POVIJEST U HRVATSKOJ

POVIJEST U HRVATSKOJ- 1740. 1780. vlada Marija Terezija u duhu prosvijeenog apsolutizma, osniva Hrvatsko kraljevsko vijee kao 1. vladu u hrvatskoj povijesti

- 1790. nakon gotovo pola stoljea centralizma i apsolutizma Habsburgovaca Hrvatski sabor odluuje djelovati po nalogu Ugarskog namjesnikog vijea sve dok se teritorij Hrvatske ne proiri krajevima pod turskom i mletakom vlau

- biskup Maksimilijan Vrhovac (tiskara 1794. 1824.)

- 1797. padom mletake republike pod francusku vlast, Austrija preuzima Istru, Dalmaciju i Boku kotorsku

- 1795. 1805. razdoblje austrijske vladavine u Dalmaciji kao rezultat ratova Habsburgovaca protiv Napoleona; jaaju tenje za ujedinjenjem hrvatskih teritorija

- Hrvatski je sabor 1802. u Pounu traio ujedinjenje Hrvatske i almacije ali je vladar to odbio

- 1805. mirom u Pounu Dalmacija i Istra dolaze pod francusku vlast

- 1808. Dubrovaka Republika je prestala postojati ulaskom Francuza u gard

- 1809. pod francusku vlast potpadaju prekosavska Hrvatska i cijela Istra Napoleon proglaava ilirske pokrajine

- 1813. na Bekom kongresu svi su hrvatski krajevi osloboeni francuske vlasti pripali Habsburgovcima, ali nisu pripojeni Hrvatskoj, nego do 1822. ine Kraljevinu Iliriju- 1827. uvoenje maarskog kao obaveznog predmeta u kole

- 1830. Ljudevit Gaj objavljuje ''Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja'', djelo u kojem se zalae za pravopisnu reformu hrvatskog jezika i tokavtinu kao temeljno narjeje za hrvatski knjievni jezik; poetak hrvatskog nacionalnog pokreta

- 1841. osnovana Ilirska stranka, a 1842. i Matica Ilirska

- 1843. Iva Kukuljevi Sakcinski odrao 1. zastupniki govor na hrvatskom jeziku

- 1847. hrvatski postaje slubeni jezik u Hrvatskoj zakljukom hrvatskog Sabora

- 1848. u Zagrebu velika narodna skuptina donosi ''Zahtjevanje naroda'', hrvatski politiki program u revolucionarnim dogaajima 1848. koji su zahvatili sve europske zemlje

- Ban Josip Jelai prekinuo sve dravno-pravne odnose s Ugarskom te ukinuo kmetstvo

- poeo zasjedati prvi graanski sabor u povijesti, nastala prva hrvatske vlada, Bansko vijee

- objavljuje se rat Maarima zbog nepriznavanja politikih i nacionalnih prava

- krajem 1848. ban jelai imenovan gubernatorom Rijeke i Dalmacije, a Meimurje je osvojio tek je tako nakon dugih stoljea ujedinjen hrvatski teritorij

- 1849. Franjo Josip ohrabren porazom revolucije u Europi uveo Oktroirani ustav i apsolutizam

- 1851. 1859. Habsburgovci ukidaju Ustav i vladaju otvoreno apsolutistiki Bachov neoapsolutizam

- 1861. sazvan Hrvatski sabor na kojem je trebalo odrediti dravno-pravni poloaj Hrvatske

- javljaju se struje: pravai, narodnjaci i unionisti

- 1862. sagraena je 1. eljeznika pruga u Hrvatskoj Zagreb-Sisak

- 1866. osnovana HAZU - 1867. sklapanjem nagodbe izmeu austrijskih Nijemaca i Maara nastala je Austro-Ugarska dvojna monarhija

- 1868.. nastaje Hrvatsko-Ugarsko nagodba u kojoj su uprava, sudstvo, kolstvo i vjera autonomni hrvatski poslovi

- Rijeka je po odluci Franje Josipa posebno tijelo spojeno s ugarskom krunom (''Rijeka krpica'')

- Hrvatska je dovedena u neravnopravan poloaj

- 1873. banom je postao Ivan Maurani i ban puanin

- provodi reforme sudstva, kolstva i uprave i nastoji modernizirati Hrvatsku

- 1874. u Zagrebu poelo s radom moderno sveuilite s 3 fakulteta: teoloki, pravni i mudroslovni- 1883. Khuen-Hedervary postaje ban

- 1895. Franjo Josip doao u Zagreb na otvorenje HNK, a aci i studenti spalili su maarsku zastavu na Jelaievu trgu u znak protesta (Stjepan Radi)

KLASICIZAM

Umjetnost klasicizma javlja se u Hrvatskoj krajem 18. stoljea, a nadovezuje se na kasni barok. Poslije 1800. utjecaj antike je izraeniji, pretapa se u bidermajer, a ima primjesa oblika iz baroka i historijskih stilova. Glavni su naruitelj graevnih djelatnosti plemstvo te crkvene i vojne vlasti.

U klasicistikim oblicima gradi se, kao i u doba baroka, na plemikim posjedima i u gradovima; tada gradovi naglo mijenjaju izgled. irenju gradova pomogla je izgradnja cesta i luka.

Cesta Jozefina (Karlovac-Senj) graena je jo u doba Josipa II, a Lujzijana (Karlovac-Rijeka) dovrena je 1811.

ZAGREB

Prve klasicistike zgrade graene su izvan starih gradskih jezgara Kaptola i Gradeca, jer se potkraj 18. stoljea grad poeo iriti u ravnici, podno tih nastanjenih breuljaka.

Klasicizam se pojavio pri prvom zajednikom pothvatu svih triju tadanjih jurisdikcija (biskupske, kaptolske i gradske), u kompleksu bolnice na Harmici (Ilica 1, sruena 1931.); 1796.-1804.

Sve vanije graevine prve polovice 19. stoljea odiu klasicistikim duhom koji je izraen manje-vie u dekoraciji proelja. Zagreb je do 1820. bio slabo ureen, mali broj stanovnika (8600). Zbog loih ekonomskih prilika stagnira graevinarstvo. Od 1820.-1845., tzv. godine zlatnog doba. Niz graditelja bili su zidarski majstori, nisu bili specijalizirani i grdili su sve (kue, kanale, mostove) udrueni u ceh. Arhitektura je iroko shvaena pa su i geometri (mjernici) projektirali zgrade. Primjerice, Josip Geigl u slubi biskupa Vrhovca radi nacrt parka Ribnjak 1806.

IVAN I JURAJ EITHER

- u Zagrebu djeluju 1775.-1847.; tradicionalni funkcionalizam prve polovine 19. stoljea

IVAN EITHER

Adaptacija i nadogradnja Banskih dvora; Radiev trg 2; 1808.-1809.- najznaajnija graevina na izmaku baroka

- jedina monumentalna graevina iz tog razdoblja

Urbanistiki zahvati plan raskra Katarininog trga, irilometodske i Vranycanijeve, te pristup na junu promenadu (Strossmayerovo etalite) iz Mesnike (kako bi car Franjo II mogao za svog posjeta doi koijom)

JURAJ EITHER

Ugaona zgrada; Radieva 37Kamenita 1, 1822.

KRISTIJAN HEINRICH VESTBURG

- graditelj biskupa Vrhovca- gradi Stubike toplice 1811.

- Maksimilijanova kupelj ima 30tak soba, baroknu koncepciju, 3 dijela, simetrija (osmerokutni paviljon Dijanina kupelj s neogotikim motivima na prozorima, Neorenesansna kapela iz 1814.).

- izrauje nacrt za novo proelje kapele sv. Martina, Vlaka (preko puta enoe) 1813.

ANTUN STEIDL

- radi za biskupa Aleksandra Alagovia koji mu je 1833. povjerio zgrade za vojsku (Vlaka 87) i vrte kuice na ulazu u biskupski perivoj na Ribnjaku, upni dvor sv. Ivana (Nova Ves 55)

ANTUN CRAGNOLINI (Italija)

- kazalite na Markovu trgu 1883. 1884.

- po narudbi trgovca Stankovia (1897. spojena je sa zgradom do u sklop gradske vijenice, irilometodska 5)

- osim pozornice i prostranog gledita (parket i 3 kata loe) ukljuivala je i plesnu dvoranu s galerijom, bila je istaknuta funkcionalna arhitektonska cjelina u tadanjem gradu

FRANJO SCHCHT (beki dvorski graditelj)

- radi za Haulika 1830.-1840tih

Samostan milosrdnica u Frankopanskoj ulici s crkvom 1841.-1844.

- jednokatna zgrada + crkva s klasicistikim proeljem u sredini (poslije dograena 2 kata)

Vrtna arhitektura parka Maksimir 1860. 1864.

- vidikovac, biskupski ljetnikovac, vicarska kua, svi paviljoni

ALEKSANDAR BRDARI

- prvi put da je arhitekt domai- vlastita kua u Matoevoj 3, 1839.

- palaa Paravi, Opatika 10, 1839., pregradio ju je Herman Boll 1892.

- jednokatnica na uglu Opatike 27 i Demetrove 24, 1840.

- klasicistiko-bidermajerski prostor

- najvaniji prostor na 1. katu

- prizemlje ritam lukova, na prvom katu arhitrav

- ugao prozor flankiran parovima pilastara stilizirani akantusovi listovi kao egipatski

- ograda elementi ornamentike (vaza) + atika odaje empire cjelinu

- Dvorac u Jukovu kod Ozlja, 1841.

- talijanski ukus, kasna faza klasicizma

- proelje plitki rizaliti + terasa + jonski pilastri izmeu prozorskih osi

Pada ugled Felbingera; gradske vlasti su mu oduzele projekte i dale Brdariu: Palaa zagrebake upanije (Markov trg 6 nema je vie), 1846.; pivovara (Gajeva 6), 1842.

BARTOL FELBINGER (iz eke)

- arhitekt Maksimilijana Vrhovca

Radio u Beu kao zidarski pomonik kod Wipplingera; 1809. dolazi u Zagreb i postaje zidarski majstor.

Njegovi planovi za mnoge zgrade nisu izvedeni: upna crkva u Novom Sadu; Katedrala u akovu (barokna isusovakog tipa, bliski tip Il Gesu Felbinger esto posezao za renesansnim i baroknim oblicima), 1817.; svratite na nekadanjoj harmici u Zagrebu

Prema njegovih 8 nacrta bili su izvedeni dekorativni arhitektonski elementi i dekoracije zgrada u Gornjem gradu i na Harmici 1818., prigodom dolaska cara i kralja Franje II; grad ga doekuje sveanostima i lanom arhitekturom, dekoracija je bila potrebna da bi kamuflirala gradi da ne izgleda toliko bijedan.

S ciljem preobraaja graanskog u klasicizam Felbinger radi slavoluk na Harmici, vijenicu (stara 8 stupova + empire elementi), dvojna vrata kod dverca, etalite; gradska, Kamenita, Mesnika i Opatika vrata.

- 1820. svratite u Varadinskim toplicama

- po njegovu projektu produljena je stara ljeilina zgrada, 2. kat

- 1822., Ilica 7

- prvotno jednokatna, Jambriak dogradio 2. kat

- meu prozorima imala pilastre

- parapeti na 1. katu, ispod prozora Felbingerov motiv ornamenta (3 kruga) ponovio ih na 2. katu

- imala 4 krila, u prizemlju trgovine, zatvarala dvorite

- 1823. prigradnja u Kamenitoj 9 (ljekarnica)

- 4 pesudoklasina polustupa + 3 luna otvora, triglifi i atika

- 1824. pregradnja ljetnikovca biskupa Alagovia u Novoj Vesu 86

- 1824. Opinska vijenica (Samobor)

- 1826. uglovnica Mesnika 49

- 1827. Jelaiev trg 15 i do hotela Dubrovnik; ''Hatzova kua''

- 1827. Opatika 18; Narodni dom unutranjost reprezentativne dvorane

- prizemlje niz luno zavrenih prozora, istaknutim vijencem odvojeni od 1. kata; plitka rustifikacija; glavni ulaz stijenjeni luk

- prijelaz 1./2. kat naglaen reprezentativni prostor pilastrima

- 1827. Radieva 32 utjecaj Palladieve Palazzo Valmarana, Vincenza- Demetrova 7, Jelaieva palaa trijem i ulini portal (utjecaj Palladio Loggia del Capitaniato, Vicenza) Izvan Zagreba Zagorje- 1830. nacrti za dvorac Januevec- etverokutna centralna graevina s centralnom kupolom i trijemovi u sredini S i J proelja; tip koji potjee od Palladijeve vile Rotonde u Vicenzi - ideja loe na Z proelju utjecaj dvorca Rocca Pisana Vicenza Scamozzija

Stubica

- kupelj Maksimilijana Vrhovca 1814. dananje Stubike topliceVukovar

- dvorac Eltz sredinji dvokatni rizalit i pomone zgrade

- 1790tih izgraen, 1810.-1820. pregraivan

Ilok- dvorac Odeschalchi 1793., pregraen 1839.

ARHITEKTURA HISTORICIZMA - poeci seu u 18. stoljee- motivi pojedinih historijskih stilova esto se mijeaju to je izraz romantikoga odnosa prema prolosti- arhitekti se koluju na visokim kolama i akademijama temeljito prouavaju i povijest arhitekture

- dograuju se velike historijski i nacionalno biti objekti, npr. katedrala u Klnu kao simbol ujedinjenja njemakih dravica

- veina europskih gradova dobiva svoj urbanistiki raster (bulevari u Parizu, Ring u Beu)

ZAGREB

- ujedinjen 1850.

- objavljen je 1857. prvi put ''red graenja'' - prva regulatorna osnova

- 1872. ukinuti su cehovi njihovu funkciju preuzele trgovako-obrtnike komore- biskup Juraj Haulik uveo romantizam u graditeljski stil Zagreba poticaj za izvedbu pejzanog parka Maksimir (Jurjevac) istiu se objekti vicarske kue i paviljona ''Parapluie''

- romantika arhitektura:

- 1856. zgrada Ope bolnice na Kazalinom trgu kasnije tvornica duhana, pa rektorat

- 1860. stambena dvokatnica u Ilici 42 M. Strohmayer- 1860. dogradnja samostana i zvonika u Frankopanskoj M. Strohmayer

- 1862. prijedlog obnove Kaptolskih J vrata Franjo Klein

- 1866. idovska sinagoga u Prakoj ulici Franjo Klein (sruena 1941.)

- kombinacija arapskih, romanikih i gotikih elemenata, kao Hansen u Beu

- neorenesansna arhitektura:

- 1867. dvokatnica sa zakrivljenim proeljem na uglu Mesnike Franjo Klein

- 1872. stambena zgrada u Gundulievoj 29 Franjo Klein

- 1880. stambena zgrada u Radievoj 30 Janko Grahor (jedini ima akademsku diplomu)*

- 1874. Hrvatski glazbeni zavod, Gundulieva 6 poduzee Grahor i Klein - 1876. Hrvatsko gospodarsko drutvo, Trg marala Tita 2/3 poduzee Grahor i Klein

- 1877. stambena zgrada na Zrinjevcu 3 poduzee Grahor i Klein

- 1878. stambena zgrada u Ilici 12 poduzee Grahor i Klein

- 1874. stambena zgrada u Gajevoj 15 Janko Jambriak

- 1876. stambena zgrada na Zrinjevcu 1/2 Janko Jambriak

- 1872. Kukovieva kua, stamebni blok, Hebrangova 9 i 11 Ivan Plochberger st.

- 1878. bolnica za duevne bolesti u Vrapu Kunno Waidman

- 1891. uglovnica, zgrada Narodnih novina, Frankopanska 26 Kunno Waidman

- 1876. palaa HAZU Friedrich Schmidt

- 1876. obnova sv. Marka, 1877. obnova katedrale 1877.