!ak, grah mahunar i !parga

Mnogi dosada!nji na$ini spremanja povr#a za hranu $esto smanjuju njegovu hranjivu vrijed-nost. Kuhanje, npr., povr#a na visokoj temperaturi prevodi neke soli u takvo stanje u kojem ih orga-nizam te!ko iskori!tava. Zato je pravilnije da se povr#e kuha na slaboj vatri, ali du"e vrijeme. Naj-bolji na$in spremanja povr#a smatra se kuhanje u pari. Kuhanje povr#a s malom koli$inom vode ^tako%er je podesno.

Valja napomenuti da kiseljenje kupusa, krasta-vaca i zelenih raj$ica ne izaziva znatne gubitke vitamina i mineralnih soli. Pod utjecajem mlije$&no&kiselog vrenja, koje se razvija pri kiseljenju i soljenju dobivaju se proizvodi koje organizam do-bro probavlja.

Potreba povr"a za petero$lanu obitelj

Ra$un a se da za zdravu prehranu treba po oso-bi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povr#a bez krumpira, a ako se uklju$i i krumpir, 160 do 200 kg. Noviji normativi predvi%aju slijede#e koli$ine pojedinih vrsta povr#a:

Tabela 2

GODI&NJ A POTREBA POVR"A KG PO OSOBI (u zagradi za 5 osoba)

Plan obiteljskog povrtnjaka

Navest #emo primjer obiteljskog povrtnjaka za pet osoba. Prema prilo"enim tabelama 3, 4 i 5 oko 500 kg povr#a mo"e se pobrati na oko 250 m2

($iste povr!ine) koriste#i djelomi$no jednu povr!i-nu s dvije kulture.

Kao !to se vidi iz prilo"enih tabela, povr!inu na!eg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. Na jednom je dijelu povr#e ljetne sjetve, odnosno sad-nje. Ta ista povr!ina mo"e se koristiti za neke je-senske, odnosno proljetne usjeve, !to je u tabeli 3 nazna$eno.

Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sje-tve, odnosno sadnje. Tu istu povr!inu mo"emo ko-ristiti za neke kulture kasne sjetve, odnosno sad-nje, !to je ^ako%er nazna$eno u tabeli 4.

Na tre#u povr!inu dolazi povr#e koje ostaje ne-koliko godina na istom mjestu, pa ga i nazivamo vi!egodi!nje (tabela 5).

Ovakav plan mo"e poslu"iti za orijentaciju, a svatko na osnovi ovoga mo"e napraviti plan i kombinirati vrste povr#a kako njemu to najbolje odgovara, odnosno prema uvjetima uzgoja (s ob-zirom na klimu).

Preporu$uje se da se razradi plan po mogu#no-sti u toku zime, tako da se na vrijeme mo"e na-baviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo !to je po&

trebno za rad u povrtnjaku. Po$eljno je nabaviti mineralno gnojivo, izgraditi klijali%te, nabaviti po-treban alat i drugo.

Osim prikazanog plana, u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga, mo$e se povrt-njak iskori%tavati jo% intenzivnije, i to tako da se na istoj povr%ini uzgajaju po dvije kulture istovre-meno, tj. da se npr. sije ili sadi neka kultura prije nego %to je prethodna pobrana. Npr. %pinat ili bli-tva mo$e se sijati u jesen, pa traje do travnja&svibnja. Ve" u o$ujku ili na po#etku travnja mo$e se u usjev %pinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj na#in, do vremena dok se pobere %pinat ve" se dobro ukorijene kelj ili kupus te tako, uz ostalo, dobijemo i na vremenu. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije u prolje"e mo$e se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica (povrtnica mjese#arka), koja doraste za potro%nju za 4 —5 tjedna. Svatko mo$e sam izvesti, prema svojim mogu"nostima i potrebama, najprikladnije kombinacije.

U navedenom planu (tabele 3 — 5) predvidjeli smo relativno manje prirode, ra#unaju"i s mogu"-no%"u neuspjeha nekih kultura.

Osim toga, pretpostavlja se da "e se dio povr"a konzervirati ili spremiti za zimu u svje$em stanju. Tako se, na primjer, planiranih 50 kg zrna gra%ka ne mo$e utro%iti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se gra%ak odli#no konzervira i maksimalno #uva njegova kvaliteta.

Tabela 3

PLAN POVRTNJAKA NA OSNOVI O K O 100 KG POVR$A PO OSOBI ( GODI#NJE ZA 5 O S O B A

Ljetna sjetva, odnosno sadnja (od svibnja do sredine srpnja)

Jesenska sjetva, odnosno sadnja od srpnja do rujna, i proljetna sjetva, odnosno sadnja od velja%e do svibnja djelomi%no na istoj

povr!in i

Tabela 4

PLAN POVRTNJAKA NA OSNOVI O K O 100 KG PO OSOBI GODI&NJ E ZA 5 O S O B A

Proljetna sjetva, odnosno sadnja

Kasne ljetne sjetve, odnosno sadnje

Tabela 5

VI&EGODI&NJ E POVR"E

Ukupne povr!ine prema na$inu kori!tenja: Proljetna sjetva, odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva, odnosno sadnja 115 m2

Ljetna sjetva, odnosno sadnja,, te jesenska i rana proljetna sjetva, odnosno sadnja 90 m2

Vi!egodi!nj e kulture 45 m2

Ukupno 250 m2

PLAN GODI#NJE SJETVE I SADNJE U POVRTNJAKU POVR#INE 250m 2

Brojke na okomici ozna*avaju potrebnu povr'inu za doti*nu kulturu u m2 (vidi i tabele 3, 4 i 5). Vodoravno su ozna*eni mjeseci u toku kalendarske godine. Tabela prikazuje vrijeme sadnje, vegetacije i berbe pojedine kulture kao i veli*inu povr'ine potrebne za uzgoj neke kulture da bi se dobili prinosi potrebni petero* lanoj obitelji. Tako+er je iz tabele vidljivo koje se kulture mogu uzgajati na istom zemlji'tu ali u razli*ito vrijeme tokom godine. »

Vrtlarsko oru!e i oprema

Za obavljanje poslova u uzgoju povr#a treba da imamo i odgovaraju#a oru%a i opremu.

SI. 3. a Lopata (rilja*a, a'ov), b motika, c grablj ice, d vile

Za obradu tla (osnovnu, dopunsku) na ve#im povr!inam a slu"imo se raznim plugovima, tanju&ra$ama , drlja$ama, kultivatorima, rotiraju#im motikama, frezama itd. Na manjim povr!inama slu"imo se ru$nim oru%ima (slike 3&7). Lopata rilja$a slu"i za rigolanje i osnovnu obradu tla pri-je sjetve ili sadnje (si. 3a). Motika je staro klasi$no oru%e. Slu"i za osnovnu i dopunsku obradu tla (si. 3b). Moti$ica ima radno tijelo sli$no motici (si. 4ab), slu"i za dopunsku obradu (usitnjavanje tla u klijali!tu ili naj$e!#e u vegetaciji za okopavanje izme%u biljaka i uni!tavanje korova). Grabljice su oru%e za dopunsku obradu (si. 3c). Njima usitnja-vamo i time ravnamo povr!inu tla neposredno

prije sjetve ili sadnje. Ru$ni kultivatori mogu ima-ti razli$iti oblik radnog tijela (si. 5abc), a slu"e za dopunsku obradu u vegetaciji, kao i uni!tavanje korova. Grabljice za plijevljenje korova mogu imati razli$it oblik (si. 6ab). Lopaticu (si. 7a) kori-stimo za va%enje presadnica iz klijali!ta. Sadilicu (si. 7b) koristimo za sadnju presadnica. Mo"e biti drvena, plasti$na ili metalna.

Vile (si. 3d) slu"e za razbacivanje stajskog gnoja, skupljanje i pripremu organskog materijala za pravljenje komposta, slaganje stajskoga gnoja ili slame u klijali!te itd. Na na!oj povr!ini od 250 m2

sve poslove mo#i #emo obaviti ru$nim oru%em.

SI. 6. Grabljice za plijevljenje korova

a b

SI. 7. a Lopatica, i b sadilica

Samo #emo spomenuti da za obradu tla na ma-lim povr!inama postoje danas tzv. motike na mo-torni pogon ili motorne kopa$ice ja$ine 1,8&4,8 kW (2,5&6,5 KS) i jednoosovinski traktori ja$ine

2,2&13 kW (3&18 KS). Jednoosovinski traktori opremljeni su priklju$nim ratilima: plug, rotiraju&#a motika, freza, kultivator, kosilica, prikolica, itd.

SI. 8. Ru*na prskalica

Povr#e sadr"i mnogo vode. Prema tome, i u sa-mom uzgoju ono zahtijeva dosta vode. Ako ima-mo mogLi#nosti priklju$enja na hidrant, problem smo uglavnom rije!ili. Treba samo nabaviti gu-mene ili plasti$ne cijevi dovoljne duljine. Za pre-ciznije zalijevanje na manjoj povr!ini (klijali!te, gredica) koristimo kante s »ru"om« za zalijevanje.

Za provo%enje mjera za!tite od bolesti i !tetnika dovoljno je da imamo jednu prskalicu na ru$ni

pogon i eventualno jedan ru$ni zapra!iva$. Le%ne prskalice su od bakrenog, a u novije vrijeme pla-sti$nog materijala. Plasti$ne imaju prednost jer su lak!e. Rezervoar im je 12&20 1. Danas se rade i vrlo jednostavne plasti$ne prskalice rezervoara 5 1 i manje, a oblikom podsje#aju na »kanistar« (si. 8). Prikladne su za tretiranje malih povr!ina. Jedna takva prskalica najprikladnija je za obitelj-ski povrtnjak.

Za proizvodnju presadnica ili povr#a u klijali&!tu ili plasti$nom tunelu potrebno je imati jedan ili vi!e termometara za mjerenje temperature tla. Termometar je tako izveden da se lako ubode u rahlo klijali!no tlo do potrebne dubine.

Tlo i obrada tla

Ve#in a povrtnih kultura zahtijeva plodno tlo, povoljne strukture. Struktura je sposobnost tla da se raspada na $estice. Najpovoljnija je mrvi$asta struktura. Takvu strukturu imaju tla bogata hu-musom. U tim tlima najpovoljniji je odnos vode i zraka, najve#a je mikrobiolo!ka aktivnost, biljna su hraniva dostupna biljkama.

Humus je organska tvar u tlu. On je hrana i izvor energije mikroorganizmima. Mikroorganiz-mi razgra%uju humus, pri $emu se iz njega oslo-ba%aju hraniva za biljke. Trajan humus je glavna rezerva du!ika u tlu. Koli$ina humusa razli$ita je u razli$itim tlima i mo"e iznositi 1&6%. Humus po-ve#avam o gnojidbom organskim gnojivima.

Reakcija tla utje$e na prirod povr#a. Ona mo"e biti kisela, neutralna ili alkalna (bazi$na). Op#eni-to, za povrtnjak bi najbolja bila neutralna do sla-bo kisela reakcija tla (pH 6&7). Kiselu reakciju tla popravljamo uno!enjem vapna u tlo, a alkalnu gnojivima: stajskim gnojem, amonijevim sulfa-tom, superf osf atom.

Koli$ina hraniva, lako pristupa$nih biljkama, glavni je $inilac plodnosti tla.

Ako je tlo suvi!e vla"no, prekomjerna se voda mora ukloniti tako da se iskopaju jarci ili grabe za odvod suvi!ne vode. Gnojenje vapnom isto ta&

ko koristi za tu svrhu. Takva tla, odnosno te!ka, da bi postala lak!a i rahlija, treba duboko obra-%ivati i obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompo&stom.

Suvi!e pjeskovito tlo mo"emo popraviti obil-nom gnojidbom stajskim gnojem, kompostom a i zelenom gnojidbom, tj. sjetvom lupine ili neke druge lepirnja$e, koja se zaore u $asu kada je obilno razvila zelenu masu.

Na manjim povr!inama nije te!ko dobiti za ne-koliko godina dobro vrtno tlo. Tu se obilno gnoji i stalno obraduje, pa se za dvije&tri godine mo"e popraviti i vrlo lo!e tlo.

Obrada tla

Kad smo ve# odabrali tlo za povrtnjak, potreb-no je da ga o$istimo od korova i eventualno ka-menja, da zatim povrtnjak ogradimo i da ga do-bro pognojimo.

Rigolanje je duboko prekopavanje. Prije nego po$nemo s rigolanjem, moramo znati do koje #e-mo dubine rigolati. Ako je tlo te!ko, rigolat #emo do dubine od 50 cm & ako je tlo ne!to lak!e, ma-nje zbito, tada #emo rigolati ne!to dublje, a lako pjeskovito tlo do dubine od 70 i vi!e cm. Pri rigo&lanju istodobno mo"emo tlo i pognojiti organskim gnojivom. Gnoj ne smijemo zakopati u tlo dublje od 20 cm. Prilikom rigolanja uklonit #emo iz tla razno kamenje, cigle i sli$ne predmete, ukoliko ih ima u tlu.

Obi$no rigolamo u jesen ili zimi, tako da se do prolje#a, prije sjetve i sadnje, tlo mo"e dovoljno sle#i. Rigolanjem popravljamo tlo. U rigolanom,

SI. 9. Rigolanje tla uz mije'anje slojeva a) Prvo se izbacuju slojevi tla A i B b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj C, a na mjesto sloja A sloj

D c) Na mjesto sloja D dolazi sloj E, a na mjesto sloja C sloj F

itd.

SI. 10. Rigolanje tla pri kojem se slojevi ne mije'aju a) Prvo se izbacuju slojevi tla A, B i C b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj D, a na mjesto sloja A sloj

E

c) Na mjesto sloja D dolazi sloj F, a na mjesto sloja C sloj G itd.

razrahljenom tlu ima obilno zraka. Isto tako, struktura tla je povoljna, pa za vrijeme su!e bilje mo"e bolje iskoristiti vlagu u tlu, a u prolje#e, ako

tlo sadr"i suvi!e vlage, ona se lak!e ocje%uje u ni"e slojeve.

Razlikujemo dvije vrste rigolanja — prvo, ako su donji slojevi dobri i plodni ba! kao i gornji, onda pri rigolanju mo"emo izmije!ati donje sloje-ve s gornjim (si. 9), te drugo & ako su donji slojevi slabiji i lo!i, gornje dobre slojeve pri rigolanju ba-camo na posebnu hrpu. Zatim prekopamo donje slojeve, pa na njih poslije toga opet stavljamo gor-nje (si. 10). Dakle, prije nego se odlu$imo na rigo-lanje, moramo poznavati svojstva tla, koje misli-mo rigolati.

SI. 11. Jesenska duboka obrada

Jesenska obrada. Duboku jesensku obradu tre-ba u povrtnjaku obaviti !to ranije, naro$ito na te-"im tlima. Ima nekoliko razloga zbog kojih je po-trebno !to prije zavr!iti s dubokim jesenskim ko-panjem. Prije nego nastupi zima i mrazovi, treba iskoristiti djelovanje bakterija na svje"e obra%e-nim povr!inama, koje za vrijeme jake zime potpu-no prestaje. (to se tlo ranije obradi, bolje #e se i vi!e iskoristiti jesenske ki!e.

Na neobra%enim i nepooranim povr!inama tla voda se slijeva, te ili otje$e ili ostaje na povr!ini. Tlo je ja$e zbijeno, te je manja njegova sposobnost i mogu#nost upijanja vode. Nije potrebno isticati od kakve je va"nosti da tlo sadr"i !to ve#e rezerve vlage, koja je neophodno potrebna preko ljeta, ka-da nema dovoljno oborina. Tlo koje ima ve#e re-zerve vlage, te koje ima povoljnu strukturu, trebat #e manje natapati, istodobno #e se utro!iti manje rada, pa #e uzgoj biti lak!i.

Prekopava se na dubinu od 25 do 30 cm (si. 11). Nakon toga, sve do prolje#a, ostaje tlo u gruboj brazdi, tako da se preko zime, pod utjecajem mra-za, dobro izmrvi.

Na jesen se obi$no gnoji stajskim gnojem. Ako se prekopava na ve#u dubinu, najprije se gnoj razbaca po parceli, te se ukopa na 15 cm dubine, a tek zatim se duboko prekopa.

Jesenskim se prekopavanjem uni!tavaju i razni !tetnici . Izbacuju se !tetnici koji "ive u dubljim slojevima na povr!inu, npr. rovac, gr$ica, hru!t i drugi, te oni tako na povr!ini uginu, dok li$inke kupusnog bijelca i si. dolaze u ni"e slojeve gdje se ugu!e.

Proljetna obrada. Tla koja su na jesen pognoje&na i duboko prekopana bit #e jednoli$nih osobina i prikladne strukture.

Na jesen duboko prekopana tla ne treba na prolje#e ponovno prekopavati, nego samo dobro izgrabljati grabljama. S tim se poslom treba "uri-ti, jer se pod utjecajem sunca tlo brzo su!i i tako gubi dragocjenu vlagu.

Ako je pak tlo preko zime bilo pod vodom, pa se jako zbilo, potrebno ga je plitko prekopati, ka-ko bi se za sjetvu ili sadnju priredio tanji sloj svje&"eg i razmrvljenog tla, tj. sloj do dubine od 8 do 12 cm.

Ukoliko nije tlo na jesen prekopano, to se mora prekopati na prolje#e. Prekopa se kad tlo nije ni prevla"no, ni presuho na dubinu od 15 do 18 cm. Odmah nakon prekopavanja treba tlo usitniti grabljama.

Obrada za vrijeme uzgoja. Okopavanje je re-dovna mjera obrade koja se primjenjuje za sve po vrtne kulture. Pri tome se uni!tavaju korovi i rahli povr!inski sloj tla oko biljaka. S prorahljene povr!ine manje se gubi vlaga tla i bolji je pristup zraka u tlo, !to sve pogoduje rastu korijena. Plitko okopavanje neophodno je poslije svakog navod-njavanja ili ja$e ki!e, da se izbjegne stvaranje po&korice i bolje sa$uva vlaga tla.

Biljna hraniva i gnojidba povr"a

Biljna hraniva, tj. kemijske elemente potrebne za rast biljke dijelimo na makroelemente: kisik (O), vodik (H), ugljik (C), du!ik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), "eljezo (Fe), i mikroelemente kojih biljke trebaju u ma-njim koli$inama: bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), mangan (Mn) i molibden (Mo). Ugljik biljke pri-maju iz zraka procesom fotosinteze, kisik i vodik iz vode, a ostala hraniva iz tla. Svi ovi elementi jednako su va"ni za pravilan rast i razvoj biljke, bez obzira na koli$inu koja je potrebna biljci. Osvrnut #emo se na ulogu nekih makroelemena&ta u ishrani bilja, koje ina$e gnojidbom redovno svake godine unosimo u tlo.

Du!ik je sastavni dio aminokiselina koje izgra-%uju biljne bjelan$evine. Od te"ine bjelan$evina na du!ik otpada 16 — 18%. Neophodan je za rast biljaka. Nedostatak du!ika manifestira se u sla-bom rastu biljke, listovi su sitni, blijedozelene bo-je i ranije se su!e, cvatnja je slaba, plodovi sitni, i malo ih je. Prevelika koli$ina du!ika produ"uje vegetativni rast, uzrokuje previ!e bujan rast stab-ljike i li!#a, usporava sazrijevanje plodova, kvali-teta jestivog dijela plodova je lo!ija (manje !e#era, suhe tvari i C&vitamina).

Fosfor ulazi u gradu veoma va"nih spojeva u stanicama svih "ivih bi#a. Utje$e na pravilan rast, cvatnju i pravovremeno sazrijevanje plodova. Ne-dostatak fosfora, kao i du!ika, smanjuje rast, cvat-nju i razvoj plodova, li!#e je sitnije, otpada od sta-rijeg prema mla%em. Li!#e dobiva crvenkasto&ljubi$aste pjege.

Kalij se nalazi u svim mla%im dijelovima biljke. Zato je neophodan za formiranje plodova i rast vegetativnih organa. Smanjuje transpiraciju, pa biljke dobro opskrbljene kalijem bolje podnose su!u. Kalij, tako%er, pove#ava otpornost prema biljnim bolestima. Najo$itiji znak nedostatka kali-ja jest smedenje vrhova i rubova listova. Listovi se uvijaju, rast je slabiji, razvoj plodova uspo-ren.

Ova tri hraniva redovno se gnojidbom unose u tlo, a ostala prema potrebi. O $emu ovisi koli$ina hraniva koju gnojidbom dajemo tlu? Ovisi o po-trebi kulture koju uzgajamo i o opskrbljenosti tla hranivima. Za uzgoj povr#a tlo treba da bude opskrbljeno s oko 30 mg P2Os (fosfora) na 100 g tla i 30 mg K 2 0 (kalija) na 100 g tla. Lak!a pjesko&vita tla mogu imati i manje, a te"a glinena tla trebala bi da imaju ve#u koli$inu ovih hraniva.

Du!ik se koristi najvi!e iz humusa. U dobrom tlu treba da je najmanje 5% humusa.

Treba naglasiti da je pri upotrebi pojedinih bilj-nih hraniva, ili u obliku mineralnih gnojiva ili u organskim gnojivima (stajski gnoj, kompost), od osnovne va"nosti odnos pojedinih hraniva, tj. od-nos du!ika, fosfora i kalija.

Npr., za kupus je najpovoljniji odnos du!ika, fosfora i kalija 2:1:3,5. To zna$i, ako je tlo pregno&jeno du!ikom u odnosu na kalij, ne#e se razvijati $vrste kvalitetne glave.

K o d pojedinih k u l t u r a o z n a $ i t # e m o o d n o s po-jed in i h h r a n i v a z a s k l a d a n r a s t di je la b i l jke koju u z g a j a m o .

Pri podizanju n o v o g povr tn jaka, k a o i s v a k e 3 — 4 g o d i n e ponovo, t r e b a dati t lo na ispit ivanje u o d g o v a r a j u # i l aborator i j . Na n e k o l i k o se m j e s t a l o p a t o m u z m u u z o r c i tla. U z o r c i se u z i m a j u do d u b i n e o b r a d i v o g s lo ja t la ( 2 0 & 3 0 cm), t a k o d a svi slojevi t l a do ispi t ivane d u b i n e budu p o d j e d n a k o zastupl jeni. Pomi je !a ju se za jedno i za a n a l i z u se daje p r o s j e $ ni u z o r a k te" in e do 1 kg. A n a l i z o m t ra"imo , na j$e !#e , p o d a t k e o kol i$ in i o s n o v n i h h r a n i v a u t lu (N, P, K), kol i$ in i h u m u s a i reakc i j i t la (pH).

Gnojiva

G n o j i v a di je l imo na o r g a n s k a ( d o m a # a ) i m i n e -r a l n a (tvorni$ka). O b j e vrs te o b o g a # u j u tlo b i l jn im h r a n i v i m a i t i m e pove#ava ju p l o d n o s t tla.

D o m a # a gnoj iva gotovo su sva organskog sa-stava, a nas ta ju na s a m o m g o s p o d a r s t v u ili u l judskim n a s e l j i m a. O r g a n s k a s u g n o j i v a n o s i o c i h u m u s n i h tvari ko je s u v e o m a z n a $ a j n e z a plod-nost t la. U o r g a n s k a gnoj iva u b r a j a m o stajski gnoj, kompost , z e l e n u g n o j i d b u i dr.

Stajski gnoj s m j e s a je i z m e t i n a d o m a # i h "ivoti-n j a i stel je.

Za gno j idbu se kor is t i z re l i s ta jski gnoj. To je p o l u h u m i f i c i r a n a m a s a , a d o b i v a se l e " a n j e m s t a j s k o g a g n o j a n e k o l i k o mjeseci . K o l i $ i n a h r a n i-va u s t a j s k o m g n o j u v a r i r a p r e m a vrsti i s taros t i s toke, n a $ i n u i s h r a n e s toke i s tupnju zre lost i gno-ja.

Z a i z r a $ u n a v a n j e k o l i $ i n a h r a n i v a k o j a s e daju tlu g n o j i d b o m s ta j sk im g n o j e m , r a $ u n a se da staj-ski gnoj sadr" i 0 ,50% N, 0 , 2 5 % P 2 0 5 , 0,50% K 2 0 i 2 0 % o r g a n s k e tvari. D o z a s t a j s k o g a g n o j a ovisi o ko l i$in i h u m u s a u tlu, opskrb l jenos t i t l a hranivi-m a i dulj ini v r e m e n a o d k a d a j e v r ! e n a posljed-n j a g n o j i d b a o r g a n s k i m gnoj ivom. G n o j i d b a s m a -nje o d 200 k g s t a j s k o g a g n o j a n a 100 m 2 s m a t r a se s l a b o m dozom, a vi!e od 400 kg j a k o m d o z o m gnoj idbe. N a k o n r a z b a c i v a n j a s t a j s k o g a g n o j a p o povr!ini , gno j t r e b a !to pri je zakopat i , j e r se g u b i o r g a n s k a tvar i du!ik. Za r a n e pro l je tn e ku l ture gnoj i se u jesen, a za k a s n i j e r a n o u prol je#e. G n o -j i d b a s ta j sk im g n o j e m djeluje v i!e godina, na lak-! i m p jeskovi t im t l i m a k r a # e a n a t e " i m g l i n a s t i m t l i m a du"e. O b i $ n o s e r a $ u n a d a j e i skor i! ten je h r a n i v a u prvoj godin i 5 0 % , u drugoj 3 0 % , a u t re#o j 2 0 % .

T e "in a je 1 m 3 d o b r o g a z r e l o g s ta j skog g n o j a o k o 1000 kg, a o n o g s jo! n e r a z g r a % e n i m dijelovi-ma stel je 700 — 800 kg. Ako na 100 m 2 v r t a primi-j e n i m o 1/2 m 3 z r e l o g a gnoja, m o " e m o t o s m a t r a t i d o b r o m gnoj idbom, p r i k l a d n o m z a k u l t u r e koje i m a j u vel ike zaht jeve u p o g l e d u s t r u k t u r e t l a i v o d n o &zra$no g r e " i m a .

S p e c i f i $a n j e gnoj peradi . I m a k u d i k a m o vi!e h r a n i v a i o r g a n s k e tvari, j e r s a d r " i m a n j e vode. M o " e se pr imi jenit i u k r u t o m s t a n ju ili r a z r i j e % e n vodom. O b i $ a v a se mi je!at i i s p l o d n o m z e m l j o m ili t r e s e t o m . Na 1 dio g n o j a d o l a z e 2 & 3 di je la zem-lje. M o " e se mi je!at i sa s l a m o m i d r u g i m o r g a n-s k i m o t p a c i m a uz u m j e r e n o v la"en je vodom. U k r u t o m s tan ju gnoj i se d e s e t a k d a n a pri je sjetve, a s v o d o m n e p o s r e d n o prije s jetve ili sadnje.

Kompost je o r g a n s k o gnojivo. Dobi je se, r a d o m m i k r o o r g a n i z a m a , iz s m j e s e r a z n i h o r g a n s k i h ot-p a d a k a k u # a n s t v a , g o s p o d a r s t v a i nasel ja , pa raz&

likujemo i razne vrste komposta: obi$ni kompost (otpaci iz ku#anstva i gospodarstva), kompostira&ni stajski gnoj, kompost od slame ili kukuruzovi-ne, kompost od treseta, kompostirano gradsko sme#e itd. Zreli kompost je tamnosmede do sive boje, bogat trajnim humusom, dobro dr"i vodu i biljna hraniva u tlu. Budu#i da nam sme#e i razni otpaci $esto $ine problem, u$inimo od njih korist! Tvari obi$nog komposta mogu biti "ivotinjskog podrijetla (krv, kosti, perje, dlaka, pa i fekalije do-ma#i h "ivotinja), biljnog podrijetla (listinac, ostaci kulturnoga poljoprivrednog bilja i korovskog bi-lja, neupotrebljiva sto$na hrana i sila"a, kuhinjski otpaci, ostaci pri preradi gro"%a i vo#a) i mineral-nog podrijetla (pepeo, $a%a, vapneni otpaci poru-!eni h ili adaptiranih gra%evinskih objekata, sme-#e iz gospodarskog dvori!ta, mulj iz kanala i vo-dotoka).

Treba paziti da se u kompost ne ula"u tvari koje se ne mogu humificirati, kao razni predmeti od stakla, metala i plastike. Isto tako, u kompost se ne smiju stavljati tvari koje mogu !tetiti tlu, kulturama koje uzgajamo, te zdravlju ljudi i do-ma#i h "ivotinja. To su sjeme korova ili dijelovi korova koji se razmno"avaju vegetativno, zara"e-ne biljke i dijelovi povr#a, zatim le!evi "ivotinja uginulih od zaraznih bolesti, te otrovna sredstva za za!titu bilja.

Mjesto za spremanje komposta, tzv. komposti&!te, mora biti ravno i ocjedno. Dobro je da se tlo prethodno nabije, pogotovo ako je na lak!em, od-nosno pjeskovitom tlu. Treba birati sjenu drve#a ili zgrada. Baza komposti!ta, tj. hrpe na koju se odla"u otpaci !iroka je 1,5 do 2 m, a duljina je prema potrebi, odnosno raspolo"ivoj koli$ini ma-terijala za odlaganje. Visina je obi$no 60 do 120 cm. Na povr!inu tla dobro je najprije staviti sloj

listinca, slame ili pljeve, zatim se sla"e sloj otpa-daka, pa sloj zemlje ili mulja i tako redom do vr-ha. Hrpa se izvana obla"e slojem zemlje oko 10 cm, koji !titi od izravnog djelovanja atmosferilija (si. 12).

SI. 12. Shema presjeka tek slo)ene hrpe za kompostiranje; A tlo, B

otpaci, c listinac ili slama

Postupak spremanja komposta sastoji se u pre-bacivanju hrpe 2 do 3 puta na godinu, odr"avanju povoljne vla"nosti i poticanju mikroorganizama na razlaganje organskih tvari. Prebacivanjem se odstranjuju i eventualne !tetne i nepo"eljne pri-mjese u kompostu. Prvo mije!anje izvodi se oko mjesec dana nakon slaganja hrpe. U nedostatku oborina, kompost se polijeva vodom, a jo! bolje gnojnicom. Za vrijeme su!nog razdoblja, a poslije ki!e ili polijevanja vodom pri prebacivanju hrpe, mo"e se pokriti plasti$nom folijom radi boljeg $u-vanja vlage.

Za stimuliranje rada mikroorganizama dobro je dodati kalcij u obliku "ivog vapna ili vapnenca. Time se ubrzava proces humifikacije. Na 1 m3

komposta daje se u prosjeku 1 0 & 1 5 kg "ivog vap&

na. Gnojnicom se smije polijevati tek neko vrije-me nakon dodavanja vapna.

Karakteristika je komposta, kao i ostalih organ&sko&humusnih gnojiva, da ne sadr"i velike koli$i-ne biljnih hraniva, ve# ima obilje trajnog humusa, $ime se pobolj!ava struktura tla, odnos vode i zraka u tlu i pove#ava mikrobiolo!ka aktivnost tla. Ukratko, gnojidba kompostom pove#ava plod-nost tla. Za pove#anje hranjivog sastava u kom-post se mogu unijeti druga gnojiva. Du!ik pove-#avamo dodavanjem stajskoga gnoja i mineral-nih du!i$nih gnojiva. Najpovoljnije mineralno du&!i$nb gnojivo jest vapneni du!ik ili kalcijev cijana&mid, kojim se odr"ava neutralna ili alkali$na reakcija komposta, povoljna za mikrobiolo!ku ak-tivnost. Vapneni du!ik dodaje se u koli$ini 1,5 do 2 kg/m3.

Sve dok kompost zri, treba ga $uvati od izrav-noga sun$anog osvjetljenja, smrzavanja, kao i vi-!ka ili manjka vode. Dobro je da zreo kompost promrzne.

S obzirom na vrlo razli$ite tvari koje se ula"u u kompost, varira i njegov sastav: 20&30% organ-ske tvari, 0,35% N, 0,20% P2Os i 0,25% K20. Obi$no je siroma!niji hranivima od stajskoga gnoja, ali sadr"i vi!e tvari za trajnije popravljanje plodnosti tla.

Zreo je kompost biolo!ki indiferentan, tj. od-mah po izvr!enoj gnojidbi mo"e se sijati ili saditi. Dobro djeluje na te"im tlima s nepovoljnom strukturom.

Kompost sazrijeva pola do dvije godine. Gnoji se u koli$ini 200&400 kg/100 m2. Njegovo gnojid&beno djelovanje traje 1 &2 godine. Te"ina 1 m3 zre-log komposta ra$una se na 600&800 kg.

Danas se ve# radi na pronala"enju metoda za br"e dozrijevanje komposta. U Laboratoriju za

tehnologiju vrenja i biolo!ku obradu otpadnih vo-da Prehrambeno&biotehnolo!kog fakulteta u Za-grebu mo"e se nabaviti preparat mje!ovitih mi&krobnih kultura za br"e kompostiranje odre%enih vrsta komposta.

Zelena gnojidba (sideracija) jest uno!enje u tlo nadzemne mase u tu svrhu posebno uzgojenih kultura. Vrijednost je zelene gnojidbe u uno!enju svje"e organske tvari, a kod leguminoza i oboga-#ivanju tla du!ikom. Op#enito, zelena gnojidba popravlja strukturu tla. Za zelenu gnojidbu kori-ste se: lupine, grahorice, smiljkita, djeteline, bob, repica, ogr!tica, goru!ica, facelija itd. Ako za na! povrtnjak nemamo osigurano dovoljno organskih gnojiva, pogotovu ako je razina humusa u tlu ni-ska, mo"e zelena gnojidba poslu"iti za pove#anje humusa i pobolj!anje strukture tla.

Usjev za zelenu gnojidbu primjenjuje se kad ima najbujniju zelenu masu, a nema jo! razvijeno sjeme. Povalja se ili pogazi i ukopa, okre#u#i slo-jeve.

Treset tako%er smatramo organskim gnojivom. Pomije!an u povr!inski dio tla pobolj!ava struk-turu, manje se stvara pokorica, tlo je propusnije, a bolje $uva vodu u su!nim razdobljima. Danas se nalazi u prodaji prvenstveno za uzgoj ukra-snog bilja. Treba obratiti pa"nju na reakciju tre-seta, koja je ozna$ena na omotu. Za povrtne kul-ture prednost ima treset neutralne reakcije (pH 6,5).

Mineralna gnojiva su osnova intenzivne poljo-privredne proizvodnje. Op#enito, povr#e je veliki potro!a$ biljnih hraniva. Iako mo"da imamo do-voljno organskih gnojiva, visoke prirode ne#emo posti#i bez gnojidbe mineralnim gnojivima. Za njih ka"emo da su glavni izvor biljnih hraniva. Ve#in a je mineralnih gnojiva u granuliranom sta&

nju, p a j e t a k o o l a k ! a n o r a v n o m j e r n i j e r a s i p a n j e po povr! ini .

M i n e r a l n a gnoj iva di je l imo na p o j e d i n a $ n a i s lo"ena , p r e m a t o m e s a d r " e l i j e d n o ili vi!e bi l jnih hraniva .

P o j e d i n a $n a gnoj iva m o g u biti du! i$na, fosfor-na, kal i jeva.

Nabro j i t # e m o n e k a d u ! i $ n a gnoj iva: r a z n e sa-l i tre ($ i lska, norve!ka), K A N (kalci j&amoni jev ni-trat) ili v a p n e n o & a m o n i j e v a sa l i t ra, z a t i m urea, v a p n e n i du! ik (kalci jev c i janamid), a m o n i j e v ni-trat, itd. S v a k o ovo d u ! i $ n o gnoj ivo i m a raz l i$ i t pos to tak du! ika. Tako, npr., u r e a i m a 4 6 % N, KAN i m a 20,5%, 2 5 % ili 2 7 % N, itd. Du ! ik je l a k o m o -bi lno bi l jno hranivo. B r z o se gubi iz tla, pogotovu neki obl ic i du! ika. Zal i jevanje p o v r # a pogoduje jo ! b r " e m ispiranju d u ! i k a u dubl je s lo jeve tla. Zbog t o g a se g n o j i d b a d u ! i $ n i m g n o j i v i m a izvodi n e p o s r e d n o prije s jetve ili sadn je povr#a. Za povr-#e du"e vegetaci je vr!i se p r i h r a n j i v a n j e d u ! i $ n i m g n o j i v i m a u s a m o j vegetaci j i . Z a t o se ve l ik im ko-l i $inam a d u ! i k a ne gno j i n a j e d n o m ve# u vi!e n a -vrata. Za sva gnoj iva vri jedi pravi lo da se posli je r a s i p a n j a !to pri je s p o v r ! i n e u n e s u u tlo. To je osobi to v a " n o z a d u ! i $ n a g n o j i va k o j a t r e b a plit-ko uni jeti u tlo.

F o s f o r n a p o j e d i n a $ n a g n o j i va j e s u : s u p e r f o s f a t & o b i $ n i i k o n c e n t r i r a n i , T h o m a s o v fosfat (Tho&m a s o v a drozga), p e l o f o s i dr. Za r a z l i k u od du!i-ka, f o s f o r je s l a b o p o k r e t a n u t lu i biljci. S v a fos-f o r n a gnoj iva daju se u j e d n o m n a v r a t u pr i os-novnoj o b r a d i ili d o p u n s k o j o b r a d i t l a pri je sjetve. J e d n i m di je lom f o s f o r n i m g n o j i v o m m o " e s e gno&j iti u j e sen.

K a l i j e v a p o j e d i n a $ n a g n o j i va je su : kal i jeve soli (klorid i sulfat) raz l i$ i t ih k o n c e n t r a c i j a K 2 0. Kal i&j ev sul fat n a r o $ i t o j e povol jan za gno j idbu n e k i h

•Hi

v r s t a p o v r # a k o j i m a n e pri ja ju kloridi. Ka l i j ev im g n o j i v i m a gnoj i se i s t o v r e m e n o k a d a i fos fornim, a l i se m a n j i dio m o " e dodat i (pr ihranit i ) u vege-taciji. P o k r e t n o s t ka l i j a je i z m e % u d u ! i k a i fosfo-ra.

Slo"ena mineralna gnojiva m o g u bit i m i j e ! a n a i k o m p l e k s n a .

Mije!ana gnojiva f iz i$ke su s m j e s e po jedina$-nih gnojiva.

D a n a s se n a j $ e ! # e i na jv i!e proizvode komplek-sna m i n e r a l n a gnoj iva k o j a redovi to s a d r " e s v a tri g l a v n a b i l jna h r a n i v a (N, P, K), a m o g u sadr"at i i o s t a l a m a k r o i m i k r o h r a n i v a , pa i s t i m u l a t o r e r a s t a i n e k e pest icide. T r g o v a $ k i , ta se gnoj iva o z n a $avaj u b r o j e v i m a koji predstavl ja ju b i l j na h r a n i v a u % akt ivne tvari. Npr., NPK&gnoj ivo &12:12:12 & sadr" i 1 2 % N, 1 2 % P 2 0 5 i 1 2 % K 2 0, ili u 100 kg ovog gnoj iva i m a 12 kg du! ika, 12 kg f o s f o r a i 12 kg ka l i j a k a o $ i s t ih h r a n i v a . K o m b i -n a c i j a 0:20:20 govori da je ovo gnoj ivo b e z du!i-ka .

Evo n e k o l i k o p r i m j e r a k o m b i n a c i j a komplek -sn ih m i n e r a l n i h NPK&gnoj iva k o j a se proizvode u n a s : 12:12:12; 14:14:14; 17:8:9, 11:11:16, 7:14:21, 8:16:22, 9:18:18, 10:20:10, 10:20:30, itd.

K a d a gnojiti n e k o m o d r e % e n o m k o m b i n a c i -j o m ? Pri osnovnoj o b r a d i t la gno j i s e » formulaci-jom« s v e # o m k o l i $ i n o m f o s f o r a i ka l i j a b e z du!i-ka. U preds jetvenoj o b r a d i ili sjetvi i sadnj i uzima-ju se gnoj iva s vi!e f o s f o r a i k a l i j a ili j e d n a k i m o m j e r o m g lavnih h r a n i v a . Z a p r i h r a n j i v a n j e dola-ze u obz i r k o m b i n a c i j e s p o v e # a n o m k o l i $ i n o m d u !ik a ili p o j e d i n a $ n a d u ! i $ n a g n o j i v a (KAN, u r e a i si.).

M i n e r a l n a gnoj iva u preds je tvenoj p r i p r e m i tla, k a o i u toku vegetaci je , r a s i p a m o r u k o m ! i r o m po cijeloj povr! ini. Gnoj ivo u n o s i m o u t lo k o p a n j e m

47

motikom ili grabljicama. Pri prihranjivanju valja paziti da gnojivo ne dolazi izravno na biljke ili tik uz posa%ene presadnice. Korijenov sistem razvija se i u !irinu. Zato se gnojivo rasipa po cijeloj gre-dici.

Posebna je grupa mineralnih gnojiva kojima vr!imo folijarnu gnojidbu. To je gnojidba preko lista, tj. prskanjem biljaka u vegetaciji. Hraniva li!#em ulaze u biljku. Ta gnojiva pored glavnih hraniva (NPK) obi$no sadr"e i neke mikroelemen&te, a poneka i biljne hormone i vitamine. Mogu biti u krutom i teku#em stanju, a razrje%uju se vodom. Folijama gnojidba izvodi se kada kultura razvije dovoljno veliku lisnu masu i kada je li!#e jo! u intenzivnom porastu. Folijama gnojidba ne mo"e u potpunosti opskrbiti kulturu biljnim hra&nivima, ve# samo dopunjava osnovnu gnojidbu tla, pogotovu ako su pogor!ani vanjski uvjeti pro-izvodnje, pa je osnovna gnojidba nedostatna za normalan rast biljaka. Prskanje se mo"e provesti u vi!e navrata, a gnojiva za folijarnu prihranu mogu se mije!ati s ve#inom sredstava za za!titu bilja. Navodimo neke trgova$ke nazive mineral-nih gnojiva za folijarnu gnojidbu povr#a: Folifer&til (22% N, 21% P205, 17% K20, Mn, Mg, Zn, Cu, B, Fe, Co, Mo) koristi se u koncentraciji 0,15% (15 g/10 1 vode). U klijali!tima i staklenicima upotreb-ljava se ni"a koncentracija (0,075%). Wuksal i Plantan (9% N, 9% P205, 7% K20, mikroelementi, biljni hormoni i vitamini) koriste se u koncentra-ciji 0,2% (20 ml/10 1 vode).

Du!i$nim gnojivom ureom tako%er se mo"e pri&hranjivati preko lista.

Organsko&mineraln a gnojiva dobivaju se mije-!anjem organskih tvari (gnojiva) i mineralnih gnojiva. Karakterizira ih visoki postotak organ-ske tvari 25 — 80%, te da sadr"e sva makro& i ve-

in

#inu mikrohraniva. To zna$i da sjedinjuju sva do-bra svojstva organskih i mineralnih gnojiva. Jed-no takvo tresetno organsko&mineralno gnojivo doma#e proizvodnje je Bioter. Sadr"i 35 — 40% or-ganske tvari, 2 & 3 % NPK&hraniva, mikroelemen&te. Na 10 m2 povr!ine gnoji se sa 10—15 1.

•li)

Voda i navodnjavanje povrtnjaka

Ve#in a povrtnih kultura tro!i velike koli$ine hraniva za koje je potrebno, da bi ih biljke mogle koristiti, dovoljno vlage u tlu. Osim toga, sadr"aj vode u povr#u kre#e se izme%u 85 — 97%, pa je za ve#in u povr#a potrebno osigurati dovoljno vode. U ve#ini slu$ajeva, zna$i, osnovno je pravilo: bez navodnjavanja nema uzgoja povr#a.

Za vrijeme ljetnih vru#ina povr#e mora dobiti pri svakom zalijevanju 10 pa $ak do 25 litara vode na 1 m2, !to ovisi i o kraju i o kulturi. Izvori vode mogu biti: bunari, ki!nica iz cisterne, jezera, po-toci koji preko ljeta ne presu!e, te rijeke. Na ma-lim povr!inama, u ku#nim vrtovima najbolje je na samoj povr!ini povrtnjaka predvidjeti odre%eno mjesto za vodu. Mo"e se izgraditi i bazen za vodu, ali je jo! jednostavnije ako jednu, dvije ili vi!e ba&$av a ukopamo u tlo, pa ih ili povremeno punimo vodom — iz naprijed navedenih izvora — ili ih pak smjestimo uz ku#u, pa skupljamo ki!nicu.

Valja napomenuti da voda za navodnjavanje ne smije biti bo$ata (ne smije imati soli, a to mo"e biti problem u primorskim podru$jima). Najbolja voda za navodnjavanje jest ki!nica.

O vremenu kada je potrebno navodnjavati pro-su%uj e se po vla"nosti tla i vanjskom izgledu bilj-ke. Odoka, na brzinu mo"e se vrlo jednostavno

odrediti vla"nost tla tako da se uzme u ruke gru-da zemlje iz dubine 5 — 6 cm i stisne u ruci. Ako se gruda potpuno raspadne, zna$i da ne sadr"i vode ili je pak sadr"i jako malo. Me%utim, ako se pojedine grude dr"e na okupu, zna$i da ima do-voljno vlage u tlu.

Pri upotrebi vode u povrtnjak u moramo znati da li neka kultura zahtijeva vla"no tlo ili pak vla"n o tlo i vla"ni zrak. Prema tome, razlikujemo natapanje i oro!avanje (zalijevanje).

SI. 13. Natapanje izme+u gredica

Pod natapanjem podrazumijevamo dodavanje vode izravno pod biljku, tj. direktno vla"enje tla (si. 13), dok pod zalijevanjem (oro!avanjem) podra-zumijevamo takvo dodavanje vode kojom se ovla-zi $itava biljka. To se obi$no radi tzv. kantom s ru"o m za zalijevanje ili gumenim ili plasti$nim cijevima s ru"om za zalijevanje & oro!avanje. Za neke povrtne kulture povoljniji je prvi na$in, tj. natapanje, dok je za neke druge bolje oro!avanje. Prvi na$in upotrebljava se kod raj$ice, paprike, patlid"ana , dinja, tikva, jer su to biljke koje tra"e

m n o g o vlage, a l i i s t o d o b n o i m a n j e v l a g e u zraku. P r e m a tome, o r o ! a v a n j e b i u o v o m s l u $ a ju djelo-va lo nepovol jno n a t e biljke.

Zal i jevanje o r o ! a v a n j e m p r e p o r u $ u j e s e z a sve k u p u s n j a $e , tj. za kupus, kelj, cv jeta$u, i dr. z a t i m s a l a t u i k r a s t a v c e . O v e k u l t u r e uz v l a g u u t lu za-hti jevaju i dovol jno v l a g e u zraku.

O s i m vla"nost i tla, pr i u s t a n o v l j a v a n ju v r e m e -na za l i jevanja t r e b a voditi r a $ u n a i o s tanju r a s t a i r a z v i t k a bil jke. Npr. k u p u s t r e b a o b i l n o zal i jevat i (oro!avati ) u $ a s u k a d se p o $ i n j e glavi$ i t i . R a j $ i c e i k r a s t a v c e ne t r e b a n a t a p a t i u $ a s u k a d a c v a t e v e #in a bi l jaka, o d n o s n o n a t a p a n j e t r e b a t a d a sve-sti n a n a j m a n j u mjeru. Ali $ i m po$ in ju plodovi dozri jevati , t r e b a obi ln i je i na tapat i . Luk t r e b a ja-$e n a t a p a t i na p o $ e t k u i u s red in i vegetaci je , a pres tat i s n a t a p a n j e m pod k o n a c vegetaci je . Kor&j e n a s t o p o v r # e t r e b a r a v n o m j e r n o n a t a p a t i u to-ku $ i t ave vegetaci je .

Da bi se v l a g a u t lu !to dulje s a $ u v a l a , p o t r e b n o j e t lo t a k o obra% i va t i d a s e spr i je$ i i sparavanje , pa se za to p r e p o r u $ u j e o k o p a v a n j e i razb i jan j e p o k o r i c e posl i je s v a k o g o r o ! a v a n j a (zali jevanja) ili n a t a p a n j a .

O s i m toga, v l a g a se u t lu m o " e sa$uvat i , odno-s n o smanj i t i p r e k o m j e r n o i spar ivan je vode z a vru#i h d a n a — tzv. m a l $ i r a n j e m . Taj je n a $ i n da-n a s vr lo, ra ! i ren, a u k u # n i m vrtovima, na m a l i m p o v r !inama , m o " e se vr lo j e d n o s t a v n o i usp je !n o primijenit i . M a l $ i r a n j e se sastoj i u p r e k r i v a n j u t la o k o bil jke r a z n i m m a t e r i j a l o m , koji o t e " a v a p r e b r z o su !en je tla. Za m a l $ i r a n j e najv i!e se upo-treb l java : s l ama, p o k o ! e n a t r a v a s t ra t ine, listi-nac, p l a s t i $ n e folije i si.

Borba protiv korova

Korov i su bi l jke ko je n i s u cilj uzgoja, a javl jaju se z a j e d n o s k u l t u r o m ko ju u z g a j a m o . U n a ! e m vr tu o d r a n o g p r o l j e # a d o k a s n e jeseni , o d sjetve i n i c a n j a , pa sve do b e r b e povr#a, korovi p r o r a &!#uj u tlo z a j e d n o s p o v r # e m . Da ih ne u n i ! t a v a m o , svi z n a m o , b e r b u n e b i s m o n i do$eka l i .

K o r o v i o d u z i m a j u k u l t u r n i m b i l j k a m a vegeta&cijski prostor . O n i su im k o n k u r e n t i za " ivotne f a k t o r e : svjetlost, vodu i b i l j n a hraniva . R i z o m i (podanci) n e k i h v i!egodi!nj ih k o r o v a s tvara ju s m e t n j e u o b r a d i tla. Neki su korovi p r e n o s i o c i bo les t i i ! t e t n i k a p o l j o p r i v r e d n o g bilja, pa t a k o i povr#a . To su g l a v n e ! tete od korova.

B o r b u protiv k o r o v a v o d i m o p r e v e n t i v n o i di-r e k t n o — u n i ! t a v a n j e m korova .

Z a n a s s u vr lo v a " n e m j e r e p r e v e n t i v n o g suzbi-j a n j a korova. S i j e m o $ i s to s o r t n o s j e m e koje svo-j o m d e k l a r a c i j o m g a r a n t i r a d a n e sadr" i s j e m e n a korova. Bi l jni o s t a c i v r ta koje e v e n t u a l n o koristi-m o z a s p r e m a n j e k o m p o s t a n e smi ju sadr"avat i o s j e m e n j e n e k o r o v s k e vrste. O s j e m e n j e n e k o r o v e t r e b a skupit i i spaliti. Svi zahvat i o b r a d e tla, od d u b o k e j e s e n s k o & z i m s k e do p l i tkog o k o p a v a n j a u vegetaci j i , s m a n j u j u z a k o r o v l j e n o s t povr! ina . Iz-m j e n a k u l t u r a p o v r # a (plodored) n a istoj povr! ini t a k o %e r snizuje broj korova, dok $es t i uzgoj iste

vrste povr#a na istoj povr!ini pogoduje !irenju korova. Mal$iranje, pored ostalih dobrih strana, uveliko snizuje i zakorovljenost, naro$ito primje-na crne folije.

Preventivnim mjerama gotovo nikada ne uni-!timo korove do podno!ljive granice, ve# ih mo-ramo i izravno suzbijati. Korove mehani$ki suzbi-jamo obradom tla i plijevljenjem. Potpuno razvi-jene korove uni!tavamo samo dubljom obradom tla. Osjemenjele korove i korove s rizomima plit-ka obrada jo! vi!e !iri. Dok je korov jo! ispod po-vr!ine tla ili je tek niknuo, dobro se uni!tava plit-kom obradom (kultiviranjem). Plijevljenjem se ko-rov $upa iz tla rukom ili prigodnim alatom. Za plijevljenje tlo bi trebalo biti pogodne vla"nosti, da se nadzemni dijelovi korova ne otkinu, !to je slu$aj kada je tlo suho i tvrdo. Va"no je oplijeviti prije nego se korov osjemeni. Oplijevljenu masu korova treba skupiti izvan gredice i ostaviti da se osu!i na suncu.

Kemijske metode suzbijanja korova temelje se na primjeni kemijskih tvari & herbicida. Pojavom i primjenom herbicida poljoprivreda je sna"no kro$ila naprijed. Herbicidima se korovi najpotpu-nije uni!tavaju. Da li za povr!inu od 250 m 2 na!eg vrta koristiti herbicide? Ne, tim vi!e !to nema uni-verzalnog herbicida koji bi uni!tavao sve korov&ske vrste a ne bi bio fitotoksi$an za povrtne kul-ture. Naj$e!#e za svaku vrstu povr#a treba upotri-jebiti drugi herbicid. Koli$ine herbicida kojima bi-smo suzbijali korov u na!im kulturama tako su male da bi nam odre%ivanje to$ne doze $inilo po-te!ko#e. Evo primjera: Korove u mrkvi mo"emo suzbiti herbicidom Prometrin u koli$ini 3 kg/ha. Prema na!em planu mrkvu uzgajamo na 10 m2. Tu povr!inu treba prskati s 4&5 dl vode u kojoj je otopljeno 3 g Prometrina. Napominjemo da naj&

manji omoti pesticida iznose 100 g. Nakon tretira-nja herbicidom $esto ne mo"emo u istoj kalendar-skoj godini na toj gredici ni!ta drugo uzgajati. Pri samom prskanju treba paziti da nimalo sredstava ne do%e na susjednu gredicu, na kojoj je salata ili neko drugo povr#e, jer mo"e potpuno stradati. Sve su to razlozi zbog kojih na ovoj maloj povr!ini ne#emo korove uni!tavati herbicidima. Zato je mehani$ko uni!tavanje korova, obradom tla i pli-jevljenjem, u na!em vrtu osnovna metoda borbe protiv korova.

Plodored

Izmjenu kultura na istoj povr!ini nazivamo plo&doredom.

Povr#arsk e kulture ne smiju se sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Pojedine vrste povr#a napadaju razni !tetnici i bolesti, te da suzbijemo njihovo !irenje, ne uzgaja se na is-tom tlu stanovita kultura nekoliko godina za re-dom. Zatim razne vrste povr#a imaju i razne po-trebe za hranivima, tj. jedne kulture tro!e neka hraniva vi!e, a druge manje, pa bi uslijed uzgoja samo jedne kulture na istoj povr!ini do!lo do ne-pravilnog i jednostranog iskori!tavanja hraniva iz tla. Osim toga, razne vrste povr#a imaju nejed-nako razvijen korijenov sustav. Npr. krastavci, di-nje, tikve i lubenice razvijaju korijenje u vi!im slo-jevima tla, ono se grana sli$no kao nadzemna stabljika, vi!e horizontalno nego vertikalno, pa prema tome i tro!e ona hraniva koja se nalaze u povr!inskom sloju tla. Me%utim, korjenasto povr#e, pa grah mahunar, gra!ak i jo! neke vrste razvijaju dosta duboko korijenje, te mogu iskori-!tavati hraniva i iz dubljih slojeva tla. Izmjenom tih kultura na jednoj parceli najbolje #e se isko-ristiti hraniva u tlu.

Povr#e tra"i relativno dobra, organskim tvari-ma (stajski gnoj, kompost) bogata tla, zatim zahti&

jeva $esto natapanje, odnosno oro!avanje. Pozna-to je da se $estim natapanjem i oro!avanjem na-ru!ava struktura tla, da se brzo tro!i humus (mi&neralizira se) koji treba obilno nadokna%ivati, jer se na takvom, humusnom tlu mogu jedino racio-nalno iskori!tavati ve#e koli$ine vode potrebne za povr#e. To ispada kao neki za$arani krug: mnogo vode — koje treba povr#e, a koja ujedno naru!ava strukturu tla — mnogo humusa, koji popravlja strukturu tla i omogu#uje dalje kori!te-nje dodane vode.

Humus sadr"i i hraniva, ali su ona u na!em slu$aju od manjeg zna$enja, jer se mogu i moraju dodati u obliku mineralnih gnojiva.

Me%utim, kako sve povr#e ne treba istu koli$i-nu vode, obi$no gnojimo organskim gnojivima svake druge godine. Na povr!inama koje smo do-ti$ne godine gnoj ili organskim gnojivima (stajski gnoj ili kompost) uzgajamo kulture koje treba obilno natapati ili oro!avati, a to su raj$ica, papri-ka, patlid"an, kupusnja$e, krastavci, dinje, lubeni-ce i si. — a manje vode tra"i lukovi$asto povr#e, mahunja$e i korjenja$e, te se ono uzgaja na po-vr!inam a koje smo za prethodne kulture gnojili organskim gnojivima.

Zato $esto govorimo o povr#u koje dolazi na prvo mjesto u plodoredu, tj. za koje je tlo gnojeno organskim gnojivima, te povr#e koje dolazi na drugo mjesto u plodoredu tj. koje dolazi iza kul-tura za koje je tlo gnojeno organskim gnojivi-ma.

Za%ti"eni prostori

S v a k a p o v r t n a k u l t u r a i m a o d r e % e n e p o t r e b e za t o p l i n o m bez koje ne m o " e rast i i razvi jati se. V e # i broj v r s ta p o t j e $e iz t r o p s k ih podru$ ja , k a o ra j$ica , papr ika, k r a s t a v c i i dr. pa su nj ihove po-t r e b e z a t o p l i n o m n a r o $ i t o i z ra"ene . T e s u k u l t u r e vr lo osjetl j ive n a n i s k e t e m p e r a t u r e i spod 0°C p a i h v e # i n a ve# z a m a n j e g m r a z a s t rada. Ako tem-p e r a t u r e i n i su ispod n u l e v e # se s a m o pr ib l i"e to$k i smrzavan ja , ve# dolaz i do j a $ i h o ! t e # e n j a od koj ih se bi l jke vr lo t e ! k o i s p o r o oporavl ja ju.

Ako " e l i m o uzgojiti bi l jke u vr i jeme k a d a kli-m a t s k i uvjeti v a m n i s u za nj ih povoljni, u z g a j a m o ih u z a ! t i # e n o m prostoru, gdje n a s t o j i m o stvoriti povol jni je uvjete za r a s t i razvi tak. Za tu se s v r h u kor i s te razl i$ i t i t ipovi z a ! t i # e n i h p r o s t o r a k a o kli&ja l i!ta , p o k r i v e n o tlo, mali& tunel i , p l a s t e n i c i i sta-klenic i . S v i m a je n j i m a z a j e d n i $ k o da su to prosto-r i p o k r i v e n i p r o z i r n i m m a t e r i j a l o m , koji o m o g u-#uj e b i l j k a m a dovol jno svjet la a za! t i#uju ih od n i sk ih t e m p e r a t u r a .

Materijali za za"ti#ene prostore

Staklo je najstari j i p roz i rn i m a t e r i j a l koji se ko-rist i za pokr ivan je k l i ja l i! ta i s t a k l e n i k a . Za klija&l i!t a i m a n j e s t a k l e n i k e zadovol java o b i $ n o r a v n o p r o z o r s k o s tak lo debl j ine 2&3 m m . T r e b a obrat i t i pa"nj u da u s t a k l u ne b u d e m j e h u r i # a zraka, j e r o n i djeluju k a o le#a, tj. skupl ja ju s u n $ e v e zrake, p a m o " e do# i d o o " e g o t i n a n a b i l jkama. S t a k l o d o b r o p r o p u ! t a s u n $ e v o svjetlo, uz pre tpos tavku d a j e $ isto. O n o p r o p u ! t a top l inske zrake, p a s e p r o s t o r z a ! t i # e n s t a k l o m u t o k u d a n a d o b r o za-gri java, a n o # u spori je h l a d i n e g o vanjski pro-stor.

S t a k l o ne p r o p u ! t a v o d e n u p a r u n i plinove, ot-p o r n o je na vodu i r a z n e k e m i j s k e sasto jke, al i j e t e !k o i lomljivo, !to mu je veliki n e d o s t a t a k . Z b o g t o g a s tak lo m o r a imat i okvir — n a j $ e ! # e drveni, a okvi r se p o l a " e na o d g o v a r a j u # u potporu.

Plasti#ni materijali kor i s te se u novi je vri jeme, a n j ihova se svojstva s t a l n o usavr!avaju.

Folije su l a g a n e , $vrs te i e l a s t i $ n e , n e ! t o s labi je propu !taj u sv jet losne z r a k e n e g o staklo, a l i jo ! uvi jek dovol jno za r a s t i d r u g e " ivotne p r o c e s e u b i l j k a m a . O n e ne m o r a j u biti p r o z i r n e i n a j $ e ! # e djeluju k a o z a m a g l j e n e , j e r ra spr !uj u s u n $ a n e z r a k e . To je jo ! i bol je, j e r u t a k o z a ! t i # e n o m pro-s toru n e m a s j e n a o d n o s e # i h kons t rukc i ja .

Za raz l iku od s takla, foli je ko je se upotrebl java-ju za z a ! t i # e n e p r o s t o r e vr lo su t a n k e . O v i s no o n a m j e n i , kor i s te se deb l j ine 0,03&0,2 m m . P r o s t o r p o k r i v e n f o l i j a m a d o b r o se z a g r i j a v a u toku dana, a l i s e n o # u b r " e hladi, j e r fol i ja bol je p r o p u ! t a o n e t o p l i n s ke z r a k e koje n o # u izdvaja tlo i bil jka. F o l i j a ne p r o p u ! t a vodu ni v o d e n u paru, a z b o g p o v r !insk e napetos t i d o s t a se oro !ava ju & a k o je

vani niska temperatura. To opet smanjuje propu-snost za svjetlost, ali pove#ava $uvanje topline. Za razliku od stakla, folije djelomi$no propu!taju ki-sik i uglji$ni dioksid.

Nedostatak im je !to s vremenom stare, sma-njuje im se propusnost za svjetlo te postaju lom-ljive. Zbog toga im je vijek trajanja ograni$en pa se moraju mijenjati. Osim toga, zbog stati$kog elektriciteta privla$e pra!inu i ostalu ne$isto#u iz zraka, !to tako%er s vremenom smanjuje propu-snost za svjetlost.

Folije se izra%uju od dvije vrste materijala koje se donekle razlikuju. To su polietilen i polivinil klorid, za koji se $e!#e upotrebljava kratica PVC.

Polietilenske su folije lak!e i jeftinije, ali im je vijek trajanja kra#i, a uz to su i slabija za!tita u hladnim no#ima.

Polivinilske se folije izra%uju u manjim !irina-ma od polietilenskih, te"e su i ne!to skuplje, ali su trajnije i bolje $uvaju toplinu.

Pleksi$staklo jest plasti$ni materijal u obliku plo$a, valovitih plo$a ili cijelih konstrukcija. Do-sta je skupo, ali ima mnogo dobrih svojstava. Lak-!e je od stakla, $vrsto i elasti$no, trajno gotovo kao staklo, ima dobru propusnost za svjetlost i odli$n o $uva toplinu, jo! bolje od stakla.

Danas se na tr"i!tu pojavljuju i valovite polie&sterske plo$e za pokrivanje malih plasteni$kih konstrukcija. Po svojim su svojstvima sli$ne plek&si&staklu , a jeftinije su od obi$nog stakla. Trajnost iznosi desetak godina.

Klijali"ta

Klijali!ta se najvi!e koriste za uzgoj presadnica. To je ogra%eni prostor pokriven ostakljenim pro-zorom. Ako se klijali!te zagrijava samo suncem preko prozora — zovemo ga hladno klijali!te. Za proizvodnju presadnica u na!im kontinentalnim podru$jim a potrebno je vi!e topline pa se klijali-!ta zagrijavaju.

Kako sagraditi jednostavno toplo klijali!te za proizvodnju presadnica za vlastite potrebe?

Izabrati dobro za!ti#eno mjesto okrenuto pre-ma jugu ili jugozapadu.

Iskopati jamu 1&1,5 m2, dubine 40&50 cm. Prilikom kopanja povr!inski sloj tla odvojiti po-

sebno za pripremu klijali!ne zemlje. Iznad ruba jame postaviti okvir od dasaka koji

treba da bude sa sjeverne strane za oko 5 cm vi!i, tako da prozor ima pad prema jugu (si. 14 i 16).

SI. 14. Klijali'ni okvir

Preostalom zemljom od iskopane jame oblo"iti okvir izvana da se bolje $uva toplina.

Pripremiti prozor prema dimenzijama okvira. Ako je prozor ostakljen, bolje je koristiti vi!e ko-mada stakla koje treba slo"iti poput crepova na krovu, a na donjem rubu okvira na$initi "ljebi#e,

da se v o d a u s lu$a ju k i !e l a k ! e s l i jeva (si. 15 i 16). A k o se na okvir s tavl ja folija, okvi r m o " e biti i j ednos tavni j e izrade. B o l j a je pol iv in i l ska fol i ja a p r e p o r u $ujem o da se s tave dva s l o j a s r a z m a k o m 3$5 c m , j e r se t a k o bol je $ u v a topl ina. Slo j z r a k a m e % u f o l i j a m a djeluje k a o izolaci j sk i jastuk.

Zagrijavanje klijali"ta

Naj jednostavni j i i naj jeft ini j i n a $ i n zagr i j avan j a k l i ja l i!t a je s t zagr i javan je bioenergetskim materi-jalom.

P r o l a z e # i p o r e d g o s p o d a r s k i h dvor i ! ta z imi ili r a n o u p r o l j e # e vidjeli s te s i g u r n o k a k o se p u ! e gnoj i! ta iza ! ta la. ( t o se o n d j e d o g a % a ?

U s t a j s k o m se g n o j u n a l a z i v e l i k a k o l i $ i n a mi-k r o o r g a n i z a m a , a o r g a n s k a tvar stel je i v o d a obo-g a #en a m i n e r a l n i m t v a r i m a i d e a l n a j e p o d l o g a z a n j ihove " ivotne p r o c e s e . M i k r o o r g a n i z m i raz-g r a %uj u o r g a n s k u tvar, pr i $ e m u s e o s l o b a % a to-pl ina.

Topl ina, k o j a se s m i ! l j e n o proizvodi i s t im pro-c e s i m a , kor i s t i se za z a g r i j a v a n j e kli jal i!ta.

U p o l j o p r i v r e d n im g o s p o d a r s t v i m a zagri java-nje k l i ja l i! ta na j j ednos tavni j e j e sv je" im s ta j sk im g n o j e m . Konjski gnoj s m n o g o stel je — najbol j i je, al i g a d a n a s r i jetko gdje ima. G o v e % i gnoj o b i $ n o j e prev i !e v la"an p a m u t r e b a pr imi je !at i s u h e s l a m e , po pri l ici na 1 dio g n o j a 1 dio s l a m e .

M n o g a g o s p o d a r s t v a d a n a s n e dr"e k r u p n u stoku, al i i m a j u svinje ili koko! i . I taj se gnoj m o " e koris t i t i za zagr i javanje k l i ja l i! ta uz d o d a t a k or-g a n s k e tvari (s lame, s j e c k a n e kukuruzovine, ko&

mu!ine, listinca i si.) i vode da se stvore povoljni uvjeti za rad mikroorganizama.

Cak i oni koji nemaju nikakvoga stajskog gnoja — kao ljudi koji "ive u obiteljskim ku#ama u gra-du i prigradskim naseljima ili vikenda!i — mogu zagrijavati malo klijali!te organskim otpacima iz vrta i li!#em koje se u jesen treba prikupiti i jo! dok je suho pokriti plasti$nom folijom.

U prolje#e & dva do tri tjedna prije prve sjetve — izmije!ani organski materijal slo"i se rahlo u klijali!nu jamu sve do gornjeg ruba okvira. Ako niste imali nikakvoga stajskog gnoja, u materijal treba dodati oko 5 kg du!i$noga mineralnog gno-jiva — KAN&a na oko 1 m3 organske mase. Da bi mikroorganizmi brzo po$eli djelovati, masa treba da je vla"na. Dodavanjem mlake vode pro-cesi #e prije po$eti.

Na rahlo slo"eni materijal stavi se prozor, da se za sun$anih dana organska tvar malo ugrije. Za oko 5&6 dana — ovisno o vanjskoj temperaturi — bioenergetski procesi po$inju, a za 8&10 dana u unutra!njosti se digne temperatura na 35&40°C. Sada je moment da se organska masa zbije — smanji koli$ina zraka, da se procesi uspore, kako bi zagrijana organska masa !to dulje grijala kli-jali!nu zemlju.

Priprema klijali"ne zemlje

Za vrijeme dok se organska masa zagrijava tre-ba pripremiti klijali!nu zemlju. Ve# smo spome-nuli da gornji sloj tla & prilikom kopanja klijali-!ne jame — treba spremiti posebno. Tlo za klija-li!te treba da bude naro$ito dobre strukture, mr&

vi$asto, bogato organskom tvari i biljnim hranivi&ma. Ako u gospodarstvu ima zreloga stajskog gnoja ili komposta, dobro se izmije!a sa spome-nutom zemljom dio gnoja na dva dijela zemlje, a komposta mo"e biti i vi!e. Ondje gdje nema gnoja ili komposta dobro je u zemlju dodati oboga#enog treseta, koji se mo"e kupiti u poljoprivrednim apotekama ili drugim specijaliziranim trgovina-ma. Da ne bi presadnice previ!e bujno rasle zbog obilja du!ika u stajskom gnoju, treba dodati jo! mineralnog gnojiva koji sadr"i fosfor i kalij (npr. 0:17:17 NPK oko 200 g/l,5m2).

Na zbijeni bioenergetski materijal, koji je sada oko 5 cm ispod donjeg ruba klijali!nog okvira, stavi se sloj 15&20 cm klijali!ne zemlje, ponovno pokrije klijali!nim prozorom i ostavi nekoliko da-na da se zemlja ugrije. Kada zemlja postigne po-trebnu temperaturu 15 ili 20°C, mo"e se priprema-ti za sjetvu (si. 16).

SI. 16. Presjek toplog klijali'ta pripremljenog za sjetvu; 1 klijali'no tlo, 2 bioenergetski materijal i 3 izolacijski sloj (slama, kukuruzovina).

Prva je faza pripreme kopanje & sve do sloja bioenergetskog materijala, !to je vrlo va"no, zbog potrebe da iz pora tla izi%e sav amonijak nastao

&razgradnjom stajskoga gnoja. Amonijak i u maloj koli$ini mo"e biti !tetan za biljke. Zatim se povr-!ina izravna grabljicama, rubovi uz klijali!ni okvir dobro pritisnu, da se kasnijim slijeganjem ne stvori !upljina. Ako se tlo ve# dugo koristi za proizvodnju povr#a, dobro je prije sjetve u povr-!inski sloj rasuti 50 g/1,5 m2 bakrenog vapna, koje #e za!tititi mlade biljke u nicanju od bolesti kori&jenova vrata — !to se popularno naziva padavi&ca.

Tako je klijali!te pripremno za sjetvu.

Hladno klijali!te nema — jasno — niti bioener&getskog materijala, nego se samo na ve# opisani na$in pripremi klijali!na zemlja koja se zagrijava preko stakla ili plasti$ne folije. Takvo klijali!te mo"e poslu"iti samo za one vrste koje nemaju ve-like zahtjeve za toplinom ili pri kasnijoj sjetvi.

Tople gredice pokrivene specijalno izra%enim pokriva$em od pleksi&stakla (si. 17 u prilogu) vrlo su prikladne za uzgoj presadnica. Zahvaljuju#i karakteristikama toga materijala i bez posebnog zagrijavanja tla toplina od sunca se dobro $uva, !to biljkama pru"a mogu#nost dobrog razvoja ko&rijenova sustava.

Za"ti#eni prostori u toku uzgoja

Za!tita od niskih temperatura, vjetrova, isu!iva-nja tla a prema tome br"e nicanje i bolji rast i razvoj povrtnih kultura mo"e se posti#i razli$itom primjenom plasti$nih folija.

Pokriveno tlo. Dva su na$ina ra!irena u vrtlar-skoj praksi. Pokrivanje tla, a ne biljaka & naziva

se mal$ ili mul$, a na$in gdje se pokrivaju i biljke — pokrivene gredice i mini&tuneli.

Mal#. Za pokrivanje tla naj$e!#e se koristi crna polietilenska folija debljine 0,05&0,1 mm i !irine 1,2&1,5 m. Gredica pripremljena za sjetvu ili sadnju pokrije se folijom, koja se polo"i na tlo. Da je vje-tar ne digne, rubovi se zagrnu zemljom. Na mje-stima gdje #e se posijati ili posaditi naprave se odgovaraju#i otvori (no"em, !karama ili kakvom "eljeznom cijevi koje se rub u"ari i samo pritisne na foliju). Kakve su prednosti primjene mal$a?

Tlo ispod crne folije bolje se zagrijava, a u to-plijem tlu sjeme br"e ni$e, presadnice se br"e ukorjenjuju i br"e nastavljaju rast.

Ispod folije bolje se $uva vlaga tla, !to je tako-%er povoljno za nicanje i rast.

Hraniva ostaju na dohvatu korijenovu sustavu, jer ih ki!e ne ispiru.

'uva se struktura povr!ine tla — ne stvara se pokorica, a to zna$i dovoljno zraka za korijenov sustav.

Ispod crne neprozirne plastike ne raste korov & jer u mraku ni!ta ne raste.

Plodovi koji su blizu tlu — ostaju $isti, pa je manja mogu#nost o!te#enja i gnjilo#e.

Ovaj se na$in osobito preporu$uje za vrtne ja-gode, ali je koristan i za krastavce, tikvice, raj$icu, papriku i patlid"an. Rani krumpir ispod crne fo-lije gomolje stvara na povr!ini tla, pa se mo"e samo odgrnuti folija, pokupiti gomolje bez o!te#e-nja biljke, koja i dalje raste i stvara nove gomo&lje.

Pokrivene gredice. Za rane proljetne kulture: !pinat, salatu, gra!ak, mrkvu, per!in i dr. nakon sjetve ili sadnje gredice se mogu pokriti prozir-nom polietilenskom folijom debljine 0,03 ili 0,05 mm. Prije polaganja na gredicu folija se vi!estru&

ko presavije i na njoj izbu!e rupe promjera oko 1 cm. Na 1 m2 folije treba na$initi 60&80 rupa. Rupe se mogu bu!iti svrdlom (elektri$nim ili ru$nim), ili u"arenom "eljeznom !ipkom, ali se u potonjem slu$aju folija ne smije vi!estruko presavijati, jer se slojevi mogu me%usobno zavariti.

Na posijanu ili posa%enu gredicu polo"i se tako pripremljena folija, a rubovi zagrnu zemljom da je vjetar ne digne. Rupice na foliji spre$avaju pre-tjerano zagrijavanje za sun$anih dana, osigura-vaju bolji pristup zraka, smanjuje se vibriranje u slu$aju vjetra — da se od udaraca ne o!tete mla-de biljke, a ki!nica polako kroz rupice dolazi u tlo.

Folija $uva povr!insku vlagu i strukturu, pa uza sve prednosti koje smo naveli kod crne folije po-sijano sjeme br"e i jednoli$nije ni$e a posa%ene se biljke bolje primaju i br"e nastavljaju rast.

Me%utim, to je premali prostor za biljku, pa gre-dica ne smije dugo ostati tako pokrivena. Ako smo pokrili posijanu gredicu, foliju treba skinuti kad se na biljkama razvije prvi pravi list (si. 18).

SI. 18. Detalj pokrivene gredice kada treba skinuti foliju

Ako smo pokrili, na primjer, presa%enu salatu, foliju treba skinuti, kad se na presadnicama ra-zvije prvi novi list koji se dobro raspoznaje po boji.

Usjevi salate, rotkvice, korabice, mrkve i drugih kultura mogu biti i dulje vremena pokriveni per&foriranom folijom, kod kultura kra#e vegetacije gotovo do berbe. U tom slu$aju po 1 m2 folije tre-ba na$initi 500&1000 rupa promjera oko 1 cm. Raz-mak rupa tada iznosi 2,5&4 cm x 4&5 cm. Zagrnuti rubovi folije moraju biti dovoljno !iroki. Rast se biljaka omogu#uje kasnijim djelomi$nim odgrta-njem i popu!tanjem rubova folije. Na taj se na$in posti"e ranija berba za 10&20 dana.

Mini$tunel. To je tako%er pokrivena gredica, ali se ona priredi tako da su joj rubovi uzdiguti oko 10 cm a folija napeta preko tih rubova. Za mini&&tunel se tako%er koristi izbu!ena folija (si. 19). Sve prednosti ove folije jednake su kao i u pokrivene gredice, samo !to ovdje biljke imaju vi!e prostora pa folija mo"e du"e ostati !to je taj prostor ve-#i.

SI. 19. Mini!tunel

Niski tuneli. Rane proljetne kulture mogu sti#i za berbu dva do tri tjedna ranije, ako se uzgajaju u tunelima od plasti$nih folija. Isto tako, kasne jesenske i neke zimske kulture mogu dulje u je-sen ostati svje"e i neo!te#ene od ki!a i mraze&va.

Kao !to se vidi na slici (si. 20 u prilogu), i niskim tunelom se pokriva gredica, ali tu je folija polo-"ena na armaturu svijenu u luk i pri$vr!#ena iz-vana uzicom ili plasti$nim kop$ama. Za pokriva-nje tunela upotrebljava se polietilenska i PVC&

SI. 23. Mali staklenik

fol i ja deb l j ine 0,10 ili 0,20 mm i % i r i n e p r e m a % i r in i g r e d i c e i visini luka. Uvijek t r e b a r a # u n a t i da sa s t r a n e o s t a n e n a j m a n j e 2 0 c m foli je k o j a " e s e z a g r n u t i z e m l j o m d a v je tar n e d igne tunel .

Tako, n p r , za t u n e l % i r i n e na bazi 1 m, v is ine 0,60 m p o t r e b n a je % i r i n a foli je od 2 m.

N o s e " i lukovi m o g u se n a # i n i t i od l jeskovih p r u t o v a debl j ine 3&4 c m , od debl je p o c i n # a n e $ ice br. 23 ili od p l a s t i # n ih cijevi p r o m j e r a 1,5&2 cm (si.

21 i 22 u prilogu). J e d a n luk za n a v e d e n u g r e d i c u d u g a #a k je 2,7 m a t e $ i n a mu je 580 g. U t u n e l u ovakvih d i m e n z i j a n a svaki m e t a r dul j ine t u n e l a dolazi po j e d a n luk.

V r l o j e v a $ n o d a s e fol i ja d o b r o u#vrs t i n a ar-maturu, t e n a #vrst k o l a c n a # e l u i z a # e l ju tune la . S j e v e r n a s t r a n a d o b r o s e z a g r n e z e m l j o m a j u $ n a s a m o p r o v i z o r no j e r se s te s t r a n e p r e m a potrebi t u n e l z ra# i .

Za s u n # a n i h d a n a u prol je"e, a k o je t u n e l zatvo-ren, t e m p e r a t u r a u tune lu m o $ e se povisiti i i z n a d 30°C %to j e nepovol jno za kulturu. Ako n e m a m o m o g u "nost i da vodim o b r i g u o z ra#en ju, bol je je upotr i jebit i foli ju s r u p i c a m a .

U trgovini se m o g u n a b a v i t i i tunel i ve l ik ih di-m e n z i j a u koje se m o $ e u"i, a l i to je p r i k l a d n o za o n e g o s p o d a r e koji p o v r " e pro izvod e n e s a m o z a v las t i tu p o t r o % n ju n e g o i za prodaju.

Isto tako, l jubitelji v r t l a r s t v a koji za to i m a j u m o g u "nost i n a ju$noj s t r a n i k u " e p o n e k a d g r a d e i s t a k l e n i k (si. 23) koji se z a g r i j a v a u s i s t e m u cen -t r a l n o g a g r i j a n j a ku"e . T a k o se m o $ e i z imi pro-izvoditi p o v r " e i cvi je"e, a l i to ne m o $ e biti t a k o e k o n o m i #n o k a o % to j e n a v e l i k i m gospodarstv i-m a .

Sjeme, sjetva i vegetativno razmna#anje povr"a

V e #in a povr tnih v r s t a r a z m n a " a s e s j e m e n o m a s a m o n e k e vegeta t ivno & d i je lov ima bi l jke &g o m o l j e m, l u k o v i c o m ili d i je lom lukovice, d i je lom p o d a n k a , ili z e l e n o m r e z n i c o m .

Sjeme

K v a l i t e t n o s j e m e i m a s p o s o b n o s t d a s e i z n j e g a razvi ja n o v a bil jka, k o j a po svoj im o s n o v n i m ka-r a k t e r i s t i k a m a o d g o v a r a roditel j skoj biljci ili sje-dinjuje d o b r a i jo ! p o b o l j ! a va d o b r a svojstva ro-ditel jskih parova, a k o se rad i o h i b r i d n o m s jeme-nu.

S v a k o s j e m e ne m o r a biti kval i tetno. U to su se m n o g i uvjerili k a d su, na pr imjer , na t r"nic i kupil i k r a s n u c r v e n u paradajz&papriku, p a j e r j e b i l a ta-ko l i jepa ostavil i s j e m e da ga posiju s l i jede#e go-dine. I a k o je p a p r i k a iz koje su s j e m e izvadili b i l a s latka, d o g o d i n e j e m e d u s l a t k i m p a p r i k a m a bilo i ljute, a m e d u p a r a d a j z & p a p r i k a m a i o n i h koje to vi!e n i su bile, n e g o su i m a l e raz l i$ i te obl ike, m a l o izdu"ene , pa $ a k i m a l o za! i l jene. ( t o se d o g o d i l o ? Cvijet iz k o j e g a se r a z v i l a l i jepa c r v e n a paradajz&

p a p r i k a posjet io je n e k i k u k a c i d o n io m a l o pelu&da s d r u g o g cvi jeta n e k e za ! i l j ene l jute papr ike . N e k o l i ko s j e m e n i h z a m e t a k a bilo j e o p l o % e n o t im p e l u d o m i t a k o su iz s j e m e n a s l a t k e p a p r i k e izra-sle bi l jke l jutih p lodova i r a z l i $ i t o g obl ika.

To i ne b i b i l a n a j v e # a n e s r e # a . Me%ut im, m n o -g e s e bi l jne bolest i p r e n o s e s j e m e n o m , p a a k o j e s a m o j e d n o z a r a " e n o s jeme, i z n j e g a #e izrast i bo-l e s n a bil jka, od koje #e se b o l e s t ! irit i na zdrave bil jke, pa sav trud m o " e bit i u z a l u d a n .

Zato je na jbol je kupit i s jeme, j e r se sve s j e m e koje se proda je p a k i r a n o , proizvodi pod s t r u $ n i m r u k o v o d s t v o m i n a d z o r o m , pa je to na j s igurni j i n a $i n d a s e izb jegnu n e u g o d n a i znena%en ja .

Na s v a k o m , pa i n a j m a n j e m p a k i r a n j u od n e k o -l iko g r a m a s j e m e n a , ot isnut i su o s n o v n i p o d a c i o s j e m e n u . Od tih j e p o d a t a k a na jva"ni ja klijavost, p a o t o m e s v a k a k o t r e b a voditi r a $ u n a . Ako, n a pr imjer , p i!e da je kli javost 7 0 % , to z n a $ i da od svak ih 10 s j e m e n k i s a m o 7 m o " e dati zdravu kli-cu, pa pri sjetvi o t o m e t r e b a voditi r a $ u n a . Ako n a m je o s t a l o s j e m e n a od p r o ! l e godine, a $uval i s m o g a n a s u h o m i h l a d n o m mjestu, i p ak m o r a -m o r a $ u n a t i d a s e kl i javost smanj i l a . S j e m e koje j e s l u $ a j n o os ta lo n a v l a " n o m m j e s t u bol je j e n e sijati.

K o l i k o s j e m e n a t r e b a m o ? U o b i t e l j s k o m povr tn jaku p o v r ! i n e su m a l e i ri-

j e t k o p r e l a z e 10 m z za j e d n u vrs tu i sortu. Zato #e u ve# in i s l u $ a j e v a bit i d o s t a t n a j e d n a k e s i c a naj-m a n j e g p a k i r a n j a , j e r su te k o l i $ i n e v e # i n o m pri-l a g o %en e p o t r e b a m a obi te l j skog vrta. Ipak, pro-vjerite p o t r e b u s j e m e n a u t a b l i c a m a na kra ju knjige.

Sjetva

V e # p r i l i k o m s j e t v e t r e b a m i s l i t i d a s v a k a b i l j k a k o j a # e s e i z s j e m e n a r a z v i t i t r e b a svo j v e g e t a c i j &s k i p r o s t o r . N a j i d e a l n i j e b i b i l o k a d b i ta j p r o s t o r b i o k r u g , a l i j e t o t e ! k o i z v e d i v o , p a j e z a p r a v o ta j p r o s t o r k v a d r a t ili p r a v o k u t n i k . A k o n a j e d n o m m j e s t u r a s t u dv i je ili v i ! e b i l j a k a , o n e k o r i s t e h r a -n i v a i v o d u s i s t o g a v e g e t a c i j s k o g p r o s t o r a , p a n i j e d n a n e # e m o # i d o s e # i svo j p u n i r a z v o j . Z a t o r a s p o r e d s j e m e n a p r i s je tv i t r e b a d a p r i b l i " n o o d -g o v a r a " e l j e n o m r a s p o r e d u b i l j a k a . . V e # j e s p o m e -n u t o d a p r i t o m e t r e b a v o d i t i r a $ u n a o k l i j a v o s t i s j e m e n a i r a $ u n a t i s a m o s k l i j a v i m s j e m e n k a m a . M e %utim , n i s v a k a k l i j a v a s j e m e n k a n e # e s e r a -zv i t i u b i l jku. T o o s o b i t o v r i j e d i z a s i t n o s j e m e , k o d k o j e g s u v e # i g u b i c i z b o g n e r a v n o g t la , p r e d u b o -k o g ili p r e p l i t k o g p o l o " a j a s j e m e n k e , p o k o r i c e i si. Z a t o u v i j e k t r e b a p r e d v i d j e t i i r e z e r v u , k o j a j e t o v e # a ! t o j e s j e m e s i t n i j e .

D u b i n a s j e t v e v r l o j e v a " n a , a m o " e s e s v e s t i n a j e d n o s t a v n o p r a v i l o d a s j e m e t r e b a b i t i p o k r i v e n o s l o j e m z e m l j e koj i o d g o v a r a s e d m e r o s t r u k o m p r o m j e r u s j e m e n a , N p r . , p r o m j e r s j e m e n a p a p r i -k e j e s t o k o 3 m m , p a z a p a p r i k u o d g o v a r a d u b i n a s j e t v e od 7 x 3 m m , o d n o s n o o k o 2 c m .

R a z l i k u j e m o 3 n a $ i n a s j e t v e : u redove, u ku%ice i oma!ke.

N a j $e!# e se si je u redove (si. 24 a). M a l o m m o &t i $ico m i z v u $ e s e b r a z d a u z d u " u z i c e n a " e l j e n i r a z m a k , s j e m e n k e p o l o " e n a d n o b r a z d e , z a g r n u i m a l o p r i t i s n u d a s j e m e d o d e u d o t i c a j s $ e s t i c a -m a v l a " n o g t l a i o d m a h p o $ n e b u b r i t i .

S a m o n e k e v r s t e s i ju se u ku%ice (si. 24 b), tj. po n e k o l i k o s j e m e n k i z a j e d n o n a o d r e % e n o m r a z m a -k u u r e d u , k a o n a p r i m j e r g r a h m a h u n a r i z r n a ! .

O v a j n a $ i n s j e t v e i m a p r e d n o s t n a t e " i m g l i n o v i &t i m t l i m a n a k o j i m a s e l a k o s t v a r a p o k o r i c a . V i ! e b i l j a k a z a j e d n o i m a j u v i ! e s n a g e u n i c a n j u , p a b o l j e i j e d n o l i $ n i j e n i $ u (si. 25).

SI. 24. Na*ini sjetve: A u redove ('pinat), B u ku( ice (niski grah mahunar) i C oma'ke (matovilac)

SI. 25. Vi'e biljaka zajedno lak'e probijaju pokoricu

Oma!ke (si. 24 c) se n a j $ e ! # e s i ju b i l j k e k r a t k e v e g e t a c i j e i o n e k o j i h t r e b a m n o g o p o j e d i n i c i p o -v r !in e — k a o m a t o v i l a c , ! p i n a t , r o t k v i c a i si. B a -c a j u # i s j e m e s v i s i n e , o n o s e s l u $ a j n o r a s p o r e % u j e , a o n d a g r a b l j i c a m a u k o p a u p o v r ! i n s k i s loj b e z p o v l a $enj a g r a b l j i c a . T a k o s v a k a b i l j k a i m a v i ! e m o g u #nost i d a d o b i j e m a n j i a l i p r a v i l n i j i v e g e t a &ci jski p r o s t o r , a v i ! e j e b i l j a k a p o j e d i n i c i p o v r ! i n e , p a i v e # i p r i r o d . O v a j n a $ i n s j e t v e i m a i svo j n e &

dostatak. Ako se t a k v a g r e d i c a zakorovi, plijevlje&nje je vr lo s p o r i d o s a d a n posao, j e r t r e b a d o b r o pazit i gdje je biljka, a gdje korov. Pr i pli jevl jenju b i l j a k a ko je su p o s i j a n e u r e d o v e ili u ku# i ce , ko-r o v u m e d u r e d o v i m a m o " e m o l a k o uni!t it i i m o -tikom, a kasni je isplijeviti s a m o redove.

Vegetativno razmna!anje

N e k e p o v r t n e k u l t u r e u na !oj k l imi u o p # e ne d o n o s e s j e m e & k a o $ e ! n j a k , luk koz jak i h ren, a n e k e donose, al i se z b o g drug ih r a z l o g a uzga-ja ju iz vege ta t ivn ih di je lova bi l jke: gomol ja , di je la lukovice ili di je la p o d a n k a .

Za sve ove ku l ture vri jedi pravi lo da se za sad-nju u z i m a s a m o zdravi i kval i te tni s a d n i m a t e r i j a l i z a b r a n od najbol j ih b i l j a k a iz svoje sorte.

&Uzgoj presadnica

M n o g e p o v r t n e k u l t u r e uzgaja ju se iz presadni-c a . M l a d e bi l jke uzgo je s e n a m a l o m prostoru, gdje im se m o g u pru" i t i povoljnij i uvjeti, a k a d se bi l jke oja$aju, p r e s a % u j u s e n a s t a l n o mjesto.

K o j e se k u l t u r e uzga ja ju iz p r e s a d n i c a ?

To su, u p r v o m redu, k u l t u r e koje pot je$u iz t r o p s k ih p o d r u $ j a p a imaju ve l ike p o t r e b e z a to-p l i n o m . U vr i j eme sjetve u n a ! i m k l i m a t s k i m uvje-t i m a n e m a dovol jno topline, p a s e p r e s a d n i c e uz-gaja ju u z a ! t i # e n o m pros toru, top l im kl i ja l i! t ima, top l im g r e d i c a m a ili h l a d n i m k l i j a l i ! t ima (ra j$ ica, papr ika, pat l id"an, kras tavc i , tikvice).

U z a ! t i # e n o m p r o s t o ru r a n o u p r o l j e # e uzgaja ju se p r e s a d n i c e i o n i h k u l t u r a ko je n e m a j u to l iko vel ike zaht jeve z a top l inom, a l i " e l i m o d a o n e ra-ni je s t i gn u za b e r b u n e g o !to b i st igle da s m o ih si jali vani (salata, k u p u s n j a $ e , c ikla, blitva, c e l e r i dr.).

N e k e l je tne i j e s e n s k e k u l t u r e t a k o % e r se uzga-ja ju iz p r e s a d n i c a , za koje ni je p o t r e b a n z a ! t i # e n i prostor, n e g o s e uzgaja ju n a o t v o r e n i m gredica-ma gdje j e m o g u # e $ e ! # e za l i jevanje i bo l ja n jega, p a s e ve# o j a $ a l e bi l jke p r e s a % u j u n a s t a l n o mje-sto ( k a s n e k u p u s n j a $ e , endivija, z i m s k a sa lata, po-riluk, luk s r e b r e n a c i dr.). T a k o se bol je kor i s te

povr!ine, jer se na taj na$in na istoj povr!ini mo-gu uzgojiti dvije kulture.

Navest #emo jedan primjer na$ina uzgoja za svaku navedenu grupu.

Uzgoj presadnica raj%ice

Toplo klijali!te ili toplu gredicu treba pripremi-ti za sjetvu 60&70 dana prije mogu#eg presa%iva-nja, tj. kad pro%e opasnost od mrazova. To je u na!im kontinentalnim podru$jima 5—15. svibnja, a u mediteranskim oko sredine travnja. Zna$i, u kontinentalnom podru$ju treba sijati u prvoj po-lovici o"ujka, a u mediteranskom u velja$i.

Sije se u redove razmaka 10 cm koji se na$ine da!$ico m na dubini oko 2 cm, oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Zagrne se i zalije mlakom vodom. Klijali!te ostaje pokriveno sve do nicanja. Ako su no#i hladne, dobro je preko stakla ili folije staviti jo! jednu za!titu (hasuru od slame ili trstike, ne-koliko slojeva novina, plo$u do stiropora i si.). Ako je tlo u klijali!tu dobro zagrijano, raj$ica #e nik-nuti za 6 & 8 dana.

Tada klijali!te treba po$eti oprezno zra$iti u po-dnevnim satima, otvaraju#i prozore s ju"ne stra-ne (si. 26 i 27). Ako povr!inski sloj tla zasu!i, za-lijeva se mlakom vodom (oko 20°C) kantom s ru-"om, da se izbjegne prejaki mlaz.

Prvi jednostavni listi#i (supke ili kotiledoni) pr-vo su na vrhu sastavljeni, onda se rastave, a oko tri tjedna nakon nicanja razvija se prvi pravi list (si. 28).

To je momenat kada se raj$ica pikira (si. 29). Dio uzgoja presadnica do pikiranja mo"e se izvesti i

u ku#i, u prostoriji koja se grije na dobro osvijet-ljenu sun$anu prozoru. Za 50 presadnica raj$ice za pikiranje bit #e dovoljno 7 — 8 $a!a od jogurta ili manji broj ve#ih cvjetnih lonaca.

SI. 26. Zra*enje klijali'ta s ju)ne strane SI. 27. Zra*nik

SI. 28. Nicanje raj* ice

Pikiranje je, zapravo, presa%ivanje u drugo to-plo klijali!te, ili u isto, ali na ve#i razmak (red od reda 8&10 cm i biljka od biljke 5 & 8 cm). Pri pi&kiranju biljka se presadi dublje, gotovo do kotile&dona jer to pospje!uje razvoj korijenja. Prvih 4 & 5

SI. 29. Jedan od na*ina pikiranja

d a n a n a k o n pik i ran ja , a k o j e s u n $ a n o vr i jeme, kl i ja l i!t e t r e b a m a l o zas jeni t i d a b i l j$ ice n e g u b e prev i !e vode, d o k se jo ! n i su d o b r o ukor i jeni le . N a k o n m a n j e g zastoja, p i k i r a n e bi l jke po$ in ju in-tenzivni je ras t i i do v r e m e n a sadn je p r e s a d n i c a je v i s o k a o k o 30 c m, i m a razvi jenih 7 — 8 l i s tova i z a m e t n u t u prvu cv jetnu g r a n $ i c u (si. 30). Pet do !es t d a n a prije presa% i van ja , k l i ja l i !ne p r o z o r e ili foli ju t r e b a dan ju s a s v i m skidati, a a k o v r i j e m e

SI. 30. Presadnica raj* ice

dopu!ta , ne t r e b a n i n o # u pokrivati , da se bi l jke bol je p r i l a g o d e v a n j s k i m uvjet ima. Ako u kli jali&! tu bi l jke previ!e b r z o rastu, pa pri jet i o p a s n o s t da l i !#e i vegetac i j sk i v rh dodiru ju s tak lo prozora, t r e b a o g r a n i $ i t i zal i jevanje. A k o se to i uz ograni-$ en o zal i jevanje dogodi, t r e b a m a l o n a d i g n u t i kli&j a l i !n i okvir — p o d m e t n u t i c ig lu ili n e ! t o s l i$no. U s l u $ a ju m r a z a , a k o l i !#e ili vrhovi b i l j a k a dodi-ruju s taklo, do# i #e do j a $ e g o ! t e # e n j a .

J e d a n d a n pri je p r e s a % i v a n j a t r e b a kl i jal i! te do-b r o zaliti, da se bil jke l a k ! e v a d e i da se kor i j eno v sus tav p r i l i k o m v a % e n j a !to m a n j e o!teti. S l i $ a n je n a $ i n uzgo ja p r e s a d n i c a p a p r i k e i pat l id"ana, dok se p r e s a d n i c e k r a s t a v a c a , tikvica, d in ja i lu-b e n i c a uzgaja ju b e z p ik i ranja, siju u l o n c e ili po&l ie t i lensku kesicu, da se za jedno s g r u d o m zeml je p r e s a d e n a s t a l n o mjesto, j e r s u vr lo osjetl j ive n a o !te#enj e kor i jena.

Uzgoj presadnica ranog kupusa, cvjeta%e, kelja i korabice

R a n e k u p u s n j a $ e u k o n t i n e n t a l n o m se podru$-ju m o g u presa% i va t i u prvoj polovici travnja, a u m e d i t e r a n s k o m o k o m j e s e c d a n a rani je . Si je se u kl i ja l i!t e oko !est t j e d a n a pri je sadnje. Najbol je je sijati u redove n a r a z m a k 7 — 1 0 c m r e d o d r e d a 1 o k o 1 cm s j e m e n k u od s j e m e n k e na d u b i n u o k o 2 c m . A k o je kl i jal i! te dovol jno toplo, k u p u s n j a $ e n i $ u za 6 —8 dana . Zal i jevanje i z r a $ e n j e isto je k a o i za ra j$ icu, s a m o !to k u p u s n j a $ e t r e b a jo ! vi!e zra$ i t i n e g o ra j$ icu . T a k o % e r p r e s a d n i c e tre-b a d o b r o pr ipremit i z a presa% i van je, ostavl ja ju# i k l i ja l i!t e o t v o r e n o i p r e k o n o # i n e k o l i k o d a n a pri&

je presa%ivanja. Dobra presadnica kupusnja$a ima kratku $vrstu stabljiku i 5 — 6 listova (si. 31).

SI. 31. Presadnica kupusa

Uzgoj presadnica poriluka

Jesenski poriluk sadi se u prvoj polovici srpnja. Za proizvodnju presadnica treba 2 mjeseca, pa ga, prema tome, treba sijati u svibnju. Temperature su u to vrijeme povoljne i vani pa se za uzgoj presadnica pripremi gredica vrlo dobre strukture i pognoji organskim gnojem. Bolje je sijati u redo-ve, jer se presadnice lak!e $uvaju od korova. Raz-mak redova je 10 cm a u redu oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Kako je sjeme sitno, ne treba ga si-jati dublje od 2 cm. Ako je tlo te!ko i lako se stvara pokorica, dobro je staviti na povr!inu malo trese-ta izmije!anog sa zemljom. Sjeme luka vrlo sporo ni$e i zbog toga treba voditi ra$una da povr!inski sloj uvijek bude vla"an. Ako naklijalo sjeme ili sasvim mlada klica zasu!i, mo"e uginuti.

Nicanje se mo"e o$ekivati za 2 —3 tjedna, a i poslije nicanja biljke se sporo razvijaju, pa ih u to vrijeme treba redovno zalijevati i $uvati od ko-rova. Dobra presadnica poriluka debljine je olov-ke. Prije presa%ivanja treba dobro zaliti, a izva%e-nim presadnicama skrati se li!#e na oko polovicu. Tako mlada biljka tro!i manje vode, dok se jo! dobro ne ukorijeni.

Iz ovih se primjera vidi da za uzgoj nekih pre-sadnica treba vi!e truda i svakodnevne pa"nje, pa je u nekim slu$ajevima jednostavnije kupiti pre-sadnice od specijaliziranih proizvo%a$a, koji tre-ba da garantiraju kvalitetu, sortu i zdravstveno stanje presadnice.

U slijede#em pregledu uzgoja presadnica u kontinentalnom i mediteranskom podru$ju nave-deni su rokovi sjetve i sadnje, koji se naj$e!#e pri-mjenjuju. Me%utim, mogu#a je i koji tjedan ranija ili kasnija sjetva i sadnja, ovisno o sorti i mjesnim prilikama. Pri tome svakako treba voditi ra$una o pojavi kasnog proljetnog mraza za kulture koje ga ne podnose.

Jo! se neke kulture mogu uzgojiti iz presadnica, ali je jednostavniji uzgoj direktnom sjetvom, pa ih stoga ovdje nismo uklju$ili.

Sorte povr"a

S v a k a p o v r t n a v r s t a o b u h v a # a b r o j n e sorte&&skupin e b i l j aka m a n j e ili v i!e i z j e d n a $ e n i h os-n o v n i h svojstava. T k o nije $ u o za kupus vara"din-ski, m r k v u n a n t e s , ra j$ i cu No 10 x b i z o n ?

S v e su ove sor te n a s t a l e u p r o c e s u se lekci je raz-l i$iti m z n a n s t v e n i m m e t o d a m a . S e l e k c i j s k i r a d n a p o v r # u vrlo je i n t e n z i v a n u svijetu, t a k o d a n a s postoji n a t i su#e sorti. S v a k a o d njih s e l e k c i o n i r a -n a j e d a zadovolj i o d r e % e n e zaht jeve !to s e t i$e uzgoja, n a m j e n e i kva l i te te proizvoda. T a k o su, na primjer, s e l e k c i o n i r a n e sor te raz l i$ i te dul j ine ve-getaci je , pa ih o b i $ n o di je l imo u rane, s r e d n j e ra-ne, s rednje k a s n e i k a s n e . Negdje je p o " e l j n a ve-l ika bu jnos t rasta, negd je s r e d n j a a negd je i s l a b o b u j a n rast. S v e # i m b r o j e m b i l j a k a m a n j e bujnost i nek i put se post i"e ve# i i kvali tetni j i prirod. T r a " i se o t p o r n o s t na n i s k e t e m p e r a t u r e za z i m s k e i r a n e pro l je tn e kulture, z a t i m o t p o r n o s t n a v isoke t e m p e r a t u r e i su!u za l je tne kul ture. O d r e % e n a kva l i ta t ivn a svojstva t a k o % e r su v a " n a — oblik, v e l i $in a i b o j a jes t ivog dijela, sadr"aj hran j iv ih tvari i v i tamina, o d r e % e n a $ v r s t o # a i t ra jnost kva-litete pri $uvanju.

M e % u na jva"ni ja svojstva — s v a k a k o — s p a d a o t p o r n o s t na boles t i i ! te tnike, j e r se o t p o r n e sor te m a n j e t re t i ra ju s r e d s t v i m a za za! t i tu bi l ja (pesti&

c i d i m a ) p a j e m a n j a o p a s n o s t o d tih s r e d s t a v a z a l judsko zdravl je u s lu$a ju n e s t r u $ n e pr imjene.

N e k e se sor te ve# v r lo dugo uzgajaju, a l i se ne-p r e s t a n o pobol j!avaju, pa d o l a z e pod i s t im ime-n o m , k a o s o r t a m r k v e n a n t e s , n e k e brzo nes ta ju a d o l a z e nove. Zato savjet za i zbo r sor te t r e b a uvijek p o n o v n o potra" i t i . P r i l i k o m k u p o v i n e sje-m e n a ili p r e s a d n i c a t r e b a provjerit i j e l i s o r t a pri-k l a d n a z a o n u n a m j e n u koju s m o "eljeli.

Za%tita povr"a od bolesti i %tetnika

Sve vrste povr#a mogu napasti mnogobrojne bolesti i !tetnici.

Mo"emo li u na!em vrtu uzgojiti povr#e bez ikakve za!tite? Ako ne, !to o za!titi od bolesti i !tetnik a moramo znati?

Bolesti su poreme#aji u rastu biljke. Neparazit&ske bolesti nastaju utjecajem klimatskih faktora, nedostatkom pojedinih hraniva u tlu i si. Patogeni mikroorganizmi uzro$nici su parazitskih bolesti.

(tetnic i mogu biti: insekti (kukci), stonoge, gri-nje, nematode, pu"evi, ptice i neki sisavci.

Grinje (preglji) su si#u!ne "ivotinjice. Neke se vrste vide prostim okom, a naj$e!#e tek pod po-ve#alom. Napadaju zelene dijelove biljke (li!#e). Nematode (giistaci) su nametnici koji uglavnom prave !tete na korijenju biljaka, jer "ive u tlu. Valjkastog su oblika, duljine oko 1 mm.

I bolesti i !tetnici napadaju sve dijelove biljke: korijen, stabljiku, list, cvijet, plod, sjeme. Bolesti i !tetnic i onemogu#uju normalan rast i razvoj bilj-ke, jestivi dio biljke je o!te#en ili se nije razvio, a mo"e do#i i do uginu#a $itave biljke.

Danas je $esto nemogu#e proizvesti pojedino povr#e bez za!tite kemijskim metodama. Sve dru-ge metode za!tite od bolesti i !tetnika mogu samo smanjiti upotrebu kemijskih metoda. Tako uzgo&

jem otpornih sorti na odre%ene vrste bolesti i !tet-nika, pravilnim kori!tenjem plodoreda, sjetvom i sadnjom zdravog sjemena i sadnica, pravovreme-nom i pravilnom obradom, gnojidbom, navodnja-vanjem i kultivacijom, samo smanjujemo tretira-nje povr#a kemijskim sredstvima. Kemijska sred-stva za za!titu bilja ili pesticidi suzbijaju gotovo sve vrste biljnih bolesti i !tetnika. Veliki im je ne-dostatak otrovnost za $ovjeka i ostala "iva bi#a u toku primjene ili pak kasnije prilikom potro!nje povr#a.

Pesticidima se provodi za!tita nadzemnih bilj-nih dijelova, zatim tretiranje tla i sjemena. Koriste se u teku#em (prskanje, raspr!ivanje, zamagljiva-nje, zatim zalijevanje i u!trcavanje u tlo) i u kru-tom obliku (zapra!ivanje i rasipanje granula).

Koje #emo metode primjene pesticida koristiti u na!em vrtu? To #e naj$e!#e biti prskanje otopi-nom pesticida koji je kao komercijalni preparat u obliku pra!iva ili teku#ine. Rje%e #emo vr!iti zalijevanje tla i biljaka, zapra!ivanje biljaka pra&!ivom i rasipanje granula po tlu. Pesticidi imaju naziv prema svojoj aktivnoj tvari, dok u prometu dobivaju razne komercijalne nazive. Npr., dime&toat je insekticid za suzbijanje nekih !tetnih inse&kata, a u trgovini ga kupujemo pod nazivom: Ro&gor 40, Fosfamid 40, Sistemin 40, itd.

Prema stupnju opasnosti aktivne tvari, svi pe-sticidi svrstani su u $etiri skupine: najopasnije, veoma opasne, opasne i neznatno opasne, !to je regulirano Zakonom o otrovima (1977). Na omotu preparata postoji deklaracija koja, uz ostale po-datke, ima i oznaku skupine otrova kojoj preparat pripada. Pa"ljivo pro$itajte sve !to na omotu pre-parata pi!e!

Pesticidi se razgra%uju u biljnim dijelovima ili u tlu razli$itim brzinama. Za nas #e biti osobito

va"no da se svaka upotrijebljena kemijska tvar u za!titi povr#a razgradi do $asa berbe, odnosno potro!nje. Prema tome, birat #emo preparate ma-nje otrovnosti, koji se br"e razlazu, a dr"at #emo se i propisanog roka do kada je dopu!teno zadnje tretiranje pred berbu. Vrijeme koje mora pro#i od zadnje primjene pesticida do berbe povr#a zove se karenca. Karenca je, tako%er, navedena u uputi za primjenu koja se mora izdati kupcu zajedno s omotom preparata. U toj uputi opisan je i na$in primjene kao i doza (kilograma ili litara na hek-tar) ili koncentracija u postocima (kg ili 1 na 100 litara vode). Pove#anje koncentracije iznad propi-sane dovodi do nagomilavanja otrova.

Ako za neki preparat u uputi pi!e da se primje-njuje u koncentraciji 0,1%, zna$i da se u 10 1 vode otopi 10 grama pra!iva ili 10 mililitara (10 cm3) teku#eg preparata.

Prema planu na!eg povrtnjaka, za prskanje bi-lo koje kulture dovoljno #e biti i manje teku#ine od 10 1. Mjerenje ovako malih koli$ina sredstava stvara te!ko#e. Sredstva u obliku teku#ina to$no se izmjere menzurom od 10 ili 25 ml. Sredstva u obliku pra!iva moraju se izvagati na preciznoj va-gi. Ako se isto pra!ivo $e!#e koristi, obujam izva&ganog pra!iva mo"e se odrediti u nekoj uskoj po&sudici. Na taj na$in, isto sredstvo ne treba ponovo vagati.

Izmjerenu koli$inu teku#eg sredstva najbolje je uz mije!anje otopiti u manje vode u posebnoj po-sudi, a zatim uliti u prskalicu. Pra!ivo se sipa u malu koli$inu vode, mije!anjem se napravi ka!a, a zatim se dolijeva jo! vode. Kori!tenu posudu isplahnut #emo vodom koju tako%er ulijemo u prskalicu i prskalicu dopunimo vodom do potreb-nog volumena.

Priprema teku#ine za prskanje najopasnija je faza rukovanja pesticidima. Nepropusne rukavi-ce i !titnik za lice sprije$it #e dodir pesticida s ko"om ili njegovo udisanje. Pra!ivo valja oprezno sipati da ne do%e do nepotrebnog pra!enja i udi-sanja.

Ne valja tretirati po vjetru. Za vrijeme rada ne smije se pu!iti ni jesti.

Prskalicu treba dobro oprati. Prati na takvom mjestu da ostaci sredstava ne dopru u teku#u ili staja#u vodu, i gdje nema opasnosti za doma#e "ivotinje.

Neupotrijebljene ostatke pesticida treba zako-pati u tlo daleko od bunara i teku#ih voda, a pa-pirnatu ambala"u spaliti.

Pesticidi se $uvaju na suhom i hladnom mjestu, u prostoriji gdje ne stoje "ive"ne namirnice. Naj-bolje je da su zaklju$ani u posebnom ormari#u, gdje su nedostupni djeci ili "ivotinjama.

Zaklju$ak bi bio slijede#i: za svako prvo tretira-nje nove bolesti ili !tetnika treba konzultirati od-govaraju#e stru$njake.

Treba se strogo dr"ati uputa o na$inu primjene, koncentraciji, mjerama za!tite pri radu i propisa-noj karenci. Prskati samo ono !to je nu"no!

Ponekad ne mo"emo suzbiti odre%enu bolest kada se ona pojavi. U tom je slu$aju ve# prekasno. Za te vrste bolesti tretiranje se provodi preventiv-no, tj. prije pojave simptoma bolesti.

Jedna od preventivnih mjera za!tite od bolesti jest dezinfekcija klijali!nog tla ili tla nekoga dru-gog za!ti#enog prostora. Na tom tlu uzgajamo presadnice povr#a. Te"imo da im, !to je vi!e mo-gu#e, damo optimalne uvjete za rast i razvoj. Vi-soka relativna vlaga zraka i vlaga tla te povoljni toplinski uvjeti, tako%er su optimalno mjesto za razvoj bolesti i !tetnika. Naj$e!#e to tlo i slijede#ih

godina slu"i za uzgoj presadnica istih kultura. Ta-ko dolazi do akumulacije istih uzro$nika bolesti.Iz klijali!no g tla zaraza se mo"e prenijeti na gredi-ce. Presadnice mogu u klijali!tu stradati od bole-sti od najranije faze, odmah nakon nicanja. To je bolest »pale" klica« ili »padavica«. Tek iznikle bilj&$ic e polegnu i osu!e se. S razvitkom prvih pravih listova mogu se pojaviti i druge bolesti. Ako smo sijali zdravo sjeme, izvor zaraze je klijali!no tlo.

Kako klijali!no tlo najjednostavnije dezinficira-ti? Postoji vi!e sredstava za kemijsku dezinfekciju tla, kao !to su formalin, dazomet, metam i neka druga otrovnija, pa ih ovdje ne spominjemo.

Formalin je staro sredstvo za dezinfekciju tla. U prometu se nalazi kao 40%&tni formaldehid. Dva decilitra otope se u 10 1 vode. Primjenjuje se u koli$ini 10&20 l/m2, ili 25&30 l/m3 tla. Najbolje je dezinfekciju obaviti u jesen. Tlo se zajedno s raz&gradenim bioenergetskim materijalom izvadi iz klijali!t a i sla"e u hrpu. Pri tom se polijeva oto-pinom formalina i mije!a. Preporu$uje se dezin-ficirati suho tlo. Mokro i smrznuto tlo ne mo"e se dezinficirati. Dezinficirano tlo pokrije se pla-sti$no m folijom. Od dezinfekcije do sjetve mora pro#i najmanje 15 dana.

Basamid&granula t trgova$ki je naziv za dazo-met. Dolazi u obliku mikrogranula. Granule se mije!aj u s tlom. Tlo se pokriva plasti$nom folijom. Dezinficira se najmanje mjesec dana prije sjetve. Doza primjene: 40&60 g/m2, ili 200&250 g/m3 tla.

)uvapi n je trgova$ki naziv za metam. Primje-njuje se zalijevanjem povr!ine u dozi 100—200 ml/ m2, uz utro!ak najmanje 5 1 vode po m2. Sjetva ili sadnja je mogu#a 3&4 tjedna nakon tretiranja.

Navedena sredstva djeluju u tlu u obliku plina. Stoga valja obavezno osigurati plasti$nu foliju za pokrivanje povr!ine ili hrpe dezinficiranog tla.

Optimalni temperaturni uvjeti za dezinfekciju je-su 15&20° C u tlu. Tretirano tlo ne bi smjelo imati manje od 10° C niti vi!e od 25° C. Zbog toga je, za ranu proljetnu sjetvu ili sadnju na takvom tlu, de-zinfekciju najbolje obaviti u jesen.

Ako nije obavljena dezinfekcija tla, neke uzro$-nike bolesti presadnica mo"emo suzbiti i zalijeva-njem tla iza sjetve i kasnije, u toku rasta presad-nica, sredstvima na bazi kaptana, Urama i cineba. Koriste se u koncentraciji 0,2&0,3 % (20—30 g/10 1 vode). Zalijevanjem se tro!i 3&5 1 vode na m2. Osim zalijevanjem, navedeni preparati mogu se koristi-ti i rasipavanjem ravnomjerno po povr!ini tla pri-je sjetve ili sadnje. Obradom se unesu u tlo na 10&20 cm dubine. Tro!i se oko 10 g preparata na m2.

Odmah po razvitku prvoga pravog lista presad-nice se prskaju svakih 4&7 dana nekim od prepa-rata na bazi cineba, propineba, mankozeba, kap-tana, metirama.

U uzgoju povr#a $esto mogu velike !tete napra-viti !tetnici u tlu. To su "i$njaci, gr$ice hru!ta, ro&vac, podgrizaju#e sovice i dr. Njihove !tete najbo-lje se vide kada po sadnji kupusa ili raj$ice na%e-mo nekoliko biljaka odgri"enih u zemlji. Tada je obi$n o kasno provoditi efikasnu za!titu. Prije sje-tve ili sadnje, kada grabljicama pripremamo tlo, rasipamo po tlu odgovaraju#i insekticid. Grablji-cama ga unesemo u tlo. Insekticidi protiv !tetnika u tlu su u obliku granula, lako ih rasipamo, ne zadr"avaj u se na ko"i, niti ih mo"emo udisati.

Evo nekoliko komercijalnih preparata: Akotion G&5, Galition G&5 (10 g/m2 — nije za kupusnja$e), Dursban G&7,5 (6 g/m2 — nije za mrkvu), Volaton G&5 (10 g/m2), Volaton G&10 (5 g/m2), Basudin 10 granulat (6 g/m2).

Za p r e s a d n i c e u kli jali!tu, t e k iznikle bi l jke ili p o s a %en e n a gredici, pu"evi s u $es t i gosti. S r e d -stvo protiv p u " e v a (Pu"omor, Pol"opin, L imax, M e s u r o l ) r a s i p a se po t lu o k o b i l j a k a ili o k o klija&l i !no g okv i ra a k o pu"evi u l a z e u kl i ja l i! te ko je z r a $imo .

Ako se u vrtu pojave poljski mi !ev i i v o l u h a r i c e , ko je m o g u u$ ini t i z n a t n e !tete, m o " e m o i h suzbit i o t r o v n i m m a m c i m a . O t r o v n i m a m c i p r o d a ju s e pod r a z n i m n a z i v i m a : F a c i r o n & m a m a c , G r a i n s Quick, C i n k f o s f i d & m a m a c .

Stav l ja ju se u h o d n i k e ! te tn ih g l o d a r a p r e m a pr i lo"eno j uputi. To su osobi to o p a s n i otrovi i tre-ba se s t rog o pr idr"avat i svih u p u t a o p r i m j e n i i $uvanju .

N a g l a !avam o da u t lu n a ! e g v r t a h o d n i k e bu! i i k r t ica . O n a se u g l a v n o m h r a n i ! t e t n i c i m a u tlu. Z b o g t o g a j e k o r i s n a i n i k a k o je ne s m i j e m o uni-!tavati . ( t o p o n e k a d , ruju# i u t lu i i zbacu ju# i s t l o m m l a d e bi l j$ ice i p r e s a d n i c e , $ in i !tetu, m o r a -mo joj oprostit i . Ako prav i !tete, n a s t o j i m o je otje-rati. U kr t i$ in hodnik, na dubini 15$20 cm, s tav im o k r p i c e n a m o $ e n e u n a f t u ili b e n z i n ili k o m a d i # e ka l i j ev a karb ida .

O s i m n a v e d e n i h z a j e d n i $ k ih ! te to$ ina, svaku p o v r t n u k u l t u r u n a p a d a j u i s p e c i f i $ n e boles t i i ! tetnici . U t a b e l a r n o m p r e g l e d u n a v o d e se g l a v n e z n a $ajn e bolest i i ! te tnic i povr#a, koji se m o g u pojavit i posli je s jetve ili sadn je na g r e d i c a m a , te m o g u #nost i suzbi jan ja k e m i j s k i m s r e d s t v i m a (ta-b e l a 10). Ovaj p r e g l e d n a m ne govori da # e m o uvi-jek m o r a t i vr!iti za! t i tu protiv svih n a v e d e n i h !te-to$ina , a t a k o % e r n i i z d a l e k a ne o b u h v a # a sve vrs te bi l jnih boles t i i ! t e t n i k a koji se m o g u pojavi-t i u n a ! e m vrtu. M o " e m o n a g l a s i t i da je z a ! t i t a r a j $ic e i l u k a prot iv p l a m e n j a $ e j e d i n a s t a l n a mje-ra za! t i te, a sve drugo r a d i m o p r e m a potrebi .

Na ve# in i povr tn ih v r s t a javl jaju se ! te tni insek&ti & l i sne u!i. S i s a n j e m s o k o v a iz z e l e n i h di je lova bi l jke n a s t a j u r a z n e d e f o r m a c i j e (kovr$anje listo-va) i zastoj u rastu. P o n e k a d # e m o m o r a t i i nj ih suzbijati. Evo n e k o l i k o p r e p a r a t a :

Pr i p r s k a n j u luka, kupusa, cv je ta$e i s l i$nih kul-t u r a ko je i m a j u v o ! t a n u p r e v l a k u na li!#u, u oto-p i n u se doda je p r e p a r a t S a n d o v i t u k o n c e n t r a c i j i 0,1 —0,15%. Na taj se n a $ i n post i"e bol je p r i a n j a n j e k a p l j i c a na l i!#u i du"e t ra je d je lovanje pest icida.

V a "n o j e z n a t i d a sve z a r a " e n e o s t a t k e p o v r # a ne s m i j e m o ostavit i na gredic i niti ih staviti u kompost . T r e b a ih skupit i i zapalit i . T a k o s m o eli-m i n i r a l i j e d a n dio p r i m a r n o g izvora z a r a z e bilj-n ih bolest i .

Klimatske prilike i mogu"nosti uzgoja razli$itih

povrtnih kultura

U na!oj zemlji vladaju, op#enito uzev!i, dva kli&mata: kontinentalni i mediteranski.

Kontinentalni klimat odlikuje se relativno to-plim ljetima i hladnim zimama. U tom klimatu ima krajeva gdje je ve#i ili manji utjecaj planinske klime, pa su u tom slu$aju ljeta umjerenija i ima vi!e oborina.

Mediteranska se klima odlikuje toplim ljetima i umjerenim zimama. I u tom podru$ju ima raz-nih varijanata. U Istri i Hrv. primorju temperatu-re su ne!to ni"e nego u Ju"noj Dalmaciji.

U povrtnih vrsta izme%u ostalih uvjeta (vlaga, svojstva tla) rok sjetve i sadnje ovisi i o tempera-turama.

Jedan od va"nih pokazatelja temperaturnih uvjeta jesu mrazovi.

Npr., raj$icu, papriku, patlid"an, krastavce i si. mo"emo sijati, odnosno presa%ivati kad pro%e opasnost od mrazova, a uzgajati sve do jesensko&zimskih mrazeva.

U tome je razlika, za te i njima sli$ne kulture, u duljini vegetacije u kontinentalnim i mediteran-skim podru$jima.

U kontinentalnim podru$jima obi$no jo! do sre-dine svibnja mo"e do#i do mrazova. Bezmrazno razdoblje u tom je podru$ju sve do konca rujna.

Iz toga proizlazi da sve povr#e koje je osjetljivo na mrazove, a to su raj$ica, paprika, patlid"an, krastavci, dinje, lubenice i si., mo"emo uzgajati od sredine svibnja do sredine rujna,

U mediteranskom podru$ju vegetacija je dulja, jer u pravilu, ve# od sredine travnja nema mra-zova pa sve do kraja listopada (a i dalje).

Prema tome, tu se mo"e uzgajati navedeno povr#e od sredine travnja do konca Listopada, a to je oko 2 mjeseca dulje nego u kontinentalnom podru$ju.

S obzirom na svojstva nekih povrtnih kultura, u kontinentalnim se podru$jima mogu sijati na jesen, s time da dolaze za tro!nju slijede#e godine u rano prolje#e ili ljeti (matovilac, luk srebrenac, $e!njak, zimska salata, !pinat, zimske sorte kelja).

U mediteranskom podru$ju mogu#nosti su mnogo ve#e i, uz navedene kulture, koje se uzga-jaju u kontinentalnom podru$ju zimi, uzgajaju se u toku zime: endivija, kupus, kelj, cvjeta$a (sije se i sade u lipnju&srpnju a beru od listopada do travnja).

Uzgoj povr#a uz ku#u ili vikendicu ima ne!to povoljnije klimatske uvjete nego !to su u doti$-nom kraju, jer je vrt uz ku#u obi$no za!ti#en od vjetrova, pretjeranog isu!ivanja tla, te tempera-turnih kolebanja.

Prema tome, pri planiranju uzgoja povr#a u ku#nom vrtu, treba da uzmemo u obzir kakvi su op#enito klimatski uvjeti, te kakvi su tzv. mikro&klimatski uvjeti u na!em vrtu (polo"aj vrta, za!ti&#enos t od vjetrova i si.).

U daljnjem izlaganju (specijalnom dijelu) izne-seni rokovi sjetve i sadnje orijentacijski su to$ni, ali ih moramo prilagoditi na!im konkretnim uvje-tima, pa eventualno pomaknuti za nekoliko dana na raniju ili kasniju sjetvu, odnosno sadnju.

Zeljasto povr"e — kupusnja$e

U ovu g r u p u p o v r # a u b r a j a m o : kupus, kelj gla-vati i l isnati, c rveni kupus, cv jeta$u, kelj pup$ar , brokulu, ra! t iku, k o r a b i c u i k i n e s k i kupus. S v e ze-l jasto povr#e, os im k o r a b i c e , t r e b a uzgajat i n a t lu koje je u j e s e n o b i l n o g n o j e n o s ta j sk im g n o j e m ili u pro l j e#e k o m p o s t o m . Zel jas to p o v r # e razvi ja m n o g o z e l e n e m a s e i za n j e n u izgradnju t ro! i m n o g o hraniva, od koj ih s u n a j v a " n i j a d u ! i $ n a. D a i m o s i g u r a m o dovol jno h r a n e , p o t r e b n o j e os im s t a j s k o g a g n o j a upotreb l javat i i m i n e r a l n a gnojiva.

Zel jas to p o v r # e o b i $ n o ne s i j em o izravno u po-lje, n e g o najpri je u z g o j i m o p r e s a d n i c e u kli jali!tu, ili na p o s e b n o za tu s v r h u p r i r e % e n o j gredici . Ho-# em o l i sijati u k l i ja l i! ta ili v a n i na p o s e b n e gre-dice, ovisi p r v e n s t v e n o o g o d i ! n j e m dobu. P o t a n j e 0 t o m e bit #e g o v o r a pr i opisu u z g o j a pojedinih kul tura .

Zel jas to p o v r # e pot je$e iz k r a j e v a s u m j e r e n o m k l i m o m , gdje, n a r o $ i t o u v r i j e m e svi janja g lavica, i m a dovol jno v lage u zraku. S u ! n a i v r u # a l je ta n e p o d e s n a su za uzgoj ze l ja s tog povr#a.

K u p u s n j a $ e s a d r " e niz hran j iv ih tvari. M a k s i -m a l n a k o l i $ i n a b j e l a n $ e v i n a n a l a z i se u p u p $ a r u 1 l i s n a t o m kelju, cvjeta$ i , te k i n e s k o m kupusu.

Prilog I ZELJASTO POVR$E

Kineski kupus Nagaoka Ft

Poriluk

a

Kopar Korijandor

SI. 17. Salata na toploj gredici pokrivenoj pleksi-staklom (foto: E. Leskovec)

SI. 20. Gredica jagoda pokrivena niskim tunelom na ž icanoj armaturi

SI. 22. Ista gredica slikana zimi

Kupusnja$e sadr"e i neke esencijalne aminoki&seline kao !to su arginin, fenilalanin, lizin.

Od vitamina valja spomenuti C&vitamin (askor&binska kiselina), tiamin (B,&aneurin), riboflavin, (BJ, niacin (nikotinska kiselina PP), biotin (vitamin H), karoten (provitamin A) i druge.

Od mineralnih tvari sadr"e kalij, kalcij, te fos-for. Ve#e koli$ine kalija, fosfora i "eljeza ima ki-neski kupus. Cvjeta$a i kelj pup$ar imaju ve#e koli$ine fosfora i kalcija, i to u obliku topljivih soli.

Kupus Brassica oleracea var. capitata

Uzgoj kupusa ra!iren je i poznat gotovo u svim na!im krajevima. Za kupus treba tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom, a osim toga treba gnojiti i mineralnim gnojivima. Kupus naro$ito mnogo tro!i kalija. Ako u tlu nema dovoljno ka-lija, tada i uz ostale dovoljne koli$ine drugih hra-niva kao, npr., vapna, du!ika i fosfora, kupus ne#e razviti lijepe, $vrste glave, nego rahle, mekane glavice neprijatnog okusa i mirisa. Pored gnojid-be organskim gnojivima prije sadnje treba dodati 120 g/m2 kompleksnog NPK&gnojiva 7:14:21, te jo! 50 g/m2 KAN&a pred po$etak glavi$enja.

Tlo za kupus treba u jesen duboko prekopati, a neposredno prije sadnje usitniti i tako prirediti za sadnju.

Rani kupus sijemo najprije u klijali!te, a sred-nje kasni i kasni na za tu svrhu prire%enu gredicu u vrtu te, kad uzraste, tj. kad razvije 3 — 5 listi#a, presa%ujemo vani na otvoreno. Gredicu, na kojoj

kanimo sijati srednje kasni i kasni kupus, pripre-mimo na polo"aju, koji je za!ti#en od sjevernih vjetrova i koji je, po mogu#nosti, okrenut k jugu. Njega presadnica u klijali!tu ili sandu$i#ima te i onih na gredici sastoji se u prorje%ivanju, rahlje&nju medu redovima, zalijevanju i plijevljenju. Za-lijevamo prema potrebi svakih nekoliko dana, da-kle, ne pre$esto, ali dajemo obilno vode, tako da se tlo natopi do 10 cm dubine. Na 1 m2 dajemo otprilike jednu kantu, tj. 1 0 $ 1 2 1 odjednom. Na dan sadnje, odnosno va%enja presadnice treba barem 2 $ 3 puta prije dobro zaliti. Tada #emo ih lako vaditi, korijenje #e biti oblijepljeno zemljom, pa #e se prilikom sadnje lak!e primiti. Presadnice zeljastog povr#a sadimo obi$no ne!to dublje nego !to je to bilo u klijali!tu ili na gredici.

Najpovoljnije je ako kupus presa%ujemo kad je obla$no i bez vjetra. Biljka se tada najmanje isu&!uje i dobro se primi, pogotovu ako ima u tlu do-voljno vlage. Zato je bolje tlo prije presa%ivanja obilno natopiti, a ako nam to nije mogu#e, svaka-ko ga trebamo zaliti odmah nakon presa%ivanja.

Kupus presa%ujemo tako da sadilicom na$ini-mo rupu u koju stavimo presadnicu (si. 32). Tu moramo paziti da korijen posadimo okomito, tj.

da ga ne svinemo. Tada zabodemo sadilicu pokraj presadnice i dobro prigrnemo zemlju uz biljku. Nakon sadnje svaku biljku treba obilno zaliti. U toku vegetacije potrebno je kupus nekoliko puta okopati i prema potrebi zalijevati. Kupus najbolje uspijeva ako ima dovoljno vlage, ne samo u tlu nego i u zraku. Naro$ito je potrebna dovoljna vla-ga u vrijeme svijanja glavica. Rani kupus sadimo na razmake 50x50 cm, kasni na 60x60 cm ili 60x70 cm razmaka.

U sjevernim (kontinentalnim) krajevima najvi!e se uzgaja kasni kupus, koji se u pravilu sije u travnju ili svibnju, a presa%uje u lipnju ih srpnju, tako da dospijeva za potro!nju od listopada dalje. To su: vara"dinski, futo!ki, kranjsko ogroglo, emona, rubin i dr.

U tim krajevima mogu se uzgajati i rane i sred-nje rane sorte kupusa. Rane sorte sijemo u velja$i, a presa%ujemo u travnju, da dozru u lipnju. Uzgoj ranih sorti kupusa u sjevernim krajevima $esto je ote"an ako nastupe rane proljetne su!e, te ako dovoljno ne zalijevamo. Zato, ako "elimo osigurati siguran prirod ranog kupusa, ne smijemo zaka-sniti sa sjetvom ili sadnjom, te osigurati redovito zalijevanje (oro!avanje). Za rani uzgoj u tom po-dru$ju uzgajaju se rane sorte: ditmar, prva "etva, junski, nomer pervi i si.

Srednje rane sorte siju se u travnju, presa%uju u svibnju a dospijevaju ljeti. Za taj rok prikladne su sorte: slava, kopenha!ki i si.

U na!im mediteranskim krajevima vladaju bla-ge Zime, ima dovoljno vlage u zraku. U tim se krajevima uzgaja kupus u toku zime. Sije se i pre-sa%uje od sredine lipnja do konca kolovoza, te dolazi za potro!nju ve# od listopada, a traje do travnja. Va"an je izbor sorti za ta podru$ja. Sva&

kako je potrebno naglasiti da ne dolaze u obzir sorte koje se jaroviziraju, a to zna$i koje #e, prije nego razviju o$ekivanu glavu, »prorasti«, »potje-rati« postrane izboje. Za taj rok dolaze u obzir sorte tipa langedijker.

Uz to kupus se mo"e sijati, odnosno saditi od sije$nja do o"ujka, a brati od travnja do svibnja&&lipnja. Za taj rok uzgajaju se sorte ditmar, slava i sli$ne, ali uz obavezno zalijevanje.

Kupus beremo kad glavice postignu potrebnu veli$inu i tvrdo#u. Kasne sorte ne valja brati pre-rano, jer se te"e $uvaju. Na 1 m2 mo"e se dobiti 2&3 kg ranog kupusa, te 3&5 kg kasnog kupusa. Za 1 m2 potrebne su 3&4 presadnice.

Cvjeta%a ili karfiol Brassica oleracea var. botrytis subvar.

cauliflora

Cvjeta$a je vrlo dragocjeno povr#e, od kojega mo"emo prire%ivati svakovrsna ukusna jela, oso-bito za djecu i bolesnike. I cvjeta$a spada me%u ono povr#e za koje je potrebno tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom, a uz to i kom-pleksnim mineralnim gnojivom 100 g/m2 7:14:21 NPK, te pri po$etku bujnijeg razvoja li!#a sa jo! 50 g/m2 KAN&a.

Cvjeta$a zahtijeva bolje tlo nego kupus, te mno-go ve#u njegu i pa"nju pri uzgoju. Najbolje uspi-jeva na tlima koja obiluju dovoljnim koli$inama hraniva.

Cvjeta$u, sli$no kao i kupus, najprije treba sijati u klijali!ta ili na otvorene gredice, a tek kad ra-zvije 3&5 listova, presa%ujemo je na polje ili vrt.

U na!im sjevernijim krajevima uspijevaju rane i kasne sorte cvjeta$e. Rane sorte treba sijati u velja$i u klijali!te, a presa%ivati vani na otvoreno u o"ujku ili travnju. Kasne sorte siju se u travnju ili svibnju, a presa%uju u lipnju tako da u jesen dospiju za tro!nju. Za rani uzgoj dolaze u obzir erfurtska rana, snje"na gruda, white top za kasni ljetno&jesenski uzgoj master, idol i si.

Uzgoj rane cvjeta$e u nas najvi!e je rasprostra-njen u Dalmaciji, Hrv. primorju i Istri. Blaga zima, te dovoljna vlaga u zraku, uz ostale povoljne uvje-te — tlo, gnojenje, obrada — vrlo povoljno utje$u na razvoj cvjeta$e. Cvjeta$a se u mediteranskom podru$ju sije, odnosno sadi od lipnja do konca kolovoza, a bere se od studenog do travnja. Za to podru$je dolaze u obzir doma#a populacija tipa trogirska rana, srednje rane i kasne, te aprilex, armado, armado tardo i si.

Vrlo dobro mo"e uspijevati rana cvjeta$a"! u na!im planinskim krajevima: treba je sijati od o"ujka dalje, a presa%ivati u svibnju.

Cvjeta$u presa%ujemo kao i kupus. Rane sorte sadimo na razmake 50 x 50 cm, a kasne na 60 x 60 cm ili 80x70 cm razmaka. Za 1 m2 potrebne su 2&4 presadnice.

Njega cvjeta$e nakon sadnje sastoji se u okopa-vanju tla i zalijevanju te prignojavanju KAN&om. Kada se razvije cvat, treba ga zasjenjivati, da bi ostao lijep, bijel i svje". Zasjenjujemo ga najjedno-stavnije prekrivanjem jednim ili sa dva lista. Na-kon berbe cvjeta$a jo! raste, tj. na ra$un rezer-vnih hraniva u li!#u razvija se cvat. Zato ne valja odmah od cvata otkinuti sve listove, ako je ne na-mjeravamo odmah tro!iti. Na 1 m2 mo"e se dobiti 2&4 kg cvata, a i vi!e.

Kelj Brassica oleracea var. sabauda

Iako uzgoj kelja nije toliko rasprostranjen kao uzgoj kupusa, ipak je kelj poznato povr#e te se naro$ito u zimskim mjesecima mnogo upotreblja-va za varivo. Sve !to smo kazali o uzgoju kupusa, vrijedi i za kelj, koji je uz to mnogo otporniji pre-ma niskim temperaturama, te mo"e vrlo dugo ostati u vrtu, a za blagih zima mo"e vani prezi-miti. (tovi!e, kada mu mraz malo »ofuri« li!#e, jo! je boljeg okusa.

Isto kao i kod kupusa, imamo ranih i kasnih sorti kelja. Rane sorte u sjevernim krajevima tre-ba sijati u velja$i, i to u klijali!ta. Kasni kelj sije se u isto vrijeme kada se sije i kasni kupus, a mo"emo ga sijati i ljeti, s tim da ga u jesen pre-sadimo na otvoreno, te tako ve# rano u prolje#e dospije za potro!nju.

U mediteranskim se podru$jima kelj sije, odno-sno sadi od lipnja do kolovoza, bere od rujna do travnja, a mo"e se uzgajati u tom podru$ju i u prolje#e kao i kupus.

Preporu$uju se rane sorte: kapucinski, verbote, te ozime Advent Bonner, srednje rana "eljezna glava, srednje kasne Vertus i Hammer. Sorte Winterfurst, Wirosa pro!irene su u mediteran-skom podru$ju.

Rane sorte kelja sadimo na razmake 50 x 50 cm i 60x60 cm kasne. Prirodi ranih sorti prosje$no su 1&2 kg na 1 m2, a kasnih 2&3 kg. Za 1 m2 potreb-ne su 3&4 presadnice.

Ako na stabljici ranih sorti kelja poslije berbe ostavimo 2&3 donja lista, iz pazu!ca listova izbit #e po 1&2 manje glavice, koje su za jelo vrlo do-brog okusa. Njega je u toku vegetacije ista kao i

kod kupusa (okopavanje, prignojavanje, zalijeva-nje).

Gnoji se kao i kupus.

Korabica Brassica oleracea var. gongylodes

Za razliku od ostalih kupusnja$a, korabica naj-bolje uspijeva na tlu koje smo gnojili stajskim gnojem pro!le godine, odnosno za prethodnu kul-turu. Kompleksnim mineralnim gnojivom gnoji se kao i za kupus, a u po$etku formiranja zadeb-ljale stabljike dodaje se jo! 30 g/m2 KAN&a.

Korabicu uzgajamo radi zadebljale stabljike, koja je nalik na jabuku. Najbolje uspijeva na ne-!to lak!im tlima. Ima ranih i kasnih sorti korabi&ce. Rane sorte narastu za upotrebu za 10&15 tjeda-na, a kasne za 15&20 tjedana, pa je zato mo"emo uzgajati preko $itave godine. Rane sorte korabice treba sijati u klijali!te a na otvorene gredice od travnja pa sve do kolovoza; u toplijim krajevima sijemo je vani na gredice sve od o"ujka do rujna, i to u razmacima 3&4 tjedna izme%u svake sjetve, tako da uvijek mo"emo imati svje"e mlade kora-bice, jer, naro$ito ljeti, brzo odrveni, postane ru&bena, pa nije za jelo. Kad razvije 3&4 lista, presa-%ujemo je na otvoreno, i to na razmake 25 x 30 cm ili 30x30 cm. Na 1 m2 treba 11&16 presadnica. Sje-tvu u klijali!te treba zapo$eti ve# u velja$i, a za-tim kasnije, kao !to smo spomenuli, na otvorenu gredicu.

Neke rane sorte korabice mo"emo uspje!no uz-gajati i u planinskim predjelima, pa tako i u ljet-noj sezoni i u ovim podru$jima imamo 2&3 berbe

korabice. U toku rasta korabicu treba okopati 2&3 puta, a za vrijeme su!e zalijevati, da ne bi odrve-njela prije vremena. Ako ljeti odre"emo korabici samo dvije tre#ine glave, tako da na preostalom dijelu ostane nekoliko listova, u toku ljeta u pa&zu!cima tih listova izrast #e male korabice, pa ta-ko mo"emo posti#i dvostruki prirod. Na 1 m2 mo-"emo dobiti 1&3 kg korabice. Od ranih sorti treba spomenuti: be$ka plava, be$ka bijela, srednje ra-na delikates i kasna golijat.

Brokula Brassica oleracea var. botrytis subvar. cymosa

Brokula se uzgaja najvi!e u Dalmaciji. Sli$na je cvjeta$i, pa se i nju uzgaja radi cvatova. Cvatovi se razvijaju na izdu"enim mesnatim peteljkama, koje nam isto tako slu"e za hranu. Brokula je po-znata i pod imenom kavulin ili kaulin.

Uzgajamo je i gnojimo na isti na$in kao i cvje-ta$u u mediteranskom podru$ju, te u razdoblju od prosinca dalje daje odli$no zimsko povr#e.

Presadnice brokule presa%ujemo 4&6 tjedana nakon sjetve, na razmake 70 x 60 cm, a beremo je postepeno, ve# prema tome kako se razvijaju iz-bo j i s cvatom, tj. beremo odozdo prema gore, i to u $asu kad se potpuno razvije cvat.

Osim navedenog, uzgaja se tip brokule koja je nalik cvjeta$i, s tim da se u centru razvije skupina zelenih cvatnih izboja 7,5 do 15 cm u promjeru.

Sve !to smo kazali o rokovima sjetve i sadnje u pojedinim podru$jima te o uzgoju i njezi cvje-ta$e, vrijedi i za brokulu.

Kelj pup%ar Brassica oleracea var. gemmifera

Kelj pup$ar je u nas malo poznat i po$eo se vi!e uzgajati posljednjih godina. Uzgaja se radi zele-nih glavica, koje se razvijaju u pazu!cima listova uzdu" stabljike. Ima dvaput vi!e bjelan$evina ne-go, kupus, te je stoga vrlo cijenjeno i hranjivo povr#e. Kad se ve# razviju male glavice, dobro je gornji dio stabljike prikratiti, tako da se sprije$i rast biljke u visinu, a ujedno omogu#i i bolji ra-zvoj malih glavica, Beremo ih prema dozrijeva-nju, tj. odozdo prema gore.

Kelj pup$ar gnoji se kao i kupus, a prignojava dva puta sa po 50 g/m2 KAN&a. Od svih kupus&nja$a na zimu je najotporniji.

U na!im sjevernim krajevima kelj pup$ar sije se obi$no kada i kasni kupus, a presa%uje na raz-mak 70x50 cm.

U mediteranskom se podru$ju uzgaja kao zim-ska kultura: sije se od lipnja, presa%uje u srpnju, kolovozu, a bere od prosinca do o"ujka. Da gla-vice sazru za berbu, treba oko 220 — 240 dana, tj. 7&7, 5 mjeseci. Sadi se na razmake 60x60 cm (ra-ne sorte) ili 50 x 80 cm, odnosno 70 x 80 cm (kasne sorte) a za 1 m2 potrebne su 3 — 4 presadnice. Na 1 mz mo"emo dobiti 0,5&0,8 kg glavica.

Sorte: Rossella, Peer Gynt i Fi

R a !tik a Brassica oleracea var. acephala

Ra!tik a je najvi!e ra!irena u na!im ju"nim i to-plijim krajevima (Istra, Hrv. primorje, Dalmacija), iako vrlo dobro uspijeva i u ostalim krajevima,

kao i u planinskim predjelima. Uzgajamo je radi li!#a te postranih izboja koji se razvijaju u pazu!&cu lista.

Ra!tik a vrlo dobro iskori!tava hraniva, preosta-la nakon uzgoja povr#a, za koje se obilno gnojilo stajskim gnojem ili kompostom. Uspijeva na sva-kom tlu, te od svih kupusnja$a ima najmanje za-htjeve na tlo i na obradu. Dovoljno je da tlo gno&jimo samo mineralnim gnojivima, sli$no kao i ku-pus.

U mediteranskom se podru$ju sije i sadi kada i kupus za uzgoj preko zime, a u sjevernim kra-jevima kada i rani ili kasni kupus. 'im razvije 3 — 5 listova, presa%ujemo na razmake 6 0 x 8 0 cm, 1 to sve do konca kolovoza. Na 1 m2 treba oko 3 presadnice. Nakon presa%ivanja potrebno je bilj-ke dobro zaliti, a u toku razvoja okopavati, plije&viti i obirati listove. Vrlo su dobrog okusa mladi, tek razvijeni izboji. Na 1 m2 mo"emo dobiti oko 2 —5 kg li!#a i izbojaka ra!tike. Listove i jo! vi!e postrane mlade izboje ra!tike upotrebljavamo za varivo.

Kineski kupus Brassica pekinensis

Dovoljno vlage u tlu kao i u zraku, te prohladno vrijeme, uz tlo bogato humusom uvjeti su za uzgoj kineskoga kupusa. Gnoji se sli$no kao kupus.

Za jesenski uzgoj sije se na kraju srpnja, pa se bere u listopadu — studenom. Sije se na razmake 3 0 $5 0 cm medu redovima. Prilikom prorje%iva&nja biljke se ostavljaju u redovima na 3 0 $ 4 0 cm razmaka.

Za ranu proizvodnju u sjevernim podru$jima sije se na kraju sije$nja u za!ti#enom prostoru pa se uzgoje presadnice. Nakon dva tjedna biljke se pikiraju na razmake 3 $ 4 cm. Pri kraju velja$e pikirane se biljke sade u drugi za!ti#eni prostor na razmake 1 6 x 1 6 cm. Kad biljka razvije lisne rozete od 100 do 150 g, vadi se svaki drugi red i koristi kao salata. Ostale se beru kad dostignu te"inu 2 0 0 $ 3 0 0 g. Mogu se posti#i prirodi od 1,5 do 3 kg/m2. Njega je u toku vegetacije kao i kod cvjeta$e.

Sorte: Granat, Nagaoka F. i dr.

Lisnato povr"e

U ovu grupu ide sve ono povr#e koje se uzgaja radi li!#a. Izuzetak su kupusnja$e, koje tvore po-sebnu skupinu. Po na$inu pripreme za jelo neko se u"iva svje"e & salata, radi$, matovilac, endivi-ja, neka pak kao varivo & !pinat, blitva.

Salata Lactuca sativa

Salata i endivija prvenstveno su izvor mnogih vitamina, kao !to su askorbinska kiselina, zatim tokoferol, tiamin (vitamin B,). Uz to sadr"i organ-ske kiseline (jabu$nu, limunsku).

Od mineralnih tvari valja spomenuti kalij, kal-cij, fosfor, magnezij i silicij.

Posebni okus salata, sli$no kao i endivija, ima od specifi$nih tvari gorkastog okusa (laktucin i hiosciamin). Salata se mo"e uzgajati gotovo u to-ku cijele godine, tj. od ranog prolje#a, pa i preko zime. To omogu#uje veliki broj sorti & zimskih, ljetnih i proljetnih, kao i onih koje se uzgajaju u za!ti#eno m prostoru (klijali!ta, plastenici, stakle-nici).

Salata najbolje uspijeva u podru$jima s blagom klimom. Suvi!e "arka, vru#a ljeta nisu podesna za uzgoj salate. Zato ju je potrebno za vrijeme ja$ih vru#ina zalijevati (oro!avati).

Za proizvodnju salate treba tlo dobro pripremi-ti i obraditi prije sjetve, odnosno sadnje. Gnoji se kompleksnim mineralnim gnojivom 7:14:21 NPK, 70 g/m2 prije sadnje ili sjetve, a u toku rasta jo! sa 20 g/m2 KAN&a.

Salata se sije ili direktno ili se uzgaja iz presad-nica. Presadnice se uzgoje na gredici ili u klijali-!tu, a za presa%ivanje upotrebljavaju se samo zdrave i lijepo razvijene. Salata se presa%uje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm biljka od biljke, odnosno 2 0 x 2 0 u zimskom uzgoju ili u zatvore-nom prostoru. Prednost uzgoja iz presadnica jest u tome !to se biljke br"e i jednakomjernije razvi-jaju, a i sjemena treba mnogo manje. Pri uzgoju iz presadnica treba oko 1 5 $ 2 5 presadnica, dok za direktnu sjetvu treba 0 , 5 $ 1 g sjemena na 1 m2.

Najraniju salatu mo"emo proizvesti u klijali!tu ili u niskom tunelu (sorte svibanjska kraljica i Bottnerova).

Ljetna salata mo"e se uzgajati u toku $itavog ljeta ili direktnom sjetvom ili uzgojem iz presad-nica. Najra!irenije ljetne sorte u nas jesu: ljub-ljanska ledenka, zagreba$ka kristalka, Cazart i si.

Ozima salata se sije krajem kolovoza ili po$et-kom rujna, a presa%uje krajem rujna do sredine listopada.

Najra!irenij e u nas ozime sorte jesu nansen i rjavka iz grupe maslenki, novije sorte Posavka i Vegorka iz grupe kristalki, te u primorskim pod-ru$jima dalmatinska ledenka.

Salata ima sitno sjeme, pa ako se sije direktno, pomije!a se s pijeskom ili pilovinom, da prilikom sjetve bolje i jednoli$nije pada. Na 1 m2 mo"e se posti#i prirod od 1 do 3 kg pa i vi!e.

Endivija Cichorium endivia

U nas se mnogo uzgaja endivija kao jesenska i zimska salata. Naj$e!#e se sije kasnije, za jesen-sku i zimsku potro!nju.

Endivija razvija veliku rozetu sa mnogo li!#a ili pak svija li!#e, tvore#i glavu sli$no kao salata gla-vatica. Li!#e joj je valovito i na rubu ja$e ili slabije nazubljeno.

Najpovoljnije tlo za uzgoj endivije duboko je obra%eno, humusno, vrtno tlo. Uzgaja se poslije kulture gnojene stajskim gnojem ili kompostom. Prije sadnje primjenjuje se 70 g/m2 kompleksnog NPK&gnojiva 7:14:21, a kad po$ne intenzivnije ra-sti, jo! sa 20 g/m2 KAN&a.

Za jesensku, odnosno zimsku potro!nju, sije se endivija na kraju lipnja i po$etkom srpnja, i to ili direktno ili na gredicu s koje se kasnije, nakon 4 — 6 tjedana presadnice presa%uju na stalno mje-sto. Sadi se na razmake 4 0 x 4 0 cm, a sije se u redove na razmake od 40 cm, pa se kasnije pror&je%uje na razmake 3 5 $ 4 0 cm. Endivija razvija mnogo bujnije li!#e nego salata glavatica, pa se zato i uzgaja na ve#im razmacima. Za 1 m2 treba cea 6 $ 7 presadnica, dok za direktnu sjetvu 0 , 5 $ 1 g g/m2 sjemena.

Njega endivije u toku vegetacije sastoji se u pli&jevljenju, okopavanju i zalijevanju, sve dok joj li-!#e ne prekrije tlo.

Endivija se mo"e uzgajati kao druga kultura u vrtu, i to: nakon ranoga kupusa, gra!ka, rane ko&rabice i si. Ve# 4—4,5 mjeseca nakon sjetve endivi-ja je prikladna za berbu, odnosno potro!nju.

U mediteranskom podru$ju endivija se uzgaja za potro!nju preko zime pa se sije od lipnja do rujna, a presa%uje od srpnja do listopada.

Na 1 m2 mo"e se dobiti 1 — 3 kg. U nas se uzga-jaju sorte: eskariol "uta, eskariol zelena bubikopf, i kopica.

Radi# Cichorium intybus var. foliosum

Naro$ito se mnogo radi$ uzgaja u na!im pri-morskim krajevima, gdje se tro!i u toku jeseni, zime i prolje#a. U tim se podru$jima sije od lipnja do rujna.

U kontinentalnim podru$jima radi$ se sije u lipnju, i to plitko u redove na 3 0 — 4 0 cm razmaka. Kad biljke razviju 3 — 4 listi#a, prorjeduje se na 15 cm razmaka. Za 1 m2 treba oko 1 — 1,5 g sjemena, Radi$ se mo"e uzgajati i iz presadnica, pa je u tom slu$aju potrebno oko 22 — 25 presadnica na 1 m2. Gnoji se sa 2,5 g du!ika, 2 g fosfora i 5 — 5,5 g kalija na 1 m2.

Za vrijeme vegetacije potrebno je okapati i za-lijevati. 'im se li!#e po$inje bujnije razvijati, po-$inje i berba. U Dalmaciji i Primorju, $esto radi$ i kose, a mo"e biti i $etiri do !est otkosa u toku godine. U tom slu$aju mo"e se gusto sijati. Na 1 m2 mo"e se dobiti prirod od 0 , 5 $ 1 kg pa i vi!e.

Novoselekcionirane sorte radi#a razvijaju veli-ko li!#e, koje tvori izdu"ene ili okrugle glavice.

U nas dolaze sorte Pan di zucchero, crveni tre&vi!ki, verona, milanski "uti i drugi.

Posebne sorte radi#a uzgajaju se za pospje!iva-nje. To su sorte tzv. witloof & tipa, a naziv witloof zna$i bijelog li!#a. Njihovo li!#e ima uspravan rast, lisne su plojke izdu"ene. To se li!#e ne bere ve# se pu!ta da se razvije !to ve#a lisna masa. Na taj se na$in razviju deblji korijenovi.

SI. 33. Presjek priru*ne posude u kojoj su korijeni radi*a stavljeni u umjereno vla)no tlo. Stavljanjem manje koli*ine na pospje' ivanje, sva-kih 7 ! 1 0 dana, mo)emo od studenog do velja*e imati stalno svje)u salatu.

U kontinentalnom podru$ju siju se u lipnju. Ovisno o du"ini vegetacije sorte kao i od po$etka pospje!ivanja, korijenovi se vade od rujna do stu-denog*. Idealna veli$ina korijena je s promjerom 5 & 6 cm na »glavi« korijena. Da se postigne ta debljina, li!#e se ne re"e u toku vegetacije.

Poslije va%enja korijenovi se s li!#em ostave 4&5 dana. Zatim se li!#e odre"e, pri $emu se ne smije povrijediti vegetacijski vrh na »glavi« korijena. Re"e se tako, da se ostavlja 2 cm li!#a na »glavi« * Pospje!ivanje je postupak za ubrzanje rasta pod »umjetnim« uvjetima.

korijena. Do po$etka pospje!ivanja korijenovi se $uvaju u umjereno vla"nom pijesku, u podrumu ili trapu.

Prakti$an je na$in pospje!ivanja u sanduku (ja-bu$aru ili si.). U folijom oblo"eni sanduk na dno se stavi malo vla"nog komposta i korijeni slo"e gusto jedan do drugog, tako da im pupovi budu na istoj razini. Izme%u korijena dodaje se samo toliko komposta da se popune eventualne !uplji-ne. Sanduk se dr"i na umjereno toplom mjestu (temperatura: 14&20°C), ali ne gdje je suhi zrak, pokrije crnom folijom tako da iznad korijena bu-de jo! dvadesetak centimetara slobodnog prosto-ra, te svaka 2 — 3 dana vlazi. Za oko tri tjedna iz svakog vr!nog pupa na korijenu razvije se bijela izdu"ena glavica, nje"nog krhkog li!#a, !to je izvr-sna zimska salata.

U jednom sanduku jabu$aru dobije se oko 5 kg glavica radi$a. (Vidi prilog V.)

M a t o v i l a c Valerianella olitoria

Matovilac raste u nas samonikao, a bere se pre-ko zime i rano u prolje#e. Me%utim, matovilac se uzgaja i u vrtovima. Sije se u rujnu.

Matovilac ima sitno sjeme, koje slabo i nejedno&li$no ni$e, ako se posije u grubo pripremljeno tlo. Zato je potrebno za matovilac tlo dobro pripremi-ti i usitniti. Matovilac se obi$no sije oma!ke, ali, kao i kod ostalih kultura, bolje je sijati u redove. Sije se na razmake 10&20 cm red od reda.

Za 1 m2 treba 1,2 g sjemena. Na 1 m2 mogu se posti#i prirodi od 0,5 do 0,6 kg.

Poznate su sorte ljubljanski i holandski.

&pinat Spinacea oleracea

(pina t ima osobitu vrijednost u prehrani sla-bokrvnih i mladih organizama zbog velike koli$i-ne "eljeza (4$6 mg/100 g li!#a). U listovima !pinata na%en je i jod.

(pinat je dobar izvor vitamina C. Od organskih kiselina !pinat sadr"i i oksalne

kiseline, te limunske i jabu$ne. (pinat je bogat i du!i$nim tvarima, odnosno aminokiselinama.

U li!#u i peteljci !pinata u okviru du!i$nih tvari dolaze i nitrati. Nakon berbe ako du"e stoji, nitra-ti mogu prije#i u nitrite, koji su !tetni. Idealno je ako imamo !pinat iz vlastitog vrta, koji odmah ub-ranog pripremamo. (pinat se mora dobr isprati jer time ispiremo djelomi$no i nitrate. Preporu$u-je se svje"e pripremljeno odmah jesti. Prigrijani !pinat mo"e biti !tetan posebno za djecu do 1 go-dine. (pinat se sije rano u prolje#e, sredinom kolovoza ili u listopadu. Prema tome, !pinat se mo"e sijati i kao postrni usjev poslije neke druge povrtne kulture, tj. poslije ranog kupusa ili kelja, nakon krastavaca, dinja ili bilo koje kulture, koja se po&bere do sredine rujna. (Pogledaj kalendar sjetve str. 206 i 210.)

U prolje#e, nakon zimskog !pinata jo! se mo"e tlo iskoristiti uzgojem raj$ice, paprike ili bilo koje druge povrtne kulture, koja se sadi ili sije od sre-dine svibnja i kasnije. Na 1 m2 gnoji se sa 100 g/m2

kompleksnog NPK&gnojiva 7:14:21. (pinat se sije u redove na razmake 20$25 cm red

od reda. Izme%u biljaka razmak je 3 — 5 cm. Za 1 m2 treba oko 2,5 do 3,0 g sjemena.

Za ja$ih zima, ukoliko nema snijega, korisno je !pinat pokrivati slamom, da bi se bolje sa$uvao od smrzavanja.

Proljetni i ljetni uzgoj !pinata $esto nije pouz-dan, jer $im nastupe dulji i topliji dani, mo"e brzo razvijati cvjetnu stabljiku, cvijet i plod, te li!#e po-staje tvrdo i neukusno. Zato treba odabirati sorte otporne prema prijevremenoj cvatnji. Za tu se svrhu preporu$uje sorta Wobli.

Pri branju li!#e se mo"e optrgavati, a ne $upati. Sredi!nji dio iz kojeg se razvija novo li!#e ne smi-je se prilikom obiranja ozlijediti. Na 1 m2 povr!ine mogu se posti#i prirodi 0,5$1 kg.

U nas su najvi!e ra!irene sorte !pinata Virof&lay, matador, za jesensku i zimsku proizvodnju.

Blitva Beta vulgaris var. cicla

Blitva ili mangold sije se na dobro prire%eno i gnojeno tlo. Osim kompostom ili zrelim stajskim gnojem, dobro je gnojiti i mineralnim gnojivima. Sije se u redove na razmake 30$40 cm. 'im biljke niknu, treba ih prorijediti na razmake od 20 do 35 cm u redu i okopati. Za 1 m2 treba oko 1$2 g sjemena. Blitva se mo"e uzgajati i iz presadnica, koje se presa%uju na razmake 30 x 40 cm. U tom slu$aju treba oko 8$9 presadnica na 1 m2.

Sije se za ljetnu potro!nju u o"ujku, travnju, a za jesensku u kolovozu, a gnoji se kao !pinat.

Uzgoj blitve ra!iren je naro$ito mnogo u medi-teranskom podru$ju, gdje se uzgaja preko zime. U nas su u prodaji sorte srebrnolisna i Lukulus.

Na 1 m2 mo"e se dobiti 2$3 kg li!#a blitve.

Novozelandski "pinat Tetragonia expansa

Novozelandski !pinat voli vlagu i toplinu. (to je ljeto toplije, te ako ima dovoljno vlage u tlu, davat #e i ve#e prinose. Sije se od travnja do svib-nja direktno na prire%eno tlo, a mo"e se uzgajati i iz presadnica. U tom se slu$aju u o"ujku sije u klijali!te. Kako sjeme polagano ni$e, najbolje je prije sjetve namo$iti ga dva do tri dana u mla$nu vodu, da bi omek!alo drvenasto tkivo. Mo"e se sijati i u jesen, ali sjeme onda ni$e tek na prolje#e. Sije se u ku#ice na razmake 20 x 80 cm. Za vrijeme vegetacije treba 1&2 puta okopati i plijeviti. Mo"e-mo ga gnojiti kao i !pinat.

Li!#e se u toku ljeta obire, te !to se vi!e obire, ja$e razvija nove izboje. Cvjetove treba stalno ot-kidati.

Na 1 m2 treba 1 g sjemena, a na istoj se povr!ini mo"e dobiti 2&3 kg li!#a. Novozelandski !pinat uz-gaja se u toku ljeta, kada se !pinat manje uzgaja (jer brzo »tjera« u sjeme). Potje$e iz Novog Zelan-da, pa mu odatle i ime. Dolazi na drugo mjesto u plodoredu, tj. iza povrtnih vrsta za koje je gno-jeno humusnim gnojivima.

Loboda Atriplex hortense

Loboda se uzgaja u toku ljeta, a li!#e slu"i ili kao salata, u zelenom, ili za varivo sli$no kao !pi-nat. Loboda nema neke naro$ite zahtjeve niti na tlo niti na polo"aj, a ne zahtijeva ni neku naro$itu

njegu. Sije se od o"ujka do kolovoza u redove na razmak 30&40 cm. Za 1 m2 treba 1&1,5 g sjemena. 'im se razvije 2&5 listova, biljka se prorje%uje na razmake 20&25 cm. U toku vegetacije treba okopa-vati, plijeviti i naro$ito za vrijeme vru#ih dana zalijevati. Da bi se postrano li!#e !to bolje razvilo, dobro je otkinuti vrh biljke. Na 1 m2 mogu se po-sti#i prirodi od 1,0 do 1,5 kg pa i vi!e.

Komora% — Finocchio Foeniculum vulgare var. dulce

Komora$ je za nas nova po vrtna kultura. Divlji komora$ raste u mediteranskom podru$ju, a li!#e se odavno upotrebljava u poznatim jelima dalma-tinske kuhinje.

Povrtni komora$ ima jako zadebljale lisne ru-kavce, koji omataju spavaju#e pupove, pa tako formiraju neku vrstu lukovice. Taj dio zajedno s malo najmla%eg li!#a upotrebljava se za salatu, ili kuhan »na le!o« za$injen octom i uljem, ili ma-slacem s mrvicama. Ima dosta eteri$nih ulja, pa ima vrlo intenzivan miris i aromu. Bogat je vita-minima i mineralnim solima, a po osnovnim hra-njivim sastojinama mo"e se usporediti s mrkvom. Zapravo, ugljikohidrata ima podjednako, a bje-lan$evin a dvostruko vi!e nego mrkva.

Komora$ ima sna"an i dubok korijen, pa dobro uspijeva na duboko obra%enom tlu, koje je pret-hodne godine gnojeno organskim gnojivima. Prije sjetve ili sadnje treba pognojiti mineralnim gno-jivom. Najbolje bi odgovaralo kompleksno NPK&gnojivo 7:14:21 u koli$ini 100 g/m2.

Ima vi!e na$ina uzgoja komora$a. Za kontinen-talna podru$ja komora$ je najbolje uzgajati kao jesensku kulturu, a za mediteransko kao zimsku. Mo"e se uzgajati iz presadnica i direktnom sje-tvom, ali je jednostavnije direktnom sjetvom.

U kontinentalnim podru$jima sije se na koncu lipnja na razmak redova 40&60 cm, a u redu 5&10 cm. Nakon nicanja dobro je malo prorijediti tako da biljka od biljke ostane na oko 15 cm. Za suhog vremena treba zalijevati. Kada lisni rukavci po$-nu zadebljavati, dobro je prignojiti du!i$nim gno-jivom (KAN oko 20 g/m2).

Talijanske sorte Mamuth i napuljski do sredine listopada razviju zadebljali dio od 200 do 300 g. Pri berbi glavica se odre"e malo iznad korijena, otkinu dva vanjska lisna rukavca i odre"e sve li-!#e osim najmla%eg.

Komora$ mo"e podnijeti blage mrazove, pa se zato u mediteranskom podru$ju mo"e uzgajati kao zimska kultura. Od ja$ih mrazeva !titi se za&grtanjem.

Sije se u kolovozu na ve# opisani na$in, a bere od prosinca do o"ujka.

Korjenasto povr"e

U ovu grupu spadaju one vrste povr#a koje uz-gajamo radi zadebljalog korijena. To su: podzem-na koraba, rotkva, rotkvica, mrkva, per!in, pastr-njak, celer, cikla, bijeli korijen, crni korijen i hren. Sve ove vrste povr#a obi$no su dvogodi!nje biljke, tj. u prvoj godini razvijaju zadebljali korijen, a tek u drugoj cvatu i daju sjeme. Sve korjenasto povr-#e dolazi nakon povr#a za koje je tlo bilo u pret-hodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem odnosno ne voli tlo koje je gnojeno staj-skim gnojem ili kompostom neposredno prije sje-tve. Sijemo ih direktno. Izuzetak je celer, koji naj-bolje uspijeva na tlima gnojenim kompostom ili stajskim gnojem, a i sijemo ga najprije u klijali!te, a tek nakon pikiranja presa%ujemo na otvoreno.

Za mrkvu, celer, pastrnjak i per!in, karakteri-sti$no je da su bogati mirisnim tvarima, koje po-tje$u od eteri$nih ulja.

Zato te vrste povr#a $esto slu"e i za za$ine pri pripremi jela.

Za mrkvu je posebno va"no istaknuti da sadr"i karotene koji imaju provitaminsko djelovanje vi-tamina A.

Vitamin A regulira vid i naro$ito je va"an za malu djecu, odnosno djecu u uzrastu. Uz to mrkva sadr"i !e#era, mineralnih soli, a i ostalih vitami-na.

Li!#e per!ina bogato je vitaminom C (askorbin&ska kiselina), isto vrijedi za li!#e celera i pastrnja-ka. Korijeni tih kultura sadr"e !e#ere, mineralne soli, te se, posebno celer i pastrnjak, mogu prire-%ivati kao salata. Djeluju vrlo osvje"avaju#e i vrlo su ugodnog okusa.

Podzemna koraba Brassica napus napobrassica

Podzemna koraba sadr"i cea 20% suhe tvari. Oko 50% od suhe tvari otpada na razne !e#ere.

Za podzemnu korabu karakteristi$na je prisut-nost eteri$nih ulja koja joj daju poseban okus.

Od vitamina valja spomenuti C&vitamin. Sadr"i kalij, kalcij, "eljezo, fosfor, mangan.

Podzemna koraba dosta je ra!irena u Sloveniji i vrlo dobro uspijeva u svim krajevima s umjere-nom klimom (Gorski kotar i si.). Vru#a suha ljeta nisu podesna za uzgoj podzemne korabe. Mo"e-mo je sijati od travnja pa sve do srpnja, tj. kao glavni usjev, ako je sijemo u prolje#e, ili kao postr&ni, ako je sijemo ljeti nakon neke druge povrtne kulture, kao npr. ranoga gra!ka, ranoga kupusa i si. Tlo za uzgoj treba gnojiti mineralnim gnoji-vima, naro$ito kalijevim.

Sijemo je direktno, i to 2 — 3 g sjemena na 1 m2. Sijemo je u redove s razmacima 50 — 60 cm, a

kasnije je prorje%ujemo, tako da biljka od biljke bude udaljena 30&40 cm. Podzemnu korabu mo-"emo uzgajati iz presadnice, tj. najprije je posije&mo na prire%ene gredice, kao npr. kupus, pa je kasnije presa%ujemo na razmake 60&50 cm red od reda, a 30&40 cm biljku od biljke.

U planinskim predjelima sije se u travnju obi$-no kao glavna kultura, dok je u toplijim nizinskim krajevima povoljnija kasna sjetva ili postrna u lipnju, tako da se razraste i dozri poslije velikih ljetnih vru#ina. Do berbe za potro!nju potrebno je 4 & 5 mjeseci (od kolovoza do studenog). Na 1 m2 mo"emo dobiti 3 — 6 kg korijena, te 0,5—1 kg li!#a (koje mo"e slu"iti kao hrana za ze$eve i si.).

Rotkva Raphanus sativus var. maior

Rotkva od suhih tvari ima najvi!e !e#era (pre-vladava glukoza). Zatim sadr"i neke aminokiseli&ne.

Od vitamina valja spomenuti askorbinsku kise&linu&vitamin C. Uz to rotkva predstavlja izvor va"-nih mineralnih elemenata kao !to su kalij, kalcij, "eljezo, fosfor, mangan i neke druge, a sadr"i i neke karakteristi$ne specifi$ne tvari koje joj daju poseban miris i okus kao !to su sulforafeni.

Rotkva ili povrtnica ima vrlo dobar okus i hra-njivo je povr#e, iako se u nas malo upotrebljava. Uzgajamo je radi zadebljalog korijena, koji je so-$an i ugodnoga ljutog okusa. Rotkva nema velike zahtjeve prema tlu i obradi, te vrlo dobro uspijeva i kao medukultura. Gnoji se sa 60 g/m2 komplek-snog NPK&gnojiva 12:12:12. Sije se direktno. Ljetne i jesenske sorte siju se u svibnju i lipnju, a dospi-jevaju za berbu od kolovoza do listopada. Zimske se sorte siju od lipnja do kolovoza a beru se u studenom i prosincu. Ljetne sorte treba sijati na razmake 20&25 cm, a jesenske i zimske 30&40 cm red od reda. Za 1 m2 treba 2 & 5 g sjemena.

N a k o n n i c a n j a p r o r j e % u j e m o j e n a r a z m a k e 1 0 $1 5 c m bi l jka o d bil jke.

Rotkv u m o r a m o plijeviti i okopavat i , a l j e tne sor te i redovi to zali jevati, o d n o s n o n a t a p a t i . Na 1 m 2 m o " e m o dobit i o k o 1 $ 1 , 5 kg r a n i h sorti, a ljet-n ih i z i m s k i h o k o 2 $ 2 , 5 kg. P r e m a ob l iku k o r i j e n a r a z l i k u j e m o dugul jaste, v r e t e n a s t e , o k r u g l e i si., a p r e m a boji d i je l imo ih na bijele, sive, c r n e , crvene, "ut e i l jubi$aste . M e s o im je uvijek bi je le boje. U n a s d o l a z e sor te c r n a z i m s k a i b i je la z imska.

R o t k v i c a Raphanus sativus var. radicula

R o t k v i c a je j e d n o g o d i ! n j a bil jka, tj. ve# u godini s jetve c v a t e i daje s jeme. U z g a j a m o je k a o i rotkvu rad i z a d e b l j a l og kor i jena, koji je m e s n a t i so$an, a l i i sitniji od k o r i j e n a rotkve. Po ob l iku raz l ikuju se dugul jaste, ova lne, o k r u g l e i si. sorte, a po boji k o "ic e bijele, c rvene, ! a r e n e i si. M e s o je bi je lo ili crvenkasto&bijelo . U povol jn im uv je t ima m o " e da dozri za 25 — 30 d a n a, z b o g $ e g a je i n a z i v a m o rot-k v i c a ili p o v r t n i c a m j e s e $ a r k a . S v e !to s m o kaza l i o uzgoju, gnoj idbi i njezi rotkve, vrijedi i za rot-kvicu. M o " e m o je sijati u toku $ i tave godine, a l i se najv i!e uzga ja i si je od ve l ja$e —o"ujka te pot-kra j ljeta, j e r ljeti b r z o t j e r a u s jeme. Ako " e l i m o rotkvicu uzgajat i ljeti, m o r a m o o b i l n o zali jevati, te g r e d i c e pokrivati h a s u r a m a od 6 sati n a v e $ e do 6 sati ujutro. T a k o # e m o zapri je$ i t i »tjeranje«, od-n o s n o razvoj cv je tne stabl j ike, a o m o g u # i t i razvoj z a d e b l j a l og kor i jena. Za na j ran i j u proizvodnju &s jetva u v e l j a $ i & o " u j k u & si je se u kl i jal i! ta. Za uzgoj ro tkv ice tlo m o r a biti f ino usitnjeno. Najbo&

lje je n a k o n sjetve pokri t i t lo t a n k i m s l o j e m fine, vr tne, s ipke zemlje. Na 1 m 2 t r e b a o k o 10—15 g s j e m e n a , a s i jemo je u r a z m a k e 2 — 4 cm bi l jka od bi l jke i 1 0 $ 1 5 cm r e d od reda. Na 1 m 2 m o " e m o dobit i 0,8— 1 kg pr i roda. N a j r a ! i r e n i j e sor te u n a s j e s u : n o n plus ultra, S a x a i Nat iona l .

Ne b e r e m o n i k a d a vi!e n e g o !to to m o " e m o po-tro!iti , j e r rotkv ica brzo u v e n e i t i m e gubi na kva-liteti. Zato se i sije u n e k o l i k o navra ta .

M r k v a Daucus carrota

M r k v a je u n a s n a j r a s p r o s t r a n j e n i j a p o v r t n a k u l t u r a iz g r u p e k o r j e n a s t o g p o v r # a . To je dvogo-di!nj a bil jka, k o j a u prvoj godin i razv i ja zadebl ja-li, s o $ a n kori jen, radi k o j e g je i u z g a j a m o . Na te-" im t l i m a s l a b e s t r u k t u r e o t e " a n j e r a s t kor i jena, pa $ e s t o dolazi do n e p r a v i l n o g r a s t a i ra$van ja , a o t e " a n o je i va%enje . D o b r o, v r t n o tlo, na k o j e m u toku n e k o l i k o g o d i n a u z g a j a m o povr#e, k a o npr. kupus, k r a s t a v c e , papr iku, ra j$ ice , dinje i si. vr lo je p o d e s n o za uzgoj mrkve.

M r k v a se m o " e uzgajat i u sv im n a ! i m podru$-j ima . P r e m a dulj ini vege tac i je r a z l i k u j e m o: rane, s r e d n j e i k a s n e sorte. Ako nije suvi!e h ladno, a tlo j e p r i k l a d n o vla"no, r a n e s o r t e m o " e m o sijati od k o n c a vel ja$e, te u o"ujku. S r e d n j e r a n e i ka-s n e s o r t e m o " e m o si jati od sv ibn ja do k o n c a lip-nja. K a s n e sor te r a s t u dulje v r e m e n a i daju v e # e pr i rode. U m e d i t e r a n s k o m podru$ j u m o " e m o sija-t i m r k v u od r a n o g p r o l j e # a do jeseni , pa dolazi za pot ro !nj u u toku ci je le godine. S j e m e n i $ e vr lo sporo. D a b r " e n ikne, n a v l a " u j e m o s j e m e n a sob&

noj temperaturi (18&22°C), i to 1&2 dana, pa tek nakon toga sijemo u redove razmaka 20 — 25 cm. 'im nikne, prorjedujemo biljke na razmake 8—10 cm !to ovisi o sorti. Neke sitne sorte mrkve mogu se sijati i gu!#e, kao npr. pari!ka rana. Na 1 m2

treba 2 —8 g sjemena (ovisno o gusto#i i sorti). Tlo za sjetvu mrkve treba duboko prekopati,

obi$no do 25 cm, tako da bi se !to vi!e prorahlilo i time osigurali najbolji uvjeti za razvoj korijena. Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPK&mineralnim gnojivom 7:14:21, i to 150 g/m2, a uz drugo okopavanje treba prihraniti sa 30' g/m2

KAN&a. Njega mrkve sastoji se u prorje%ivanju, okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju.

Mrkvu vadimo za suhog vremena, jer vla"ne brzo gnjiju. Sitnije sorte mo"emo $upati rukom, a krupnije vadimo motikom.

Prinos ovisi o sorti, pa tako: rane male sorte mogu dati 1 do 2 kg, kasne i krupnije i oko 2,5&5 kg a i vi!e na 1 m2. Za najraniju proizvodnju naj&podesnija je sorta pari!ka rana, zatim su u nas vrlo rasprostranjene sorte nantes, !antenaj, braun!vajsk a i neke druge.

Per"in Petroselinum hortense

Uzgajamo ga ne samo radi zadebljalog korijena nego i radi li!#a, koje slu"i za za$in. Li!#e per!ina bogato je, kao !to je ve# spomenuto, vitaminom C. Tlo za sjetvu prire%ujemo na isti na$in kao i za mrkvu. Sjeme per!ina ni$e vrlo sporo, isto kao i mrkve, te je vrlo dobro da ga prije sjetve dr"imo navla"eno na sobnoj temperaturi. Sijemo od pro&

lje#a, odnosno rokovi sjetve u sjevernim podru$-jima kao i u mediteranskom, sli$ni su s rokovima sjetve mrkve. Sije se u redove, na razmak 20 — 25 cm red od reda. Za 1 m2 treba oko 1 — 6 g sjemena. Nakon sjetve prekrijemo sjeme slojem 1—2 cm sipke zemlje. Kad nikne, prorjedujemo biljke na razmake 3—5 cm. Gnojimo kao i za mrkvu.

Li!#e per!ina mo"emo obirati u toku cijele go-dine, samo pri tom moramo paziti da ne o!tetimo srednji dio li!#a, tj. tzv. srce, jer upravo iz tog di-jela raste novo li!#e. Korijen per!ina treba brati po mogu#nosti za lijepog, suhog vremena. Na 1 m2 dobijemo 2 & 4 kg korijena i oko 0,3 — 0,8 kg li-!#a.

U toku zime mo"emo imati svje"eg li!#a per!i-na na taj na$in da korijen usadimo u sandu$i# i dr"imo u toploj prostoriji ili ga posadimo u polu&toplo klijali!te. Poznate su u nas sorte delikates, berlinski i drugi.

Sorte per!ina lista!a (mooskrause, non plus ul-tra) imaju vrlo bujno i dekorativno li!#e, a korijen im je nepravilan i ra$vast pa se ne upotrebljava.

Pastrnjak Pastinaca sativa

U nas je slabo ra!iren, iako uspijeva u svim na-!im krajevima. Korijen se upotrebljava kao varivo ili salata, te za za$in kao per!in, mrkva i celer. Sijemo ga u prolje#e, tako da dozre do jeseni, a u toplijim krajevima mo"emo ga sijati u jesen, ta-ko da dozre za berbu do prolje#a. Uzgoj je sli$an uzgoju mrkve. Za 1 m2 treba 2 — 6 g sjemena. Kli&javost sjemena vrlo je mala, oko 50 — 70%, pa ga zato treba sijati ne!to gu!#e, i to u redovima s razmakom 30—50 cm. Kad nikne i razvije 3 — 5 li-sti#a, prorjedujemo biljke na razmake 10—15 cm.

Od sjetve do branja korijena treba oko 150& 175 dana.

Na 1 m2 mo"emo dobiti 4 & 6 kg pa i vi!e kori-jena. Sorta Podravkin bijeli najvi!e je ra!irena.

Celer Apium graveolens

U nas je dobro poznat uzgoj celera korjena!a, a manje uzgoj celera bjela!a, koji se uzgaja radi zadebljalih lisnih peteljki, te celera lista!a koji se uzgaja radi listova. Celer, koji je u nas ra!iren, uzgajamo radi zadebljalog, okruglog korijena pa i li!#a. Korijen je so$an i aromati$an, te se prire-%uje kao salata, a mo"e i kao za$in (korijen i list).

Tlo treba obilno pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. Prije sadnje treba dodati 200 g/m2

kompleksnog NPK&gnojiva 7:14:21 a pri drugom okopavanju jo! 40 g/m2 KAN&a. Celer je vrlo osjet-ljiv na pomanjkanje vapna u tlu, pa osobito tla kisele reakcije treba gnojiti vapnom.

Sije se u klijali!te, i to u velja$i ili na po$etku o"ujka. Prije presa%ivanja u vrt presadnice pikira&mo na razmake 5 — 8 cm.

Od sjetve do presa%ivanja treba 2—3 mjeseca, jer se presadnice razvijaju vrlo sporo. Presa%ivati ga treba sredinom svibnja ili u lipnju, i to u vla"-no tlo. Ukoliko je tlo suho, a prije sadnje nismo zalili, potrebno je biljke obilno natopiti nakon sadnje, i to: 5 & 8 1 na 1 m2. Presadnice sadimo u redove s razmakom 30&40 cm red od reda i oko 25&3 5 cm biljka od biljke. Za 1 m2 potrebno je oko 9&1 4 presadnica.

Celer se mnogo bolje razvija u uvjetima umje-rene, vla"ne klime nego u suvi!e su!nim predje-lima. Stoga ukoliko je suho i vru#e ljeto, moramo redovito zalijevati. Njega celera u toku rasta sa-stoji se u okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju.

Rane sorte celera dorastu za 18 — 22 tjedna, a kasne za 24 — 30 tjedana. U nas su ra!irene sorte: pra!ki orija!, Dolvi i Volltreffer.

Kako celer sadimo tek u svibnju ili lipnju, to obi$no dolazi poslije ranoga gra!ka, !pinata, zim-skog luka srebrenca, zimske salate ili kojega dru-gog zimskog usjeva. U tom slu$aju treba prije sadnje tlo gnojiti zrelim gnojem ili kompostom. Na 1 m2 mo"emo dobiti 2 — 4 kg korijena i oko 0,5&0,8 kg li!#a.

Cikla Beta vulgaris subsp. rubra

Korijen cikle ima oko 18% suhe tvari. U suhoj tvari prevladavaju !e#eri.

Korijen sadr"i vitamine C (askorbinsku kiseli-nu), vitamin B, (tiamin) zatim minerale kalij, natrij i kalcij. Biljni sok djeluje kao purgativ.

Cikla se mo"e uzgajati u svim na!im podru$ji-ma. To je dvogodi!nja biljka, koju uzgajamo radi zadebljalog so$nog korijena. Cikla je vrlo osjetlji-va na kiselu reakciju tla, pa zato treba u jesen gnojiti i vapnom.

Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPK&gnojivom 7:14:21, i to 100 g/m2, a pri drugom oko-pavanju dodaje se jo! 20 g/m2 KAN&a.

R a n e sor te m o g u s e sijati n a p o $ e t k u o"ujka u kli jali!te , a presa% i va t i na k o n c u travnja. M o g u se sijati i na o t v o r e n o m na k o n c u o"ujka. Od s jetve do b e r b e t r e b a 90 do 100 d a n a, pa t a k o od proljet-ne s jetve i m a m o p r i r o d e ve# u toku ljeta. Za ka-sniju u p o t r e b u u t o k u zime, s i j em o c ik lu od svib-n ja do k o n c a lipnja, a o n a dozre za 120 —150 d a n a, tj. u l i s topadu ili na p o $ e t k u s tudenog.

Cik lu s i jemo u r e d o v e s m e % u s o b n o m udal jeno-sti 25 — 30 c m . Na 1 m 2 t r e b a o k o 2 $ 3 g s j e m e n a . K a d b i l j$ i ce n iknu, p r o r j e % u j e m o i h n a r a z m a k e 1 0 $1 5 cm. Njega c i k l e sas to j i se u okopavanju, pli jevl jenju i zal i jevanju. K a d se l i !#e p o $ n e su!iti, z n a k j e da t r e b a z a p o $ e t i s b e r b o m . ( t o r a n i j e b e r e m o , c ik la j e bo l j e g o k u s a z a je lo.

U n a ! i m j u " n i m i p r i m o r s k i m k r a j e v i m a mo"e-mo cik lu ostaviti p r e k o z i m e u polju i vadit i je p r e m a potrebi . Na 1 m 2 m o " e m o dobiti 3 —4 kg kor i jena. Na j ra ! i ren i je sor te u n a s su eg ipatska, Detroit i B ikor .

Crni korijen Scorzonera hispanica

U z g a j a se rad i m e s n a t o g , k r h k o g a k o r i j e n a pri-j a t n o g o k u s a i b l a g o g mir i sa . Pr i re%uj e se s l i $ no k a o cv je ta$a.

C r n i kor i j en voli lako, r a h l o i vi!e pjeskovito tlo b o g a t o o r g a n s k i m s a s t o j c i m a . N e voli d i r e k t n o g n o j e n je s ta jskim g n o j e m . S i j e m o ga r a n o u pro-l je#e sve do svibnja, i to u redove d u b o k o 2 — 3 c m, a n a r a z m a k 2 5 $ 3 0 c m . Z a 1 m 2 t r e b a 2 $ 4 g sje-m e n a . N a k o n s jetve s j e m e p o k r i j e m o t a n k i m slo-j e m k o m p o s t a . Z a n i c a n j e t r e b a m n o g o v l a g e k a o

i mrkva . K a d n ikne, r a z r j e % u j e m o g a n a r a z m a k u r e d o v i m a 1 0 $ 1 5 c m, a pl i jev imo i o k o p a v a m o p o potrebi . ' i m p r i m i j e t i m o d a n e k a bi l jka t j e r a cv jetnu stabl j iku, m o r a m o j e odrezat i , da se bol je razvi je kori jen. V a d i se od r u j n a do s tudenog. Za v r i j e m e z i m e m o " e bit i u zemlj i te se vadi po po-t r e b i z a k u h a n j e .

Pri v a % e n j u k o r i j e n a t r e b a pazit i d a g a n e pre-l o m i m o ili ne povr i jedimo.

Vrtni turovac, bijeli korijen Tragopogon porrifolius

U z g a j a se radi jes t ivog kor i j ena . To je dvogodi-! nj a kul tura, k o j a pot je$e iz j u " n e Evrope. N a r a s t e o k o 60 c m, listovi su s l i$ni por i luku. C v a t e u l ipnju i s rpnju u drugoj godin i vegetaci je , a l i vr lo $ e s t o c v a t e ve# u prvoj godini. K o r i j e n je dug oko 15 do 30 c m , p r o m j e r a 2 do 3,5, b o j e je "ute izvana, a i z n u t r a bi jele.

S i je s e od o"ujka d o sv ibn ja n a dubokim, ra&z r a h l j e n i m t l i m a u r a z m a c i m a od 20 do 25 cm. Na 1 m 2 t r e b a oko 2 g s j e m e n a . K a d razvi je n e k o l i k o l isti#a , razr je%uje s e u r e d u n a r a z m a k e oko 8 $ 1 0 cm bi l jka od bil jke. Dospi jev a u l is topadu. Ako c v a t e v e # u prvoj godini, t r e b a cvjetove uklanjat i .

Iz u z g o j a sve ga vi!e pot i skuje c r n i kori jen.

Hren Armoracia lapathifolia

Hren ima ve#u koli$inu eteri$nih ulja posebnog mirisa i okusa, uz to sadr"i tvari baktericidnih svojstava (fitoncide) koje onemogu#uju rast raz-nih !tetnih mikroorganizama. Hren je relativno bogat askorbinskom kiselinom (vitaminom C) ko-je ima i preko 200 mg/100 g, pa se, po toj osobini pribli"uje paprici. Sli$no kao i rotkva, rotkvica i podzemna koraba, hren predstavlja izvor najva"-nijih mineralnih soli, kao !to su kalij, kalcij, "elje-zo, fosfor i mangan.

Divlji hren je vi!egodi!nja biljka, koja raste sa-monikla i u nas. Kultivirani hren razvija ve#e i deblje podanke i obi$no se proizvodi svake godi-ne iznova, tako da je u tom slu$aju jednogodi!nja kultura, ali mo"e ostati i nekoliko godina u tlu, pa je vi!egodi!nja.

Budu#i da se uzgaja radi zadebljalog podanka, najbolje uspijeva na rahlim, laganim tlima boga-tim hranivima. Ako bismo hren uzgajali na pre-te!kom tlu, razvio bi suvi!e "ilav i drvenast poda&nak. Zato se prije sadnje reznica treba tlo preko-pati na 30 — 40 cm dubine. Hren se mo"e saditi u jesen ili na prolje#e. Naj$e!#e se sadi u prolje#e, ve# u o"ujku ili travnju.

Hren se razmna"a dijelovima podanka. Za sad-nju se uzimaju reznice debljine oko 1 cm i duge oko 20 — 25 cm. Reznice se prire%uju na jesen, te ukoliko se odmah i ne sade, do prolje#a se $uvaju, na taj na$in !to ih preko zime utrapimo u podru-mu u umjereno vla"an pijesak. Prije sadnje isko-paju se jarci koji su me%usobno udaljeni oko 50 cm. Sadnice se sade u me%usobnoj udaljenosti od 40 cm. Povoljnija je sadnja ako se sadnice pola"u

vi!e vodoravno, odnosno malo ukoso tako da gor-nji dio bude izvinut prema gore. Ako se tako sadi, jarci ne trebaju biti dublji od 10 cm. Poslije sadnje reznice se zatrpaju zemljom.

Nakon 15&20 dana po$inje hren razvijati listo-ve. U toku vegetacije hren treba nekoliko puta okopati. Na kraju listopada i po$etku studenog po$inju se su!iti nadzemni dijelovi hrena. To je znak da treba po$eti s va%enjem hrena. Me%utim, hren mo"e u zemlji i prezimiti. Nakon va%enja hren se o$isti od postranih "ila, sortira i ve"e u snopove. Preko zime se $uva u podrumima za&trapljen. Tom prilikom posebno se sortiraju po&danci za sadnju. Hren se vrlo lagano ukorjenjuje i razmna"a, pa $esto ostaje i kao korov ako se svi dijelovi pa"ljivo ne odstrane.

Na 1 m2 treba oko 3 & 4 reznika, a mo"e se ra-$unat i s prirodom od najmanje 0,7 — 1,5 kg na 1 m2.

Plodovito povr"e

U ovu grupu svrstavamo one kulture koje uzga-jamo radi jestivih plodova. Neki se plodovi koriste dok su jo! sasvim mladi, a sjeme im jo! nije pot-puno razvijeno, kao mlade tikvice, krastavci, pa-prika, patlid"an i bamija, a drugi se koriste u zre-lom stanju, kad im je i sjeme zrelo, kao dinje, lu-benice, raj$ica, tikve pe$enice i paprika. Zrela pa-prika ima obi$no crveno ili naran$asto meso, a mladi plodovi su zeleni ili "uti.

Plodovito povr#e ima vi!e ili manje razli$itih vitamina, ovisno o vrsti, mineralnih tvari, organ-skih kiselina, a zbog aromatskih tvari dobro se uklapaju u svako jelo. Iako u pojedinim vrstama nema tako mnogo vitamina, dnevni obroci su do-sta veliki, pa su svejedno vrijedni izvori vitamina. Na primjer dva ploda raj$ice srednje veli$ine (100 g) sadr"e dnevnu potrebu vitamina C za odraslu osobu.

Sve ove vrste potje$u iz tropskih podru$ja, pa su vrlo osjetljive i na blage mrazeve. Jo! im je jedna zajedni$ka karakteristika, da najbolje uspi-jevaju na tlima obilno gnojenim organskim gno-jivima.

R a j $ic a Lycopersicum esculentum

U svijetu je jedna od najra!irenijih povrtnih kultura, zahvaljuju#i svojoj mnogostranoj upotre-bi u svim svjetskim kuhinjama. Tro!i se svje"a, kao salata, kuhana i konzervirana u najrazli$iti&jim jelima, a u zadnje vrijeme sve se vi!e propa-gira njena upotreba kao vo#a & bez za$ina i bilo kakvog pripremanja.

Za potrebe doma#instva u ku#nom vrtu raj$ica se uzgaja iz presadnica, jer se tako postigne ra-nija berba, a uz dobru njegu bere se do prvoga jesenskog mraza. O uzgoju presadnica ve# je bilo govora u ranijem poglavlju (str. 78).

Zbog ravnomjerne zriobe dobro je uzeti dvije sorte & jednu ranu & jednu $etvrtinu ili jednu tre#inu presadnica, i jednu srednje kasnu, bujnu i produktivnu sortu. Za ranu proizvodnju najbolje su hibridne sorte kao MilO, Mil3 ili rapid, a za ljetnu proizvodnju mogu# je ve#i izbor. Dobre su sorte jabu$ara Saint Pierre i Rutgers s krup-nim i mesnatim plodovima. Sve su spomenute sorte visoke & pa pravovremeno treba misliti na potporu & kolce, kolce i trstiku, kolce i "icu ili sli$no. Ondje gdje je te!ko nabaviti dobru potporu za visoke sorte, bolje je uzgajati niske. Ako "elimo kvalitetne plodove, i te sorte trebaju potporu, ali to mogu biti i manji kolci (80 cm & lm) i jedan red "ice, trstike ili si. Kao nisku ranu sortu mo"e se preporu$iti zagreba$ka rana, a od kasnijih He-inz 1370 ili Campbell 1327. Ve# smo spomenuli da ne treba saditi prije nego !to pro%e opas-nost od kasnih proljetnih mrazova. Me%utim, i prohladno vrijeme bez mrazova nije povoljno za ukorjenjivanje, pa je bolje malo pri$ekati. Pri vi&

!im temperaturama presadnice se brzo prilago-%uju vanjskim uvjetima.

Ako se ipak "eli ranije presaditi, da bi se ranije bralo, iznad redova treba postaviti tunel od pla-sti$ne folije. Tako #e se u prvo vrijeme u tunelu posti#i nekoliko stupnjeva vi!a temperatura, !to #e pogodovati razvoju. Nakon 3 tjedna tunel se skine.

Ako smo tlo pognojili organskim gnojem prije sadnje, dobro je jo! prignojiti mineralnim gnojem & kombinacija NPK 7:14:21 & 100 g/m2 bit #e do-voljna za po$etnu fazu razvitka.

Razmak sadnje ovisi o sorti i potpori. Rani hi&bridi i niske sorte sade se na manji razmak, a visoke kasne i bujne sorte na ve#i.

Razmaci za rane i niske sorte (si. 34): 80 x 30 cm, 60 4& 80 x 30 cm, 80 x 40 cm, 60 +

80 x 40 cm Razmaci za visoke sorte (si. 35): 80 x 50 cm, 60 + 100 x 60 cm, 100 x 50 cm

Ako se uzme 1/4 raznih hibridnih sorti i 3/4 srednje kasnih za planiranu povr!inu od 17 m2

potrebno je 13&19 presadnica ranih sorti i 26&33 srednje kasnih.

Pri upotrebi niskih sorti trebat #e ukupno 53&81 presadnica.

Presadnice se mogu posaditi na dva na$ina: okomito ili koso (slika 35). Ako nema dovoljno vo-de za zalijevanje, treba saditi okomito, jer uz ta-kvu sadnju korijen bolje koristi vodu iz dubljih slojeva. Koso posa%ena presadnica razvija korijen u povr!inskom sloju tla, koji je bogatiji. Pri oba na$in a sadi se dublje nego !to je biljka bila u kli&jali!tu. Poslije sadnje treba dobro zaliti.

P o t p o r a se m o " e postavi t i pri je ili posl i je sadnje, al i j e vr lo v a " n o d a u n a p r i j e d z n a m o k a k o # e m o je postaviti . Ako se kor i s t i o b i $ n i k o l a c (vis ina naj-m a n j e 1,5 m), k o l a c se zabi je uz bil jku sa s j everne s t r a n e . Debl j i k o l c i ( p r o m j e r a p r e s j e k a 8&10 c m ) m o g u s e postavit i s l i $ no k a o z a v i n o g r a d (s l ika

SI. 37. Armatura za vezanje raj* ice; a tri reda ) ice, b jedan red ) ice (vezanje uz 'pagu) i c jedan red ) ice (dva reda raj* ice ve)u se uz 'pagu )

37): a) r a z m a k k o l a c a 4 m & 3 r e d a " ice, b) r a z m a k k o l a c a 4 m & 1 r e d " ice (bil jke se vode uz uzicu). U var i jant i b) umjesto " i ce m o " e se korist i t i trsti&

ka. Ako su kolc i dovol jno $vrsti, na j e d a n red " ice m o g u se vezati i dva r e d a r a j $ i c e (s l ika 37c).

K a d s e p o s a % e n e bi l jke d o b r o ukor i jene, p o $ n u in tenz ivn o rast i i ve# 8$10 d a n a n a k o n sadn je po-javit #e se prvi cvijet. I s t o v r e m e n o iz p a z u h a sva-k o g l i s ta pojavl juju se p o s t r a n e g r a n e — koje zo-v e m o zaperc i .

U r a n i h h i b r i d a o d s t r a n j u j e m o sve zaperke, a k a d s e razvi je $ e t v r t a ili p e t a c v j e t n a g r a n $ i c a , i z n a d n je os tav l j amo 3 l i s ta i p r i k r a # u j e m o vrh. To se u vr t larskoj p r a k s i n a z i v a p i n c i r a n j e . Plodo-vi o v a k o f o r m i r a n e bil jke pri je #e sazret i i bit #e krupnij i .

S r e d n j e k a s n e sor te m o " e m o p i n c i r a t i n a isti n a $in , al i m o " e m o ostavit i i j e d n u s e k u n d a r n u g r a n u (onu k o j a j e i spod prve cv je tne g r a n $ i c e ) , na kojoj #e se t a k o % e r n a k o n 3 l i s ta pojaviti cvjet-n a g r a n $ i c a . T a k o # e m o post i# i v e # u rodnost .

Nisk e sor te o b i $ n o se ne p i n c i r a j u ili se pinci&ra ju s a m o s e k u n d a r n e g r a n e ko je se po jave i z pa-z u h a prvih 4$5 l istova. O v e s o r t e j a $ e g r a n a j u i na g r a n a m a n o s e cv je tne g r a n $ i c e , p a s e t i m e posti-"e b o l j a rodnost .

V e z a n j e u z potporu t r e b a p r a v o v r e m e n o po$et i d a n a m bi l jka uslijed k i !e n e legne. V e z a t i t r e b a l a b a v o m petl jom, j e r #e s t a b l j i k a jo ! ra s t i u ! irinu, p a t r e b a r a $ u n a t i d a s e vezivo n e usi je$e.

O n d j e gdje v e " e m o bi l jke s a m o uz j e d n u "icu, ko ju p o s t a v i m o na vis inu o k o 1,2 m, s v a k a se bilj-ka ve"e l a b a v o m p e t e l j o m pr i zemlji, a u z i c a za-ve"e za " icu (si. 38). K a k o b i l jka raste, t a k o se omo&t a v a o k o uzice n a s l i $ a n n a $ i n k a k o s e visoki g r a h pen je o k o pritke. M e % u t i m , b i l jka r a j $ i c e t o n e # e u$init i s a m a , m o r a m o joj m a l o pomo# i .

U t o k u r a s t a d o b r o je r a j $ i c u dvaput pr ihrani t i . Prvi put k a d a plodovi n a prvoj g r a n $ i c i d o s e g n u v e l i $in u o r a h a , a drugi put k a d prvi plodovi po$&

n u crvenjet i . N a vr lo p l o d n i m t l i m a p r i h r a n j u ju se s o k o 20 g KAN&a/m 2 , a na s i r o m a ! n i m 50 g / m 2

k o m p l e k s n o g g n o j i v a N P K 12:12:12.

SI. 38. Na*in vezanja 'page za biljku raj* ice ako se ko-risti armatura prema slici 37 b) i c).

Z a d o m a # u u p o t r e b u na jbol je j e b r a t i s a s v i m zrel i crveni, al i jo! $vrst i plod, j e r je on na jbogat i j i v i t a m i n i m a . Pre tkra j sezone, k a d t e m p e r a t u r e u j e s e n p o $ n u padat i & z e l e n e p lodove koji su jo ! zdravi bol je je p o b r a t i i s p r e m i t i ih na h l a d n o mjes to (oko 10°C). T a k v i plodovi p o s t u p n o dozrije-vaju jo ! o k o m j e s e c d a n a . Ako " e l i m o da b r z o do&zru, s tav im o ih 2$3 d a n a na s o b n u t e m p e r a t u r u .

R a n e sor te m o g u dat i do 1 kg po biljci, a s redn je k a s n e do 1,5 kg p loda.

U m e d i t e r a n s k o m podru$ ju , gdje je razdobl je b e z m r a z o v a du"e, m o " e s e uzga jat i k a s n a ra j$ i ca . S i je se d i r e k t n o u k u # i c e po 3$4 s j e m e n k e k o n c e m svibnja, na iste r a z m a k e k a o i r a n a ra j$ ica, ili se uzgoje p r e s a d n i c e uz s jetvu s r e d i n o m sv ibn ja i p r e s a %ivanj e p o $ e t k o m s r p n j a & k a o drug i usjev.

Prvi plodovi bit #e zrel i potkra j kolovoza, pa se m o g u b r a t i d o b r i zdravi p lodovi sve do k a s n e je-seni . K a d p o $ n e razdobl je ki!a, i z n a d r e d a m o " e se postavit i t u n e l od folije, ! to #e jo ! v i!e produ" i t i b e r b u .

Paprika Capsicum annuum

P a p r i k a je k a o i r a j $ i c a b i l j k a topl ih podru$ ja , pa se z b o g t o g a u n a s u z g a j a iz p r e s a d n i c a . Uzgoj p r e s a d n i c a p a p r i k e ne raz l ikuje se m n o g o od uz-g o j a p r e s a d n i c a ra j$ ice . Z a k a s n i j u p a p r i k u pre-s a d n i c e se o b i $ n o ne pikiraju. Si je se u ve l ja$ i ili p o $etko m o"ujka u toplo kl i ja l i! te u redove, uz r a z m a k r e d o v a 8&10 cm i r a z m a k u r e d u 1&1,5 cm. D o b r a p r e s a d n i c a p a p r i k e v i s o k a j e o k o 2 0 c m, d e b e l a na baz i 3$4 mm i i m a o k o 5&7 listova.

P r i p r e m a t l a i g n o j i d b a i s ta je k a o i za ra j$ icu, a p r e s a % i v a n j e n e k o l i k o d a n a posl i je ra j$ ice , j e r j e p a p r i k a jo ! osjetl j ivi ja n a h l a d n o # u n e g o raj$ i-ca .

S a d i se na r a z m a k r e d o v a 50&60 c m, a u r e d u 15&20 c m . P a p r i k a i m a p o v r ! i n s k i kori jen, p a j e t r e b a $ e ! # e i obi lni je zali jevati .

K o j e # e m o sor te izabrat i , ovisi o podru$ j u gdje se p a p r i k a uzgaja. O n d j e gdje su d u g a t o p l a ljeta, k a o u m e d i t e r a n s k o m podru$ ju , i s to$noj S lavoni j i i Vojvodini m o g u se uzga jat i sor te s d u " o m vege-t a c i j o m k a o !to su b a b u r e AL&12 i ! o r o k !ari, te kapi je & ko je se najv i!e t r o ! e zre le&crvene. Za po-d r u $j a s k r a # i m l j e tom bol j e su r a n i j e sor te k a o b a b u r a P&26 te p a r a d a j z & p a p r i k a B o t i n e $ k a "uta. O n e # e pri je po$et i rodit i p a # e d o prvih m r a &

zova dati ve#i prirod. Papriku treba brati kad je plod potpuno narastao, $vrst i jedar. Ako na jed-noj biljci ostavimo plodove da sazru, ona prestaje cvasti. Ondje gdje plodove beremo, biljka dalje cvate i donosi nove plodove. Zelena ili "uta papri-ka vrlo je bogata vitaminom C, a zrela & crvena paprika ima ga ne!to manje, ali zato ima vi!e pro&vitamina A, vi!e suhe tvari i !e#era, te vi!e mine-ralnih tvari. Prirod paprike mo"e biti vrlo razli$it & a najvi!e ovisi o duljini berbe od 1&4 kg/m2.

Ako se "eli pospje!iti berba, nakon presa%iva-nja redovi paprike mogu se pokriti tunelom s fo-lijom.

Patlid!an Solarium melongena

Patlid"an je biljka vrlo srodna raj$ici i paprici, pa se i uzgoj mnogo ne razlikuje od raj$ice i pa-prike. Uzgaja se iz presadnica, koje su ne!to ve#e nego presadnice paprika, pa u klijali!tu trebaju malo ve#i prostor (10 cm red od reda i 2&3 cm biljka od biljke). Dobre presadnice mogu se dobiti i bez pikiranja.

Priprema tla i gnojidba ista je kao i za raj$icu i papriku, a zbog velike potrebe za toplinom &̂adi se kao i paprika ili koji dan kasnije. Sadi se na razmak 60 cm red od reda i 40 cm biljka od biljke. U toplijim podru$jima razmak mo"e biti i ve#i jer se ondje biljka bujnije razvija.

Ima sorti s jajolikim, kru!kolikim ili valjkastim plodom. Plod je zreo za berbu kad ima oko 300 g, sjajne je ljubi$asto&plave boje i jedar. Na 1 m2

mo"e se dobiti 1,5&3,0 kg plodova.

Krastavac Cucumis sativus

Druga skupina plodovitog povr#a & krastavci, tikvice, dinje i lubenice spadaju u porodicu tikve&nja$a, a tako%er potje$u iz tropskih podru$ja. Zbog toga za svoj razvoj trebaju mnogo topli-ne.

Biljka krastavca u povoljnim uvjetima raste vr-lo brzo. Pedeset do sedamdeset dana nakon sjetve mo"e se o$ekivati prva berba. Zahvaljuju#i tome, krastavci se mogu uzgajati i u podru$jima s krat-kim ljetom, a ondje gdje su ljeta duga, obi$no se siju u dva navrata.

Krastavci vole dobro gnoj eno tlo organskim gnojivima, a treba paziti da se ne pretjera s mi-neralnom gnojidbom. Prije sjetve bit #e dovoljno 50 g/m2 kompleksnog gnojiva NPK 7:14:21. U toku rasta mo"e se 2 do 3 puta prihranjivati KAN&om po 10 g/m2.

Krastavci se uzgajaju iz presadnica samo ako "elimo ranu proizvodnju. Za tu svrhu sijemo po 3 do 5 sjemenki u cvjetne lonce promjera najma-nje 10 cm. Umjesto lonca mo"e se koristiti polie&tilenska kesica veli$ine 12x15 cm ili sli$na, koja se napuni dobrom klijali!nom zemljom. Mo"e se mije!ati i malo treseta. Lonci se stave u toplo kli-jali!te te na temperaturi od 20° krastavci niknu za 4&5 dana. U jednom loncu ne treba ostaviti vi!e od 3 biljke. Suvi!ne biljke ne smiju se $upati, nego se odre"u no"em. Uz dobru njegu, zra$enje i za-lijevanje presadnice su spremne za presa%ivanje kad razviju 3 prava lista, a to je 30 do 40 dana nakon sjetve (si. 39).

Presadnice se mogu saditi na stalno mjesto kad pro%e opasnost od mraza i kad se tlo ugrije. Ako

smo planirali da ih uzgajamo u niskom tunelu, mogu se saditi oko dva do tri tjedna ranije nego bi bilo normalno saditi vani.

SI. 39. Presadnica krastavca

Gredica za pokrivanje treba da je !iroka najma-nje 1 m. Po sredini gredice sadi se jedan red kra-stavaca. Presadnice se pa"ljivo izvade iz lonca ili se raspore kesice a 2&3 biljke s grudom zemlje posade se tako da budu malo izdignute iznad ra-zine tla. Dobro je upotrijebiti i crnu polietilensku foliju kao mal$, kako je ve# opisano na str. 66 a iznad gredice postavi se tunel.

Za ovaj na$in uzgoja upotrebljavaju se obi$no krupno&plodn e sorte kao sun$ani potok, dugi ze-leni i si.

Oko deset dana nakon sadnje krastavci #e po-$et i cvasti. U to vrijeme treba tunele zra$iti da se omogu#i let p$ela i ostalih kukaca, koji vr!e oplodnju. Od zametanja ploda do berbe plodova dugih 15&25 cm i te!kih oko 300 g treba daljnjih 15&20 dana. U to vrijeme ve# se mo"e skinuti folija. Krastavci obi$no cvatu i zame#u mnogo plodova, ali je vrlo va"no da se svi plodovi beru, pa i oni koji su slu$ajno kr"ljavi i nepravilni. Ako na biljci sazre samo jedan plod, ona #e prestati cvasti. Zdrava i neo!te#ena biljka mo"e donositi plodove sve do jeseni.

Krastavci se najvi!e siju direktno kad pro%e opasnost od mrazova. To je, kako je ve# spomenu-to, u kontinentalnom podru$ju u prvoj polovici svibnja, a u mediteranskom u toku travnja.

Kako krastavac razvija veliku vrije"u, sije se u redove na razmak 1 — 1,5 m a biljka od biljke u redu 5&10 cm. Redovna njega i zalijevanje pospje-!uje rast i pove#ava rodnost. Zastoj u rastu uslijed su!e ili niskih temperatura, o!te#enja vrije"a ili li!# a mo"e izazvati pojavu gor$ine u plodovi-ma.

Uzgoj krastavaca za konzerviranje ne razlikuje se od uzgoja salatnih krastavaca, ali se za tu na-mjenu koriste druge sorte. Najra!irenije su i za sada najbolje hibridne sorte kao parifin, VVitlo i Nais mix. Krastavci za konzerviranje beru se sva-ki dan, ako "elimo sasvim male krastavce do 9 cm duljine. Ako volimo one malo ve#e, treba brati svaka 2—3 dana. Krastavci za konzerviranje mo-gu se sijati i kasnije, osobito ako "elimo da nam glavnina berbe bude na kraju kolovoza i po$etku rujna. Onda treba sijati u drugoj polovici lipnja, i to ne!to gu!#e nego u proljetnoj sjetvi.

Salatni krastavci mogu dati vrlo velike prirode i do 5 kg/m2 & a konzervni 1&2 kg, jer se beru sitniji.

Tikvice, bundeve, bu$e Cucurbita pepo

Tikvice imaju vi!estruku namjenu. Koriste se ili sasvim mladi plodovi, cijeli, ili ne!to stariji, ali bez sjemeni!ta . Tikva pe$enica — Cucurbita maxima koristi se i zrela, a dobro se $uva i preko zime.

Ima dugu vegetaciju pa u hladnijim podru$jima ne uspije sasvim sazrijeti.

Tikvice se odli$no uklapaju u dijetalne jelovni-ke, jer imaju sasvim malo celuloze, a od hranjivih sastojaka prevladavaju ugljikohidrati. Od vitami-na karakteristi$na je B&skupina.

Tikvice se siju kad pro%e opasnost mrazova. U kontinentalnom podru$ju prva berba mo"e se o$ekivati u srpnju, a u mediteranskom ve# u dru-goj polovici lipnja. Zdrave biljke beru se do prvog mraza.

Za ku#ni vrt najprikladnije su sorte »bez vrije&"a«, tj. one koje imaju vrlo kratke vrije"e, pa se previ!e ne !ire, kao beogradska ili Vegetable Marrow bijele kore, te Cocozelle zelene prugaste.

Tikvice vole bogato tlo, pa se gnoje na isti na$in kao i krastavci.

Siju se u ku#ice po 3&4 sjemenke na razmak 150 cm red od reda i 50 cm ku#ica od ku#ice.

Ukoliko se "eli ne!to ranija berba, tikvice se mogu sijati u »tople ku#ice« oko tri tjedna ranije. Iskopa se jama dubine oko 40 cm i napuni svje"im stajskim gnojem ili smjesom biljnih ostataka i ko-ko!jega gnoja te dobro zalije. Na povr!inu se stavi oko 10 cm komposta, posiju tikvice i pokriju po&lietilenskom folijom, na sli$an na$in kao za mini&&tunele.

Jo! ranija berba (oko mjesec dana) mo"e se po-sti#i ako se uzgoje presadnice u za!ti#enom pro-storu, ali u loncu ili kesici, jer tikvice treba pre-sa%ivati s grudom zemlje, da se korijen ne o!teti. Na toplu ku#icu presade se ve# razvijene 2&3 bilj-ke sa 3 lista, ali u tom slu$aju treba osigurati ar-maturu za foliju. Biljke tikvice brzo rastu, pa vi-sina tunela treba da bude najmanje 40&50 cm. Kad biljka naraste do te visine, folija se skine.

Tikvice mogu dati velike prirode pa i do 5 kg/ m2.

Zvjezdaste tikvice (patison) je tip tikve (Cucurbi&ta pepo) koja se u zadnje vrijeme sve vi!e koristi za konzerviranje. Uzgaja se kao i svaka druga tik-va, ali se beru sasvim mladi plodovi promjera do 10 cm i konzerviraju na isti na$in kao krastavci. Razvijeni plod ima oblik diska veli$ine tanjura s valovitim rubom.

Dinje i lubenice Cucumis melo i Citrulus aedulis

Dinje i lubenice najbolje uspijevaju u podru$ji-ma s dugim toplim ljetom, jer za zriobu plodova zahtijevaju mnogo topline. Zbog toga se mogu uz-gajati samo u nekim podru$jima kontinentalne klime, a u mediteranskom podru$ju ondje gdje su prikladna tla.

Dinje i lubenice najbolje uspijevaju na dubokim strukturnim tlima s mnogo organske tvari i neu-tralne reakcije, a ne bi se smjele uzgajati na istom tlu 5&8 godina.

Ako u bli"oj okolici ima netko tko uzgaja dinje i lubenice za tr"i!te, mo"e se o$ekivati da #e uzgoj uspjeti i u vrtu. Ako to nije slu$aj, mali su izgledi za uspjeh, pa je bolje i ne poku!avati jer one za-uzimaju dosta mjesta u vrtu.

Za dinje i lubenice treba svakako dobro pogno-jiti organskim gnojivima, a prije sjetve jo! i kom-pleksnim mineralnim gnojivom NPK 7:14:21, 200 g/m2. Na po$etku cvatnje mo"e se jo! dodati 50 g/m2 KAN&a.

Sije se u k u " i c e po 3$4 s j e m e n k e , dinje na raz-m a k 100 x 60 cm , a l u b e n i c e 180 x 60 cm. P o # e t a k z r i o be m o $ e m o o#ekivat i n a p o # e t k u kolovoza. Najbol ju kval i tetu i m a j u s a s v i m zrel i plodovi. Po-z n a m o ih po t o m e % to se plod dinje l a k o odvaja od petel jke. Zre lu l u b e n i c u je te$e poznati . Ako je z a d n j a v i t ica pri je p l o d a suha, a p lod na pr i t i sak p u c k e t a ili n a k u c a n j e daje j a s a n zvuk, m o $ e m o o #ekivat i d a j e l u b e n i c a zre la .

B a m i j a Hibiscus esculentus

B a m i j a j e p o v r t n a k u l t u r a k o j a s e najvi%e uzga-ja u B o s n i i H e r c e g o v i n i i Makedoni j i . Upotreb l ja-vaju se s a s v i m m l a d i plodovi, n a j # e % " e u j e l i m a o d m i j e % a n o g povr"a .

B a m i j a se sije u s red in i travnja, a dospi jeva za b e r b u o d s r p n j a d o prvih m r a z o v a , a k o s e m l a d i plodovi r e d o v n o obiru. S i je s e n a r a z m a k 30$40 c m r e d od r e d a i 20$25 cm b i l j k a od bil jke. Uz r e d o v n o o k o p a v a n j e i za l i jevanje m o $ e se ubra t i o k o 0,5 kg svje$i h p l o d o v a po m2. Plodovi se p o n e k a d su %e n a n i z a n i u vi jence, pa se kor i s te u toku zime.

Lukovi#asto povr"e

Z a j e d n i #k a j e o s o b i n a p o v r " a iz te s k u p i n e da se u z g a j a radi p o d z e m n e s tabl j ike — lukovice. Po-r i l u k se uzga ja i rad i zadebl ja l ih, m e s n a t i h listo-va.

L u k o v i #ast o povr"e, osobi to luk i #e%njak, zahti-jeva ju za uzgoj, u v r i j e m e dozr i jevan ja lukovica, top lo i s u h o vr i j eme pa u n a s u m n o g i m n a % i m k r a j e v i m a posto je vr lo d o b r i k l i m a t s k i uvjeti za uzgoj t ih kul tura .

R a z n e vrs te l u k a (luk, #e %njak, pori luk, v l a s a c i dr.) i m a j u ne s a m o hran j iv ih o s o b i n a n e g o i lje-kovitih. E t e r i # n o ulje od koj ih i p o t j e #e k a r a k t e r i -s t i #a n m i r i s l u k a i # e % n j a k a , k a o i os ta l ih v r s t a luka, pos jeduju tzv. f i t o n c i d n a svojstva. Pod fiton&c i d i m a p o d r a z u m i j e v a m o tvar i b i l jnog podri jet la, r a z n o g sastava, koj i s p r e # a v a j u r a s t r a z n i h %tet-n i h m i k r o o r g a n i z a m a . T a k o f i toncidi l u k a i j o % v i%e # e % n j a k a pos jeduju b a k t e r i c i d n a , f u n g i c i d n a te l jekovi ta svojstva.

U z s p o m e n u t e f i toncide, r a z n e vrs te l u k a sadr-$e % e " e r e , a m i n o k i s e l i n e , a od v i t a m i n a va l ja spo-m e n u t i a s k o r b i n s k u k i s e l i n u (v i tamin C), ko je u ve l ik im k o l i # i n a m a i m a z e l e n o l i%"e luka, t e tia&m i n (B,), r iboflavin (B2) i d rug e v i tamine. Lukovi s a d r $ e i r a z n e m i n e r a l n e tvari.

Luk Allium !epa

Luk je t rogodi %nj a kul tura. Prve g o d i n e iz sje-m e n a dobi je s e l u # i c a ili a rpad$ ik , d r u g e g o d i n e iz l u # i c e dobi ju se g lave luka, % to i j e s t g l a v n a s v r h a uzgo ja luka, a t e k t r e " e g o d i n e dobi je se s j e m e iz g lave luka. U izv jesnim s l u # a j e v i m a m o -$e luk biti i dvogodi%nji, tj. a k o se d i r e k t n o iz sje-m e n a u z g a j a v e " a g l a v a ( lukovica) ili pak, k a o %to je to s lu#aj u proizvodnji l u k a s r e b r e n c a , a k o se luk proizvodi iz p r e s a d n i c a .

U n a s je najvi%e r a % i r e n uzgoj l u k a iz l u # i c a ili a r p a d $ika . Najbol je j e luk uzgajat i n a g r e d i c a m a . Pr i p r i p r e m a n j u g r e d i c a tlo se d o b r o razrahl i , a u jedno pri uzgoju n a g r e d i c a m a n e postoj i opa-snost od preve l ike vlage. U n a % i m s j e v e r n i m kra-j e v i m a sadi se l u # i c a u o$ujku za proizvodnju lu-ka, a u m e d i t e r a n s k o m p o d r u # j u u vel ja# i . Sa sad-n j o m se ne smije kasnit i . P o z n a t o je da luk razv i ja plitko, # u p a v o kori jenje, te a k o se r a n i j e sadi, d o k jo % n i s u nas tup i l e v e " e vru" ine, l u # i c a " e s e d o b r o ukori jenit i . Ako se k a s n i j e sadi, n a d z e m n i "e dije-lovi b r z o potjerati, pa "e kor i j eno v sustav, koji se p o l a g a n o razvija, zaos ta t i z a r a z v o j e m n a d z e m -n o g dijela, tj. n e " e biti u m o g u " n o s t i da opskrbl ju-je ci je lu biljku, i b i l jka "e zaos ta t i u ras tu.

Luk s e sadi iza k u l t u r e g n o j e n e o r g a n s k i m gno-j ivima, a pri je sadn je gnoj i se sa 120 g / m z k o m -p l e k s n o g m i n e r a l n o g N P K & g n o j i va 7:14:21. Ako se pr imi jet i d a luk s p o r o n a p r e d u j e , m o $ e s e pr ihra-niti sa 20 g / m 2 KAN&a.

Isto tako, u prvo v r i j e m e vegetaci je , luk zahti je-v a vi%e vlage, p a t r e b a natapat i , a l i p o d k o n a c vegetaci je , osobi to u v r i j eme dozri jevanja, najpo-voljni je je s u h o i toplo vr i jeme.

S a d i se na r a z m a k e 10 cm l u # i c a od l u # i c e i 15 — 20 cm r e d od reda. Na l a k % i m se t l i m a sadi dublje, a na te$ im pl i"e.

N a 1 m z p o v r % i n e t r e b a o k o 5 0 $ 6 0 k o m a d a lu-# ica . Z a proizvodnju g l a v a l u k a na jbo l je s u l u # i c e ve l i#in e od 1,5 do 2,4 c m . Ako s a d i m o v e " e lu# ice, izvjestan broj b i l j a k a v e " "e is te g o d i n e ot i" i u s jeme.

L u #ic e za proizvodnju l u k a dobiva ju se s je tvom s j e m e n a . Si je se u isto v r i j eme k a d a se sadi lu# ica, tj. u m e d i t e r a n s k o m podru# j u u velja# i, a u sjever-n i m p o d r u # j i m a u o$ujku. S i je se gus to (na 1 m 2

o k o 10 g s jemena), t a k o da bi se dobi le l u # i c e pro-m j e r a 1,5 — 2,4 cm, k a o %to s m o s p o m e n u l i . Krup-nije l u # i c e vr lo # e s t o u m j e s t o l u k o v i c a »tjeraju« u s jeme.

Na 1 m2 m o $ e se dobit i 1 — 1,5 kg lu# ica . D o l a z e u obz i r d o m a " e s o r t e turopol j ska, h e r c e -

g o v a #ka , ptujska, kupus insk i j a b u # a r , rapski , te s t r a n e k a o %to je h o l a n d s k i $uti.

M l a d i luk ili l u k a c dobiva se s a d n j o m l u # i c a ili a rpad$ika , koje su p r e k r u p n e za proizvodnju gla-va luka. P r o m j e r tih l u # i c a iznosi o k o 2,5 — 3 cm. S a d e se s a s v im pli tko na r a z m a k e 10 x 10 cm , od polovice r u j n a ili r a n o u prol je"e. T r o % e se u ze-l e n o m stanju, tj. # i m n a d z e m n i dijelovi dos t ign u v i s inu 3 0 $ 4 0 cm, a to je o b i # n o o k o 1,5 m j e s e c n a k o n sadnje . Ze len i luk je vr lo d o b r o g okusa, u z e l e n i m di je lov ima i m a m n o g o v i tamina , n a r o # i t o v i t a m i n a C. Tro % i se u v r i j e m e k a d a n e m a m n o g o svje$e h r a n e , pa j e za to vr lo ci jenjen.

Luk srebrenac (ozimi luk) Allium #epa

Luk s r e b r e n a c ili o z i m i luk uzga ja se za naj-ran i j u potro!nju. Taj je luk v r lo o tporan, d o b r o p o d n o s i h l a d n o # u te se i sadi na jesen, a p r e k o z i m e osta je vani. Razv i j a bi jelu g lav icu (zato se i n a z i v a s r e b r e n a c ) , o k u s mu je m n o g o b la" i i sla%i, a b e r e se $ i m razvi je z e l e n e dijelove. Tro ! i se naj-vi!e u z e l e n o m stanju, a a k o ga o s t a v i m o dul je u polju, razvi ja p l o s n a t e b i je le g l a v e p r o s j e $ n e te"i-n e o d o k o 3 0 & 4 0 g . Dozr i j ev a o b i $ n o o d k o n c a t r a v n j a do k o n c a lipnja, d a k l e u v r i j eme k a d a su ve# p ro ! logodi !nj e z a l i h e l u k a p o t r o ! e n e . Nije pri-k l a d a n z a $ u v a n j e p r e k o zime, p a s e m o r a tro! i t i o d m a h n a k o n berbe .

Z a s r e b r e n a c ili oz imi l u k b u d u # i d a s e uzga ja n a k o n ku l ture z a ko je j e g n o j e n o k o m p o s t o m m o -"e se i skorist i t i jo ! j e d n o m i s ta p o v r ! i n a u istoj godini. O z i m i luk os ta je u t lu u toku ci je le z ime, za to ga t r e b a saditi na l a k ! i m i p r o p u s n i j i m t l ima. Na t e " i m t l i m a za j a $ i h i v la"nij ih z i m a m o " e stra-dati.

S i je se u k o l o v o z u na gred ice . N a k o n s jetve m o -r a s e svaki d a n zali jevati . D o b r o j e s j e m e pokri t i t a n k i m s l o j e m k o m p o s t a , t a k o d a s e !to v i!e s m a -nji i su! ivanje. ' i m nikne, zal i jeva se s v a k a 2 — 3 d a n a .

P r e s a d n i c e d o r a s t u z a p r e s a % i v a n j e z a 4 0 & 6 0 d a n a . Ako s e redovi to zali jevaju, p r e s a d n i c e # e s e b r" e razviti.

S r e b r e n a c ili oz imi luk p r e s a % u j e s e n a k o n c u r u j n a ili p o $ e t k u l i s topada. T l o za sadn ju l u k a se us i tni a p r e s a d n i c e s e s a d e n a r a z m a k 2 0 c m r e d od r e d a i 10 cm bi l jka od bil jke. Za 1 m 2 t r e b a o k o 5 0 p r e s a d n i c a . P r e p o r u $ u j e s e uzgoj n a p o v i ! e n i m

g r e d i c a m a , t a k o d a n e s t r a d a o d suv i !ka vlage. S prol je#a, $ i m p r e s t a n u o p a s n o s t i od smrzava-

nja s r e b r e n a c ili oz imi luk pl i tko se okopa. Da se u b r z a razvoj z e l e n i h dijelova, d o b r o je o v r ! n o gnojiti . G n o j i se isto k a o luk & KAN&om.

Na 1 m 2 m o " e se dobit i 1—2 kg luka, !to zavisi od t o g a u k o m e se s tadi ju luk bere, tj. je l i luk m l a % i ili stariji.

D o l a z e u obz i r sor te : apri lski , majski, junski .

'e!njak Allium sativum

' e!nja k se m o " e uzgajat i ili k a o prol je tni ili k a o j e s e n s k i usjev. T lo se s r e d n j e d u b o k o p r e k o p a , a z a t i m s e ! to bol je usitni. S a d i s e o b i $ n o n a r a z m a -ke 10 x 15 c m . Na 1 m 2 t r e b a pr i t a k v o m n a $ i n u o k o 5 0 & 6 0 $ e ! n j e v a ( 8 & 1 0 g l a v i c a $e !njaka) . Z a sadn ju su pr ikladni j i krupni j i $e!njevi.

Pro l je tn i se $ e ! n j a k sadi u ve l ja$ i u m e d i t e r a n -s k o m podru$ ju, o d n o s n o u o"ujku u k o n t i n e n t a l -n o m , a ozimi u j e s e n na k r a j u r u j n a ili p o $ e t k u l i s topada. ( t o se r a n i j e sadi, to je bol je & j e r #e s e bol je ukori jenit i . O z i m i s e $ e ! n j a k sadi n a o k o 3 cm dubine, a prol je tni n e ! t o p l i#e — do 1 cm dubine. P r e p o r u $ u j e se uzgoj k a o i k o d luka. Pri je s a d n j e gnoj i s e k o m p l e k s n i m N P K & g n o j i v o m 12:12:12, i to 70 g/m 2 .

U t o k u vegetac i je $ e ! n j a k se m o r a 2 — 3 p u t a okopat i . Ako se j e s e n s k i $ e ! n j a k sadi d o s t a dubo-ko, na dubini od oko 3 c m , p o t r e b n o ga je u t o k u lipnja, da m o " e bol je sazreti, s a s v i m pli tko odgr&nuti. Pro l je tn i $ e ! n j a k daje m a n j e p r i r o d e od je-senskog . ' e ! n j a k sazr i jeva u srpnju i kolovozu.

Vrijeme berbe poznaje se po tome !to li!#e po-"uti, a stabljika se posu!i. Nakon va%enja, ostavlja se 3 — 4 dana na polju da se dobro prosu!i. Ako se ne mo"e su!iti na vrtu, su!i se u natkritom prostoru, i to u tankom sloju. Za su!enje mora se $e!nja k nekoliko puta preokrenuti tako da se !to jednoli$nije posu!i. Kad je suh, $e!njak se sla"e ili sortira prema krupno#i. Najbolje se $uva tako da se plete u vijenac (u tom se slu$aju stabljika ne prikra#uje). 'uva se sli$no kao i luk, na zra$-nom i suhom mjestu.

Jesenski ekotipovi $e!njaka imaju krupniju gla-vicu s manje $e!njeva. Proljetni se bolje $uva, sve do svibnja.

Kozjak (ljutika) Allium ascalonicum

Kozjak, ljutika ili !alota najbolje uspijeva na plodnom, ne!to lak!em tlu, koje sadr"i i ne!to vapna. Gnoji se kao luk. Uzgaja se iz malih luko-vica, koje se sade oko 4 & 5 cm duboko, i to od kolovoza do polovice rujna. Mo"e se, me%utim, sa-diti i u prolje#e, kao i $e!njak, ve# pri koncu ve-lja$e ih u o"ujku.'Sadi se na razmake 20 cm red od reda i 10&15 cm biljka od biljke. Za 1 mz treba 50 — 60 lu$ica, a na istoj povr!ini mogu se posti#i prirodi 1—2, pa i vi!e kilograma.

Zreo kozjak poznaje se po tome !to se nadzem-ni dijelovi biljke posu!e, a to je od jesenskog uz-goja obi$no u lipnju ili srpnju, odnosno od proljet-nog uzgoja u kolovozu. Nakon va%enja ostavljaju se biljke 2 — 3 dana da se prosu!e, a poslije toga se pojedine lu$ice odijele, pa se $uvaju na tavanu ili nekom drugom suhom i prikladnom mjestu u tankom sloju.

Vlasac (luk rezanac) Allium schoenoprasum

Luk vlasac raste samonikao u nas na na!im planinskim livadama i nekim drugim podru$jima. Uzgaja se radi mladih, tankih nje"nih listi#a za dodatak salatama koji se, $im dostignu visinu od oko 15 — 20 cm po$nu brati. Li!#e se postupno obi-re u toku nekoliko mjeseci. To je vi!egodi!nja kul-tura. Mo"e se razmna"ati ili sjemenom ili dijelje-njem busova. Sjeme se sije u prolje#e na razmak od 20 cm. Sadnja dijeljenjem busova mnogo je prakti$nija i vi!e ra!irena. Mo"e se saditi u pro-lje#e ili jesen na dobro prire%eno tlo i na razmake 20 x 25 cm. Gnoji se kao i luk.

Zimski luk Allium fistulosum

Zimski luk kao i vlasac jest vi!egodi!nja vrsta luka. Uzgaja se radi li!#a i izdu"enih so$nih luko-vica. Razmna"a se sli$no kao i vlasac, ili sjeme-nom ili diobom busova. Ovaj drugi na$in mnogo je vi!e udoma#en. Sije se od o"ujka do po$etka svibnja.

Ako se razmna"a dijeljenjem busova, tada se sadi u srpnju ili kolovozu, i to na razmake 25 — 30 cm red od reda i oko 35 cm biljka od biljke. Obire se sli$no kao i vlasac.

Stogodi!nji luk Allium scorodoprasum

Stogodi!nj i luk je trajnica, koja se uzgaja neko-liko godina na istom mjestu, po tome mu i ime »stogodi!nji« , a slu"i za potro!nju zelenih dijelova. Za razliku od ostalih vrsta luka, a i ve#ine biljaka, na tom luku, na cvjetnim stapkama, umjesto cvje-tova, razviju se male lu$ice, koji dozru na kraju srpnja i u kolovozu. Te se lu$ice sade ili na jesen ili u prolje#e, te zeleni dijelovi koji se iz njih razvi-ju slu"e za potro!nju. Lu$ice ostaju u tlu, kao !to smo ve# spomenuli, nekoliko godina, svejednako rastu, i cijele godine razvijaju zelene dijelove, pa tako ima zelenog mladog luka u toku cijele godi-ne.

Poriluk Allium porrum

Poriluk je u nas vrlo ra! irena povrtna kultura. To je dvogodi!nje povr#e koje prve godine razvije samo listove, koji su na donjem dijelu odebljali, me%usobn o se pokrivaju i svijetle su boje, dok su u gornjem dijelu produljeni i zeleni.

Poriluk uspijeva u svakom tlu bogatom humu-som, tj. dobro pognojenom kompostom ili staj-skim gnojem. Osjetljiv je na pomanjkanje du!ika u tlu.

Prije sadnje tlo se gnoji kompleksnim mineral-nim gnojivom 7:14:21 100 g/m2, a pri drugom oko&

pavanju prihrani se sa 30 g/m2 KAN&a. Vrlo dobro podnosi hladno#u. Budu#i da se poriluk mo"e proizvoditi za proljetnu, ljetnu ili zimsku potro!-nju, sije se, odnosno sadi, u razli$ito vrijeme. Za ljetnu potro!nju sije se u o"ujku u klijali!ta, a pre-sa%uj e u svibnju — lipnju. Za kasniju potro!nju si-je se vani na otvoreno u svibnju i lipnju, a presa-%uje u kolovozu. Sjeme ni$e polagano, za 2—3 tjedna. Gredica za sjetvu (za uzgoj presadnica) mora se dobro prirediti, tlo treba usitniti, tako da sjeme mo"e nicati !to jednoli$nije. Presadnice se presa%uj u kada se razviju oko 5—6 mm u promje-ru (otprilike debljine olovke).

U su!nim godinama, osobito neposredno nakon sadnje potrebno je poriluk zalijevati.

Pri sadnji prikra#uje se presadnicama vr!ak korijena i li!#a. Sadi se u redove me%usobno raz-maknute 30 cm, a biljka od biljke 15 cm. Na 1 m2

treba oko 22 presadnice. Ljetnom sadnjom poriluka za zimsku potro!nju

iskori!#uj e se jo! jednom ista povr!ina, a poslije berbe neke od ranijih kultura.

Sadi se dublje nego su bile presadnice u klija&li!tu. Da se donji dio bolje i ljep!e razvije i da bude kvalitetniji, $esto se poriluk sadi u jarke du-boke oko 15 cm, a koji se za vrijeme rasta pori-luka postupno nagr#u. Isto se to mo"e posti#i ako se i u toku vegetacije poriluk nagr#e.

Kasno posa%en poriluk $esto ne izraste za po-tro!nj u do kasne jeseni, ali prezimi na gredici, te u prolje#e potjera i odeblja do svibnja.

Poriluk, koji je izrastao za potro!nju do zime, mo"e se pred zimu vaditi i posebno utrapiti, a mo"em o ga ostaviti i u zemlji i vaditi po potrebi.

Poriluk se utrapljuje u vrtu na zaklonjeno mje-sto ili u podrum u pijesak.

Na 1 m* m o " e se dobit i 1 $ 5 kg pa i vi!e, ! to u m n o g o m e ovisi o uzgoju, sort i i ra jonu.

Od sort i p o r i l u k a na jv i!e se u n a s u z g a j a k a r e n &tan, d o m a # i dugi i E l e p h a n t .

Mahunarke

O v e se ku l ture uzgaja ju radi p l o d o v a & m a h u -na. S p a d a j u u p o r o d i c u lep i rn ja$a, kojoj je zajed-n i $k a k a r a k t e r i s t i k a d a n a k o r i j e n u i m a j u s im-b i o t s k e bakter i je, p o s r e d s t v o m koj ih se snabdi je-vaju d u ! i k o m iz z r a k a . Z a t o ove k u l t u r e o b i $ n o u z g a j a m o n a tlu, koje j e z a p r e t h o d n u k u l t u r u g n o j e n o o r g a n s k i m gnoj iv ima.

U ovu g r u p u u b r a j a m o g r a ! a k , g r a h m a h u n a r i bob, a i m a i drug ih vrsta, ko je se u n a s r je%e k o r i s t e k a o povr#e .

Z a ove j e vrs te k a r a k t e r i s t i $ n o d a i m a j u d o s t a b j e l a n $evina , pa su po hranj ivo j vr i jednost i m e % u prv ima.

Gra!ak Pisum sativum

R a z l i k u j e m o dvije g r u p e sor t i g r a ! k a : n i ske i v isoke. Nisk e su jo ! do 80 cm a v i soke p r e k o 1 m. K a k o j e s e z o n a b e r b e g r a ! k a k r a t k a , a k o uzgaja-m o n i s k e sorte, na jbo l je j e uzeti b a r e m tr i : j e d n u r a n u k a o m a l i P r o v a n s a l a c , ' u d o A m e r i k e ili K a &r i n a j e d n u s redn je r a n u k a o I s k r a ili K o s m a j i jed&

nu kasnu kao Palana$ki G&65 ili novosadski kasni. Visoke sorte imaju vi!e mahuna po biljci pa da se du"e beru, kao npr. sorta telefon. U nekim kraje-vima uzgaja se i gra!ak !e#erac, koji se jede zajed-no s mahunom poput graha mahunara, dok su jo! mahune vrlo mlade a zrno nije naraslo do svo-je pune veli$ine. Ove sorte nemaju tvrdi sloj unu-tar mahune. Poznata je sorta hajnrihov rani.

Gra!ak je kultura umjerene klime, pa nema ve-like potrebe za toplinom. Naprotiv, visoke ljetne temperature nepovoljne su za gra!ak. Ako ipak gra!ak posijemo kasno, pa je rast i razvitak u uvjetima visokih temperatura, biljka ostaje niska i zakr"ljala, ako procvate donese najvi!e jednu do dvije mahune. Zato se gra!ak sije rano u prolje#e, $im to vremenske prilike dopuste, a jo! se mo"e sijati u kontinentalnim podru$jima do sredine travnja. U mediteranskom podru$ju sije se preko zime u studenom ili prosincu, jer ondje mo"e pre-zimiti bez !teta.

Tlo za gra!ak treba u jesen duboko prekopati i pognojiti mineralnim gnojivima koje sadr"e fos-for i kalij. Kombinacija kompleksnih gnojiva 7:14:21 NPK 70 g/l m2 bit #e dovoljna a u pripre-mi za sjetvu dodaje se jo! malo du!i$nog gnojiva (10 g/m2).

Treba izbjegavati povr!ine na kojima za jake ki!e stoji voda.

Na$in sjetve ovisi o tome da li sijemo niski ili visoki gra!ak. Niski gra!ak dat #e dobre prirode ako sijemo na slijede#i na$in: 3&4 reda na razmak 20 cm u trake a izme%u traka 60 cm. Razmak zrna u redu treba da je 3 do 5 cm. Visoki gra!ak treba potporu, grane s dosta sitnih gran$ica za koje #e se gra!ak sam dr"ati svojim viticama. Te je sorte bolje sijati u dvoredove na 20 cm red od reda, a izme%u dvoredova treba da je razmak od najma&

nje 80 cm. Grane za potporu, ovisno o veli$ini, treba staviti na svakih 30 do 50 cm u me%uredove.

Gra!ak brzo raste i obi$no ne treba mnogo nje-ge. Ako smo ga sijali na koncu velja$e ili u o"ujku, po$etak berbe ranih sorti mo"emo o$ekivati na koncu svibnjp ili po$etku lipnja. Srednje i kasne sorte sijemo malo kasnije pa ih beremo u toku lipnja i po$etkom srpnja. U mediteranskom po-dru$ju u nekim godinama bere se ve# u travnju.

Gra!ak treba brati $im se mahune ispune zr-nom i po mogu#nosti odmah pripremati. Ako ubrani ili o$i!#eni gra!ak namjeravamo pripre-mati sutra, svakako ga treba staviti u hladnjak jer ina$e brzo gubi kvalitetu. Niske sorte beru se do tri puta, a visoke 5 — 7 puta. Prirodi mahuna mogu biti 1,0—1,5 kg/l m2, a od .1 kg mahuna mo"e se dobiti 350 — 450 g zrna.

U krajevima gdje ljeta nisu jako vru#a rane sor-te gra!ka mogu se sijati u drugoj polovici srpnja, a beru se pri kraju rujna. U mediteranskom po-dru$ju sije se u drugoj polovici kolovoza, a bere u listopadu. Ako nema ki!e u vrijeme nicanja a i kasnije, potrebno je zalijevati. Prirodi su manji a i kvaliteta nije kao pri sjetvi u prolje#e.

Grah mahunar Phaseolus vulgaris

Grah mahunar i zrna! potje$u iz tropskih po-dru$ja pa su zato vrlo osjetljivi na niske tempe-rature, a sasvim stradaju i od manjeg mraza. Zbog toga uzgoj graha dolazi u obzir samo u raz-doblju bez mraza.

Grah mahunar kao i gra!ak ima dvije grupe sorti: niske i visoke. Niske su sorte zelenih mahu-na starozagorski, Panonka, Jasenica i Groffy a "utih mahuna Palana$ka rana.

Poznata je visoka sorta "utih mahuna jeruza-lemski i zelenih mahuna cipro.

Priprema tla za mahune mo"e se provesti u prolje#e. Gnojidba je sli$na kao i za gra!ak.

Mo"e se sijati u ku#ice ili u redove. Niske sorte siju se na razmak red od reda 50 —

60 cm a zrno do zrna u redu oko 5 cm. Ako se sije u ku#icu, razmak ku#ica je 30 cm sa 5 —6 zrna u ku#ici. Visoke sorte siju se na ve#e razmake, a !irin a i raspored redova ovisi o potpori. Ako se stavljaju pritke (duga$ki tanji kolci, koji se obi$no slo"e u piramidu i na vrhu ve"u radi $vrsto#e), onda se sije u ku#ici na razmak 70x70 cm s 5 & 8 zrna u ku#ici. Grah se mo"e uzgajati na uzicu koja se ve"e na "icu razapetu izme%u ja$ih kolaca (slika 40).

SI. 40. Armatura za visoki grah mahunar; a) pritke, b) kolci uz razmak 4 ! 5 m, jedan red )ice ! grah se penje uz uzicu

Sije se kad pro%e opasnost mrazeva. To je u sjevernim podru$jima na po$etku svibnja, a u me-diteranskom podru$ju u travnju.

Niske sorte stignu za berbu u prvoj polovici srpnja. Obi$no se beru 2 & 3 puta u razdoblju od oko dva tjedna. Zbog toga ako sijemo samo niske

sorte treba sijati otprilike svaka dva tjedna do sredine srpnja, kako bismo imali mahune u toku cijelog ljeta. Kasnije sjetve svakako #e trebati za-lijevati.

Kod visokih mahuna kasnije po$injemo brati, ali se zato dugo beru, prakti$ki sve do prvoga jesenskog mraza.

Mahune treba brati mlade, jedre, dok je jo! zr-no sasvim malo, tada su krhke i bez konca. Prirod niskih mahuna mo"e biti oko 1,5 kg/l mz a visokih i do 2,5 kg.

Bob Vicia faba

Bob uspijeva kako u toplijim podru$jima, tako i u hladnijim. U na!im toplijim krajevima bob se sije od listopada do o"ujka, a u hladnijim od o"uj-ka do najkasnije travnja.

Najbolje uspijeva bob na ne!to te"im tlima bo-gatim vapnom. Za bob, premda je lepirnja$a, tre-ba tlo za uzgoj u jeseni pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. Osim toga, dobro je gnojiti i mine-ralnim gnojivima. Prije sjetve gnoji se komplek-snim NPK&gnojivom 7:14:21 i to 100 g/m2.

Bob se sije u redove ili ku#ice. Ako se sije u ku#ice, sije se na razmake 40 x 60 cm i stavlja se po 5 —6 zrna u ku#icu. Ako se sije u redove, sije se u razmake 30&50 cm medu redovima i oko 20&30 cm u redu. Na 1 m2 treba oko 10&40 g sje-mena. Dubina sjetve iznosi 5 — 8 cm. Njega boba za vrijeme vegetacije sastoji se u okopavanju, ogr&tanju i plijevljenju, a za ve#ih vru#ina i u natapa-nju.

U p r a k s i je r a ! i r e n o i p i n c i r a n j e (otkidanje vr-hova) b o b a . N a i m e , iza 10$14. l i s ta o tk in e se vrh pa se t i m e zaustav i r a s t u visinu. Hranj ivi sokovi na taj se n a $ i n z a d r " e u d o n j e m dijelu stabl j ike, p a s e i skori!#uju z a br" i razv i tak z a m e t n u t i h m a -h u n a . B e r b a m a h u n a b o b a u g l a v n o m ovisi o vre-m e n u sjetve. Bob, koji s m o si jali s j e s e n i u medi-t e r a n s k o m podru$ ju, dospi jeva za b e r b u u trav-nju, a od sjetve na kra ju z i m e ili p o $ e t k a p r o l j e # a dospi jeva u svibnju, a u k o n t i n e n t a l n o m podru$ j u b e r e se od l ipnja do srpnja.

M a h u n e z e l e n o g b o b a b e r u s e k a d a dos t ignu ve l i$in u od tri $ e t v r t i n e svoje k o n a $ n e ve l i$ ine. Na 1 m z m o " e se post i# i p r i rod 2 — 3 kg.

U n a s do laze u uzgoju n e k e d o m a # e p o p u l a c i j e (srednje b u j n o g rasta), te s o r t a A c q u a d u l c e .

Kukuruz !e#erac Zea mays saccharata

K u k u r u z ! e # e r a c ne s p a d a u g r u p u m a h u n a r k i , a t e !ko b i s m o ga svrs ta l i i u d r u g e grupe. Po na-$ in u p r i m j e n e i po n e k i m k a r a k t e r i s t i k a m a na j-bli" i j e g ra !ku. O r u n j e n o ili o b r e z a n o m l a d o z r n o k u k u r u z a ! e # e r c a pr i re%uje s e k a o var ivo n a isti n a $i n k a o g ra !ak , a s l i $ no se kor is t i i za j u h e ili pire. K u h a n i ili p e $ e n i kl ipovi k u k u r u z a ! e # e r c a p r a v a su d e l i k a t e s a u u s p o r e d b i s h i b r i d i m a koji se uzgaja ju za s t o $ n u h r a n u i industr i j sku prera-du.

K a k o se iz l a t i n s k o g i m e n a vidi, to je p o s e b n i vari jetet. Zre lo z r n o k u k u r u z a ! e # e r c a s m e " u r a n o je i s tak las to, a koris t i se s a m o u takozvanoj mli-j e $no j zr iobi i na pr i je lazu iz m l i j e $ n e u v o ! t a n u

zriobu. Najbolja mu je kval iteta za kuhanje kad se svila na kl ipovima sasu" i, z r n o je dobro razvi-jeno i na lagani prit isak noktom iz njega probije mlijeko. Za kuhanje i pe%enje jo" je dobar onaj iz kojeg na pritisak izlazi k a " a s t a mli je%na m a s a .

Kukuruz " e # e r a c dospijeva za berbu za 70 — 90 dana, ovisno o sorti, pa se m o ! e sijati od sredine travnja do p o % e t k a srpnja. Budu# i da brzo prezri$jeva, bolje ga je sijati u vi"e n a v r a t a . Prije sjetve t r e b a pognojiti kompleksnim minera ln im gnoji-v o m 12:12:12 i to 80 g/m2, a pri s v a k o m okopava-nju dobro je dodati po 30 g/m 2 KAN$a.

Sije se na r a z m a k 70 x 25 cm po dvije sjemenke, a pri p r v o m okopavanju ostavlja se s a m o po jed-na biljka. Od svake biljke m o ! e m o o%ekivati naj-manje jedan klip.

Kukuruz " e # e r a c bogat je jednostavnim "e#eri-ma i v i tamin ima B$skupine, ali n a k o n berbe brzo gubi svoju kvalitetu. Ako ga n e # e m o o d m a h kori-stiti, t r e b a ga dr!ati u hladnjaku u komu"ini.

Vi%egodi%nje povr"e

( parga , r a b a r b a r a , a r t i $ o k a i k i s e l i c a pr ipada ju raz l i$iti m b o t a n i $ k i m p o r o d i c a m a , a z a j e d n i $ k o i m j e d a s e j e d a n p u t p o s a % e n e i skor i! tava ju vi!e godina . Z b o g t o g a se pri je sadn je t lo d u b o k o obra -%uj e i o b i l n o gnoj i o r g a n s k i m i m i n e r a l n i m gno-j ivima.

(parg a Asparagus officinalis

( parg a j e v i !egodi !nja bil jka, od koje se k a o p o v r # e kor i s te m l a d i izboji koji se razvi ja ju u pro-l je#e iz p o d z e m n e s tabl j ike&podanka.

Kor i s t i se u svibnju i lipnju, a u m e d i t e r a n s k o m podru$j u u t ravnju i svibnju. U n e k i m se godina-ma m l a d e s tabl j ike pojavl juju ve# u o"ujku. Na tr"i!t u ! p a r g a i m a v isoku ci jenu, j e r u proizvodnji za t r" i! te pr i rodi n i su visoki, a za b e r b u t r e b a m n o g o r a d n e s n a g e . T o j e r a z l o g vi!e d a uzgaja-mo ! p a r g u u v la s t i tom vrtu i u p r o l j e # e obogat i-m o je lovnik ov i m k v a l i t e t n i m p o v r # e m pr i j a tn e a r o m e u z bogat s tvo v i t a m i n a .

( parg a osta je n a i s t o m m j e s t u 10—15 godina . Zato z a nju b i r a m o s u n $ a n o mjes to u z ogradu, d a n e s m e t a pri o b r a d i z a d r u g e kul ture . B i l jka spar-ge i m a r a z g r a n a t u p o d z e m n u s tabl j iku — poda&n a k o b r a s t a o v e l i k o m m a s o m d e b e l o g kori jenja. Z b o g t o g a z a o s n i v a n j e g r e d i c e ! p a r g e o b v e z a t n o t r e b a r igo la t i — k o p a t i do d u b i n e 60 cm — te do-nje s lo jeve pognoj i t i k o m b i n i r a n i m m i n e r a l n i m g n o j i v o m 4:14:11 N P K ili s l i $ n i m u k o j e m prevla-davaju f o s f o r i kalij, i to 1 0 0 & 1 5 0 g/m 2 .

Z a p e t e r o $ l a n u obitel j bit # e dovol jno 6 & 1 0 bi-l j a ka !parge . G r e d i c a z a ! p a r g u t r e b a d a j e ! i r o k a n a j m a n j e 1 m a d u g a $ k a 4 —6 m. Bi l jke ! p a r g e s a d e se po s redini na r a z m a k 60 cm, a a k o i m a m o m a l o pros tora , m o " e i g u ! # e (40&50 cm).

Z a uzgoj p r e s a d n i c a ! p a r g e p o t r e b n a j e c i je la v e g e t a c i j s k a g o d i n a & s i j em o je u prol je#e, a sa-d i m o s l i j ede#e prol je#e. Z b o g t o g a j e j ednos tavni j e kupiti p r e s a d n i c e !parge, j e r se t i m e u! tedi godi-n u d a n a, p a # e m o pri je p o $ e t i berbu.

R a n o u p r o l j e # e d u b o k o p r e k o p a n u i pognoje&n u g r e d i c u t r e b a jo ! p o s e b n o pr i redi t i z a sadnju. S r e d i n u g r e d i c e t r e b a o b i l n o pognoj i t i o r g a n s k i m g n o j i v o m — z r e l i m s t a j s k i m g n o j e m ili k o m p o &s t o m a p r e s a d n i c e sadit i na d u b i n u 10—15 cm. Pr i t o m e t r e b a pazit i d a kor i jen je b u d e p r a v i l n o ra-s p o r e %eno .

U godin i sadn je i u s l i jede#oj godini ! p a r g u ne t r e b a brat i , j e r su joj svi z e l e n i dijelovi p o t r e b n i da stvori !to ve# i p o d a n a k i m a s u kori jenja. T e k u t re#oj godin i ! p a r g a se m o " e p o $ e t i b r a t i i to o g r a n i $en o — u t o k u tri t j e d n a do m j e s e c d a n a .

K a d a m l a d i izboj d o s e g n e v i s inu 15 — 20 cm a v rh mu je jo ! z a t v o r e n (ne pojavl juju se s e k u n d a r -n e g r a n $ i c e ) , izboj j e d o b a r z a upotrebu . P o d r e " e se n o " e m 1 — 2 cm ispod p o v r ! i n e tla. Uz to t r e b a pazit i da se ne ozli jede m a n j i izboj i koji #e dospje&

ti za berbu slijede#ih dana. Takvi se izboji obi$no nazivaju zelena !parga. Oni su svijetlozelene boje, a u nekih sorti vrh je ljubi$ast.

U zemljama sjeverne Evrope prevladava upo-treba tzv. bijele !parge. Razlika je samo u na$inu berbe. Prije po$etka tjeranja (o"ujak&travanj) re-dovi !parge nagrnu se rahlom zemljom, a humci poravnaju. Mladi izboji beru se $im se pojave na povr!ini humka (1&2 cm), na taj na$in da se zem-lja odgrne, a izboj odre"e specijalnim no"em na dubini 15&20 cm, te tlo ponovno poravna. Jedno-stavniji i bolji na$in za dobivanje bijele !parge jest pokrivanje gredice crnom polietilenskom fo-lijom debljine 0,05 mm. Folija se polo"i iznad reda !parge sli$no kao za mal$, ali ne smije biti zateg-nuta, nego treba ostaviti dovoljno !irine da je iz-boji !parge mogu nadi#i 10&20 cm. Jedna se stra-na dobro zagrne zemljom, a druga samo malo pri$vrst i grudama zemlje ili kamenjem, da se mo-"e lako otkriti i ponovno pokriti poslije berbe. Is-pod crne folije — u mraku izboji ostaju bijeli, a beru se kao i zelena !parga kada narastu 15&20 cm.

Zelena !parga je nje"nija, mek!a, aromati$nija i ima 2 & 3 puta vi!e vitamina nego bijela !parga. Ako je prvi put uvodimo u na! godi!nji jelovnik, treba dati prednost zelenoj !pargi. Jedna biljka !parge u toku 6 & 8 tjedana berbe mo"e dati 12&15 izboj a.

Nakon zavr!etka berbe !pargu treba pognojiti kombiniranim mineralnim gnojivom 12:12:12 NPK 100 g/m2 i zatim okopati. Grmovi !parge pre-ko ljeta lijep su ukras u vrtu. U kasnu jesen suhe se stabljike odre"u i koriste u kompostu. Svake tre#e godine u jesen !pargu treba pognojiti or-ganskim gnojivom.

Rabarbara Rheum undulatum

Rabarbara je tako%er trajna biljka, od koje se u prolje#e koriste lisne peteljke. Listovi rabarbare su veliki, a lisne peteljke duge 40 — 60 cm i debele 1,5 — 2 cm. Peteljke rabarbare bogate su organ-skim kiselinama — jabu$nom i limunskom, pa kompot, savija$a, umaci i juhe od rabarbare dje-luju pikantno i osvje"avaju#e.

Gredica za rabarbaru priprema se na isti na$in kao i za !pargu, a i veli$ina im mo"e biti jednaka. Za razliku od !parge, rabarbara podnosi blagu sjenu, pa mo"e biti i blizu kakvog stabla i sa sje-verne strane vrta.

Razmna"a se vegetativno dijeljenjem podanka, pa zasnivanje novog nasada presadnice treba na-baviti iz rasadnika.

Sadi se !to ranije u prolje#e, $im vremenske pri-like dozvole. Na gredici !irine 1 m biljke se sade na razmak 60&80 cm, na dubinu 10&15 cm. U godini nakon sadnje rabarbara se ne bere, a u drugoj godini nakon sadnje mogu se ubrati tek 3 — 4 lista po biljci. Tre#e godine mo"e se redovno brati. Listovi se beru $im razviju svoju punu ve-li$inu. Peteljka se uhvati !to bli"e bazi i naglim pokretom prema gore otkine list. Na taj na$in na stabljici ostaje najmanji o"iljak. Zatim se otkine lisna plojka, koja mo"e ostati na gredici. Za vrije-me berbe gredice #e biti sasvim pokrivene plojka&ma, a to je neka vrsta mal$a, koji !titi od suvi!nog gubitka vlage tla i od korova.

Listovi rabarbare beru se 6 & 8 tjedana u toku travnja i svibnja. Lisne peteljke vi!e nisu upotreb-ljive kada na presjeku postanu spu"vaste.

K a d a s e p r e s t a n e iskori! tavat i , t r e b a j e pogno-jiti na isti n a $ i n k a o i ! p a r g u i okopat i da se une-su gnoj iva i za!t it i od korova. Cv je tne pupove tre-ba r e d o v n o otkidati. Cvjetovi su vr lo dekorat ivni , a l i j a k o iscrpl juju biljku, !to u t je$e na s m a n j e n j e p r i r o d a s l i jede#e godine.

R a b a r b a r a se i skor i ! tava 10—12 godina, a z a t i m s e o s n i v a novi n a s a d di je l jenjem p o d a n k a na jbo-lje bil jke.

R a b a r b a r a je b i l jka p r o h l a d n e i v la"ne k l ime. Bol je uspi jeva na te" im i d u b o k i m tl ima.

Arti$oka Cynara scolymus

A r t i $ok a j e v i !egodi !nja b i l j k a m e d i t e r a n s k o g podru$ja . U k o n t i n e n t a l n o m p o d r u $ j u ne m o " e prez imi t i o s i m u g o d i n a m a s i z n i m n o b l a g o m zi-m o m . K a k o je g l a v n a b e r b a u drugoj i t re#oj go-dini uzgoja, u k o n t i n e n t a l n o m podru$ j u uzgoj ne-m a opravdan ja .

B i l j k a je v e o m a d e k o r a t i v n a s ve l ik im s r e b r n a &s to&zeleni m listovima, a k a o p o v r # e kor i s te se cva-tovi d o k jo ! n i su otvoreni .

P r i p r e m a g r e d i c e z a z a s n i v a n j e n a s a d a ar t i$o-ke gotovo je j e d n a k a k a o i za !pargu. A r t i $ o k a se r a z m n a " a n a j $ e ! # e vegetat ivno, z e l e n i m r e z n i c a &ma koje se dobiju od s tar i j ih d o b r o razvi jenih bi-l jaka. R a n o u prol je#e, k a d a r t i $ o k a p o $ n e tjerati, o b i $n o p o t j e r a vi!e izboja. P o s t r a n i izboji se odre&"u, a os tav l ja s a m o j e d a n do d v a c e n t r a l n a . Ako slu" i za r a z m n o " a v a n j e , p o s t r a n i se izboji odre"u s d j e l i # e m kori jena, a t r e b a da i m a j u 3 $ 4 d o b r o

f o r m i r a n a lista. R e z n i c e s e p o s a d e n a pr ipreml je-n u g r e d i c u n a r a z m a k 8 0 c m b i l j k a o d bi l jke i o b i l n o zali jevaju sve d o k s e d o b r o n e pr ime. Z a obi te l j ske p o t r e b e dovol jno j e 6 — 1 0 b i l jaka.

Ako se bi l jke d o b r o razviju i u toku l jeta zali-jevaju, c v a t n j a po$ in je iste g o d i n e u ru jnu i listo-padu. S l i j e d e # e g o d i n e c v a t e u p r o l j e # e u t ravnju i svibnju, a a k o i m a dovol jno v l a g e ljeti, i a k o se svi cvatov i oberu, c v a t e jo! j e d n o m u ru jnu i listo-padu. J e d n a d o b r a b i l jka da je 3 — 4 k r u p n a c v a t a i d e s e t a k sitnijih. N a k o n t r e # e g o d i n e c v a t n j a je m a n j e izda!na, pa se u $etvrtoj godin i o b i $ n o za-s n i v a novi n a s a d .

Cvatovi se b e r u dok su jo ! s a s v i m zatvoreni , a donji z e l e n i l isti# i se p o $ n u m a l o odvajati. Ako se n e # e o d m a h koristiti, cvatovi se b e r u s du" im pe-t e l j k a m a i 2 —3 lista. T a k o d u " e os ta ju svje"i.

N a k o n z a v r ! e t k a vegetaci je , l i !#e o d u m r e , na-s a d se o$ i s t i od l i ! # a i o d r e " u stabl j ike, pognoj i na isti n a $ i n k a o ! p a r g a i okopa.

Kiselica Rumex sp.

Dvije se vrs te k i se l ice uzgaja ju k a o p o v r # e : o b i $n a k i s e l i c a — Rumex acetosa i Rumex patien$tia, koju u S lavoni j i i Vojvodini zovu jo! i zelje i od n je pr i re%uju pro l je tnu s a r m u .

O b j e su k i se l ice t ra jne bil jke koje se m o g u raz&m n a "at i s j e m e n o m i vegeta t ivno — di je l jenjem busa. O b i $ n a k i s e l i c a i m a s i tni je l istove koji se u pro l j e# e obi ru i kor i s te za juhe, u m a k e , a n e k i $ a k i za var ivo s l i $ no !pinatu. U l i !# u k i se l ice i m a do-s t a o r g a n s k i h k i s e l i n a p a djeluje osvje"uju#e. Ki&

s e l i c a i m a d u g e kopl ja s te l istove. T o s u bi l jke u m j e r e n e v l a $ n e k l ime. Z a p o t r e b e j e d n o g d o m a -" instv a dovol jno je 4 — 6 b i l jaka. S a d e se o k o 60 cm bi l jka od bil jke, r a n o u prol je"e. I skor i % tava ju se od d r u g e godine. Cv je tne s t a p k e t r e b a otkidati, j e r j a k o iscrpl juju bil jke. O s t a ju na i s t o m tlu 3 — 4 go-dine, a n a k o n t o g a t r e b a obnovi t i n a s a d .

Mirodijsko bilje

Mirodi j sko bilje sadr$ i r a z n e tvari, p o s e b n o ete-r i #n a ulja, gl ikozide, o r g a n s k e kise l ine, koje imaju p o s e b a n m i r i s i daju s p e c i f i # a n okus, te s lu$e ili k a o d o d a t a k j e l ima, upravo z b o g s p e c i f i # n o g oku-sa i mir i sa , ili za p r i p r e m u r a z n i h #ajeva, zbog l jekovitog djelovanja.

Od m i r o d i j s k og bil ja kor is t i se ili l i %"e ili s j e m e ili oboje.

M n o g e vrste m i r o d i j s k o g bi l ja pot je#u iz po-d r u #j a S r e d o z e m l j a , gdje r a s t u s a m o n i k l e .

T e %k o je za n e k o p o v r " e odredi t i s p a d a l i u mi-rodi j sko bilje, tj. k a o d o d a t a k j e l ima, ili za pr ipre-mu j e l a (salate, v a r i v a i s l i#no). T a k v o je povr"e, npr., luk, per% in, te mrkva , pas t rn jak, c e l e r — koji se k o r i s t e i za p r i p r e m u j e l a a i k a o d o d a t a k je-l ima.

Ovdje u k r a t k o o p i s u j e m o n e k e vrs te koje su u n a s r a % i r e n e i poznate, p a j e k o r i s n o d a s e n a d u i u n a % e m povrtnjaku.

Majoran Majomna hortensis

D o m o v i n a maj o r a n a jes t s j e v e r n a Afrika. T o j e j e d n o g o d i %nj a ili v i %egodi %nja bil jka, 30 do 50 cm visoka.

Uzgaja se radi suhe zeleni koja sadr"i 1,0 do 2,0% eteri$nog ulja, a djeluje povoljno na nervni sustav.

Maj oran tra"i lagana humozna tla. Budu#i da je osjetljiv na mrazove, sije se najprije u topla kli-jali!ta . Van se sije tek od travnja, ali samo na sun-$ani m toplim polo"ajima.

Nakon sjetve sjeme se pokrije i sve do nicanja dr"i se stalno vla"no. Za 1 m2 treba oko 16 — 20 presadnica (ako se presa%uje), a ako se direktno sije, treba za istu povr!inu oko 0,6 g sjemena. Ka-ko je sjeme sitno, pomije!a se s pijeskom. U svib-nju se presa%uje na razmake 10x15 cm. J o ! se mo-"e sijati u svibnju u hladna klijali!ta ili pak vani na posebne gredice. U tom slu$aju presa%uje se u srpnju. Njega majorana u toku vegetacije sastoji se u okopavanju, plijevljenju i zalijevanju. Prva berba dolazi prije cvatnje. U dobrim godinama mogu#e su dvije berbe.

Na 1 m2 mo"e se dobiti 0,3 kg zelene mase.

Ma"uran Thymus vulgaris

Ma"ura n se uzgaja radi li!#a, koje se koristi kao za$i n ili $aj. Ulje, koje se dobiva iz li!#a i cvjetnih gran$ica , upotrebljava se u medicini.

Domovina ma"urana je ju"na Evropa. Naraste 15 do 50 cm visoko.

Vrtlari razlikuju dva tipa ma"urana: francuski ili ljetni ma"uran i njema$ki ili zimski ma"uran. Prvi je jednogodi!nji a drugi vi!egodi!nji, ali najvi!e ostaje na jednom mjestu 2 do 3 godine. Ma"ura n voli sun$ane polo"aje, sije se u travnju

dosta gusto (za 1 m2 treba 5 do 10 g sjemena). Ne podnosi kisela tla. Ako je klima nepovoljna, sije se u klijali!ta, a kasnije u svibnju i lipnju sadi na razmake od 15 do 25 cm. Dvogodi!nja kultura da-je u svibnju prirod 0,2&0,3 kg na 1 m2 zelene ma-se. Druga berba dolazi na koncu srpnja ih u ko-lovozu i daje na istoj povr!ini 0,8—1 kg/m2 zelene mase.

Ma"ura n se mo"e razmna"ati i dijeljenjem.

Bosiljak Ocimum basilicum

Bosiljak je jednogodi!nja biljka, $ije svje"e ili su!en o li!#e slu"i za za$in, te kao $aj za umirenje. Naraste 10 do 40 cm visine, cvate od srpnja do rujna.

Bosiljak je biljka koja voli toplinu. Sije se u o"uj-ku ili travnju u polutopla klijali!ta ili cvjetne lon-ce u sobi, a u mediteranskom podru$ju vani na gredice. U svibnju se presa%uje na razmake od 20 do 30 cm. Za 1 m2 treba oko 1 6 & 1 7 presadnica. Ne bere (re"e) se prije cvatnje. 'esto je mogu# i drugi rez u jesen. Prirod na 1 m2 iznosi od dva reza 0,2&0, 3 kg.

Menta Mentha piperita

U nas je jo! poznata pod imenom paprena me-tvica. Kao jedna od najstarijih ljekovitih i kultur-nih biljaka, bila je paprena metvica u velikoj upo&

trebi u starih naroda. U listovima se biljke i u cvjetovima nalazi, pored ostalih tvari, i eteri$no ulje s mentolom.

Uzgaja se radi suhog i svje"eg li!#a, koje slu"i kao za$in. Osim toga, iz li!#a se dobiva eteri$no ulje i mentol.

Najbolje uspijeva na laganim, umjereno vla"-nim i hranjivim tlima. Razmna"a se ili sjemenom ili dijeljenjem korijena. Sije se u prolje#e na po-sebne gredice, koje se moraju zalijevati. Za 1 mz

treba 0,5 g sjemena. Budu#i da je sjeme vrlo sitno, nakon sjetve ga ne treba pokrivati zemljom. Ra&sa%uje se na razmake 30 cm biljka od biljke i 35 cm red od reda. Na 1 m2 treba oko 9—10 presad-nica. Razmna"a se ili u travnju — svibnju ili pak s jeseni.

Kultivira se oko tri godine. Treba gnojiti u pro-lje#e mineralnim gnojivima.

Godi!nje ima dva reza. Jedan prije cvatnje, a jedan nakon cvatnje. Nakon berbe su!i se na sje&novitim mjestima.

P$elinj a metvica Melissa officinalis

Poznata je jo! pod imenom mati$njak. Odlikuje se kao i mnoge druge usnatice vrlo ugodnim i slatkastim mirisom, koji je sli$an mirisu limuna. Trajna je biljka, vrlo razgranjene stabljike i !iroko jajastih i na rubu jako nazubljenih listova sa do-sta dugim peteljkama. Domovina joj se nalazi u isto$nim mediteranskim zemljama od Italije dalje na istok. U nas raste ne samo kao kulturna biljka nego i poludivlja. Ve# je i u starom vijeku p$elinja

metvica bila poznata i kao ljekovita i kao medo-nosna biljka.

Uzgaja se radi li!#a, koje slu"i kao za$in, a mno-go se koristi u medicini.

P$elinj a metvica voli dobro, lagano, vi!e suho nego vla"no tlo. Na vla"nim, neprozra$enim tlima naro$ito je osjetljiva prema mrazu. Razmna"a se ili sjemenom ili vegetativnim dijeljenjem izboja. Sije se u travnju ili u hladna klijali!ta ili pak na prire%ene gredice. Presa%uje se na razmake 25x30 cm. Treba 12— 13 presadnica na 1 m2. Ako se sije direktno, treba za istu povr!inu 20 g sjemena. Ako se razmna"a vegetativno, za diobu se upotreblja-vaju dvo& ili trogodi!nje biljke, a sade se na pro-lje#e ili jo! bolje na jesen. Bere se na po$etku cvat-nje. Mogu#e je godi!nje brati 2 — 3 puta. Prirod je oko 0,1—0,4 kg suhog li!#a na 1 m2.

Ru"marin Rosmarinus officinalis

Najbujnije se razvija ru"marin u Dalmaciji, na otocima Jadranskog mora, u gornjoj Italiji i u br-dovitim dijelovima ju"ne Francuske. Kao gusti grm naraste i do 2 m, ima uske i na rubu prema dolje svinute i trajne listove i na ograncima, me%u listovima, dosta razdaleko smje!tene plavi$aste sitne cvjetove, koji se razvijaju gotovo u toku $i-tave godine. Kao kulturna biljka bio je ru"marin poznat jo! prije na!e ere.

Uzgaja se radi listova za za$in, koji sadr"e ete-ri$nog ulja. Destilacijom dobiva se ulje koje slu"i u medicini.

Ru"mari n tra"i tlo gnojeno stajskim gnojem. Naj$e!#e se razmna"a s pomo#u reznica u klija&li!tima, ali i s pomo#u sjemena.

Portulak Portulaca oleracea

Nekada je rastao samo u Evropi i Aziji. Sada ga nalazimo kao korov po $itavom svijetu. Vrlo je otporan prema su!i. Naraste 8 do 20 cm visoko, a cvate od svibnja do rujna. Tri tjedna nakon sje-tve ve# se li!#e mo"e koristiti za jelo (priprema se kao salata). Mo"e se sijati od studenog svaka tri tjedna u polutopla klijali!ta ili pak u sandu$i#e koji se dr"e u staklenicima. Portulak u klijali!tu treba neprestano zra$iti, jer ina$e biljke stradaju. Sije se oma!ke, nakon sjetve ne treba sjeme po-krivati zemljom. Nakon prvog reza pokrije se usjev slojem komposta od 1 cm.

Portulak treba za svoj razvoj mnogo topline i vla"nosti. Na otvoreno se sije od svibnja.

Ruta Ruta graveolens

To je trajnica visoka 30 do 60 cm, potje$e iz ju"-ne Evrope. Tipi$na je biljka mediteranskog po-dru$ja, koja se mnogo iskori!tavala u anti$ka vre-mena. Otporna je prema niskim temperaturama, tako da dolazi i na visinama do 1.100 m.

Uzgaja se radi listova, koji se beru prije cvatnje. Rutino ulje dobiva se ekstrakcijom iz svje"e biljke. 'itava biljka ima jak miris, koji potje$e od ulja !to se nalazi u "lijezdama po zeljastim biljnim dijelo-vima.

Sije se u travnju na umjereno vla"no tlo u re-dove. U srpnju ili kolovozu biljke se razrijede na razmake od 30 do 40 cm; tako ostaju za cijelo vri-jeme uzgoja. Glavni prirod dolazi tek izme%u 6. i 8. godine. Godi!nje daje tri berbe (reza). Na 1 m2

dobije se oko 6 do 7 kg godi!nje. Mo"e se razmna"ati i dijeljenjem. Tra"i dobro

tlo. Gnoji se svako prolje#e kompostom. Li!#e se upotrebljava kao za$in.

Bore$ Borago officinalis

To je jednogodi!nja biljka sa slabijim i jako raz&granjenim korijenom, na koji se nastavlja do 60 cm visoka i dlakava stabljika. Li!#e ima vrlo krat-ku peteljku, ovalnog je ili jajastog oblika, s dlaka-ma i na jednoj i na drugoj strani. U nas u Dalma-ciji i Hrv. primorju raste u poludivljem stanju. Kultura mu po$inje tek u vrijeme Arapa u (pa-njolskoj.

Uzgaja se radi li!#a, koje usitnjeno slu"i kao dodatak salati ili kao povr#e. Cvate od lipnja do kolovoza.

Uzgoj bore$a vrlo je jednostavan. Na mjestu gdje se uzgaja, kasnije se sam zasijava. Nije izbir-ljiv na tlo. Najbolje uspijeva na vla"nim, pjeskovi&tim, vapnenim tlima. Mo"e se sijati na prolje#e ili na jesen.

Pelin Artemisia absinthium

P e l i n je t ra jn ica, r a s t e k a o p o l u g r m i i m a drve-n a s t e donje dijelove, a n a r a s t e v i soko 60 do 125 c m . N a r a z g r a n j e n o j s e s tabl j ic i i b r o j n i m g r a n a -m a n a l a z e t r o s t r u k o p e r a s t o razdi je l jeni listovi, p o k r i v e n i g u s t i m s v i l e n i m d l a $ i c a m a . O k r u g l a s t e se i vr lo b r o j n e cv je tne g l a v i c e n a l a z e na b o g a t o r a z g r a n j e n i m u s p r a v n i m o g r a n c i m a . Cvate o d s r p n j a d o rujna. P e l i n r a s t e n a n e o b r a % e n i m mje-s t i m a uz zidove i staze, u v i n o g r a d i m a , po s u h i m k a m e n i m o b r o n c i m a po $ i tavoj Aziji i Evropi . Li-! # e se i z a v r ! e c i na g l a v i c a m a s a b i r u u s rpnju i kolovozu. S a d r " i g o r k u tvar g l ikozid abs int in . Li-! # e slu" i k a o za$ in, te u p r i p r e m i l i k e r a i si.

Najbol je uspi jeva n a top l im s u n $ a n i m polo"aji-m a . Si je se u p r o l j e # e na p o s e b n e g r e d i c e ili se, a k o je h l a d n o , sije u kl i jal i! ta. R a s a % u j e se na raz-m a k e od 50 do 75 c m . M o " e se presa% i va t i l jeti ili na j e sen. Za 1 m 2 t r e b a 0,1 g s j e m e n a . Od d r u g e g o d i n e b e r e se godi!nje dvaput. B e r b o m se po$ i-nje b r z o n a k o n p o $ e t k a cvatn je . N a j e d a n m 2 do-bi je se 1 do 2,5 kg svje"e i 0,3 do 0,5 kg s u h e m a s e . S j e m e dozr i jeva u ko lovozu i rujnu.

Masla$ak Taraxacum officinale

M a s l a $a k r a s t e svagdje n a t r a v n j a c i m a $ i tave s j everne polutke. V a r i r a u razvoju i g ra% i vegeta-tivnih di je lova k a o i u veli$ ini, ob l iku i s a s t a v u

cv je tn ih g lav ica . U sv im se d i j e l o v i ma ove bi l jke n a l a z i m l i j e $ n i sok, koj i se ci jedi iz oz l i j e%enog dijela. V j e r o j a t n o je da su m a s l a $ a k k a o l i jek i p o v r # e p o z n a v a l i v e # i s t a r i G r c i i R i m l j a n i . Sa s i g u r n o !# u z n a m o d a s u g a kor is t i l i a r a p s k i li je$-nici . O t a d a je m a s l a $ a k u s t a l n o j upotrebi . U z g a j a se r a d i l i!#a, koji s lu" i k a o s a l a t a .

M a s l a $a k je o t p o r a n na su!u. Si je se u o"ujku ili travnju, a od sv ibn ja do l ipn ja r a s a % u j e se na r a z m a k e od 30 do 80 cm (ili 30x30 cm & ovisi o sorti). M o " e se si jati i u kolovozu, pa se p r e s a % u j e u l i s topadu. V r l o j e z a h v a l a n na o v r ! n o g n o j e n je m i n e r a l n i m gnoj iv ima. M o " e s e bi jel it i* t a k o d a se b i l j k a ove"e. K o r i j e n m o " e slu" i t i za pospje! i-v a n j e p r e k o z ime. U z g a j a s e s l i $ no k a o kor i j en r a d i #a .

Kiml Carum carvi

( t o s e t i$e z a h t j e v a p r e m a tlu, k i m l n e m a n e k e s p e c i j a l n e zahtjeve. V e # i n a v r tn ih t a l a p r i k l a d n a s u z a uzgoj k imla . T e ! k a , v l a " n a t l a n i s u p o d e s n a za uzgoj k imla , isto k a o n i p je skov i ta tla.

Pr i uzgo ju r a z l i k u j e m o uzgoj d i r e k t n o m sje-tvom, i uzgoj iz p r e s a d n i c a .

K a k o se k i m l b e r e t e k u drugoj godini, prve se g o d i n e m o " e podsi jat i u n e k i drug i usjev te n a k o n b e r b e t o g us jeva os ta je k i m l s a m n a polju.

A k o s e u z g a j a k a o podusjev, o b r a d a s e r a v n a p r e m a g l a v n o m usjevu. S i je se u redove, i to d o s t a

*Bijeljenje (etioliranje) je postupak kojim se dobiva bijelo li!# e bez zelenila. To se posti"e vezanjem li!#a rozete, pa unu-tarnji listovi zbog pomanjkanja svjetla pobijele.

r a n o , t a k o da se bi l jke pr i je j e s e n i d o b r o razvi ju k a k o bi u z i m u u ! l e !to sna"ni je . U p r o l j e # e se sije u o"ujku ili travnju. J e s e n s k a s jetva i m a p r e d n o s t i p r e d pro l je tnom, j e r se b i l jka s n a " n i j e razvije. Si je se na r a z m a k e od 25 do 42 c m, o d n o s n o n a j $ e ! # e 30 do 35 cm, a t r e b a 0,6 do 1 g na 1 m 2 . Si je se na d u b i n u od 1 do 3 c m .

Ako se k i m l sije k a o $ isti usjev, isto se t a k o m o -"e sijati u j e s e n ili u prol je#e. U t o k u vege tac i je p o t r e b n o j e n e k o l i k o p u t a okopavat i .

Uzgoj iz p r e s a d n i c a jes t povoljniji, j e r se bi l jka b r " e i bol je razvija. S i je se na d o b r o p r i r e % e n e g r e d i c e u travnju ( m o " e se sijati u p o l u t o p l a kli-ja l i!ta ) a k o su n a r o $ i t o povol jni uvjeti. M o " e se sijati jo! u srpnju, i to s jeme, koje je te g o d i n e dozrelo, t a k o d a v e # s l i j ede#e g o d i n e d o b i j e m o prirod. P r e s a % u j u se od s r p n j a do rujna. U k o l i k o je top lo vr i jeme, t r e b a sadit i r a n o u jutro ili pod&ve$e , a a k o je tlo suvi!e suho, t r e b a n a k o n sadn je bi l jke d o b r o zaliti.

U godin i dozr i jevanja s j e m e n a , n j e g a i o b r a d a su isti, b e z o b z i r a na to rad i l i se o uzgo ju direkt-n o m s je tvom ili i z p r e s a d n i c a . Na pro l je# e t r e b a gnoj i t i m i n e r a l n i m gnoj iv ima, k o j a se dodaju pri-l i k o m okopavan ja . Pri g n o j e n ju m o r a m o biti op-rezn i da se ne gnoj i suvi!e v e l i k o m k o l i $ i n o m du-! i$ni h gnojiva, j e r # e m o dobiti s l a b o s jeme. Zato je bol je gnoj i t i t i m g n o j i v i m a za predusjev. Ukoli-k o s m o p r e d z i m u us jev pokr i l i s l a m o m , n a pro-l je#e je t r e b a !to pri je uklonit i . U toku vege tac i je t r e b a $ e ! # e okopavat i , da b i se suzbil i korovi.

' i m plodi# i posta ju sme% i , p o $ i n j e "etva. Pri t o m m o r a m o pazit i d a s j e m e n e prezri, j e r m o " e do# i d o os ipanja . Dozr i jevan je dolazi o b i $ n o n a k o n c u lipnja, p o $ e t k u srpnja. M o " e se "njeti sr-p o m ili rezat i ! k a r a m a . Najpovol jni je je b r a t i uju&

t ro ili podve$e, j e r je u to v r i j e m e m a n j e os ipan je s j e m e n a .

Pr i rod i s e k r e # u o d o k o 6 $ 1 0 dkg z r n a n a 1 m2.

S j e m e se su! i u t a n k i m s l o j e v i m a i na z r a $ n o m mjestu.

S j e m e (plodi#i) upotreb l java ju se k a o za$ in, za-t i m za pravl jenje ul ja ko je s lu" i za d o d a t a k like-r ima. U pu$koj m e d i c i n i slu" i k a o s reds tvo za re-g u l i r a n j e probave .

Ani! Pimpinella anisum

Ani! t ra" i toplu i dovol jno v l a " n u kl imu. K a k o n a k o n dozr i jevanja s j e m e n a m o " e do#i, usl i jed os ipanja, do gubi taka, vr lo se $ e s t o a n i ! sije k a o m e %uusje v u mrkvi, t a k o da bi se j e d a n p r i r o d k o m p e n z i r a o drugim.

Ani ! na jbol je uspi jeva n a p lodnim, h u m u s n i m t l ima. T r e b a izbjegavat i g n o j e n je svje" im s ta j sk im g n o j e m . Gnoj i s e m i n e r a l n i m gnoj iv ima.

S j e m e se sije !to rani je u p r o l j e # e u o"ujku ili u travnju. Si je se u redove u r a z m a k e od 20 do 35 ili 40 c m . D u b i n a sjetve iznosi 1 do 2 c m . Na 1 m2 t r e b a za r e d o m i $ n u sjetvu o k o 2 g, a za s jetvu o m a !k e 2 $ 3 g s j e m e n a . B u d u # i d a s j e m e polaga-no ni$e, p o t r e b n o ga je pri je s jetve n a m a k a t i 12 sa t i u toploj vodi. Da bi se i z b j e g la n e j e d n o l i $ n a p r e g u s t a sjetva, d o b r o je s j e m e p o m i j e ! a t i pije-s k o m ih s u h o m zeml jom. Ako su bi l jke suvi!e gu-sto pos i jane, t r e b a ih n a k o n n i c a n j a prori jediti . U toku vege tac i je p o t r e b n o j e n e k o l i k o p u t a okopa-vati.

Sjeme dozrijeva nejednoli$no, a po$inje dozrije-vati u srpnju i traje do konca kolovoza. Znak do&zrelosti jest po"utjela stabljika i zemljastosme%a boja sjemena.

Ani! se uzgaja, osim radi sjemena, i radi li!#a koje se upotrebljava kao za$in.

Prirodi po jedinici povr!ine iznose 0,5 do 0,9 kg/ m2 sjemena.

U pu$koj medicini ani! se upotrebljava za regu-liranje probave.

Korijandar Coriandrum sativum

Uzgoj mu je sli$an s uzgojem ani!a. Ipak su pri-rodi sigurniji. Najbolje uspijeva u umjereno toploj klimi sa dovoljno atmosferske vlage. U suvi!e ne-povoljnim klimatskim uvjetima sa mnogo obori-na u toku ljeta daje plodove slabe kvalitete, odno-sno plodovi slabo dozrijevaju. Tlo treba da je plodno, s dovoljnom koli$inom vapna i treba da je dovoljno propusno. U prvo vrijeme razvitka, treba korijandar dovoljno vlage. Zbog toga po-trebno je za korijandar jo! s jeseni duboko tlo prekopati i usitniti. Budu#i da korijandar ima re-lativno kratak vegetacijski period, potrebno mu je dovoljno hraniva u tom periodu, naro$ito u vrije-me dozrijevanja plodova. Ima naro$ito veliku po-trebu za fosfornim gnojivima, koja pospje!uju do-zrijevanje i pove#avaju koli$inu eteri$nih ulja u plodu. I slabo topljive fosforne soli mo"e korijan-dar dobro koristiti.

Sije se u travnju na razmake 20 — 30 cm red od reda. Nakon nicanja se prorjeduje. Za l m2 treba

oko 1,5&2,0 g sjemena. Sjeme se bere u rujnu. Na 1 m2 mo"e se posti#i 14 dkg sjemena. Sve ostalo je isto kao kod ani!a.

Oba plodi#a, koja su "ute ili sme%e boje, dr"e se dosta $vrsto zajedno.

Uzgaja se radi plodova (sjemena) koji se upo-trebljavaju za za$ine i doma#i lijek, sli$no kao kiml za reguliranje probave.

Kopar Anethum graveolens

Uzgaja se radi sjemena (plodi#a). Uzgoj kopra vrlo je jednostavan, jer nema naro$ite zahtjeve prema tlu i gnojidbi. Na manjim povr!inama mo-"e se sijati kao podusjev u mrkvu, per!in, !pinat, luk i si. (u odnosu 1:10 kopar: mrkva&sjeme). Za 1 m2 treba 0,8 do 1 g sjemena. Sije se na razmake od 20 do 25 cm izme%u redova, a kasnije se raz&rje%uje u redovima na razmake od 5 —8 cm. Sa 1 m2 mo"e se dobiti 1,5 — 2 kg zelene mase.

Sjeme dozrijeva od srpnja do kolovoza. Kako sjeme, kada dozre, vrlo lagano ispada, mora se pri berbi biti pa"ljiv. Poko!ene biljke ve"u se u snopi#e i ostavljaju na vrtu da se dosu!e, nakon toga se ovr!e, to jest odvoji se sjeme od ostalog dijela biljke. Prirod sjemena iznosi 6 do 16 dkg na 1 m2.

Upotrebljava se kao za$in, a u pu$koj medicini kao sredstvo za reguliranje probave.

Gljive

Pe$urke

Gljive u b r a j a m o m e d u na jkval i te tni je p o v r # e j e r su n j ihove b j e l a n $ e v i n e po sas tav u s l i $ n e bje-l a n $evinam a " ivot injskog podri jet la. I m a j u za-s tupl jene sve e s e n c i j a l n e a m i n o k i s e l i n e . O s i m to-ga, b o g a t e su v i t a m i n i m a B skupine.

Glj ive p e $ u r k e ili ! a m p i n j o n i — Agaricus bispo$rus uzgaja ju se u p o d r u m i m a , n a p u ! t e n i m rudar-s k i m o k n i m a i t u n e l i m a , te p o s e b n o s a g r a % e n i m z g r a d a m a . T k o nije p o m i s l i o k a k o b i b i lo z g o d n o i m a t i g l j ivarnik u v l a s t i t o m p o d r u m u i u b r a t i svje"e gljive k a d g o d p o " e l i ?

To, m e % u t i m , nije t a k o j e d n o s t a v n o . Za u s p j e ! a n uzgoj gl j iva p e $ u r k i p o t r e b n a su d o s t a v e l i k a ula-ganja, p a b i pro izvodnja s a m o z a v las t i te p o t r e b e b i l a i prev i !e skupa.

Ovaj k r a t k i opis proizvodnje nije u p u t a k a k o uzga jat i gljive, n e g o j e n a m i j e n j e n b o l j e m razumi -j e v a n j u te proizvodnje.

Gljive p e $ u r k e su saprofit i . Za svoj r a s t i razvoj ne t r e b a j u svjetlost, " ive na o r g a n s k o j tvari u ra-s p a d a n j u & r a z g r a d n j i i iz nje u z i m a j u p o t r e b n e s a s t o j k e za svoj "ivot: ugljik, du! ik, m i n e r a l n e soli uz vodu i z r a k iz p r i r o d n e okol ine .

Z a uzgoj gl j iva koris t i s e k o m p o s t p r i r e % e n n a o d r e %en i na$ in , k a k o b i o m o g u # i o razvoj gljive p e $urk e a ne drug ih gl j iva i o s t a l i h o r g a n i z a m a .

O s n o v n a s a s t o j i n a za uzgoj gl j iva jes t svje"i konjsk i gnoj koji se k o m p o s t i r a u s t rog o kontro-l i r a n i m uv je t ima uz d o d a v a n j e raz l i$ i t ih dodata-k a u t o k u s a m o g p r o c e s a . O s i m k o n j s k o g gnoja, za k o m p o s t se kor i s te i raz l i$ i te s m j e s e od p!eni$-ne, r a " e n e ih r i" ine s l a m e s d je te l insk im s i jenom, k o m i n o m , k u k u r u z n i m o k l a s c i m a s d o d a t k o m k r v n o g b r a ! n a , k o k o ! j e g gnoja , d u ! i $ n i h m i n e r a l -n ih gnojiva, drug ih m i n e r a l n i h tvari, m i k r o e l e m e &n a t a i vode.

P r o c e s k o m p o s t i r a n j a t ra je o k o dva t j edna u z prevr tanje , z ra$en je , d o d a t a k vode i p o t r e b n i h aditiva. K o m p o s t se s la"e u s a n d u k e , pol ice ili v r e # e u k o j i m a se uzgaja ju gljive. N a j $ e ! # e se upo-trebl java ju drveni ili p l a s t i $ n i s a n d u c i .

T a k a v s e k o m p o s t p a s t e r i z i r a pr i t e m p e r a t u r i od 60°C d o v o d o m vru#e p a r e (investici ja) ili uz drugi n a $ i n zagr i javanja, pr i $ e m u t r e b a d a i spar i sav a m o n i j a k . N a k o n h l a % e n j a n a 25°C n a t a k a v se k o m p o s t »sije« gljiva.

Gljive s e n e r a z m n a " a j u s j e m e n o m , n e g o spora&ma ili d i j e lov ima tk iva — mice l i ja . T a k a v se mi&celi j proizvodi u s p e c i j a l n i m l a b o r a t o r i j i m a i na&sa%uj e n a n e k l i j a va z r n a p ! e n i c e ili prosa, k o j a o n d a slu" i k a o »sjeme«.

Pr i t e m p e r a t u r i od 25°C i v isokoj vlazi z r a k a mi&celi j p r o r a s t e k o m p o s t za o k o 14 d a n a . O n d a se p o k r i v a t a n k i m s l o j e m s p e c i j a l n e s m j e s e s t rese-tom, te ostavi u i s t im u v j e t i m a jo ! o k o t j edan da-n a .

T a d a j e micel i j s p r e m a n z a s t v a r a n j e p lodni h tijela, tj. o n i h di je lova ko je t r o ! i m o k a o povr#e. S a n d u c i se s tave na s t a l n o mjes to i dr"e pri tem-p e r a t u r i od 16°C uz s t a l n o vla"enje . P l o d n a t i jela r a s t u u v a l o v i m a 8 t jedana. N a k o n t o g a je kom-post i scrp l jen i m o " e se koris t i t i jo ! s a m o za gno-j idbu vrta.

Ljubitelji gljiva mogli bi s uspjehom provoditi ovu zadnju fazu proizvodnje, ako bi se na!li spe-cijalizirani proizvo%a$i koji bi za njih pripremali kompost, izveli pasterizaciju i proveli proces pre-rastanja micelija, te prodavali prire%ene sanduke za proces plodono!enja.

Mo"da #e ovi reci pota#i tu ideju.

Mogu#nosti uzgoja jo! nekih vrsta gljiva Osim plemenite pe$urke (!ampinjona), ljubitelji

gljiva mogu uzgajati i druge vrste gljiva kao !to su: bukova$a (Pleurotus sp.), slamnatica (Stropha&ria rugoso&annulata), velika gnoji!tarka (Copri&nus comatus), bar!unasta panjev$ica (Flamrnuli&na velutipes) i nadaleko poznata »gljiva za dug "i-vot« Shii take (Lentinus edodes).

Kao supstrat za uzgoj mo"e poslu"iti: slama, si-jeno, kukuruzni oklasci, pamu$ni otpad, piljevina, drvena strugotina i sli$ni materijali.

Osnovni postupak pripreme materijala je vrlo sli$an za sve navedene gljive, a to je sterilizacija, odnosno pasterizacija u prvoj fazi, a zatim zasija&vanje micelija u supstrat kao druga faza, te inku-bacija (prora!tanje supstrata) kao tre#a faza. Plodno!enje (fruktifikacija) je specifi$na, i zahtije-va odr"avanje temperatura i vlage u onim grani-cama kakve su potrebne za pojedinu vrstu gljiva.

Jednostavnost uzgoja, kao i lako dostupni i re-lativno jeftini materijali za supstrat pobu%uju sve ve#e zanimanje ljubitelja gljiva za vlastitim uzgo-jem. Ako jo! pridodamo da iskori!tenje u odnosu na te"inu supstrata mo"e biti od cea 20% (kod bu&kova$e, slamnatice, gnoji!tarke) pa sve do 50% (kod bar!unaste panjev$ice i Shii take), vidimo da hobi uzgoj mo"e prerasti u vrlo rentabilan posao.

Spremanje i $uvanje povr"a preko zime

Mnoge povrtne vrste mogu se spremiti i $uvati du"e ili kra#e vrijeme za kasniju upotrebu. To je ve#ina korjenastog povr#a: mrkva, per!in, celer, pastrnjak, cikla, rotkva, postrna repa i podzemna koraba, zatim neke kupusnja$e: kasni kupus, kelj, korabica i kelj pup$ar, te endivija i radi$, lukovi i krumpir.

Najjednostavniji na$in jest $uvanje u podrumu, koji je dosta hladan, $ist i zra$an.

Povr#e koje se sprema mora biti zdravo, $isto, neo!te#en o i dovoljno zrelo za spremanje.

Korjenasto povr#e najbolje je $uvati u vla"nom pijesku. Sla"e se red po red, a izme%u redova se stavlja najmanje 2 — 3 cm pijeska. Per!in i celer obi$no sla"emo ukoso, i to tako da li!#e bude okrenuto gore, da se sa$uva i dio li!#a. Ostale kor-jenasto vrste mogu se slagati u slojeve oko 20 cm i pokriti pijeskom.

Kupusnja$e, endiviju i radi$ za spremanje vadi-mo s korijenom, te samo korijen ukopamo u pi-jesak, paze#i da se glavice ne dodiruju. Kelj pup-$ar se ostavlja na stabljici. Sve ove vrste bolje #e se $uvati ako je temperatura u podrumu bli"e 0°C a vlaga zraka ve#a. U takvim uvjetima svi su "i-votni procesi usporeni, a isu!ivanje smanjeno, pa #e spremljeno povr#e ostati svje"e i jedro.

Luk se bolje $uva na tavanu, gdje je manja vla-ga zraka, u plitkim letvaricama, manjim mre"a&

stim v r e # a m a ili u vijencima. Ako se luk ili %e-"nja k smrzne, ne smije se dirati dok se ne odmr$zne. U t o m slu%aju smrzavan je n e # e "tetiti.

Ondje gdje n e m a pr ik ladnog p o d r u m a sve na-vedene vrste, os im lukova, m o g u se %uvati u tra-pu.

K a k o koli% ine pa i potrebe pojedinih v r s t a nisu jednake, a nisu ni velike kao u g o s p o d a r s t v i ma koja imaju robnu proizvodnju, bit #e prakti%nije da se n a % i n e dva do tri t rapa. U jednom t r a p u spremit #e se s a m o krumpir, u d r u g o m ostalo korjenasto povr#e, a u t r e # e m kupusnja%e i osta le vrste.

T r a p t r e b a smjestiti na povi"eno mjesto, gdje ne prijeti opasnost i za najja% ih k i"a da #e stajati vo-da. Evo pr imjera kako se m o ! e na% initi t r a p za korjenasto povr#e (si. 41). Obilje!i se pravokutnik

SI. 4 1 . Primjer slaganja povr(a u trap; 1 celer, 2 per'in, 3 mrkva, 4 postrna repa, 5 cikla, 6 rotkva, 7 sloj slame, 8 sloj zemlje

" irin e 1,2 m a duljine p r e m a koli%ini p o v r # a koja se n a m j e r a v a spremiti. Da se o s i g u r a cirkulaci ja zraka, uzdu! t r a p a stavi se i konstrukci ja od le$t a v a (si. 42), a na sredini o k o m i ta ventilacija koja m o ! e biti na% in jena od letvica ili s n o p a trstike debljine oko 15 cm. 'isto, zdravo, suho i neo"te-# en o povr#e s la!e se u hrpu, koja je na osnovi

" irok a oko 80 cm a v isoka oko 60 cm. Ako se spre-maju razl i% i te vrste, s la!u se tako da se — otva-raju# i t r a p — s a m o s jedne s t r a n e m o ! e lako do# i do !eljene koli%ine povr#a. P o v r # e se pokrije slo-jem slame, a preko nje dolazi sloj zemlje iz j a r k a koji se iskopa oko trapa.

SI. 42. Konstrukcija od letava za horizontalnu ventilaciju trapa

Za velikih h l a d n o # a t r e b a ventilacije zatvoriti. Kupusnja%e , endivija i rad i% m o g u se trapiti ta-

ko da se biljke izvade s korijenom, iskopaju braz-de i biljke o% i"#ene od vanjskog l i"#a sla!u u braz-de j edna do druge, ali da se ne dodiruju. Zatim se djelomi%no z a g r n u zemljom i odozgo pokriju preosta l im li"#em. Ako nastupe ve#e hladno#e, preko l i"#a se n a b a c i jo" 1 0 — 1 5 cm zemlje.

M n o g i d a n a s imaju hladnjake za duboko zamr-zavanje u kojima se m o g u tra jno %uvat i namirni-ce, a m e ( u njima i svje!e povr#e. Za taj n a % i n %uvanj a $ konzerviranja dolaze u p r v o m redu o n e vrste, koje se ne m o g u du!e %uvati na v e # opisani na% in, a pr ipremaju se kuhanjem.

Naj%e"# e se zamrzavaju : gra"ak, mahune, "pi-nat, kukuruz " e # e r a c , cvjeta%a, raj% ica, paprika, a m o ! e se z a m r z a v a t i i poriluk, kelj p u p % a r i d r u g o a k o za to i m a dovoljno mjesta u hladnjaku.

P o v r # e se pr ipremi kao za kuhanje, a zat im se na nekoliko m i n u t a uroni u klju%alu vodu, da se uni"t e encimi, koji i u z a m r z n u t o m povr#u m o g u izazvati nepo!eljne promjene. K a d a se ocijedi vo-da i ohladi, stavlja se na zamrzavanje .

Tabela 12

KALENDAR SJETVE I BERBE POVR$A

Kont inenta lno

KODE SE UZGAJA DIREKTNOM SJETVOM

p o d r u %j e

Tabela 13

KALENDAR SJETVE I BERBE POVR$A

M e d i t e r a n s k o

KODE SE UZGAJA DIREKTNOM SJETVOM

p o d r u %j e

Tabela 14

KALENDAR SJETVE, SADNJE I BERBE

Kont inenta lno

POVR$A KOJE SE UZGAJA IZ PRESADNICA

p o d r u %j e

Tabela 15

KALENDAR SDETVE, SADNDE I BERBE

M e d i t e r a n s k o

POVR$A KODE SE UZGADA IZ PRESADNICA

p o d r u %j e

Kalendar radova po mjesecima

Kontinentalno podru$je

Sije#anj

B e r e se : m a t o v i l a c , pori luk, h r e n (ako n e m a sni-jega, a t lo ni je smrznuto) . R a z r a %uj e s e p l a n u z g o j a p o v r # a . P o p r a v l j a se ili n a b a v l j a dot ra ja l i a l a t i os ta l i po-t r e b n i inventar . N a b a v l j a s e s j e m e z a s jetvu p r e m a p lanu. N a b a v l j a ju se g n o j i va i n a j p o t r e b n i j a s r e d s t v a za za!tit u bil ja. P r e g l e d a v a se p o v r # e u p o d r u m u i tavanu, odstra-njuje s e koje j e p o $ e l o trunuti . Z a h l a d n i h d a n a v e n t i l a c i j a t r a p a s e zatvara, z a topli j ih otvara.

Velja#a

Si je se : rotkvica, g r a ! a k . S i je se u z a ! t i # e n o m p r o s t o r u : k u p u s rani , kel j ra-ni, c v j e t a $ a r a n a , k o r a b i c a r a n a , s a l a t a , ra j$ ica , papr ika , pat l id"an. S a d i se : luk kozjak. B e r e se : matov i lac , pori luk, h r e n . D o p u n j u j u se n a b a v k e iz s i je$nja. D e t a l j n o se p r e g l e d a v a p o v r # e u s p r e m i ! t i m a i ods t ran ju je sve b o l e s n o . A k o ni je p r i p r e m l j e n o u jesen, a v r i j e m e je toplo, p r i p r e m a se k l i ja l i!no t lo i d e z i n f i c i r a se.

P r i k u p l j a s e b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l z a zagr i java-nje z a ! t i # e n o g prostora, zbi ja se i p o k r i v a do upo-trebe, p u n i se u k l i ja l i!nu j a m u za uzgoj presad-n i c a r a n o g povr#a. P r i p r e m a se kl i ja l i! te ili drugi z a ! t i # e n i p r o s t o r za sjetvu. Ako je v r i j eme toplo, a t lo se d o b r o prosu-!ilo , o b a v l j a se o b r a d a , g n o j i d b a i p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a t l a za k u l t u r e koje se siju ili s a d e k r a -j e m m j e s e c a i u o"ujku.

O"ujak

Si je se : mrkva, per! in, pas t rn jak, rotkva, rotkvica, c r n i kori jen, !pinat, bob, g r a ! a k . S i je se u z a ! t i # e n o m p r o s t o r u : k u p u s rani , kelj ra-ni, c v j e t a $ a r a n a , k o r a b i c a r a n a , ce ler , sa lata, ra j-$ ica , papr ika, pat l id"an, pori luk. S a d i se : luk, $e!njak, luk kozjak, sa la ta , r a b a r b a r a , h r e n . B e r e se : matov i lac , pori luk, h r e n . P u n i se kl i ja l i! te b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i k l i j a l i !ni m t lom. V r ! e se p o t r e b n e r a d n j e u uzgo ju p r e s a d n i c a : za-li jevanje, z ra$en je , z a ! t i t a od b o l e s t i i e v e n t u a l n o o d ! te tn ika, p o k r i v a n je h a s u r a m a z a h ladni j ih no-#i. O b a v l j a se o b r a d a i g n o j i d b a t l a pri je s jetve ili sadnje, uz e v e n t u a l n o k o r i ! t e n j e s r e d s t a v a za za-! tit u od ! t e t n i k a u tlu. S l a " e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Travanj

Si je se : mrkva, per! in, c ikla, p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, rotkvica, c r n i kori jen, !pinat, bob, g r a ! a k ,

k u p u s kasni , kel j kasni , c v j e t a $ a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , !parga, pori luk, sa la ta . S a d i se.& kupus rani , kelj rani, c v j e t a $ a r a n a , k o r a -b i c a r a n a , sa lata , !parga, h r e n . B e r e se : rotkvica, !pinat, m a t o v i l a c , sa la ta , luk s r e b r e n a c , pori luk, r a b a r b a r a , h r e n . Obav l ja ju se m j e r e n j e g e p r e s a d n i c a u za! t i#e-n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u o"ujku. Pikira ju se : ra j$ i ca , papr ika, pat l id"an, ce ler . Vr ! i se p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. Zal i jevaju se p o s a % e n e p r e s a d n i c e a k o j e toplo vr i jeme, zal i jeva se i iza s jetve na o t v o r e n o m a k o je t lo suho.

Provodi se z a ! t i t a od boles t i i ! t e t n i k a p r e m a po-trebi.

Svibanj

Si je se : c ikla, p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, c r n i ko-rijen, g r a h m a h u n a r , kras tavci , tikvice, dinje, lu-b e n i c e , kupus kasni, kel j kasni , kelj p u p $ a r , cvje-t a $ a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , pori luk, sa lata, kuku-ruz ! e # e r a c . S a d i se : ce ler , sa la ta , ra j$ ica , papr ika, pat l id"an, pori luk. B e r e se : r o t k v a l jetna, rotkvica, !pinat, bob, gra-!ak , k o r a b i c a r a n a , sa la ta , !parga, r a b a r b a r a , luk s r e b r e n a c . K a l e s e p r e s a d n i c e k u l t u r a pr i je sadn je n a otvo-r e n o m . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili s a d n j u uz e v e n t u a l n o t r e t i r a n j e protiv ! t e t n i k a u tlu. N a v o d n j a v a se pr i sadnji, a po p o t r e b i i k u l t u r e s i j ane ili s a % e n e rani je . Provodi se za ! t i ta prot iv p l a m e n j a $ e luka, a po p o t r e b i i protiv drug ih ! t e t n i k a i bolesti .

Vr ! i se okopavanje , pli jevl jenje k o r o v a i pr ihranj i-van je r a n i h kul tura. P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Lipanj

Si je se&, mrkva, c ikla, p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, k o r a b i c a k a s n a , g r a h m a h u n a r , pori luk, sa lata , endivija, radi$ , k o m o r a $ , k u k u r u z ! e # e r a c . S a d i se : k u p u s kasni , kelj kasni , kel j p u p $ a r , cvje-t a $ a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , s a l a t a , pori luk. B e r e se : mrkva, per! in, c ikla, r o t k v a l jetna, bob, g r a !ak , k u p u s rani, kel j rani, c v j e t a $ a r a n a , kora-b i c a r a n a , sa lata, !parga, r a b a r b a r a , luk s rebre-n a c . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. N a v o d n j a v a se iza s jetve ili sadn je i t i j ekom vege-taci je, a k o je vru#e. V r ! i se z a ! t i t a protiv p l a m e n j a $ e l u k a i ra j$ ice, k a o i protiv drug ih bi l jnih b o l e s t i i ! te tn ika . O k o p a v a se i pli jeve korovi . P i n c i r a se ra j$ ica , ve"e uz a r m a t u r u . P r e k o p a v a se tlo iza b e r b e o z i m i h ili r a n i h pro-l jetnih kul tura .

Srpanj

Sije se : p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, k o r a b i c a k a s n a , g r a h m a h u n a r , endivija, pori luk. S a d i se : k u p u s kasni , kelj kasn i , k o r a b i c a k a s n a , s a l a t a , radi$ , pori luk. B e r e se : mrkva, per! in, c ikla, r o t k v a l jetna, g r a h m a h u n a r , bob, g ra !ak , kras tavc i , t ikvice, dinje, ku-pus rani , kel j rani , c v j e t a $ a r a n a , k o r a b i c a r a n a , s a l a t a , ra j$ ica , poriluk, luk kozjak.

P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. Zbog v e # e p o t r e b e z a vodom, o b a v e z n o s e navod-njava. Vr! i se za ! t i ta protiv p l a m e n j a $ e na ra j$ ic i i luku i e v e n t u a l n o protiv drugih boles t i ili ! t e t n i k a a k o se pojave. O k o p a v a se posli je k i !e ili navodnjavan ja . P r e k o p a j u se g r e d i c e s koj ih je u b r a n o povr#e. P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Kolovoz

Sije se : !pinat, s a l a t a z imska, l u k s r e b r e n a c , kine-ski kupus (prvi t jedan). S a d i se : k o r a b i c a k a s n a , endivija, pori luk, luk koz-jak. B e r e se : mrkva, per! in, c ikla, p o d z e m n a k o r a b a , r o t k v a l jetna, g r a h m a h u n a r , kras tavc i , tikvice, di-nje, l u b e n i c e , luk, $e!njak, luk kozjak, k o r a b i c a k a s n a , sa la ta , ra j$ ica , papr ika, pat l id"an, pori luk, k u k u r u z ! e # e r a c . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. N a v o d n j a v a s e p r e m a potrebi . Provodi se z a ! t i t a od boles t i i ! t e t n i k a p r e m a po-trebi . O k o p a v a j u se i pli jeve od k o r o v a k u l t u r e s i j ane ili s a d e n e p o $ e t k o m ljeta. P r e k o p a v a se tlo posl i je b e r b e .

Rujan

Si je se : !pinat, matov i lac . S a d i se : s a l a t a z imska, luk s r e b r e n a c , $e!njak, luk kozjak. B e r e se.& mrkva , per! in , pas t rn jak, c ikla, podzem -n a k o r a b a , rotkva l jetna, c r n i kori jen, g r a h m a h u &

n a r , kras tavci , t ikvice, dinje, l u b e n i c e , kupus ka-sni, kelj kasni , c v j e t a $ a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , sa-lata, endivija, radi$ , ra j$ i ca , papr ika, pat l id"an, k u k u r u z ! e # e r a c . P r i p r e m a se t lo za s jetvu ili sad-nju o z i m i h kul tura. Vr ! i s e j e s e n s k a d u b o k a obra -d a t l a n a g r e d i c a m a s koj ih j e p o v r # e u b r a n o . P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Listopad

Si je se : ! p i n a t ozimi. S a d i se : s a l a t a z imska, luk s r e b r e n a c , kel j Advent B o n n e r . B e r e s e : mrkva, per! in, pas t rn jak , c ikla, podzem-na k o r a b a , c r n i kori jen, !pinat, dinje, lubenice, ku-p u s kasni , kelj kasni , kelj pup$ar , c v j e t a $ a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , ce ler , sa la ta , endivija, radi$ , patli-d"an , hren, k o m o r a $ , k i n e s k i kupus. P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili s a d n j u o z i m i h k u l t u r a ko je n i s u p o s i j a n e (posa%ene ) u rujnu. S p r e m a s e p o v r # e z a d u g o t r a j n o $uvanje . V a d i se tlo i r a z g r a % e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i ja l i! ta i d e z i n f i c i r a se. Vr ! i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

Studeni

B e r e se : mrkva , per! in, c ikla, p o d z e m n a k o r a b a , r o t k v a z imska, c r n i kori jen, !pinat, kelj pup$ar , c v j e t a $ a k a s n a , ce ler , s a l a t a , endivija, radi$ , pori-luk, hren, k i n e s k i kupus. S p r e m a s e p r e o s t a l o p o v r # e z a d u g o t r a j n o $uva-nje. Vr ! i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a t la n a preos-t a l i m g r e d i c a m a .

Z a t v a r a s e vent i laci ja, a k o j a k o zahladi, n a spre-m i !tim a i t rapov ima .

Prosinac

B e r e se : ro tkva z imska, m a t o v i l a c , poriluk, hren . Z a t v a r a se v e n t i l a c i j a na p o d r u m u i t r a p u za vri-j e m e h l a d n i h d a n a , o t v a r a a k o j e toplo.

Mediteransko podru$je

Sije#anj

Si je se : g ra !ak , bob. S i je se u z a ! t i # e n o m p r o s t o r u : k u p u s prol jetni, kel j prol jetni, s a l a t a prol je tna . B e r e se : mrkva, per! in , blitva, k u p u s zimski, kelj zimski, kel j pup$ar, cv je ta$a, sa la ta , endivija, ra-di$, ra! t ika, !pinat, pori luk. R a z r a %uj e s e p l a n u z g o j a povr#a . N a b a v l j a s e s j e m e z a sjetvu p r e m a p lanu. Nabav l ja ju se g n o j i v a i n a j p o t r e b n i j a s r e d s t v a za za!tit u bil ja. P r e g l e d a v a se p o v r # e u p o d r u m u i tavanu, odstra-njuje se o n o koje j e p o $ e l o trunuti . Ako n i je p r i p r e m l j e n o u jesen, a v r i j e m e je toplo, p r i p r e m a se k l i ja l i!no tlo i d e z i n f i c i r a se. P r i k u p l j a s e b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l z a zagr i java-nje z a ! t i # e n o g pros tora , zbi ja se i p o k r i v a do upo-trebe, p u n i se u k l i ja l i!nu j a m u za uzgoj presad-n i c a r a n o g povr#a.

P r i p r e m a s e z a ! t i # e n i p r o s t o r z a sjetvu.

Ako je v r i j eme toplo, a t lo se d o b r o prosu! i lo, o b a v l j a se o b r a d a , g n o j i d b a i p r e d s j e t v e n a pr ipre-m a tla.

Velja#a

Si je se : mrkva, per! in, c ikla, g ra !ak, bob, luk. S i je se u z a ! t i # e n o m p r o s t o r u : k u p u s proljetni, kel j prol jetni, s a l a t a prol je tna, ra j$ i ca , papr ika, pat l id"an . S a d i se : $e!njak, k u p u s prol jetni, kelj prol jetni, ar-t i$oka . B e r e se : mrkva, per! in, blitva, k u p u s zimski, kel j zimski, kel j pup$ar, cv je ta$a, sa la ta , endivija, ra-di$, ra! t ika, !pinat, pori luk. D e t a l j n o se p r e g l e d a v a sve p o v r # e u s p r e m i ! t i m a i ods t ran ju je sve b o l e s n o . P u n i se kl i jal i! te b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i k l i j a l i !ni m t l o m i p r i p r e m a se za sjetvu. V r ! e se p o t r e b n e radn je u uzgoju p r e s a d n i c a : za-li jevanje, z ra$en je , z a ! t i t a od bole t i i e v e n t u a l n o o d ! te tnika, pokr ivan je h a s u r a m a z a h l a d n i j ih no-#i. O b a v l j a se o b r a d a i g n o j i d b a t l a pri je s jetve ili sadnje, uz e v e n t u a l n o k o r i ! t e n j e s r e d s t v a protiv ! tetnik a u tlu.

O"ujak

Si je se : mrkva, per! in, c ikla, bob, !parga . S i je se u z a ! t i # e n o m p r o s t o r u : ra j$ ica, papr ika , pat l id"an . S a d i se : k u p u s prol jetni, kelj prol jetni, s a l a t a pro-l jetna, !parga, a r t i $ o k a .

B e r e se: mrkva , per! in, blitva, g r a ! a k , k u p u s zim-ski, kelj zimski, kelj p u p $ a r , cv je ta$a, sa lata , endi-vija, radi$ , !parga, ra! t ika , !pinat, luk s r e b r e n a c . O b a v l j a j u se m j e r e n j e g e p r e s a d n i c a u za! t i#e-n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u vel ja$ i . Pik i ra ju se : ra j$ ica, papr ika , pat l id"an, ce ler . V r ! i s e p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. Zal i jevaju se p o s a % e n e p r e s a d n i c e a k o j e toplo vr i jeme, zal i jeva se i iza s jetve na o t v o r e n o m a k o je tlo suho. Provodi se za ! t i ta od boles t i i ! t e t n i k a p r e m a po-trebi . S l a " e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Travanj

Si je se : mrkva, per! in, c ikla, g r a h m a h u n a r , kra-stavci, t ikvice, dinje, l u b e n i c e , ra j$ ica , papr ika, pa-tl id"an . S a d i se : ra j$ ica , papr ika , pat l id"an. B e r e se : mrkva, per! in, g r a ! a k , bob, k u p u s zimski, kel j zimski, cv jeta$a, sa la ta , !parga, a r t i $ o k a , ra-!tika , luk s r e b r e n a c . K a l e s e p r e s a d n i c e toplol jubivih k u l t u r a pri je sadn je n a o t v o r e n o m . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili s a d n j u uz e v e n t u a l n o t re t i ran j e protiv ! t e t n i k a u tlu. N a v o d n j a v a se pr i sadnji, a po p o t r e b i i k u l t u r e s i j ane ili s a % e n e rani je . Provodi se za ! t i ta protiv p l a m e n j a $ e luka, a po p o t r e b i i protiv drug ih boles t i i ! te tnika. O k o p a v a j u se, pli jeve od k o r o v a i p r i h r a n j u ju ra-n e kul ture.

Svibanj

Si je se : mrkva , per! in, c ikla, g r a h m a h u n a r . S a d i se : ra j$ ica , papr ika , pat l id"an. B e r e se : mrkva , per! in, c ik la , g r a ! a k , bob, k u p u s prol jetni, kel j prol jetni, s a l a t a , !parga, a r t i $ o k a , luk s r e b r e n a c . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. N a v o d n j a v a se iza s jetve ili sadn je t i j e k o m vege-tac i je a k o j e vru#e. V r ! i se z a ! t i t a protiv p l a m e n j a $ e l u k a i ra j$ ice , k a o i prot iv drug ih bi l jnih b o l e s t i i ! te tnika. O k o p a v a se i pli jeve korovi. P i n c i r a se ra j$ ica , ve"e uz a r m a t u r u . P r e k o p a v a se tlo iza b e r b e o z i m i h ili r a n i h pro-l jetnih kul tura. P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Lipanj

Si je se : mrkva, per! in, cikla, g r a h m a h u n a r , k u p u s zimski, kel j zimski, kelj pup$ar , cv je ta$a, sa la ta , radi$ , ra! t ika . S a d i se : ra j$ i ca , papr ika, pat l id"an. B e r e se : mrkva, per! in, c ikla, g r a h m a h u n a r , tikvi-ce, k u p u s prol jetni, kelj prol jetni, sa la ta , ra j$ ica , papr ika , pat l id"an. P r i p r e m a se t lo za s jetvu ili sadnju. Z b o g v e # e p o t r e b e z a vodom, o b a v e z n o s e navod-njava. Vr ! i se z a ! t i t a protiv p l a m e n j a $ e na ra j$ ic i i luku i e v e n t u a l n o protiv drug ih bolest i , i ! t e t n i k a a k o se pojave. O k o p a v a se posl i je k i !e ili n a v o d n j a v a n j a . P r e k o p a v a j u se g r e d i c e s koj ih je u b r a n o povr#e.

Srpanj

Si je se : mrkva , per% in, c ikla, g r a h m a h u n a r , k u p u s zimski, kelj zimski, cv je ta#a, s a l a t a , radi# , endivija, pori luk. S a d i se : k u p u s zimski, kelj zimski, kelj pup#ar , cv je ta#a , sa la ta . B e r e se: mrkva, per% in, c ikla, g r a h m a h u n a r , kra-stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , luk, #e%njak, ra j# i ca , papr ika, pat l id$an. P r i p r e m a se t lo za s jetvu ili sadnju. Z b o g v e " e p o t r e b e z a vodom, o b a v e z n o s e navod-njava. Provodi se za % t i ta od boles t i i % t e t n i k a p r e m a po-trebi . O k o p a v a se posli je k i %e ili navodnjavan ja . P r e k o p a se tlo posl i je b e r b e . P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Kolovoz

Si je se : mrkva, per% in, blitva, g r a h m a h u n a r , sa la-ta, radi# , endivija, %pinat, pori luk, luk s r e b r e n a c . S a d i se : k u p u s zimski, kel j zimski, kel j pup#ar , cv je ta#a , sa lata , radi# , endivija, ra% t ika, pori luk. B e r e se : mrkva, per% in, c ik la , g r a h m a h u n a r , kra-stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , luk, #e %njak, ra j# i ca , papr ika, pat l id$an. P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. Z b o g v e " e p o t r e b e z a vodom, o b a v e z n o s e navod-njava. Provodi se z a % t i t a od b o l e s t i i % t e t n i k a p r e m a po-trebi . O k o p a v a se posl i je k i % e ili n a v o d n j a v a n j a . P r e k o p a se tlo posli je b e r b e .

Rujan

Sije se : mrkva, per% in, sa la ta , radi# , %pinat. S a d i se : #e%njak, sa lata, radi# , endivija, a r t i#oka, pori luk. B e r e se : mrkva, per% in, c ikla, g r a h m a h u n a r , kra-stavci, tikvice, dinje, lubenice, sa la ta , radi# , raj# i-ca , papr ika, pat l id$an, a r t i # o k a . P r i p r e m a se tlo za s jetvu ili sadnju. N a v o d n j a v a s e p r e m a potrebi . Z a %tit a od bolest i i % t e t n i k a provodi se p r e m a po-trebi . P r e k o p a v a se tlo posl i je b e r b e . P r e b a c u j e s e h r p a z a k o m p o s t i r a n j e .

Listopad

Sije se : mrkva, per% in, bob, %pinat. S a d i se : #e%njak, sa la ta , radi# , a r t i # o k a , luk sre-b r e n a c . B e r e se : mrkva, per% in, blitva, g r a h m a h u n a r , kra-stavci, tikvice, dinje, lubenice, k u p u s zimski, kelj zimski, sa la ta , radi# , endivija, ra j# ica, papr ika, pa-tl id$an , a r t i#oka, ra% t ika, %pinat. P r i p r e m a se t lo za s jetvu ili sadnju. V a d i se tlo i r a z g r a d e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i ja l i% ta i d e z i n f i c i r a se. Vr % i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a t la.

Studeni

Sije se : mrkva, per% in, g r a % a k , bob. B e r e se : mrkva , per% in, c ikla, blitva, k u p u s zimski, kel j zimski, cv je ta#a, sa la ta , radi# , endivija, ra%t i-ka, %pinat, pori luk.

P r i p r e m a se t lo za s jetvu ili sadnju. S p r e m a s e p o v r " e z a d u g o t r a j n o #uvanje . V a d i se i dez in f ic i ra t lo iz kl i jal i% ta. V r % i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

Prosinac

Sije se : g ra %ak , bob. B e r e se : mrkva, per% in, c ikla, blitva, k u p u s zimski, kel j zimski, kelj pup#ar , cv je ta#a, sa lata , endivija, radi# , ra% t ika , %pinat, pori luk. V r % i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a t la. P r i k u p l j a s e b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l z a zagri java-nje k l i ja l i% ta i # u v a do u p o t r e b e . P o p r a v l j a se ili n a b a v l j a dotra ja l i a l a t i os ta l i po-t r e b n i inventar .

RAZNA IMENA ISTOG POVR!A

Kupus — zelje Cvjeta#a — karfiol Korabica — keleraba Brokula — kavulin Ra%tik a — ra%tan, lisnati kupus Kineski kupus — kinesko zelje

Radi# — salatna cikori ja Matovilac — motovilac, poljska salata 'pina t — spana" Blitva — mangold Novozelandski %pinat — novozelandski spana" Komora# & mora#a

Per%i n — per%un Pastrnjak — pastrnak Cikla — cvekla Crni korijen — %panjolski zmijak Vrtni turovac — bijeli korijen Hren — ren Podzemna koraba — broskva Rotkva — povrtnica Rotkvica — povrtnica mjese#arka

Luk — crni luk Luk srebrenac — ozimi luk, luk orija% (e%nja k — beli luk, bijeli luk Kozjak — ljutika Vlasac — vlasac, luk drobnjak Zimski luk & ar% lama Poriluk & praziluk

Raj#ic a — paradajz, crveni patlid$an Patlid$a n — plavi patlid$an Tikvica — bundeva, bu#a Dinja — pipun, bostan Lubenica — karpuza, bostan Bamija — bamnja

Gra %a k — bi$ Grah mahunar — boranija

'parg a — %pargla Kiselica — zelje, %tavelj

Maj oran — ma$uran Ma$ura n — maj# ina du%ica, timijan Bosiljak, bosiok, bosilje Menta — paprena metvica, nana P#elinj a metvica — mati#njak Ru$mari n — ru$marin Portulak — tu%ac Ruta — rutva, petoprsnica Bore" — bora$ina, lisi#ina Masla#a k — $utenica Kiml — kim, kumin Ani% — slatki janu% Korijander — papri", # imavica Kopar & mirodija

RAZNA IMENA ISTIH M J E S E CI

U ovoj knjizi mjeseci su nazvani hrvatskim narodnim ime-nima. Da bismo # i taocima koji govore srpskohrvatskom jezi#-nom varijantom olak%ali snala$enje, usporedno navodimo redni broj mjeseca i internacionalni naziv mjeseca kako su preuzeti u na%em jeziku.

I sije#anj II velja#a

III o$ujak IV travanj V svibanj

VI lipanj

— januar — februar — mart — april — maj — juni

VII srpanj VIII kolovoz

IX rujan X listopad

XI studeni XII prosinac

juli august septembar oktobar novembar decembar