posvećena crkva hrvatskih mučenika na...

Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini!Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini!

D 2384 E - 1,50€ - RUJAN/SEPTEMBER 2011 - BR./NR.9 (317)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28_ 01und28 II 06.09.11 09:03 Seite 2

BAD HONNEF

Mediji, Katolička Crkva i globali-zacija — tema je Godišnjega pas -

toralnog skupa hrvatskih pas toralnihdjelatnika iz Zapadne Europe koji ćese odr žati od 26. do 29. rujna u Katoličkom socijalnom institutu Nad -biskupije Köln u Bad Honnefu, Selho-fer Str. 11, 53604 Bad Honnef, tele-fon: 02224/955-0; fax. 02224/955-100; E-mail: [email protected]), u organiza-ciji Hrvat skoga dušobriž ničkog ure daiz Frankfurta.

Tijekom skupa dr. Danijel Labaš govorit će o ulozi medija u društvu i komu-nikaciji (u) novim medijima — Facebook — nova (župna) zajednica. Mons. IvanMiklenić govorit će o smislu crkvenih medija: od dosade do evangelizacije. Dr. Igor Kanižaj naslovio je svoje predavanje „Mediji u Hrvat skoj i svijetu:vjerodos tojnost na križu“, a dr. Adolf Polegubić će u svom predavanju pokušatiodgovo riti na pitanje, živi li dijaspora samo u Živoj zajednici.

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje:€ 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica:

Za prinosa darova u Hrvatskoj katoličkoj zajednici u Aalenu;

snimio: A. Polegubić

Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini!Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini!

D 2384 E - 1,50€ - RUJAN/SEPTEMBER 2011 - BR./NR.9 (317)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica:

Crkva hrvatskih mučenika na Udbini;snimio: A. Polegubić

aktualnoSti

lebendige gemeinde

FRANKFURT AM MAIN

Hrvatski kalendar za 2012.

Iz tiska je izašao jednolisni Hrvat -ski katolički kalendar za 2012.

godinu, u izdanju Hrvat skoga dušo -brižničkog ureda iz Frankfurta naMajni. Kalendar je posvećen bl.papi Ivanu Pavlu II., proglašenom blaženim 1. svibnja ove godine. Na kalen daruje fotografija bl. pape Ivana Pavla II., autora dr. Adolfa Polegubića, prilikomPapina proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. U kalendaru su istaknuti i hrvatski sveci i blaženici.

Daljnje obavijesti i narudžbe na telefon: 0049 (0)69 9540480; fax. 0049(0)69 95404824; E-mail: [email protected]

POING

Papa Benedikt XVI. susreo se zasvoga nedavnog pohoda Hrvat -

skoj, 4. lipnja, u Hrvatskome narod-nom kazalištu u Zagrebu s osobamaiz javnog života, kulture, znanosti,politike, gospodarstva i sporta, spredstavnicima vjerskih zajednica tes članovima diplomatskog zbora.Priliku osobno se susresti s Papom uHrvatskome narodnom kazalištu do-bio je i hrvatski poduzetnik iz Poin-ga kod Münchena Ivo Sadrić, koji jena susret s Papom u Zagreb doputo-vao sa suprugom Ružom. n

Susret s Papom u Zagrebu

Sav sam tvoj i sve moje, tvoje je.Ti postaješ čitavo moje dobro.Daj mi svoje srce, o Marijo!

Temeljno načelo života bl. Ivana Pavla II.

KATOLIČKI KALENDAR

� BBIIRRNNAAUU 20.05. 2012.� DDEEGGGGIINNGGEENN 28.05. 2012.

� AALLTTÖÖTTTTIINNGG 24.06.2012.� BBAADDEENN--BBAADDEENN (Autobahnkirche) 26.12. 2012.

� HHIILLDDEESSHHEEIIMM 28.05. 2012.� KKEEVVEELLAAEERR 06.10. 2012.

� MMAARRIIEENNTTHHAALL 28. 05. 2012.� ZZWWIIEEFFAALLTTEENN 03. 06. 2012.

� MMAARRIIAA EEIINNSSIIEEDDEELL 09.09. 2012.� NNEEVVIIGGEESS 28.05. 2012.

HHooddooččaaššććaa uu NNjjeemmaaččkkoojj::

Herausgeber: Kroatenseelsorge in Deutschland, An den Drei Steinen 42 d, 60435 Frankfurt am Main

Bl. papa Ivan Pavao II. prilikom proglašenja blaženim hrvatskoga mučenika kardinalaAlojzija Stepinca u Mariji Bistrici 3. listopada 1998.

SČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUS

VVEELLJJAAČČAA FFEEBBRRUUAARR

1234556789

1011112213141516171811992021222324252266272829

Brigita, MirosalvPPrriikkaazzaannjjee GGoosspp..,, SSvviijjeeććnniiccaaBlaž, Vlaho, Oskar, Tripun Veronika, Andrija Corsini 55..kk..gg..,, IIzziiddoorr,, DDoobbrriillaa,, AAggaattaaPavao Miki i drugovi, DorotejaDržislav, Rikard, NikoletaJeronim Emiliani, DenisApolonija, Skolastika, ZoraAAlloojjzziijjee SStteeppiinnaaccGospa Lurdska, Mirjana66..kk.. gg..,, ZZvvoonniimmiirr,, DDaammjjaannKatarina Ricci, BožicaValentin, ZdravkoKlaudije, Vitomir, JurkaJulijana, Miljenko, Danijel Sedam utemeljitelja, DarkoBernardica, Šimun, Flavijan77.. kk.. gg..,, KKoonnrraadd,, BBllaaggoo,, RRaattkkooLeon, Lav, LeaPetar Dam., Irena, EleonoraPPeeppeellnniiccaa ((ppoosstt ii nneemmrrss))Polikarp, Grozdan Lucije, Goran, Sergije Donat, Hrvoje, Berislav 11.. kkoorriizzmmeennaa,, ČistaGabrijel, Tugomil Roman, BogoljubVeseljko, Hilarije ((kkvvaattrree))

NNPUSČPPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPU

SSIIJJEEČČAANNJJ JJAANNUUAARR

112345667889

10111213141155161718192021222223242526272822993031

NNOOVVAAGGOODDIINNAA,, MMaarriijjaa BBooggoorr..Bazilije V.,Grgur Naz.Ime Isusovo, Genoveva Anđela Folinj., AkvilinaMiljenko, Šimun, EmilijaBBOOGGOOJJAAVVLLJJEENNJJEE,, TTrrii KKrraalljjaaRajmund, Lucijan, Zorislav KKRRŠŠTTEENNJJEE GGOOSSPPOODDIINNOOVVOOJulijan, Adrijan, ŽivkoDobroslav, Grgur X., VilimNeven, Zdravko, TeodozijeTatjana, Ernest, TanjaHilarije, Veronika, VeselkoFeliks, Srećko, Rajko22.. kk..gg..,, PPaavvaaoo PPuusstt..,, SSttooššiijjaaMarcel, Oton, Mislav, AstridAntun opat, MarcijanMargareta, Liberata, IzabelaMario, Ljiljana, PiaFabijan i Sebastijan, MavroAgneza, Janja, Epifanije33..kk..gg..,, AAnnaassttaazziijjee,, IIrreennaa,,VViinnkkooEmerencijana, VjeraFranjo Saleški, BogoslavObraćenje sv.Pavla ap.,AnanijaTimotej i Tit, PaulaAnđela Merici, ŽivkoToma Akvinski, Tomislav44..kk..gg..,,VVaalleerriijjee,, ZZddeessllaavv,,TTvvrrttkkooMartina Rimska, GordanaIvan Bosco

ČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPS

OOŽŽUUJJAAKK MMÄÄRRZZ

1234456789

10111112131415161711881920212223242255262728293031

Albin, Zoran, DanicaLucije, Iskra, Zorka ((kkvvaattrree))Marin, Maroje, Kamilo ((kkvvaattrree))22.. kkoorriizzmmeennaa,, PačistaEuzebije, Teofil, Vedran Zvjezdana, Fridolin Perpetua i Felicita Ivan od Boga, Boško Franciska Rimljanka 40. seb. mučenika, Emil 33.. kkoorriizzmmeennaa,, BezimenaBernard, TeofanRozarija, Kristina, Sabina Matilda, Miljana, BorkaLongin, Žarko, VeljkoSmiljan, HrvojePatrik, Domagoj, Hrvatin 44.. kkoorriizzmmeennaa,, SredoposnaJJoossiipp,, zzaarruuččnniikk BBDDMM Vladislav, Dionizije, VladoVesna, SerapionOktavijan, Zakej, Lea Rim.Turibije Mongr., Oton, JasnaKatarina Švedska, Latin55.. kkoorriizzmmeennaa,, GluhaBBllaaggoovviijjeesstt, Emanuel,TeklaLidija, Lada, RupertNada, Sonja, PriskaJona, BertoldKvirin, Viktor, VlatkoBenjamin, Ljubo, Amos

NNPUSČPPSNNPPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNP

TTRRAAVVAANNJJ AAPPRRIILL

1123456678899

101112131411551617181920212222232425262728229930

CCVVJJEETTNNIICCAA —— NNeedd.. mmuukkee GGoosspp..Franjo PaulskiSiksto I., RikardIzidor Seviljski, StrahimirVVeelliikkii ččeettvvrrttaakkVVeelliikkii ppeettaakk ((ppoosstt ii nneemmrrss))VVeelliikkaa ssuubboottaaUUSSKKRRSS —— VVAAZZAAMMUUsskkrrssnnii ppoonn..,, SSrriijjeemm.. mmuučč..Ezekijel, Makarije, SunčicaStanislav, Izak, �emaDavor, Julije, Damjan Martin I. papa Valerije, JustinBBiijjeellaa,, RRaassttiissllaavv,, BBoossiilljjkkaaBernardica, Josip B. L.Robert, Inocent, Rudolf Apolonije, Eleuterije Ema, Leon IX.Agneza, Bogoljub, TeotimAnzelmo, Konrad, Silvije33.. uusskkrrssnnaa,, KKaajj,, LLeeoonniiddaaJuraj, Jure, �urđicaFidelis, VjeraMarko ev., MarojeKleto i Marcelin, Jakov Zadr.OOzzaannaa KKoottoorrsskkaa, Zita Petar Chanel, Vital, Ljudevit44.. uusskkrrssnnaa,, DDoobbrrii PPaassttiirrPio V., Josip Cottolengo

UUSČPSNNPUSČPSNNPUSČČPSNNPUSČPSNNPPUSČ

11234566789

101112113314151611771819220021222324252622772288293031

JJoossiipp RRaaddnniikkAtanazije, Boris, EugenFilip i Jakov ap., MladenJulijan, Florijan, Cvita Anđelko, Irena, Mirka55.. uusskkrrssnnaa,, JJuuddiittaa,, DDoommiinniikk SS..Dujam, DujeMarija Posrednica, IdaKatarina B., Blaženko, MirnaIIvvaann MMeerrzz, Gospa TrsatskaFranjo H., MaksimLLeeooppoolldd BBooggddaann MMaannddiićć66.. uusskkrrssnnaa,, LLeeoonnaarrdd,, IImmeellddaaMatija ap., Bonifacije Sol. muč.,Gospa od Mil., SofijaIvan Nepomuk, Margarita K.UUZZAAŠŠAAŠŠĆĆEE —— SSPPAASSOOVVOOIvan I. papa, SrećkoCelestin V. papa, Ivon77.. uusskkrrssnnaa,, BBeerrnnaarrddiinn SSiijjeenn..Dubravka, Andrija B.Rita, Helena, JelkaŽelimir, Deziderije, ŽeljkoMarija Pomoćnica, Šimun St.Beda Časni, GrgurVII. papaFilip Neri, Zdenko, PriskaDDUUHHOOVVII —— PPEEDDEESSEETTNNIICCAADDuuhh..ppoonn..,,MMaarriijjaa MMaajjkkaa CCrrkkvveeVećeslav, Maksim Ivana Arška, Ferdinand ((kkvvaattrree))Pohod BDM, Elizabeta

PSNNPUSČČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPS

LLIIPPAANNJJ JJUUNNII

12334567789

110011121314151611771819202122232244252627282930

Justin, Regina ((kkvvaattrree))Marcelin i Petar ((kkvvaattrree))PPRREESSVVEETTOO TTRROOJJSSTTVVOOKvirin Sisački, PredragBonifacije, Valerija, DarinkaNorbert, Neda, KlaudijeTTIIJJEELLOOVVOO —— BBRRAAŠŠAANNČČEEVVOOVilim, Žarko, MedardEfrem, Vinko, Ranko1100..kk..gg..,, DDiijjaannaa,, OOlliivviijjaa,, GGrreettaaBarnaba ap., BarišaJolanda, Ivan Fak., BosiljkoAAnnttuunn PPaaddoovvaannsskkii, AntonijaRufin, Valerija, SrećkoSSrrccee IIssuussoovvooSSrrccee MMaarriijjiinnoo1111..kk..gg..,, AAddoollff,, LLaauurraa Marko i MarcelijanRomuald, Bogdan Naum Ohridski, SilverijeAlojzije G., Slavica, VjekoslavPaulin Nol.,Toma More, Ivan F. Sidonija, Zdenka, Josip C.1122..kk..gg..,,RRoođđeennjjee IIvvaannaa KKrrssttiitteelljjaaVilim, Adalbert, ProsperIvan i Pavao, David Ćiril Aleksandrijski, Ladislav Irenej, Dobroslav, Mirko PPeettaarr ii PPaavvaaoo aapp.., KrešimirRimski prvomučenici, Kajo

NNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPU

SSRRPPAANNJJ JJUULLII

11234567889

10111213141155161718192021222223242526272822993031

1133.. kk.. gg..,, AArroonn,, ŠŠiimmuunnOton, Oto, VišnjaToma ap., Tomislav, HijacintElizabeta Port., Ulrih, BertaĆĆiirriill ii MMeettooddiijjee, SlavenMarija Goretti, DominikaLukrecija, Vilibald, Klaudije1144..kk..gg..,, AAkkvviillaa ii PPrriisscciillaaMMaarriijjaa PPrrooppeettoogg IIssuussaa PPeettkkoovviiććAmalija, Ljubica, Veronika Benedikt op., DobroslavMislav, Mohor, TanjaMajka Božja Bistrička, Henrik Kamilo de Lellis, Franjo Sol.1155..kk..gg..,, PPrreessvveettii OOttkkuuppiitteelljjGospa Karmelska, Karmela Aleksije, Branko, Branimir Bruno, Rufina, Arnold Martina, Zlata, Zorislava Ilija prorok, Ilijana, IlinkaLovro Brindiški, Danijel1166..kk..gg..,, MMaarriijjaa MMaaggddaalleennaaBrigita Švedska, Apolinar Mirjana, Kristofor, Kristina Jakov apostol, ValentinaJoakim i Ana, Anka Klement Oh., Natalija, LjerkaVećeslav, Nazarije, Viktor1177..kk..gg..,, MMaarrttaa,, BBllaažžeennkkaaPetar Krizolog, Rufin, AnđaIgnacije Lojolski, Vatroslav

SNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNN

RRUUJJAANN SSEEPPTTEEMMBBEERR

12234567899

101112131415116617181920212222332425262728293300

Egidije, Verena, Branimir 2222.. kk..gg..,, KKaalliissttaa,, DDiivvnnaa Grgur Veliki, BudimirRuža Vit., Rozalija, RozvitaMajka Terezija, Lovro Just. Doris, Davor, ZaharijaMMaarrkkoo KKrriižžeevvččaanniinnRRoođđeennjjee BBDDMM —— MMaallaa GGoossppaa2233..kk..gg..,, PPeettaarr CCll..,, SSttrraahhiimmiirrNikola Tolentino, PulherijaGospa Vel. Zavjeta, HijacintIme Marijino, Marija,MirjamIvan Zlatousti, ZlatkoUzvišenje sv. Križa, VišeslavŽalosna Gospa, Dolores2244..kk..gg..,, KKoorrnneelliijjee ii CCiipprriijjaannRane sv.Franje, Robert Bel.Josip Kuper., Irena, SonjaJanuarije, Željko ((kkvvaattrree))Svjetlana,Dionizije, Andrija K.Matej ap. i ev., Jona ((kkvvaattrree))Toma Vilanovski ((kkvvaattrree))2255..kk..gg..,, LLiinnoo,, KKoonnssttaanncciijjeeMarija Otkupiteljica Zlata, Aurelija, Kleofa Kuzma i Damjan, DamirVinko Paulski, Berislav, KajVećeslav,Vjenceslav, LovroMihael,Gabrijel, Rafael2266..kk..gg..,, JJeerroonniimm,, JJeerrkkoo

PUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUS

LLIISSTTOOPPAADD OOKKTTOOBBEERR

1234567789

10111213114415161718192022112223242526272288293031

Terezija od Djeteta Isusa Anđeli Čuvari, AnđelaKandida,Maksimilijan,GerhardFranjo Asiški, Franka Flavijan, VelimirBruno, Fides, Verica2277.. kk..gg..,, BBDDMM oodd KKrruunniicceeZvonimir, DemetrijeDionizije, Ivan Leon., AbrahamDanijel, Franjo Borg., LujoEmilijan, Milan, GermanSerafin, Veljko, MaksimilijanEduard, Edo, Slavko, Teofil2288..kk..gg..,, KKaalliisstt ppaappaa,, KKrraassnnaaTerezija Avilska, RezikaMargareta M.A., HedvigaIgnacije Ant., VatroslavLuka ev., Lukša, Svjetlan Ivan B., Izak J.,Pavao od KrižaIrena, Vendelin, Mirjana 2299.. kk..gg..,, UUrrššuullaa,, HHiillaarriijjaaPapa Ivan Pavao II., Marija S. Ivan Kapistranski, SeverinAntun M.Claret, Jaroslav KKaattaarriinnaa KKoottrroommaanniićć, DarijaZvonimir, Radovan, DemetrijeFlorencije, Sabina, Cvitko 3300..kk..gg..,, ŠŠiimmuunn ii JJuuddaa TTaadd.. aapp..Donat, Darko, Narcis, Ida Marcel, German, LukanAlfons Rodr., Vuk,Wolfgang

ČČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČP

SSTTUUDDEENNII NNOOVVEEMMBBEERR

11234456789

101111121314151617118819202122232422552627282930

SSVVII SSVVEETTIIDDuuššnnii ddaann, Duško, DušicaMartin iz Porr., Silvija, Dubravka3311.. kk..gg..,, KKaarrlloo BBoorroomm..,, DDrraaggooSrijemski mučenici, MirkoLeonard,Vedran, Sever Engelbert, Zdenka, AnđelkoGGrraacciijjaa KKoottoorrsskkii, BogdanPosveta lateranske bazilike Leon Veliki, Lavoslav, Lav3322..kk..gg..,, MMaarrttiinn TToouurr..,,VViikkttoorriinnJozafat K., Kunibert, MilanStanislav Kostka, StankoNNiikkoollaaTTaavveelliiććAlbert Veliki, Leopold, Berto Margareta Škot., Gertruda Elizabeta Ug., Viktorija, Igor 3333..kk..gg..,, PPoossvv.. bbaazz..PPeettrraa ii PPaavvllaa Agneza Asiška, Janja,MatildaFeliks, Edmund, SrećkoPrikazanje BDM, Gospa od Zdr.Cecilija, Filemon, SlavaKlement, Kolumban, BlagoKrševan, Prvoslav, Cvita KKRRIISSTT KKRRAALLJJDubravko, Silvije, Konrad Franjo A.F., Severin, VirgilijeJakov Markijski, DržislavSvjetlana, Iluminata, Berta Andrija ap.,Hrvoslav, Andreja

SNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUSČPSNNPUUSSČPSNNP

PPRROOSSIINNAACC DDEEZZEEMMBBEERR

12234567899

101112131415116617181920212222332422552266272829330031

Natalija, Božena, Marijan11.. ddooššaaššććaa,, BBllaannkkaa,, ŽŽiivvkkaa Franjo Ksaverski, Klaudije Barbara, Ivan DamašćanskiKrispina, Dalmatin, Dragan Nikola biskup, Niko, NikšaAmbrozije, DobroslavBBeezzggrreeššnnoo zzaaččeeććee BBDDMM22.. ddooššaaššććaa,, VVaalleerriijjaa,, ZZddrraavvkkaaGospa Loretska, JulijaDamaz I., DamirMaksencije, Spiridon ((kkvvaattrree))Lucija, Luca, Jasna Ivan od Križa ((kkvvaattrree))Drinske mučenice ((kkvvaattrree))33.. ddooššaaššććaa,, ZZoorrkkaa,, AAddeellaaLazar, Florijan, Izak Očekivanje por. BDM, BosiljkoBenjamin, Urban, VladimirHrvatin, Patrik, Eugen Petar Kanizije, SnježanFranciska C., Časlav44.. ddooššaaššććaa,, IIvvaann KKeenntt..,,VViikkttoorriijjaaBBaaddnnjjaakk, Adam i Eva, Adela BBOOŽŽIIĆĆ —— RROO��EENNJJEE IISSUUSSOOVVOOSSttjjeeppaann mmuuččeenniikk,, KKrruunnoossllaavvIvan ap. i ev., Ivo, JankoNevina dječica, Nevena Toma Becket, David, Davor SSVV.. OOBBIITTEELLJJ, Dan IseljenikaSilvestar I. papa, Goran, Silvija

SČPSNNPUSČPSNNPUSSČPSNNPUSČPSNNPUSČP

KKOOLLOOVVOOZZ AAUUGGUUSSTT

1234556789

1011112213141155161718119920212223242522662728293031

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

SSVVIIBBAANNJJ MMAAII

Alfons M. de Liguori Gospa od Anđela, InesAAuugguussttiinn KKaažžoottiiććIvan Marija Vianney1188..kk..gg..,,GGoossppaa SSnnjjeežžnnaa,,NNiivveessPreobraženje GospodinovoSiksto II. papa i dr., DonatDominik, Nedjeljko, Neda Edith Stein, Tvrtko, Roman Lovro, Lovorka, KrunoslavaKlara, Jasna, Suzana1199..kk..gg..,, IIvvaannaa FFrraanncciisskkaa ddee CChh..Poncijan i HipolitMaksimilijan Kolbe, AlfredUUZZNNEESSEENNJJEE BBDDMM —— VVEELL..GGOOSSPPAARoko, Stjepan UgarskiHijacint, Miron, LiberatJelena Križarica, Jelka2200..kk..gg..,, IIvvaann EEuuddeess,, TTeekkllaaBernard, SamuelPio X. papa, Agaton, DonatBDM Kraljica, ReginaRuža Limska, Zdenko, RužicaBartolomej ap., Bariša, BartolLjudevit, Josip Kal., Patricija2211..kk..gg..,, JJaaddrraannkkoo,, HHaaddrriijjaannMonika, Časlav, HonoratAugustin, Tin, GustavGlavosijek Ivana Krst., Sabina Radoslava, Rebeka, Agil Rajmund, Rajko, Paulin

BL. IVANE PAVLE II., MOLI ZA NAS!

Sni

mio

: A

. P

oleg

ubić

2012KROATISCHER KATHOLISCHER KALENDER • CROATIAN CATHOLIC CALENDER • LE CALENDRIER CATHOLIQUE CROATE

�

�

�

�

Pastoralni skup2011.

Mala Gospa i velike žene

Dana 8. rujna Crkva slavi Ro đe -nje Blažene Djevice Marije ili

kako naš narod kaže Malu Gospu.Iako u našoj Crkvi ne slavimo ro-đendane svetaca, nego dan njiho-ve prirodne ili mučeničke smrti, kodMarije Crkva čini iznimku i slavi idan njezina rođenja, upra vo stogašto je Marija posebna i jedinstvenau povijesti spasenja. Dan Marijinarođenja naša Crkva proglašavablagdanom, jer je Mari ja prva i naj -izvrsnija od svih svetaca.

Marija je velika ne samo u svo-joj otkupiteljskoj ulozi u povijestispasenja, nego i u svojoj poniznos -ti. Kroz stoljeća Marija je uzor i po-ticaj svim vjernicima, napose že-nama i majkama koje se njoj radoutječu. Blažena Djevica uzorom jeponiznosti i poslušnosti bezbrojnimsvecima i sveticama, ali i mnogimvelikim ženama kako u Crkvi uopćetako i u kršćanskoj, katoličkoj povi-jesti našeg naroda. Spomenimoprimjerice hrvatsku kraljicu Jelenu či-ji grob je u Solinu, bosansku kralji-cu Katarinu Kotromanić, r. Kosača.

U oVoM BrojU

ŽIVA ZAJEDNICA 9/2011 3

Krista se ne slijedi osamljeno i pojedinačno

Svoj doprinos izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini dalisu i brojni Hrvati iz Njemačke i svijeta.

Svjetski dan mladih održan je uMadridu od 18. do 21. kolovoza.

Na završnom misnom slavlju, u ned-jelju 21. kolovoza, sudjelovalo je višeod dva milijuna vjernika, a predvo-dio ga je papa Benedikt XVI. Na sus-retu su se okupili mladi iz 193 zem ljesvijeta, sa svih pet kontinenata. SvetiOtac je pozvao mlade da hrabrosvjedoče kršćanski život pred drugi-ma. „Krista se ne može slijediti osam -ljeno i pojedinačno“, poručio je Pa-pa, dodajući da mladi moraju iz bje - ći kušnju da za Isusom idu „na svojnačin i u svom stilu“. Sljedeći Svjet skidan mladih održat će se 2013. godi-ne u Rio de Janeiru u Brazilu.

Dok su mladi slavili s Papom uMadridu, brojni su se Hrvati iz Nje-mačke i svijeta odmarali, ponajvišena hrvatskom moru, a zasigurno supohodili brojna, posebno marijan -ska domovinska svetišta. I tako je sti-gao rujan, prepun novih događajai obveza. Iako je školska i vjeronau-čna godina već započela, u hrvat -

skim misijama i zajednicama ovih jedana organiziran blagoslov (vje-ro)učenika i knjiga.

U subotu 10. rujna zagrebačkinadiskup kardinal Josip Bozanić jeposvetio Crkvu hrvatskih mučenikana Udbini. Nakon višegodišnjegrad nje, ta ljepotica u bijelom je ko načno dogotovljena, a postala jesim bolom hrvatskog jedinstva i zah -valnosti svim hrvatskim mučenicimakroz povijest do današnjih dana.Svoj doprinos izgadnje crkve dali sui brojni Hrvati iz Njemačke i svijeta,na čemu im velika hvala!

Valja podsjetiti na još jedan veli -ki događaj u domovinskoj Crkvi,bea tifikaciju Drinskih mučenica s. M.Jule Ivanišević, s.M.Berchmane Lei-denix, s. M. Krizine Bojanc, s. M.Antonije Fabjan i s. M.Bernadete Ba -nja, koja će se održati u Sarajevu24. rujna. I dok očekujemo Papu uNjemačkoj od 22. do 25. rujna, svi-ma uspješan i radostan nastavakškolskih i radnih obveza. Urednik

● INTERVJU: mons. Pero Sudar

SVJETSKI DAN MLADIH U MADRIDUNe bojte se svijeta!Više od dva milijuna vjernika sudjelo-valo je na završnom misnom slavlju unedjelju 21. kolovoza u Madridu.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINIMučeničku Crkvu krune blažen -stvom

U Hrvatskoj je prvi put na državnoj ra-zini obilježen Europski spomendan nažrtve svih totalitarnih i autoritarnih re -žima.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

GESTE VJERE: dr. Ivica ŽižićTeologija doma

Bog je u svom spasenjskom djelu počeood obitelji i onamo se vraćao

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Kleine Dameund große Frauen

AKTUELLES: Weltjugendtag begeistert

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Inozemna pas -tva — pozitivna i blagoslovljenastvarnost

● REPORTAŽA: HKM Neu-Ulm

Mala misijabrojnih aktivnosti

Pedeset godina HKM Köln

● OBLJETNICE

Iz delegatove Poruke

Rođena je u Blagaju kod Mos tara,a grob joj je u crkvi Santa Maria inAracoeli u Rimu kamo je pobjeglaod Turaka. Za nas ovdje u Njemač -koj važ na je još jedna velika hrvat -ska žena također od plemena Ko-tromanić, Marija od Bosne. Marijaje bila sestra bosanskog kraljaStjepana II.Kotromanića, koja jekratko nakon 1340. godine, zajed-no sa Stje pa no vom kćerkom Eliza-betom otišla na ugarski kraljevskidvor u Budim. Tamo je upoznalanjemačkog grofa Ulricha V.od Hel-fensteina s kojim se vjenčala. Maj-ka je devete ro djece. Svojom molit-vom, postav ljanjem i blagoslovomspomen ploče u Hel fen steinu kodGeislingena mi Hrvati spomenut će-mo se naše velike hrvatske žene,Marije od Bosne. Učinit ćemo to1. listopada na obitelj skom hodo -čašću Hrvata iz biskupije Rotten-burg-Stuttgart. Početak hodočašća„Putovima Marije od Bosne“ je u 10sati na ruševinama dvorca Helfen -steina iznad Geislingen/Steige.

Dobro došli!Vlč. Ivica Komadina, delegat

Drage sestre i braćo!

str. 6

str. 8

str.10

zi u središtu Madrida — osjećalo oz-račje mira i povjerenja kao da se mla-di i ispovjednici poznaju već godina-ma. Po prvi puta na Svjetskome danumladih, sam je papa Benedikt XVI.ispovijedio troje mladih u subotu 20.kolovoza prije podne. Oni su izabra-ni među dragovoljcima, istaknuo je o. Federico Lombardi, a ispovijedalisu se na njemačkom, francus kom i ta-lijanskom.

Španjolska imakatoličku dušu

Nakon četiri dana, papa BenediktXVI. i njegovi španjolski domaćini, me-đu njima madridski nadbiskup kardi-nal Antonio Maria Rouco Varela i kra -ljevski par — kralj Juan Carlos i kralji-

ca Sofija — ponovno su senašli u zračnoj luci Bara-jas u Madridu, ovaj putana svečanosti ispraćaja.U svom je oproštajnomgovoru Sveti Otac špa -njolskome kralju poručioda moli za nezaposlene iza mlade, za sve Špa -njolce. Izrazio je svoje uv-jerenje da će mladi špa -njolski katolici učiniti svekako bi se njihova zemljasuočila s izazovima u ko-jima se nalazi. Svjetskisusret mladih u zemlji„duboke i katoličke duše“temelj je za nadu, da će

Katolička Crkva i dalje ostati mlada ipu na života „premda mora nadići i teš-ke prilike“. Istodobno je Benedikt XVI.pozvao na daljnje napore za jedinst-vo čovječanstva. „Mogli smo doživje-ti, kako Kristova milost ruši zidove ibriše granice što ih je među narodimai naraštajima prouzročio grijeh“, istak-nuo je Sveti Otac prije svoga povrat-ka u Rim, a potom u Castel Gandolfo.

Nema vjere bez CrkvePremda je završno misno slavlje

21. kolovoza bilo veličanstveno, u zra-čnoj luci znakovita imena — „CuatroVientos“ — „četiri vjetra“ nije bilo nidaška vjetra, a vrućina gotovo neiz-drživa. No, dva milijuna vjernika sla-vilo je dostojanstveno, slušajući po-božno i oduševljeno poziv što ga jePapa uputio mladima: živite svoju vje-ru u zajedništvu s Crkvom. Na krajumise, uz molitvu Anđeoskog poz-dravljenja, mladima je Papa poručio:„Dragi prijatelji, sada ćete se vratiti u

Ni velike vrućine koje su pogo-dile španjolsku prijestolnicuMadrid, niti nevrijeme koje ih

je okupalo u subotu 20. kolovoza, ni-je spriječilo papu Benedikta XVI. i višeod milijun i pol mladih da svijetu po-novno pošalju snažnu sliku katoli č kemladosti, veselja, molitve i sabranosti.Mladi pristigli iz 193 zemlje svijeta, sasvih pet kontinenata, hrabro su pod-nosili žegu vrućih madridskih dana, teželjno iščekivali večeri koje su provo-dili u molitvi i međusobnome druže nju.Njihovom se 26. po redususretu od 18. do 21. kolo-voza pridružio i SvetiOtac. Više od dva milijunavjernika sudjelovalo je nazavršnom misnom slavlju unedjelju, milijun i pol mla-dih uz snažan pljusak iz-držalo je na bdjenju u su -botu, mir i sabranost višeod pola milijuna mladih nakrižnome putu u petak, alii oduševljeno pjevanje učetvrtak na svečanosti do-brodošlice Papi, sigurnoće se još dugo pamtiti i onjima će se govoriti. No,još će se više govoriti — atrebalo bi se još više i sjećati — onogašto je mladima i preko mladih katolikapapa Benedikt XVI. poručio svijetu.

Najvažnija slavlja Svjet skoga dana mladih

A na Svjetskome danu mladih naj-važnija su bila upravo ona slavlja ko-ja je predvodio Papa. U četverodnev-nom boravku istaknule su se svečanostdobrodošlice mladih u središtu Madri-da, Papin posjet samostanu Escorialugdje se susreo s mladim sveučilišnimnastavnicima i mladim redovnicama,kao i posjet institutu svetoga Josipagdje je pozdravio mlade osobe s fizič -kim i intelektualnim poteškoćama, po-božnost Križnoga puta, večernje mo-litveno bdjenje i završno misno slav ljes mladima iz cijeloga svijeta u nedje -lju 21. kolovoza u zračnoj luci Bara-jas. Među politički najvažnijim doga-đajima bili su Papin susret sa španjol -skim kraljevskim parom, kraljem Jua -nom Carlosom i kraljicom Sofijom ukraljevskoj palači Zarzuela, te s pred -

sjednikom Vlade Joseom Luisom Ro-driguezom Zapaterom u Apostol skojnuncijaturi.

Smještaj i gostoljubivostMlade hodočasnike iz cijeloga

svijeta — službeno je bilo prijavljenooko pola milijuna, a u Madridu se„zateklo“ njih milijun i pol — domaći-ni su smjestili u velikim sportskim cen-trima, dvoranama, školama i pasto-ralnim i župnim centrima. Španjolskugostoljubivost „iz prve ruke“ osjetili su

oni mladi hodočasnici koje su ugosti-le 4.750 madridske obitelji u svojimstanovima ili kućama. Brojka tih sret-nika popela se na gotovo 15.000!Vjernici su pak molitvenim lancem —koji je trajao 121 sat — duhovno pra-tili susret, ali i molili za nova duhovnazvanja među mladima. Pozivu na mo-litvu odazvalo se više od 300 župnihzajednica iz 40 biskupija po cijelomesvijetu. A svoja im je vrata za molitvukroz cijelo to vrijeme otvorila kapelicau madridskom sjemeništu.

Papa u „parku ispovijedi“Mladim je hodočasnicima iz cije-

loga svijeta u parku Buen Retiro naraspolaganju bilo 200 ispovjedaoni-ca bijelog, „futurističkog izgleda“, pre-nio je austrijski Kathpress iz pera do-pisnice Kerstin Kotterba. Bijeli ispov-jednički prenosivi stolci izgledali supoput jedra, a od drva i plastike izra-dio ih je jedan stolar iz Avile, gradasvete Terezije. Prema Kotterbinim rije-čima, u cijelom se parku — zelenoj oa-

SVJETSKI DAN MLADIH

4 ŽIVA ZAJEDNICA 9/2011

Više od dva milijuna vjernika sudjelovalo je na zavr -šnom misnom slavlju u nedjelju 21. kolovoza.

Ne bojte se svijeta!MADRID

Zračna luka u Madridu uoči bdjenja mladih s Papom 20. kolovoza

Snim

ka

:IK

A

Nastavak na str. 24

IZ CRKVE U DOMOVINI

Mučeničku Crkvu krune blaženstvom


U Hrvatskoj je prvi put na državnoj razini obilježen Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Crkva u Hrvata priprema se zasvečani čin beatifikacije Drin -skih mučenica 24. rujna u Sara -

jevu. Misa proglašenja blaženim petsestara Kćeri Božje ljubavi bit će uOlimpijskoj dvorani Juan Antonio Sa-maranch na Olimpijskom kompleksuZetra (Koševska dolina) u Sarajevu.Mi su beatifikacije u 11 sati predslavitće Papin izaslanik kardinal AngeloAmato, prefekt Kongregacije za pro-glašenje svetih. Drinske mučenice suredovnice, dakle pet časnih sestara, izDružbe Kćeri Božje Ljubavi. Među nji-ma su: s. Jula Ivanišević - Hrvatica, s.Berchmana Leidenix - Austrijanka, s.Krizina Bojanc — Slovenka, s.AntonijaFabjan — Slovenka, i s. BernardetaBanja — Hrvatica, porijeklom Mađari-ca. Sestre su 11. prosinca 1941., kadsu ih četnici uhvatili, poveli preko Ro-manije u Goražde, gledale kako gorisamostan, trpjele su predbacivanja, uv-rede i teška ispitivanja. Njihova molit-va i strpljiv hod i pješačenje više od 60kilometara pod četničkom torturomzavršio je mučeništvom u hladnoj rije-ci Drini.

Velika Gospa okupila stotine tisuća hodočasnika

Diljem domovine proslavljena jesvetkovina Velike Gospe koja je okupi -la više stotina tisuća vjernika. Poseb nasvečanost bila je u Sinju, gdje je pro-slava povezana s kulturnim događa-jem Sinjske alke. Više od stotine tisu ćavjernika sudjelovalo je u središ njemslavlju na svetkovinu Velike Gos pe usinjskom svetištu. Misna slavlja u de-vetodnevnoj pripravi slavljena su naMariji Bistrici, Trsatu, Vrpolju, Aljmašu,Remetama, Širokom Brijegu, Posuš ju,Krasnom i drugim marijanskim svetišti-ma diljem domovine. U većini svetištaslavlja su predvodili mjesni ordi nariji,a u propovijedi su isticali Marijinu sve-tost i Bogu odanost kao putokaz da-našnjem čovjeku u suvremenom svijetu.

U Hrvatskoj je prvi put na državnojrazini obilježen Europski spomendanna žrtve svih totalitarnih i autoritarnihrežima koji je utemeljen RezolucijomEuropskog parlamenta. Obi lježen jeveć treću godinu za redom u Dubrov-niku. Među inima u dvorani Ivana Pav-

la II. u organizaciji Udruge Daksa1944./45. godine u utorak, 23. kolo-voza održana je javna tribina na kojojsu govorili dr. Ivo Banac i ministar un-utarnjih poslova Republike HrvatskeTomislav Karamarko, a nazočio je idubrovački biskup mons. Mate Uzinić.Samo u Hrvatskoj je do sada otkrivena

731 lokacija sa žrtvama, a smatra seda se u grobnim jamama nalaze pos -mrtni ostaci oko 90.000 ljudi, većinomHrvata. Obav ljene su 82 ekshumacijeu kojima su pronađene kosti oko 1900osoba. Podneseno je svega pet kaz-nenih prijava. Sisački biskup Vlado Ko-šić na Dan sjećanja na žrtve totalitar-nih i autoritarnih režima 20. stoljećaslavio je misu u sisačkoj katedrali.

Napokon javno o komu nističkom totalitarizmu

U povodu 20. obljetnice osnutka idjelovanja Vojne policije i Dana sje -ćanja na žrtve svih totalitarnih i auto-ritarnih režima, misno slavlje je u crkviSvete Mati Slobode na Jarunu u Zag -rebu predvodio vojni ordinarij Juraj Je-zerinac.

U Voćinu, marijanskom svetištuPožeš ke biskupije,21. kolovoza, odr ža -no je središnje slavlje Godine Gos pevoćinske koja je proglašena prigodomponovne izgradnje i posvete crkve i

svetišta u tom podpapučkom mjestu.Godina se Gospe Voćinske održava sepod geslom „Evo ti majke“. Euharistij -sko slavlje, na kojem se okupilo30.000 hodočasnika, od kojih su mno-gi došli pješice, predvodio je vrhbo-sanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiću konce leb raciji s domaćim bis ku pom

Antunom Škvorčevićem, đakovačko-osječkim nad bis kupom i pred sjed -nikom Hrvat ske bis kupske konferencijeMarinom Srakićem, riječkim nadbisku-pom Ivanom Dev čićem, beo g radskimnadbiskupom Sta nislavom Hočeva-rom, subo tičkim bis kupom IvanomPenze šom, pečuškimbis kupom Györ-gyiem Udvardijem, vojnim ordinarijemJurajom Jezerincem, poreč kim i pul -skim bis kupom Ivanom Milovanom,gos pićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem, varaždin skim bis kupomJosipom Mrz ljakom, križevačkim vla -dikom Nikolom Kekićem, bje lovar s ko-kri že vačkim biskupom VjekoslavomHuzjakom, vojnim ordinarijem u BiHTomom Vukšićem, đakovačko-osje č kimpomoć nim biskupom Đurom Hranićemi dele ga tima srijemskog, dub rovačkog,mos tarsko-duvanj skog bis kupa te sla -von skog episkopa Save Jurića.

Hrvatski Caritas poslao je746.500kuna pomoći gladnom sta nov ništvuKeni je koje trpi posljedice katastro -falne suše. A.O.

U Voćinu je 21. kolovoza održano središnje slavlje Godine Gospe voćinske

Snimka: IKA

intervju


izraz povezanosti naših misija i do-movinske Crkve. Ono ima biti od po-moći ravnatelju Inozemne pastve i nje-govu uredu u sve težoj i zatjevnijoj za-daći traženja, namještanja i praćenjapastoralnih djelatnika u Inozemnojpastvi. Valja istaknuti da je temeljnazadaća i Vijeća i Ureda ravnatelja ti-jesno surađivati s nadležnim crkvenimstrukturama mjesnih i krajevnih Crka-va na području čije jurisdikcije djelu-ju hrvatske katoličke župe i misije.

Žz: Vijeće je zajedničko tijelo Hrvat skebiskupske konferencije i Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine jerse u našim misijama i zajednicama uinozemstvu okupljaju podjednakoHrvati i iz Hrvatske i Bosne i Herece-govine. Čemu se daje posebna važ-nost u djelovanju domovinske Crkveprema Hrvatima u inozemstvu?

Mons. Sudar: Činjenica da jedinstve-nu Hrvatsku inozemnu pastvu čineHrvati katolici ne samo iz RepublikeHrvatske i Bosne i Hercegovine nego iiz drugih područja i zemalja pred-stavlja dodatni izazov i priliku. Deset -ljećima je Hrvatska inozemna pas tvabila čimbenik hrvatskoga zajedniš tvai čuvar vrednota koje su u Domovinibile suspektne i zabranjene. Bilo biznak pogubne nezrelosti i nenadok-

nadivi gubitak, ako bi sloboda u Do-movini, kojoj je naše iseljeništo daloneprocjenjiv doprinos, na bilo koji na-čin naštetila zajedništvu iseljenih Hrva-ta i njihovoj privrženosti hrvat skim ka-toličkim župama i misijama i očuva njunjihova hrvatskog identiteta. Tu namekstremni stavovi s jedne i pomanj-kanje osjećaja i osjetljivosti s drugestrane nisu od koristi. Naprotiv! Za-jedničkim Vijećem za inozemnu pas -tvu Hrvatska Biskupska konferencija iBiskupska konferencija Bosne i Herce-govine potvrđuju posve logičnu, na -žalost, još nedovoljno prihvaćenu i živ -ljenu, činjenicu jedinstva hrvatskoganaroda i crkvenoga zajedništva u nje-mu koje i u Domovini ide iznad i pre-ko granica država u kojima hrvatskinarod živi. Životno je opsana uskoćaduha i kratkoća pogleda zbog kojihkao narod ne uspijevamo shvatiti da,u datim geopolitičkim okolnostima, zanas Hrvate nije samo po sebi opasnostniti osiromašnje u tome što kao narodživimo u dvije države i „posijani“ posvijetu. To bi, uz više mudrosti i hrab -rosti, mogla postati naša prilika i u du-hovnom i materijalnome smislu! Hrvat -ska inozemna pastva, kao i kod svihdrugih raseljenih naroda, nastala jekao odgovor na pastoralne, ali i soci-jalne potrebe iseljenika. Crkva je poz-vana biti uz čovjeka u svim stanjima i

Žz: Nedavno ste imenovani predsjed-nikom Vijeća za hrvatsku inozemnupastvu. I u prijašnjem vremenu ste ob-našali tu službu?

Mons. Sudar: Iako sam zbog važnostiovoga Vijeća smatrao i predlagao dabi za njegova predsjednika bio ime-novan netko od nadbiskupa ili čakkardinala, ja sam i po drugi put radoprihvatio na ovaj način biti uključen uHrvatsku inozemnu pastvu. Naime,uvjeren sam da je to višestruko vrlovaž na sastavnica opće i naše domo-vinske Crkve, ali i naroda. Upravozbog toga i sve složenijih uvjeta u ko-jima djeluje naša Inozemna pastva,bilo bi potrebno posvetiti joj svu mo-guću pozornost i potporu domovinskeCrkve.

Inozemna pastva čimbenikhrvatskoga zajedništva

Žz: Hoćete pojasniti, koja je uloga toga Vijeća?

Mons. Sudar: Prvenstvena uloga Vije-ća je koordinirati rad delegata, a pre-ko njih poticati i hrabriti zauzetostpas toralnih djelatnika u pojedinimzem ljama i kontinentima u i na kojimadjeluju naše hrvatske katoličke župe imisije. Jasno, Vijeće je i trajna veza i

Hrvatska inozemna pastva je pozitivna i blagoslovljena stvarnost

RAZGOVOR S MONS. DR. PEROM SUDAROM, POMOĆNIM SARAJEVSKIM BISKUPOM I PREDSJEDNIKOM VIJEĆA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE I BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA HRVAT SKU INOZEMNU PASTVU

Mons. Pero Sudar rođen je prije 60 godinakao deveto i najmlađe dijete u obitelji

Ante i Anđe r. Ivanko u Barama, župa Solako-va Kula. Školu je pohađao u Jaseniku, Seonici,Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu i Rimu. Zaređenje za svećenika u Sarajevu 1977. godine i sko-ro je sve vrijeme proveo u Sarajevu obav ljajućislužbe: sudskog vikara, profesora i de ka na naTeoligiji, rektora u Bogoslovnom sje me ništu iveć 18 godina pomoćnog biskupa i promica teljaKatoličkih škola za Europu. Mons. Sudar je urazgovoru za Živu zajednicu posebno govorio ovažnosti Hrvatske inozemne pastve.

Sni

mio

: A

. Po

legub

ić


okolnostima u kojima se nađe. Čovje-ku je potrebna dodatna pomoć i bli -zina Crkve kada je, iz bilo kojih raz-loga, prisiljen ostaviti dom i Domovinujer čovjek u pokretu je dodatno du-hovno izložen i ranjiv. Većina Hrvatakatolika nije svoju Domovinu napuš -tala planski nego stihijski jer su, goto-vo u načelu, bili gonjeni nekom vrstomviše sile ili prisile. Domovinskoj Crkvije od početka bilo važno da se njezi-ni članovi duhovno ne „izgube“ u no-vim krajevima i okolnostima u kojimasu se našli. I zato su njezini službe nici,najprije spontano i samoincijativno, akasnije organiziranije pošli za iselje-nicima. Poslanje Crkve jest čovjek unjegovoj punini, ali prioritet je nje -govo duhovno i duševno zdravlje, vje-ra koju živi kroz pripadnost Kristu injegovoj Crkvi.

Manjak zvanja — velika briga cijele Crkve

Žz: Kad je govor o djelovanju hrvat -skih katoličkih misija, nije moguće za-obići gorući problem visoke starosnedobi svećenika. Kako učinkovito pris -tupiti tom sve aktualnijem problemu?

Mons. Sudar: Sve manji broj duhovo-nih zvanja je velika briga cijele Kato-ličke Crkve, a napose u zemljama za-padne civilizacije. Ostaje nada da ćeCrkva, slijedeći poticaje Duha, naćinačina i smoći hrabrosti odgovoriti ina taj izazov koji je izravna posljedi-ca poimanja i vrednovanja života, alii napasti ostati u preživjelim utvrda-ma. Netko će se upitati, trebaju li sve-ćenici župama i mjesnim Crkvama,ako ih same ne daju. Ja mislim da tre-baju, i to više nego onima koje ih da-ju, kao što liječnika treba više bole-stan nego zdrav čovjek. Kada je riječo potrebi pastoralnog zbrinjavanjahrvatskih katoličkih župa i misija uino zemstvu, bit će potreban dodatannapor da bi se na svim razinama štoje moguće bolje shvatila i prihvata nji-hova važnost za Crkvu i hrvatski na-rod. K tome, potrebno je naše župe imisije predstaviti i prihvatiti kao mo-ralnu obvezu biskupija i redovničkihzajednica u domovinskoj Crkvi. Nebi, naime, iz puno razloga, bilo nipravično ni crkveno olako ostavljatibez svećenika zajednice u koje su po-jednine biskupije ili redovničke za-jednice desetljećima namještale svo-je svećenike. Istina, ne može dati, tkonema. Ali sam uvjeren da naše župei misije u inozemstvu ne bi smjele biti

prve koje će, zbog pomanjkanje sve-ćenika u Domovini, naši biskupi i re-dovnički poglavari ostavljati bez sve-ćenika. Mislim da će se upravo tu po-kazati ili pak zakazati kako autentič-nost duha i crkvene širine tako i kon-kretna, a ne samo deklarativna, brigaza narod u cjelini.

Žz: Dok druge Crkve sustavno pristu-paju problemu iseljenika i useljenikastvarajući pritom koncepcije i smjerni-ce, domovinskoj se Crkvi predbacujeda nedovoljno učinkovito radi na tompodručju?

Mons. Sudar: Mi smo kao narod sklo-ni stihiskom i „spontanome“ djelova -nju. Više se oslanjamo na srce negona razum, više na improvizaciju negona sustav. To vrijedi i za djelovanjenaše Crkve. Ali, ne bih iz toga odmahizvodio zaključak da je domovinskojCrkvi manje stalo do stanja duha i pa-storalne skrbi za naše ljude u in-ozemstvu. A i o učinkovistosti bi se da-lo razgovarati. Nisam baš siguran daje pastoralno stanje iseljenika i većihi moćnijih Crkava puno bolje nego na-ših. Istina, to treba, prije svega, zah-valiti našim iseljenicima i njihovim pa-storalnim djelatnicima! Međutim, Viste u pravu kada je riječ o nastojanji-

jeti u Njemačkoj i drugim zemljama. Toje nešto na što nisu računali ni u ovdaš -njoj Crkvi ni u društvu. Kako pomo ćitim ljudima, ali i svima drugima, da os-jete kako nisu prepušteni sami sebi?

Mons. Sudar: Već sam spomenuo nas -tojanje domovinske Crkve da, dokgod joj to bude moguće, proviđa pas -toralne djelatnike za već uspostavlje-ne hrvatske župe i misije u inozem -stvu. Napose one u kojima se naši lju-di okupljaju i žive svoju vjeru na hrvat -ski način. Međutim, te misije i župe nebi smjele biti niti trebale živjeti kaootoci u moru mjesne Crkve na čijempodručju se nalaze. Kao što ne bi bilo normalno da netko cio svoj radnivijek provede u jednoj sredini bezuspostavljanja ljudskih veza s ljudimameđu koje je došao, tako ne bi bilo ukatoličkome duhu živjeti na područjujedne župe, a u njezin život ne biti,na svoj način, uključen. Ta uključenostbi trebala dati osjećaj katoličke pri-padnosti,ali i duhovne ukorijenjenosti.

Bolje uključenje u mjesnu i krajevnu Crkvu

Žz: U inozemstvu je stasao jedan pos-ve novi hrvatski naraštaj. Za razlikuod njihovih roditelja, djedova i baka,koji su ovamo došli „trbuhom za kru-hom“, oni su sve uspješniji na raznimpodručjima života i djelovanja. Što činiti i kako djelovati kako bi ti ljudi ostali povezani sa svojom Crkvom isvojim nacionalnim tkivom?

Mons. Sudar: Nadovezujem se naono što sam rekao u odgovoru napret hodno pitanje. Uključenost u živothrvatskih župa i misija ne bi našimljudima smjelo biti zaprekom za sud-jelovanje u životu domaćih župa, tojest onih na čijem području Hrvati ka-tolici stanuju. Bilo bi porazno, ako bise naši ljudi, čuvajući obilježja svognarodnoga identiteta, bolje uključi-vali u društvo u kojemu žive nego umjesnu i krajevnu Crkvu u kojoj živesvoju vjeru, ne odričući se njezinihhrvatskih „obilježja“, koja njegujukroz svoju pripadnost hrvatskim kato-ličkim misijama. Da pokušam pojas-niti. Hrvatske katoličke župe i misijenisu osnivane s ciljem da bi se iselje-ni Hrvati katolici što sporije uključili us trukture mjesnih Crkava svoga no-vog kraja. Naprotiv, one su osnivaneda bi se oni uključili čim prije i štobolje! Vjerovalo se i poka zalo da su

Zajedničkim Vijećem za in-ozemnu pastvu HBK i BK BiHpotvrđuju posve logičnu, na-žalost, još nedovoljno prih-vaćenu i življenu, činjenicujedinstva hrvatskoga narodai crkvenoga zajedništva unjemu koje i u Domovini ideiznad i preko granica državau kojima hrvatski narod živi.

ma i zauzetosti Crkva u pojedinimzemljama oko uključivanja useljenika.Tu jednostavno nije moguće povlačitiparalele jer su polazišne točke, uvjetii mogućnosti posve različiti. Međutim,ne bi smjeli biti različiti ciljevi. Crkviposvuda i u svim okolnostima duhov-no dobro čovjeka i njegova okrenutostk Bogu trebaju biti temeljni cilj i mje-rilo svih njezinih nastojanja.

Žz: Umjesto povratka naših ljudi udomo vinu, koji se uvelike očekivao,zam jetno je da je veliki broj našihumiro v ljenika i starijih ljudi ostao živ- Nastavak na str. 21


obljetnice

KÖLN

krasi i ovu crkvu, a vodom svetom poš -kropiše ga kardinali Joachim Meisneri Vinko Puljić. Na žalost i nakon pe-deset godina još uvijek putujemo — od-lazimo i dolazimo. Stariji sve više ta-mo, mlađi samo poneki, a velika ve -ćina ostat će zauvijek tu gdje jesmo.“

Kardinal Bozanić je u uvodnoj rije -či svima uputio pozdrav i čestitku za50. obljetnicu misije. Čestitku u tompovodu uputio je i o. Brnasu, a s njim,kako je kazao, i svim misionarimasveće nicima franjevcima koji su djelo-vali u toj misiji.

Kardinalovo priznanjeHrvatima u inozemstvu

„Doče kali smo i stvaranje hrvatskedržave. Znano mi je što ste sve vi u timteškim godinama rata ovdje činili. Mo-žemo reći da su i oni u domovini iHrvati u inozemstvu ugradili sebe naovaj ili onaj način upravo u to novo štose tada gradilo, u svoju domovinu ko-ju su sanjali i raznim pomoćima i ini -ci jativama i interventima. Sve je to naneki način sada iza nas. Sve je tougra đeno i u život ove hrvatske kato - ličke misije. Ja kao zagrebački nadbis -kup i kardinal želim zahvaliti, dragabraćo i sestre, vama i odati vamprizna nje za sve ono što ste vi ugradi-li u drža vu Hrvatsku i hrvatsku slobodu.Jesmo li prebrzo nešto zaboravili? Prih-vaćamo li olako nešto što nije naše išto nam se nudi kao nova prilika za na-šu budućnost? Sve nam to dolazi napamet, a s druge strane postavlja sepita nje, jesmo li postali i malodušni,nismo li počeli u nešto i sumnjati. Nis-

Završna proslava 50. obljetnice misijeNedavno je održano slavlje u prigodi završene proslave 50. obljetnice HKM Köln,kada se ujedno oprostio i višegodišnji voditelj misije fra Branko Brnas.

Za vrijeme svečanog koncelebriranog misnog slavlja

Slavlje u prigodi završene prosla-ve 50. obljetnice Hrvatske katoli-čke misije (HKM) Köln organizi -

rano je u subotu 9. i nedjelju 10. srp -nja, kada se ujedno oprostio i više -godišnji voditelj misije fra BrankoBrnas, član Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja sa sjedištem uSplitu. Svečano misno slavlje u punojMinoritenkirche u središtu Kölna, u ko-joj se Hrvati iz te misije okupljaju nasredišnje nedjeljno misno slavlje, unedjelju 10. srpnja, predvodio je zag -rebački nadbiskup kardinal Josip Bo zanić u zajedništvu s ravnateljem

ce, mladih i odraslih u hrvatskim na-rodnim nošnjama. Misnom slavlju pri-bivali su i veleposlanik R. Hrvatske izBerlina dr. Miro Kovač i generalnikonzul Generalnog konzulata R.Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekoslav Kri-žanec. Oca kardinala i sve okupljenena početku je pozdravio o. Brnas pri-tom kazavši: „Dok zahvaljujemo Ne-beskom Ocu za 50. ljeta katoličke ihrvatske nazočnosti u gradu Kölnu iokolici, molimo da, snagom Božje ri-ječi i kruha, raste naša vjernička svi-jest i odgovornost. Nek ova obljetnicabude prigoda obnoviti naš krsni savezs Bogom i očitovanja koliko volimoCrkvu koja nas je po tom savezu uve-la u život, u život naših otaca“, kazaoje o. Brnas dodavši kako kardinal do-lazi iz Zagreba, glavnog i slavnoggrada Lijepe naše u kojem u prvostol-nici počivaju zemni ostaci bl. kardi-nala Alojzija Stepinca. „Njegov lik

dušobrižništva za Hrvate u inozemstvufra Josipom Bebićem, voditeljem misi-je o. Brnasom, vicepostulatorom kau-ze za proglašenje blaženim sluge Bo-žjega oca Ante Antića u Zagrebu, akoji je zadnjih mjeseci pomagao u mi-siji — fra Antom Babićem, dušobrižni-kom u misiji koji uskoro odlazi na mje-sto dušobrižnika u Frankfurt na Majnifra Markom Domazetom Lošom, kar-dinalovim tajnikom vlč. Željkom Falta-kom i fra Josipom Sučićem iz Zagre-ba. Valja istaknuti kako su u toj crkvigrobovi bl. Ivana Duns Scota i bl.Adolpha Kolpinga te reljef hrvatskogablaženika Alojzija Stepinca.

Prigoda obnove krsnog saveza

Na početku mise od sakristije sre-dištem crkve do oltara je formiranophod. Zamjetan je bio veći broj dje-

Misno slavlje uveličala je klapa „Croatia“ iz HKM München


mo li pritisnutiji raznim prozivanjima izvana, raznim optužbama i pritužba-ma? Ne nalazmo li se koji put u situa-ciji da nas netko želi uvjeriti u nešto štoduboko osjećamo da to nije naše i dane pripada našem biću“, kazao je kar-dinal podsjetivši na nedavni pohod pa-pe Bene dikta XVI. Hrvatskoj, na taj, ka-ko je kazao, svijetli događaj, koji jeponovno zasjao na hrvatskom nebu.„Papa je došao da zajedno s namamoli i zajedno sluša Božju riječ i danas ohrabri i da nam ukaže na ono do-bro što kao svoju baštinu nosi hrvatskinarod i Katolička Crkva u tom narodu“,kazao je kardinal u propovijedi.

„Riječ je Božja oblikovalahrvatski narod“

Na kraju misnog slavlja ravnateljfra Josip Bebić je kazao: „Ako netkoželi osjetiti kako kuca hrvatskokatolič ko srce, mora doći na misu islavlje među iseljene Hrvate gdje u tu-

HKM Köln broji oko 14.000 Hrva-ta katolika. Misija uz područje gradaKölna obuhvaća još i područje Lever-kusena i Bonna te područje gradaBergheima, koje je ranije pripadaloHKM Neuss. Pastoralno-duhovna skrbna području misije povjerena je Fra -njevačkoj provinciji Presevetoga Otku -pitelja u Splitu. Prvi voditelj bio je fraKrsto Šušnjara, a misija je tada obuh-

časnim sestrama i pastoralnim surad-nicama i suradnicima.

Važnost održanja hrvat skog identiteta

U ime Franjevačke prvincije Pres-vetoga Otkupitelja, koje svećenici skr -be u toj misiji, te u ime provincija la dr.fra Željka Tolića, prigodnu je riječupu tio o.Babić. Prigodnu riječ uputioje i veleposlanik dr. Kovač. KardinalBozanić je na kraju zahvalu uputiofranjevcima Provincije iz Splita koji sudjelovali i djeluju u toj misiji, kao i dru-gim misijama i zajednicama u Nje - mač koj i u svijetu, a mladima je po ru -čio neka budu ponosni na zemlju ukojoj žive, ali i na onu iz koju potje-ču. Na kraju misnog slavlja pjevanaje zahvalna pjesma „Te Deum“ te him-na Lijepa naša. Misno slavlje uveli -čala je klapa „Croatia“ HKM Mün-chen,koju je o.Brnas osnovao 12. ruj-na 1989., a da nas je vodi Andrija

Misno slavlje predvodio je i propovijedao kardinal Josip Bozanić

đem svijetu na svom hrvatskom jezikujoš gor lji vije svjedoče svoju vjeru uKrista Raspetoga i Uskrsloga. Hrvat -ske katoličke misije i zajednice u in-ozemstvu spadaju u najveće hrvatskedragocjenosti. Nije tajna da je riječBožja stoljećima oblikovala cijeli našnarod u jednu veliku zajednicu, a uinozemnim misijama sačuvala jehrvatski jezik, hrvatsku baštinu i kul-turu i izrađivala posebno katoličkuvjeru“, kazao je potaknuvši okupljeneneka i dalje to njeguju i razvijaju.Ujedno je zahvalio i njemačkim crk -venim i državnim vlastima na gosto-primstvu. „Zahva l nost upućujem i vo-ditelju misije o. Brnasu koji se opraš-ta od ove zajednice, ali i pastoralnogdjelovanja u Njemačkoj. Fra Brankoje djelovao u više hrvatskih zajednicau Njemačkoj: u Münchenu, Mettman-nu, Düsseldorfu i sada i Kölnu. Zah-valio je i o.Domazetu Loši, kao i svim

Brkić, te misij ski mje šoviti zbor uz or-guljsku prat nju Mar ka Bočeka. U ve-černjim satima kar dinal Bozanić je spratnjom posjetio samostan Steyler mi-sionara u Sankt Au gustinu kod Bonna,u kojem već 45 godina djeluju hrvat -ske milo srdnice na čelu s prijestolni-com s. Radoslavom Kevo.

Večer ranije, 9. srpnja, u dvoranižupe sv. Mauricija u Kölnu, u kojoj sublizini i misijske prostorije, koje su uzavršnoj fazi obnove, za kardinalaBozanića i goste priređena je sve -čana večera. Kardinal je blagosloviomisijske prostorije koje su svečano otvorene 30. kolovoza ove godine.Prostorije i kapelicu, u kojoj će slavitimisu, blagoslovio je i otvorio kölnskipomoćni biskup mons. Heiner Koch,koji je na čelu Međunacionalnog ka-toličkog dušobrižništva u toj Nadbis -kupiji. U asistenciji je bio i referent đa-kon Hans Gerd Grevelding.

vaćala cijelo područje kölnske nadbis -kupije, od koje on dobiva dozvolu du-šobrižništva za Hrvate u jesen 1960.godine. Tako je bilo sve do 1970.godi ne, kad je u Düsseldorfu osnova-na Hrvatska katolička misija, već1972. u Wuppertalu, a samo nakondvije godine 1974. u Bonnu, zatim1975. u Neussu, a potom 1977. uMettmannu i 1988. u Wiehlu koja je2002. dokinuta i dodijeljena dijelomBonnu, a dijelom Leverkusenu. Nakonfra Krste Šušnjare (1960.—1978.) misi -ju je vodio fra Božo Ančić (1978.—1981.), potom fra Ante Anić (1981.—1986.), zatim fra Josip Bebić (1986.—1994.), fra Josip Lucić (1994.—2006.,) a današnji voditelj misje fraBranko Brnas od 1. rujna 2006. doda nas. U misiji kao dušobrižnik djelu -je fra Marko Domazet Lošo, a kaopas toralna suradnica s. Dubravka Žuro. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Na početku mise prigodnu riječ uputio jeo. Brnas koji se oprostio od misije

Neu-Ulmu u crkvi sv. Ivana Krstititeljate 1. i 3. nedjelje u mjesecu u Senio-renheimu u Burgau. Misija ima i svo-ju internetsku stranicu koja glasi:www.hkm-neu-ulm.webnode.com

Predstavljena knjiga o. Leutara

U petak 24. lipnja u misiji je sve-čano proslavljen njezin zaštitinik sv.Ivan Krstitelj. U crkvi Sv. Dionizija uOberfalheimu u Nersingenu misnoslavlje predvodio je o. Leutar. Tijekommisnog slavlja blagoslovljen je misij -ski barjak sv. Ivana Krstitelja.

Potom je u u župnoj dvorani uOberfalheimu u Nersingenu predstav -ljena knjiga na njemačkom jeziku dr.fra Ivana Leutara, člana Hercegovačkefranjevačke provincije Uznesenja Bla-žene Djevice Marije sa sjedištem uMos taru, voditelja Hrvatske katolič kemisije Novi Ulm, pod nazivom„Wiederentdeckung des 'Heiligen' amBeispiel des Wallfahrtsortes Međugor-je“ (Ponovno otkrivanje 'Svetoga' na

Hrvatska katlička misija Neu-Ulm(Alte Landstr. 3, 89278 Ner-singen, tel. i fax. 07308 7734)

osnovana je 1988. godine, a brojioko 2000 vjernika.

Iz misijske povijesti

Krajem šezdesetih godina proš -log stoljeća dolaskom većeg brojaradnika u Njemačku velik broj Hrva-ta katolika se zaustavio u malim mje-stima bavarske, augsburške biskupijeoko Neu-Ulma, jer je to od 1951.—1991. bio američki garnizonski grad.Svetu misu je povremeno dolazio sla-viti svećenik iz Ulma u Lauingenu ikasnije u Nersingenu, a u Burgau sve-ćenik iz Augsburga. Kako se osjetilapotreba redovitog pastoriziranja i do-laska većeg broja radnika, osnovanaje 1988. treća misija u Straßu — Ner -singenu u augsburškoj biskupiji zasjeverni dio, tj. regije Neu-Ulm, a nje-zin prvi misionar je bio vlč. Ivan Mli-kota, svećenik Vrhbosanke nadbisku-pije. Misijske prostorije postaju mjes -to okupljanja ljudi. Počinje rad samladima, održava se vjeronauk zadjecu, probe pjevanja i folklora. Po-sebnu ulogu je misija odigrala u vri-jeme Domovinskog rata u Hrvatskoj iBosni i Hercegovini. Dolaskom veli-kog broja izbjeglica udvostručio sebroj vjernika tako da su se i aktiv nostiu misiji i izvan nje povećale.

REPORTAŽA


Prikupljanje pomoći za Domovinskog rata

Godine 1992. dolazi novi misio-nar vlč. dr. Mato Drljo, svećenik Vrhbo-sanske nadbiskupije i uvodi nedjeljnumisu u Neu-Ulmu i obnav lja također sv.misu u Burgau za de kanat Günzburg itako ostaje naslov misije Neu-Ulm, asjedište je bilo u Straßu koji se nalaziu sredini s jednakom udaljenošću doNeu-Ulma i Günzburga kao i Burgau,gdje je svećenik i stanovao. Uz skrb zapristigle izbjeglice organizirano je pri-kupljanje i slanje pomoći u hrani, od-jeći, sanitetskom materijalu i lijekovimau ratom zahvaćene krajeve domovine.Nakon odlaska izbjeglica rad u misijise nastavio nesmanjenim intenzitetom.Godine 2003. godine sjedište misije jeprenešeno u Alte Landstr. 3, Oberfahl-heim — Nersingen u kojem je i danas.

Razne misijske aktivnosti

Iz misije Augsburg, u kojoj je dje-lovao od 1.12.2004. do 31.8.2008.1.9.2008., dolazi u misiju Neu-Ulmdr. fra Ivan Leutar kojem su povjerenabriga za Hrvate katolike u četiri dek-anata: Neu-Ulm, Günzburg, Krum-bach i Illertissen, regiju Neu-Ulm. Da-nas se u misiji okupljaju djeca i mla-di na vjeronauk, ministranske susrete,probe pjevanja (veliki i mali zbor),lektorata i folklora, tu se vjernici prip -

NEU-ULM

Mala misija brojnih aktivnostiHrvatska katlička misija Neu-Ulm osnovana je 1988. godine, a broji oko 2000 vjernika.

remaju za sakramente, organizirajuse predavanja i slavlja. Već tradicio-nalno se organizira proslava Majčinadana i Nikolinja. Organiziraju se raz-na hodočašća, duhovne obnove, trod-nevnice i izleti za djecu i mlade. Zaš-titnik misije je sv. Ivan Krstitelj. MisijaNeu-Ulm broji oko 2000 vjernika iima svoje misijsko vijeće. Sv. mise susvake nedjelje u 9.30 sati u Leibiu ucrkvi Sv. Leonharda i u 11.15 sati u

Vjernici za vrijeme mise u crkvi Sv. Dionizija u Oberfalheimu u Nersingenu

Ministranti uljepšavaju misna slavlja

primjeru hodočasničkog mjesta Među-gorje). O knjizi koja broji 335 strani-ca, a koja je objavljena u izdanjuFromm Verlaga u Njemačkoj, govorilisu prof. dr. Stipan Tadić i prof. dr. s.Zdravka Leutar. „Reli gija i religioznostjavljaju se unutar čovjekove povijestikao iskonska ljud ska težnja da nasvom životnom putu pronađe 'još Ne-koga', religigijskim rječnikom rečeno,da pronađe Boga. Zapravo je to po-kušaj da se dade kona čan i cjelovit od-govor na iskonsku i temeljnu čovjekovutežnju, njegovu egzistenciju i traženjada se na temelju vlastite imanentnosti,ograničenosti, konačnosti i uvjetova-nosti 'dođe' do Transcedentnoga, Bez-graničenoga, Nužnoga i Neuvjetova-noga Bića. Fra Ivan Leutar u svome jedjelu 'ponovnoga otkrivanja svetoga'pitao, tj. anketirao, same hodočasnikei pritom u svojm interpretacijama i zakl-jučcima maksimalno uvažio njihove


odgovore. Drugačiji pristup fenomenuhodočašća može dovesti do površnih,pa čak i krivih zaključaka. Hodočašćasu, uz molit vu, svakako najveći izraz 'svete avan ture' i tražiteljskoga u reli-giji. Fenomen religije i religioznosti, ka-ko nam se nadaje u hodočasničkim po-hodima svetim mjestima, nije samo obi -lježen vanjskim putovanjem u dalekasvetišta i u sveta mjesta. U pravilu je touvijek i 'put u nutrinu', a hodočasnici suuvijek, po svojoj motivaciji, i veliki (Bo-go)tražitelji“, kazao je dr. Tadić doda-vši kako je Međugorje kako u Crkvi ta-ko i u svijetu, pa i u sociologiji religi-je, prepoznato kao mjesto molitve, tiši -ne i mira. Dr. s. Zdravka Leutar jeistaknula kako su hodočašća uvijekprigoda za vjernike i nevjernike zamolitvu i žrtvu Bogu da se dobije od-govarajuća milost. „Autor se u svomistraživanu želio osvrnuti na hodočas-ničko mjesto Međugorje u koje sva-

kodnevno dolaze ljudi iz cijeloga svi-jeta. Cilj toga istraživanja bio je ispi-tati obilježja hodočasnika u Među-gorje s obzirom na neka obilježja ho-dočasnika, religioznost hodočasnika,motive dolaska na hodočašće, zna-čenje hodočašća u Međugorje za sva-kodnevni život hodočasnika te speci-filnost hodočasničkog mjesta Među-gorje“, kazala je dodavši kako jeistraživanje provedeno u Međugorjuu dva različita razdob lja. Prvo raz-doblje je bilo početkom kolovoza, adrugo u listopadu 2001. Prvo raz-doblje je puno frekventnije za hodo -časničko mjesto, a drugo je mirnije.Cjelokupnom ispitivanju sudjelovalo505 hodočasnika iz 33 zemlje. Uuzorku je sudjelovalo 65 posto žena i35 posto muškaraca. Moguće je kon-statirati, istaknula je dr. s. ZdravkaLeurar, da hodočasnici dolaze u Me-đugorje s duhovnim motivima i tamodobivaju odgovore na svoja traženja.U zajedništvu slave sakramnete i me-đusobno se potiču. Važnost prirodepogoduje duhovnom ozračju i vuče ihStvoritelju svih stvari. Oni pronalaze usvemu tome mir i radost života koježeli sa sobom ponijeti u svakodnevicui to im daje snagu i sigurnost, istak-nula je dr. s. Zdravka Leutar. Nekoli-ko je riječi kazao i autor knjige o. Leu-tar. Zahvalivši okupljenima na odazi-vu kao i predstavljačima knjige, istak-nuo je kako Međugorje pokazuje svemotive hodočasničkog mjesta, u ko-jem je godišnje milijun i pol osoba.„Kako će se prema svemu tome odre-diti Crkva, prepustimo to njezinu su-du.“ Podsjetio je kako je prema istra-živanju svim anketiranim hodočasni-cima na prvom mjestu najvažnija eu-haristija. U glazbenom dijelu nastupi-la je kantautorica duhovne glazbe izLaupheima Marijana Zovko, a prog -ram je vodila prof. Nikolina Sušac.Na predstavljanju je bio i voditeljHrvat ske katoličke zajednice Ulm vlč.Ilija Krištić te hrvatske časne sestre Slu-žavke Kristove iz Königsbrunna kodAugsburga.

Dr. fra Ivan Leutar je rođen 1970.godine u Mostaru. Teologiju je studi-rao u Makarskoj, Zagrebu i Grazu.Godine 1997. zaređen je za sveće-nika. Na Sveučilištu u Grazu 2004.doktorirao je iz područja teologije, asadržaj u knjizi je predmet njegovadoktorskog istraživanja. Autor je idrugih publikacija iz područja teolo-gije, religiozne sociologije i socijal-nog rada.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Za predstavljanja knjige (slijeva nadesno): Marijana Zovko, Nikolina Sušac, dr. o. IvanLeutar, dr. Stipan Tadić i dr. s. Zdravka Leutar

Okupljeni za vrijeme predstavljanja knjige


gesTe vjere

Ugodini obitelji i povijesni pohodpape Benedikta XVI. našoj Do-movini prigodom prvoga susre-

ta hrvatskih katoličkih obitelji, u jav-nosti su se mogli čuti različiti pozivi zaobnovu i zaštitu obitelji — svetištaCrkve, inicijative oko promicanja kul-ture života. U društvu obilježenim in-dividualizmom, relativizmom, ideolo-gijom napretka takav „tvrd govor“izazvao je sasvim oprečna mišljanja ireakcije — od prihvaćanja i odobra-vanja do potpunog odbacivanja. Ta-ko se još jednom potvrdilo da pogledna obitelj nosi sa sobom pogled nasvijet. Ono što je pak ostalo iza togpovijesnog susreta s Papom nije tekjedna lijepa uspomena koju valjaspremiti u osobni i kolektivni albumsjećanja, već potreba da se u Crkvineprestano razmišlja, djeluje i razvijakućna teologija — teologija doma.

Dom kao okrilje života

Dom je mjesto gdje se uči dariva-ti i biti darovan, biti s drugima i zadruge, gdje se uči vjerovati i biti pov-jerljiv. Veličina doma je u kulturi vje-re koja se u njemu začinje, rađa i raz-vija. Dom je simbol obiteljskog živo-ta i zajedništva. Odatle se gradi svijetpovjerenja i izgrađuje svijet istinskihvrijednosti. Dom je mjesto gdje seprimljeno povjerenje i ljubav utiskujeu sjećanje, u stavove i poglede na svi-jet. I onda kada čovjek napusti rodi-teljski dom radi studija, rada, životana nekim drugim mjestima, dom ostaje u njemu, jer je neizostavni inezaboravni dio njegova bića. Bes -kućnik, naprotiv, nije samo osoba bezkuće, nego čovjek koji je nesre ćom iz-gubljen za zajedništvo, za život, kojiživi u pustoši odvojenosti od drugih…Zato mnogi, unatoč tomu što imaju ku-ću za stanovanje, nemaju dom zaživljenje. Zato mnogima dom nije svi-jet zajedništva nego „prenoćište“. Ui-stinu, dom je mnogo više od prostoraza življenje. On je svakodnevno ži-votno žarište, uporišno mjesto na ko-je valja osloniti svoje biće, kamo setreba vratiti, jer se odande izniklo ipošlo u svijet. Pravi dom rađa ljude u

Bog je u svom spasenjskom djelu počeo od obitelji ionamo se vraćao.

Piše: dr. IvicaŽižić

kojega je netom oslobodio od demo-na. Isus vraća domu, povrijeđenomgrijehom, bolešću, odvojenošću — nje-govo dostojanstvo i svetost. Dom pos -taje mjestom spase nja čovjeka, mjes -tom gdje Bog prilazi lju dima, s njima„sjeda za stol“, gdje blaguje i razgo-vara, liječi i vraća radost. Za Isusadom biva mjestom da ri vanja — dari -vanja ozdrav ljenja i spa senja ljudi-ma, ali i velikodušnog gos toprimstva.Bog prebiva u ljud skom zajedništvu,ako i kada se čovjek gos to ljubivootva ra njegovoj prisutnosti u vjeri.

Kućna teologija

Kroz život ljudi sa sobom nosesvoj dom, njegove vrijednosti, njego-vu veličinu. Ono što čovjek primi u do-mu to postaje dijelom njegova bića,karaktera, pogleda na svijet. Nije slu-čajno da je Bog u svojem spasenjskomdjelu počeo od obitelji i da se onamovraćao. On sam je želio ozdraviti ljud -sko življenje u njegovom korijenu, bititemeljac spašenoga čovještva. Na pi-tanje — „Učitelju, gdje stanuješ“ (Iv 1,38) Isusov je odgovor bio — „dođi i vi-di“. Drugim riječima, odnos s Kristom,prebivanje u njegovoj prisutnosti jestdom vjere. Isus poziva da prebivamou njemu (usp. Iv 6, 53—56), u njego-vom tijelu koje je prostor spasenja islobode. Za vjernike, ma gdje god bi-li, Crkva je dom u kojem se susreću sKristom i s braćom u vjeri. Crkva jedom vjerničkih obitelji. I zato se uCrkvi nitko ne bi smio osjetiti strancem,još manje beskućnikom. Za sve koji usvojem srcu otvaraju prostora Boguima mjesta u Crkvi — Božjem domu iobitelji. Crkva je susretište s Bogom lju-biteljem života, zajedništva i obitelji,mjesto u kojoj se ljudi otvaraju životuvjere i uče gestama humanosti. Nekoćse crkvu nazivalo domus što je ostavi-lo traga u nekim jezicima, primjericenjemačkom u kojem se katedrala —crkva svih crkvi — naziva Domskirche.Danas je Crkva pozvana sabirati lju-de da dođu i vide gdje stanuje Go-spodin, da dade svjedočanstvo gos -toljubivosti u odnosu Bogu i zato veli-kodušnosti u odnosu prema čovjeku.

kulturi i vjeri, u vrijednostima i bivamjestom posredovanja života. Vrijed-nost doma ne da se svesti na niz eko-nomskih i socijalnih motiva, iako suisti itekako važni u svijetu u kojem obi -telji prijete razne nesigurnosti pa i onamaterijalna. Dom je ipak mnogo višeod ekonomskih vrijednosti. On jemjes to koje se gradi iz duhovnoga bo-gatstva ljubavi i predanja. Izgrađiva-ti dom kao mjesto zajedništva i ljuba-vi, mogu oni ljudi otvoreni životu.Upravo otvorenost životu pretpostav-ka je istinskoj vjeri. A kada se život ivjera susretnu i prožmu, tada dom do-biva svoju duhovnu, teološku vrijed-nost. On biva prebivalištem svetoga.

Dom kao okrilje vjere

U životu vjere dom nije neka rub-na stvarnost. Pogledamo li dublje ubib lijsku povijest spasenja, osobitu uNovi zavjet, lako ćemo vidjeti da jedom neobično živo mjesto susreta uvjeri. Osim one osnovne činjenice daje Isus Krist Utjelovljena Riječ Božja

svoje prebivalište i veliki dio svojegaovozemaljskoga života proveo u do-mu i u obitelji, što je već u sebi naj-veća potvrda veličine obitelji i doma,podjednako je važno kako se Kristodnosio prema domu kao mjestu ljud -skoga zajedništva i na koji je načinsvojom prisutnošću milosno prebivaou kućama. U Kafarnaumu Isus prvi putpohađa jednu kuću pogođenu boleš-ću Petrove punice (usp. Mk 1, 29—34), a zatim sjedi „s grešnicima“ zastolom u kući Levijevoj (usp. Mk 2,15—17). Gdje Isus dolazi tu se doga-đa život, ozdravljenje, pomirenje i za-jedništvo. Kuća iznutra poprima likozdravljenoga i spašenoga života. UIsusovom pogledu kuća je slika živo-ta, a život je potreban njegove prisut-nosti. „Idi kući i reci što je Gospodinučinio“ (Mk 5, 19) — veli Isus čovjeku

Teologija doma

Za vjernike, ma gdje god bili, Crkva je dom u kojem sesusreću s Kristom i s braćomu vjeri.

Am 08. September feiert die Kir-che das Fest Mariä Geburtoder wie es im kroatischen

Volksmund heißt: „Mala Gospa“ (Klei-ne Dame). Obwohl wir in der Kirchenicht die Geburtstage der Heiligenfeiern, sondern vielmehr den Tag ihresnatürlichen Todes oder ihres Märtyr-ertodes, macht die Kirche bei Mariaeine Ausnahme und feiert den Tag ih-rer Geburt, weil Mariaeine einzigartige Ge-stalt in der Erlösungs-geschichte ist.

Mariä Geburt er-nennt die katholischeKirche zum Festtagauch aus dem Grund,weil — dem II. Vatika-num nach — Maria dieerste und herausragen-de Heilige unter allenHeiligen ist. Maria istdie „höchste Frucht derErlösung“. Seit dem er-sten Augenblick ihrerEmpfängnis wurde Ma-ria von jedem Makelder Erbsünde bewahrtund blieb ihr ganzesLeben lang frei vonjeglicher persönlicher Sünde (Dogmavon der unbefleckten Empfängnis Ma-riens, das von Papst Pius IX. im Jahre1850 verkündet wurde). Maria istnicht nur einzigartig in ihrer Rolle inder Erlösungsgeschichte, sondernauch in ihrer Demut: „Ich bin dieMagd des Herrn; mir geschehe, wiedu es gesagt hast“ (Lk 1,38). „MeineSeele preist die Größe des Herrn undmein Geist jubelt über Gott, meinenRetter. Denn auf die Niedrigkeit seinerMagd hat er geschaut …“ (Lk 1,46—48).

Über Jahrhunderte hinweg ist Ma-ria ein Vorbild und Ansporn für vielegläubige Menschen, besonders fürFrauen und Mütter, die gern zu ihr be-ten und sich unter ihren Schutz stellen:„Unter deinen Schutz und Schirm flie-hen wir, heilige Gottesmutter“.

Maria ist ebenso ein Vorbild anDemut und Gehorsamkeit für unzähli-ge Heilige, aber auch für die vielengroßen Frauen sowohl in der Kircheallgemein als auch in der christlich-ka-tholischen Geschichte unseres Volkes;nennen wir hier beispielsweise die

kroatische Königin Jelena, derenGrab sich in der Stadt Solin befindet,oder die bosnische Königin KatarinaKotromanić, geb. Kosača, die in Bla-gaj bei Mostar geboren wurde, undderen Grab sich in der römischen Kirche Santa Maria in Aracoeli befin-det, wohin sie vor den Osmanen floh.

Eine weitere bedeutende Frau inder kroatischen Geschichte — insbe-

sondere für die in Deutschland leben-den Kroaten — ist Maria von Bosnien,ebenfalls aus dem Herrscherge-schlecht Kotromanić. Maria war dieSchwester des bosnischen Königs Stje-pan II. Kotromanić, die kurz nach1340 zusammen mit Stjepans TochterElisabeth an den ungarischen Königs-hof nach Budin ging. Dort lernte sieden deutschen Grafen Ulrich V. vonHelfenstein kennen, den sie kurz da-nach heiratete. Die ersten zwei Ehe-jahre verbrachten sie im Schloss Ho-hengerhausen oberhalb Blaubeuren,und 1356 zogen sie auf das SchlossHelfenstein bei Geislingen/Steige.

Ulrich und Maria hatten neun Kin-der. „Maria, Herzogin von Bosnien,Gemahlin des Grafen Ulrich V. …“,wie es in jeder ihrer Urkunden hieß,war nicht nur ein großer Mensch in ih-rer Rolle als Mutter ihrer sechs Söhneund drei Töchter, mit denen sie nachder Ermordung ihres Mannes alleineblieb, sondern war dazu edelmütig,offenherzig und eine gute Christin.

„Davon zeugt ihre selbstloseUnterstützung der Kirche, der Armen

BotschaFt Des Delegaten


und schließlich der Aufbau des Kran-kenhauses in Wiesensteig. Dies wardas erste Krankenhaus im weiterenUmkreis von Geislingen, das sogarbis 1840 eine kostenlose medizini-sche Hilfe für Arme leistete und ihnenzudem auch noch Taschengeld gab.Die Erinnerung an Gräfin Maria bliebin Überkingen lange Zeit lebendig.Das Gut Steinle vermachte sie der

Gemeinde. Aus die-sem Grunde wurdesogar bis zum 19.Jahrhundert mit einemGebet ihrer gedacht;nach der Morgen-und Abendglockewurde mit einem be-sonderen Glöc kleinihr zu Ehren ein Zei-chen gegeben, beiwelchem die Älterensprachen: Sie hat unsdas Steinle geben,Gott gib ihr das ewigLeben“ (Dr. Ivo Jolić,„Marija od Bosne uHelfensteinu“ (Mariavon Bosnien in Hel-fenstein), in: Stipe Nosić, „U vjeri i vjer-

nosti. 35. godina Hrvatske katoličkemisije Göppingen“ (Im Glauben undin Treue. 35 Jahre Kroatische Katho-lische Mission Göppingen), Kroat.Kath. Mission Göppingen, 2004, S.147—148).

Anlässlich der Segnung und An-bringung einer Gedenktafel in Hel-fenstein bei Geislingen Anfang Okt-ober dieses Jahres wird durch Gebe-te an die große kroatische Frau, Ma-ria von Bosnien, erinnert — an eine ergebene Ehefrau, eine gute Mutter, einen gütigen und gastfreundlichenMensch mit einer edelmütigen Seele,die verdient hat, ewig zu leben.

Dies wird am ersten Samstag imOktober, dem 01.10.2011, im Rah-men einer Familienwallfahrt der kro-atischen Gemeinden aus der Diöze-se Rottenburg-Stuttgart sein. DieWallfahrt „Auf den Spuren Mariasvon Bosnien“ beginnt um 10.00 Uhrauf den Ruinen des Schlosses Helfenstein oberhalb Geislingen/Stei-ge. Sie sind herzlich dazu einge -laden!

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.130

Kleine Dame und große Frauen

Überreste des Schlosses Helfenstein bei Geislingen, wo die Gedenktafel anMaria von Bosnien angebracht wird.

Foto

: ht

tp:/

/co

ntes

t.cew

e-fo

tobuc

h.de


aktuelles

Als „begeisterndes Glaubensfest“resümieren die Deutsche Bi-schofskonferenz und der Bund

der Deutschen Katholischen Jugend(BDKJ) am Sonntag, den am 21. Au-gust, in Madrid zu Ende gegangenenWeltjugendtag. „Die Jugendlichen ha-ben sich intensiv mit Gott beschäftigt.Gleichzeitig beeindruckt ihr Spaß amGlauben“, sagte Weihbischof Dr.Bernhard Haßlberger, kommissari-scher Leiter der Jugendkommission derDeutschen Bischofskonferenz, nachdem Abschlussgottesdienst. „Und siesind auf der Suche nach einer gerech-teren Welt. Ihre weltweite Solidaritätist gestärkt worden“, so der Jugendbi-schof. Papst Benedikt XVI. sei „für dieJugendlichen eine herausragende Per-sönlichkeit, der für die weltumspan-nende Kirche steht. Sie schätzen ihn inseiner Echtheit und bescheidenen Art“.

Am Weltjugendtag nahmen ins-gesamt 16.500 deutsche Jugendlicheund junge Erwachsene sowie 20 Bischöfe aus Deutschland teil. Den Ab-schlussgottesdienst feierten über eineMillion Menschen. Weihbischof Haßl-berger würdigte die Ausdauer der Ju-gendlichen, die bereits am Vorabendbei der Vigil bei großer Hitze und an-schließendem Gewitter auf dem Feldausgehalten hatten. Er bedauerte,dass einige Personen verletzt wordenwaren.

„Es war eine Glaubensparty, dieJugendlichen Kraft gibt, in der Schuleoder im Freundeskreis zu ihrem Glau-ben zu stehen“, resümiert BDKJ-Bundes-präses Pfarrer Simon Rapp. Beim Welt-jugendtag hätten die Jugendlichen spü-ren können, „dass sie zum größtenGlobal Player der Welt gehören“. Vorallem aus den Katechesen mit dendeutschen Bischöfen hätten die Ju-gendlichen etwas für ihr Leben mit-nehmen können, so Rapp. Für den ge-schäftsführenden Referenten der Ar-beitsstelle für Jugendseelsorge derDeutschen Bischofskonferenz, MarkusEtscheid-Stams, ist der Weltjugendtageine „Tankstelle für den Glauben“. Erzeige, dass „Jugendliche auf der Su-che nach religiöser Orientierung sind“.

DEUTSCHE BISCHÖFE UND BDKJ ZIEHEN POSITIVE BILANZ DES WELTJUGENTAGS IN MADRID

Weltjugendtag begeistertDer nächste Weltjugendtag findet 2013 in Rio de Janeiro statt. Auf ein Wiedersehen mitPapst Benedikt XVI. müssen die deutschen Jugendlichen nicht zwei Jahre lang warten.Sie können ihn bereits am 24. September treffen — bei der Jugendvigil in Freiburg.

Vorbildcharakter für deutsche Dialoginitiative

Gebet und Beziehung zu Gottstanden wieder im Mittelpunkt.„Gleichzeitig habe ich bei einemWeltjugendtag noch nie so viele poli-tischen und sozialen Bezüge erlebt“,so BDKJ-Bundesvorsitzender DirkTänzler. „Etwa beim Kreuzweg ist klargeworden, wie aktuell die Sorgen der

Welt mit der christlichen Botschaft ver-bunden sind. In einem Land vollerSpannungen hat Papst Benedikt klargemacht, dass Jugendliche aus demGlauben heraus für weltweite Ge-rechtigkeit und Frieden eintreten sol-len“, so Tänzler.

Bei den Katechesen kamen Ju-gendliche und Bischöfe ins Gespräch.Dabei haben sie neben Glaubensthe-men auch Fragen zur Zukunft der Kir-che angesprochen. Weihbischof Haßl-berger sieht darin einen Vorbildchar-akter für die Dialoginitiative der Kirchein Deutschland: „Wir müssen uns denkritischen Fragen offen stellen. Außer-dem gehört die gegenseitige Wert-schätzung dazu. Das Gespräch darfnicht von oben herab stattfinden. Sofunktioniert Dialog nicht, weder beijungen Leuten noch bei Erwachsenen.“Auch deshalb sei es wichtig, Jugend-

lichen in den deutschen Gemeinden ei-ne Stimme zu geben.

Vorfreude auf Rio und denPapstbesuch

Als wichtig bewerten Bischöfe undBDKJ die „Tage der Begegnung“, beidenen die Pilger im Vorfeld des Welt-jugendtags in den spanischen Diöze-sen zu Gast waren. „Dort erleben Ju-

gendliche nicht nur Gastfreundschaft,sondern vor allem eine andere Kultur.Damit die Erfahrungen nachhaltig wir-ken, führen wir etwa die Kampagne‚Restlos Leben’ auch nach Madridweiter“, betont Etscheid-Stams von derArbeitsstelle für Jugendseelsorge derDeutschen Bischofskonferenz.

Der nächste Weltjugendtag findet2013 in Rio de Janeiro statt. „Geradeangesichts der sozialen und politi-schen Lage in Brasilien sollte dieserWeltjugendtag besonders die sozialeDimension unseres Glaubens heraus-stellen“, so BDKJ-Bundespräses Rapp.Auf ein Wiedersehen mit Papst Bene-dikt XVI. müssen die deutschen Ju-gendlichen nicht zwei Jahre lang war-ten. Sie können ihn bereits am 24.September treffen — bei der Jugendvi-gil in Freiburg.

Quelle: www.dbk.de; www.bdkj.dek

Der Abschlussgottesdienst mit Papst Benedikt auf dem Cuatro-Vientos-Flughafen


NAŠE ZAJEDNICE

AALEN I HEIDENHEIM A. D. BRENZ

Hrvatska katolička zajednicaPres vetoga Srca Isusova u Hei-denheim a.d. Brenz proslavila

je u nedjelju 3. srpnja svoga zaštitnikaPresveto Srce Isusovomisnim slav ljem ucrkvi Sv. Marije utom gradu. Svečanomisno slavlje predvo-dio je voditelj zajed-nice, svećenik Zagre-bačke nadbiskupijevlč.Vilim Koretić, kojije ujedno toga da naproslavio 25. ob ljet - nicu svećeniš tva. Ususlavlju su bili žup-nik župe Sv. Marije uSisku vlč. Branko Koretić — slavljenikovbrat, dekan gra daH e i d e n h e i m adr. Sven van Mee-gen, njemački župnik Franz Maywurmi župnik župe Bl. Ivana XXIII. u zagre-bačkoj Dubravi vlč. Josip Žagar. Mis-nom slav lju pribivao je i drugi brat vlč.Vilima Koretića Stjepan s obitelji, otacsedmero djece od kojih dvoje studira-ju teologiju u Zag rebu, kao i gradona-čelnik Heidenheima Rainer Domberg.Dojmljiv je bio prizor brojnih mladih iodraslih vjernika i djece u hrvatskimnarodnim noš njama. Sve je na počet-ku pozdravio vlč. Vilim zahvalivši Bo-gu za 25 godina svećeništva, kao i

Slavlja u zajednicamazajednici koja ga u tome podupire.Vlč. Vilim rođen je 1961. godine u Po-povcu Kalničkom kod Križevaca. Zasvećenika Zagrebačke nadbiskupije je

Tijekom slavlja u hrvatskim katoličkim zajednicama u Aalenu (na slici) i Heidenheim a. d. Brenz vlč. VilimKoretić je proslavio 25 godina misništva

Na kraju misnog slavlja čestitku vlč.Vili mu uputio je dekan dr. Sven vanMeegen te u ime pastoralnog vijećazajednice Marina Herc. Nakon mis-nog slav lja u centru župe Sv. Marije zasve je priređen objed. U toj je prigodizajednici i vlč. Vilimu čestitke uputiogradonačenik Domberg. U zabavnom

dijelu nastupila je tamburaška skupina„Šegrti“ iz Ilove kod Kutine.

Večer ranije, u subotu 2. srpnja,svečno misno slavlje na blagdan Pres-vetoga Srca Marijina služeno je ucrkvi Sv. Salvatora u Hrvatskoj katolič -koj zajednici (HKZ ) Bl. Alojzija Ste-pinca u Aalenu, koje je predovdiotako đer vlč. Vilim u koncelebraciji sbratom vlč. Brankom, dekanom Aale-na dr. Piusom Angstenbergerom, dele -gatom za hrvatsku pastvu u Njemač-koj vlč. Ivicom Komadinom, vodite -ljem HKZ Göppingen fra Ivanom Gav-ranom koji je propovijedao te s još de-vet hrvatskih i njemačkih svećenika iuz astistenciju stalnog đakona Ottma-ra Abermanna. Misnom slavlju pribi-vao je i generalni konzul Generalnogkonzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta Ante Cicvarić sa suprugom. O. Gav-ran je u propovijedi istaknuo kako jeobljetnica svećeništva vlč. Vilima pri-goda da barem nakratko razmišljamoo svećeništvu. Vlč. Vilim je dojmljivoispričao jedan najznakovitiji događajiz svoga svećeničkog života.

Čestitku vlč. Koretiću uputio je idekan dr. Angstenberger, uime pas -toralnog vijeća hrvatske zajednice uAalenu Paula Matić te generalni kon-zul Cicvarić. Nakon misnog slavlja zasve je u dvorani župe Sv. Salvatorapriređen objed, a priređen je i bogatduhovno-kulturni program.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

zaređen 1986. Djelovao je kao župnivikar u Prečkom u Zagrebu od 1986.do 1988., kao župni vikar u Požegiod 1988. do 1989. Kao župnik je dje-lovao u Preloščici kod Siska od 1989.do 1997. Hrvat ske katoličke zajedniceBl. Alojzija Stepinca u Aalenu i Pres-vetoga Srca Isusova u Heidenheima.d. Brenz u Biskupiji Rottenburg-Stutt-gart vodi od 1997. do danas.

U prikaznim darovima prineseni sukruh, grožđe, Biblija, hostije, kalež,križ, štola, kip Srca Isusova i svijeća.

STUTTGART Proslavljeno Tijelovo

Dugogodišnja tradicija okup -ljanja Hrvata Stuttgarta i oko-lice za svetkovinu Tijelova nas -

tavljena je i ove godine na već tra-dicionalnom okupljalištu Festwiese,pokraj Mercedesarene. Misno slav -lje predvodio je i propovijedaomons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskupiz BiH. Na poćetku misnog slavljapozdravni riječ uputio je fra Nedilj-ko Brečić. Mons. Tomo Vukšić je usvojoj propovijedi istaknuo da se nesmijemo bojati pokazati svoju vjeru,da je Bog Onaj koji nas krijepi i jača, ali i Onaj koji od nas očekujeda pokažemo da je On živ i nazo -čan i u našim životima i u našemdanaš njem vremenu.

Cijeli je liturgijski program os-mislio i animirao fra Josip Repeša, aliturgijsko pjevanje predvodio jezbor mladih Hrvatske katoličke za-jednice (HKZ) Stuttgart Zentrum. Na-kon sv. mise bila je svečana proce-sija i blagoslov s Presvetim. U molit-venom ophodu izmjenjivala su sečita nja iz Svetog pisma, molitve ipjesme okupljene zajednice. Poseb-no su se u ophodu isticali djeca imladi, folklorna skupina HKZ BadCannstatt, obu čeni u narodne noš -nje svih hrvat skih krajeva. Posli -jepodnevni zabavni program ani -mirali su svojim nastupom skupina„Cro express“ i splitski pjevač Nenad Vetma. n

HOFHEIM AM TAUNUS

Proslavljen dan župe

Hrvatska katolička župaMain-Taunus/Hochtaunussa sjedištem u Kelkheimu

proslavila je u četvrtak 23. lipnjamisnim slavljem na otvorenomispred Gospine kapele na brdu iz-nad Hofheim am Taunus svetko -vinu Tijelova, kada se ujedno sla-vio i Dan župe. Svečano misnoslavlje, na kojem se okupio velikbroj vjernika, predvodio je voditeljHrvatske katoličke misije Solothurnu Švicar skoj i delegat za hrvatskupastvu u Švicarskoj dr. fra ŠimunŠito Ćorić u koncelebraciji s vodi-teljem Hrvat ske katoličke zajedniceHeilbronn fra Radovanom Ćorićemi domaćinom župnikom fra Marin-kom Vukmanom. Misnom slavljupribivali su i hrvatski ge neralni kon-zul iz Frankfurta Josip Špoljarić,

ALTÖTTING Trideset osmo hrvatsko hodočašće

naše zajednice


Hrvati katolici iz hrvatskih katolič -kih misija (HKM) iz Bavarskehodočastili su u nedjelju 26. lip -

nja u marijansko svetište u Altötting,Svečano misno slavlje u bazilici Sv.Ane u tome mjestu predvodio je ipropo vijedao bjelovarsko-križevačkibiskup mons. dr. Vjekoslav Huzjak, uzajedništvu s organizatorom, vodite -ljem HKM München i predstavnikomHKM Bavarske regije fra TomislavomDukićem, župnikom župe Vrsar u Istrivlč. Linom Zohilom koji je došao upratnji biskupa, te s osam redovničkihi biskupijskih svećenika i uz asisten cijustalnog đakona Mate Kutleše iz HKMMünchen. Na početku mise išlo se u

ophodu kroz crkvu, u kojem su mladiobučeni u hrvatske narodne nošnje no-sili hrvatski i bavarski barjak. Misnomslavlju pribivali su i generalni konzulGeneralnog konzulata R. Hrvatske izMünchena Vladimir Duv njak i gene-ralni konzul R. Bosne i Hercegovine izFrankfurta Nikica Džambo te hrvatskipoduzetnik iz Poinga Ivo Sadrić. Sveje na početku pozdravio o. Dukić, po-glavito oca biskupa i hodočasnike koji su iz Münchena došli pješice —njih 29, te 15 osoba koji su pristigli biciklima iz Münchena, te jeda nes -togodišnju djevojčicu Juliju Tomljeno-vić, koja je također biciklom stigla izMünchena u Altötting. Misnom slav ljupridružila se i skupina vjernika župeSv. Stjepana iz Botinca kod Zagrebasa župnikom vlč. Ivicom Berdikom.Mons. Huzjak je u uvodnoj ri ječiokupljenima prenio pozdrave domo-vinske Crkve, a u propovijedi je istak-

nuo kako nas Marija pove-zuje u jedno. „Mariju je na-zivao najčasnijim imenima, ajedno od njih je i — Marijapočetak boljega svijeta. „Viste došli ovamo da biste stvo-rili bolji svijet za sebe i svojebližnje. Naučili ste puno to-ga od ljudi u novoj sredini,ali donijeli ste sa sobom onošto jeste, a to je svoj identitet.U svom ste srcu donijeli onošto su vas učili vaši rodite lji,rodna gruda, što su vas nau-čili ljudi koji tamo žive i da-nas i muče se i stvaraju i na-stoje od onoga komadića

zemlje učiniti nešto lijepo i plemenito.Govorim o lijepoj našoj domovini ko-ju imamo. Ona je još ljepša, ako sunaša srca ispunjena Božjom milošću iako smo smo kao ljudi ispunjeni Bo-gom. I ove narodne nošlje koje s po-nosom nosite su također trag i dahonoga što ste donijeli sa sobom i što vijeste i što, vjerujem, nikada nećeteprestati biti“, kazao je mons. Huzjakdodavši kako su Hrvati predziđe krš -ćanstva na tlu koje je stvaralo Europu.Na misi su pjevali vjernici predvođe-ni zborom HKM Rosenheim. Pratili suih na orguljama Mirko Kapetanović iJohanna Kowatschewic, a na flautiKris tina Lukanović. Pjevanje je animi-rao Josip Vrdo ljak. Milodari toga da-na u iznosu od oko 4500 eura bili sunamijenjeni za starije i nemoćne oso-be u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji.Tom iznosu iznos od 5500 eura do-dao je hrvatski poduzetnik iz Poinga

kod Münchena Ivo Sadrić. Pri povrat-ku u Poing iz Altöttinga mons. Huzjakje u pratnji poduzetnika Ive Sadrića,konzula Džambe, voditelja HKM München o. Dukića i drugih, posjetiorodno mjesto pape Benedikta XVI.Marktl am Inn. Pri povratku u hotel„Pinger Hof“ u Poingu mons. Huzjakusu Ivo Sadrić i supruga Ruža priredilisvečani doček.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Misno slavlje je predvodio i propovijedao mons. Vjekoslav Huzjak

ŽIVA ZAJEDNICA 9/201117

generalni konzul BiH iz Frankfurta Ni-kica Džambo te uime Hrvatskoga svjet -skog kongresa Danijel Lučić i Petar Ćo-sić. Sve je na početku pozdravio fraMarinko koji je istaknuo: „Poput naš-ih pradjedova, koji su se okupljali podvedrim nebom hvaleći Gospodina, ta-ko i mi danas želimo produbiti, učvr-stiti i osnažiti našu ljubav prema IsusuKristu, našem Spasitelju koji nam sedaruje pod prilikama kruha i vina.“

Fra Šito je u propovijedi istaknuokako se Krist u biblijskim tekstovimavrlo pozitivno odnosi prema hrani, ojelu i pilu. „Danas na svetkovinu Tije-lova je važno istaknuti kako je BogNetko tko se brine za nas, a ondakad nahrani ljude počne govoriti o ne-koj drugoj razini.“ Kazao je kako seupravo danas moramo sjetiti brojnih usvijetu koji nemaju što jesti. Milodari uiznosu 2500 eura prikup ljeni su za

osobe s posebnim pot re -bama i djecu i mlade sasmetnjama u razvoju u do-movini. Tijekom misnogslavlja pjevali su fra Šito ifra Radovan. Na kraju misebio je blagoslov s Presvetimte blagoslov vozača i vo -zila. Nakon besplatnog objeda za sve, koncert duhovne glazbe održali sufra Šito i fra Radovan. Prigodnu riječ uputio jehrvatski generalni konzulŠpoljarić, a potom je prire-đen duhovno kulturni prog -

ram tijekom kojega su, između osta lih,nas tupili župni dječji zbor pod vod -stvom pastoralne suradnice s. Magda-lene Višić, mali i srednji folklor, pob-jednici nedavno održanog tradicio-nalnog Dje čjeg festivala pod nazivom„Mikrofon je vaš!“ u Kelkheimu, te čla-novi velikog folklora. Program je vodila učiteljica Smiljana Veselić-Vučina.

Tekst i snimka: A. Polegubić

Četiri autobusa vjernika izHrvatske katoličke misije (HKM)München hodočastilo je 1. i 2.

srpnja na grobove Sv. Leopolda B.Mandića i Sv. Ante Padovanskog uPadovi. Hodočasnike su predvodili fraTomislav Dukić, voditelj misije, te nje-govi suradnici fra Jozo Župić, fra Da-nijel Stipanović i đakon Mate Kutleša.U Padovi su im se pridružili hodočas-nici iz HKM Esslingen predvođenižupnikom fra Antom Buljanom. U sve-tištu Sv. Leopolda, sveca pomirenja iekumenizma, obavljeno je pokorničkobogoslužje koje je predvodio o. Du-kić. Vjernici su imali mogućnost za sv.

ispovijed, a onda su obavili svoje pri-vatne pobožnosti i imali mogućnostrazgledavanja svetišta.

U bazilici Sv. Ante slavljena je sv.misa koju je predvodio fra Jozo. Upropovijedi je istaknuo dvije stvari okojima je govorio sv. Ante: molitva ikriž. Prema učenju toga slavnog fra -njevačkog naučitelja, molitva se sa-stoji od četiri nužne stvarnosti: otvo ritis povjerenjem svoje srce Bogu, za-podjenuti prisni razgovor s Njim, iz-nijeti mu svoje potrebe, hvaliti ga izahvaljivati mu. Glede križa Ante piše: „Krist, koji je tvoj život, stoji predtobom raspet, da se ti zagledaš u križ

kao u neko zrcalo. Ondje ćeš moćispoznati koliko su smrtonosne bile tvo-je rane, koje nijedan drugi lijek ne bimogao ozdraviti osim krvi Sina Bož-jega. Ako pogledaš dobro, moći ćešshvatiti koliko su veliki ljudsko dosto-janstvo i tvoja vrijednos t… Nigdjedrugdje čovjek ne može bolje uočitikoliko vrijedi kao kada se zagleda uzrcalo križa.“

Vjernicima su blagoslovljeni pred-meti koje su kupili u oba svetišta. Bla-goslov je obavio fra Tomis lav. Obo -gaćeni dojmovima iz oba svetišta,vjernici su se vratili u svoje misije.

Fra Jozo Župić

Hodočašće sv. Leopoldu i sv. AntiMÜNCHEN

NAŠE ZAJEDNICE


SINGEN-VILLINGEN Misijske vijestiProslava Dana državnostiu Konstanzu

Pod misijskim velikim plakatom„Vjernost“ u Konstanzu je u Peter -shauserhalle proslavljen 9. srpnjaDan državnosti. Članovi zajednice uKonstanzu su uložili i trud i vrijemeda sve organiziraju na visokoj ra zini— što su i uspjeli. Napose za djecu je

bio njihov prostor s prigodnim sa -držajem. Pastoralna suradnica Nada Kolić je sa školskom djecomuprili čila prigodni program.

Uz pomoć Slavice Zovko prip -remljeno je i nekoliko koreografijaza ples s djecom. Zahvaljujući sku-pini „Morris“ iz Stuttgarta, vrijeme je ugodno provedeno uz ples i pjes-mu.

Doviđenja i hvalaIako zvuči nevjerojatno i kao da

se misija Singen-Villingen prije kojimje sec oprostila od Kristine Dujmović,stvarnost je drugačija — prošle su pu-ne četiri godine od kada je u misiji bioop roštaj od Kristine, a i zaželjena jedobrodošlica novoj učiteljici Lidiji Pfeif-fer koja je tijekom četiri godine ulo žila

trud, vrijeme, znanje i umijeće da pre -nese hrvatsku riječ djeci druge i trećegeneracije hrvatskih doseljenika. Za -dužena za Konstanz, Singen, Ra dol f -zell i Villingen — kako i priliči, u svimje tim mjestima gdje se održavala hr -vat ska nastava organiziran i prigodnisusret i zahvalni oproštaj od uči teljiceLidije, uz prigodne darove koje su uče-nici svojom maštovitošću priredili.

Proslava s Nijemcimau Singenu

U Singenu je ustaljena praksa dase zajedno s njemačkom župnom za -jed nicom Sv. Josipa okupi i hrvatskamisijska zajednica prigodom vanjskeproslave zaštitnika župe. Tako je i ovegodine, 10. srpnja, svečano zajedniš -tvo počelo u crkvi Sv. Josipa u Singe-nu prigodnim misnim slavljem, koje jepred slavio kooperator Jürgen Schin -dler iz Seelsorgeeinheita-Singen uzkoncelebraciju voditelja HKM Singen-Villingen fra Dinka Gr bav ca. Misnačitanja kao i liturgijsko pjeva nje bilo jedvojezično, na hrvatskom i njemač-kom jeziku. Upravo istaknuvši to za-jedništvo u različitosti, vlč. Schin dlersve je obogatio svojim razmiš ljanjem ipoticajnim riječima. Nakon misnogslavlja uslijedilo je druženje. Uz nje-mačke i hrvatske specijalitete izvedenje i prigodini program vlč. Pawlette sdječjim zborom i vlč. Behe sa svojimnastupom.

Unedjelju 11. lipnja proslavili suNada i Ivan Granić iz Klein-glattbacha 50 godina života u

ljubavi i vjernosti, u dobru i u zlu —onako kako su oni to prije 50 godinajedno drugome obećali pred Bogom,svećenikom i Crkvom. „Kada biste vi,dragi slavljenici, pisali autobiografijusvoga života, a pogotovo svoga života u braku, onda to ne bi bila jed-na knjiga nego čitava biblioteka. Bile

bi to knjige vaših djetinjstava, vašihodrastanja, odrica nja, vaše vjere ičes titosti, a onda i knjige koje bi opisi -vale vaš zajednički život, upozna-vanje, rađanje djece. Mnogi bi semogli orijentirati na vašemu primjeru“,rekao je u propovijedi župnik fra Fra-no Čugura. Ivan se rodio 5. ožujka1937. u Splitu. Već 1942. njegov otacbiva od talijanske okupacijske vlastizatočen. Bježi iz zatočenistva u „na-su hrvatsku vojsku“, kako to Ivan reče,a odatle mu se gubi svaki trag. Ivanostaje s majkom i sestrom u teškoj si-rotinji i bijedi u Medovom Docu. Veću ranoj mladosti odlazi raditi kao se-zonski radnik, a 1957. bježi prekogranice, najprije u Austriju gdje pro-vodi dvije teške godine u logoru, dabi onda pobjegao iz logora u njema-

čki gradić Sachsenheim. Tu je teškoživio, skromno i s mnogo odricanja.Ivan se rado sjeća jednog njemačkogsvećenika porijeklom iz naših krajevakoji je često dolazio u Sachsenheim,slavio mise i pomagao našemu svije-tu. Tu jer Ivan upoznao svoju Nadu,koja se rodila 10. veljače 1939. uBanjoj Luci. Već sa 6 godina ona jeodselila u Ledenik kod Našica, a s 19godina je došla kod sestre u Etlingeni radila do umirovljenja u bolnici.Oženili su se 2. lipnja 1961. i rodilidvoje djece, Mirjanu i Ivana, koji suzajedno sa svojom djecom došli pros -laviti slavlje svojih roditelja. Dok jeIvan bio na putu vozeći autobus, Na-da je radila u bolnici, brinući se zadjecu. Ivanu i Nadi su za njihov ju -bilej mnogi čestitali. n

HKZ VAIHINGEN/ENZ

Oglas za radno mjesto uHKM Singen-Villingen.

Od 1. siječnja 2012. HKMSingen-Villingen ima otvoreno rad-no mjesto za pastoralnog/u su-radnika/icu. Uvjeti su da možepredavati vjeronauk te da zna svi-rati. Sve osobe koje smatraju dasu prikladne za to radno mjestoneka kontaktiraju misiju na tele-fon: 0049 (0) 773166353.

Zlatni pir Nade i Ivana


Usrijedu 22. lipnja u ve-černjim satima uputiose autobus s 45 hodo-

časnika na put prema Hrvat -skoj i Bosni i Hercegovini.Hodočasnici su se skupili sačitavog područja Hrvatskekatoličke misije (HKM) Frei-sing: iz Dachaua, Neufahr-na, Freisinga, Landshuta, tenekoliko vjernika iz HKMMünchen i Augsburg, pred-vođeni voditeljem HKM Frei-sing fra Ivanom Čugurom.

Kratko su se zaustavili uZagrebu u kojem im se pri-družila jedna hodočasnica.Nakon sv. krunice i nekolikoduhovnih pjesama približilisu se graničnom prijelazuStara Gradiška/BosanskaGradiška. Neposredno na-kon ulaza u Bosnu i Herce-govinu svratili su u župu Sv.Roka u Bosanskoj Gradiški.Dočekali su ih župnik Bosan -ske Gradiške vlč. Pero Čolić i

FREISING Pohod domovinskim svetištima

njegova sestra, časna sestra VianejaČolić. U župnoj dvorani priređen jedoručak. Vlč. Pero im je u pokazaospomen-ploču pokojnog mons. Kazi-mira Višatickog, koji je 2004. kaožupnik u župnom domu bio mučen iubijen. Župa Sv. Roka brojala je prijerata oko 12.000 vjernika, od kojih jeza sada ostalo samo 256 župljana iz58 obi telji.

Kasnije su krenuli u pravcu sred -nje Bosne. Razgledajući prekrasni bo-sanski krajolik, kojeg je pastoralni su-radnik Ilija Čolić objašnjavao i tuma-čio, uživali su u tom prekrasmon putovanju. Posjetili su Jajce i Podmila-čje. Saznali su da je Jajce sve do osvajanja kroz Osmansko Carstvo biograd bosanskih kraljeva, koji je doDomovinskog rata brojio oko 50.000a danas samo oko 24.000 stanovni-ka, te da mu s južne strane protiče Pli-va, a s istočne Vrbas, a tu su i Plivskajezera koja se nalaze nedaleko od sa-moga središta grada. Kolona osobnihautomobila i bezbroj autobusa prije-vozili su hodočasnike u pravcu Pod-milačja. Podmilačka crkva Sv. Ive jejedina kamenom građena crkva uBosni i Hercegovini koju Turci nikadanisu srušili te u kojoj su se katoliciskupljali čitavo vrijeme turske vladavi-ne u BiH. Crkva je tek srušena u proš -lom ratu od srpske vojske. Godine

2003. prihvaćen je projekt sloven -skog arhitekta Marka Mušiča iz Ljub -ljane, te nakon što je vrhbosanski or-dinarijat dao svoju suglasnost, počelase raditi nova crkva.

Na večernjoj sv. misi za bolesni-ke, koju je predvodio mons. Vinko Pu -ljić, kardinal vrhbosanski, okupilo seoko 30.000 vjernika. Na blagdan sv.Ivana Krstitelja, 24. lipnja, hodočas-nici iz Njemačke pošli su na svečanusv. misu u Podmilačje, koju je pred-vodio pomočni biskup banjolučki,mons. dr. fra Marko Semren. U po -pod nevnim satima hodočasnici su seuputili prijeko Donjeg Vakufa, Bugoj-na, Uskoplja, Rame, Jablanice te Mo-stara u Bunu na rijeci Buni gdje suimali smještaj. Nakon doručka uputilisu se u obližnje Međugorje. Sa mno-štvom drugih hodočasnika okupili suse ispred župne crkve. Pojedinci su seuputili u župnu ckrvu na sv. misu dokse većina hodočasnika s o. Čuguromuputila k Podbrdu. Proveli su gotovocijeli dan u Međugorju.

Autobus je nastavio put u pravcuSinja. Ispred hotela „Alkar“ iskrcali suse svi hodočasnici te nakon kratkogodlaska u sobe i osvježenja okupili suse na zajedničkoj večeri. Fra Ivan jehodočasnike proveo „svojim gra-dom“. Na prvom im je mjestu bilo sa-mo Svetište Gospe Sinjske. Fra Ivan je

Hodočasnici su se na svom putovanju zaustavili na Gospinom otočiću Visovcu

tumačio da se slika Čudotvorne Gos -pe kroz povijest nije zvala slikom Gos -pe Sinjske nego slikom Gospe od milosti. Ukratko je ispričao i povijestsamogo Sinja. Godine 1715. grad seuspješno obranio od Turaka po za-govoru Gospe Sinjske. Nakon što jefra Ivan hodočasnike proveo kroz samostansko dvorište uputili su se ušetnju gradom. Sljedećeg jutra uputilisu se u pravcu Drniša, prolazeći krajČavoglava s desne, a kraj brda Pro -mi na s lijeve strane. Već napeti putni-ci su očekivali pogled na Visovac, oto-čić na Visovačkom jezeru na rijeciKrki, između Roškog slapa i Skradin -skog buka. Spuštajući se cestom pre-ma pristaništu brodica hodočasnici suse divili ljepoti prirode. Pristizala jebrodica iz pravca Visovca premapristaništu, a koja ih je odvezla naotočić. Na Visovcu su ih dočekaligvardijan fra Mate Gverić i fra StojanDamjanović. Nakon zajedničke miseu samostanskoj crkvi, koja je bila po-seban doživljaj, fra Stojan je tumačiopovijest Visovca i njegov nastanak.

Nakon odlaska s Visovca uputilisu se autocestom prema Zagrebu, apotom preko Slovenije, Austrije u Nje-mačku, gdje su se u ponedjeljak 27.lipnja u jutarnjim satima sretno vratilina odredište.

Tekst i snimka: Kruno Janković

NAŠE ZAJEDNICE


MÜNCHEN Svjedok olovnih vremena

Unedjelju, 3. srpnja u velikojdvorani Hrvatske katoličke misi-je München Akademski krug, ko-

ji djeluje pri misiji, priredio je pred-stavljanje knjige dr. Tomislava Đuraso-vića pod naslovom „Svjedok olovnihvremena“. Sve prisutne na početku jepozdravio Ante Moro, predsjednikAkademskog kruga, a zatim je svojupozdravnu riječ uputio fra Tomislav Du-kić, voditelj misije. Knjigu je predstavioRomano Sole, kazavši da knjiga zračiistinitošću, iskrenošću, jednostavnošćui čitljivošću. U knjizi je prikazano dva-desetak godina autorova života koje jeproveo u bivšoj državi, tamnici njego-va naroda, dvadeset godina u tuđini,željan svoga naroda, a nakon 20-go-dišnje punoljetnosti države Hrvatskeobznanjuje ovu knjigu svome narodu.Predgovor knjizi napisao je dr. fra Ši-mun Šito Čorić napisavši da je knjigadr. Tomislava Đurasovića „bogatauglavnom poznatim i nepoznatim čin-jenicama i detaljima života i svijetaovih zadnjih šezdesetak godina, a uvi-

jek barem na neki način vezanim za životnu sudbinu i put samoga autora,ali na puno mjesta i za povijesna previ -ranja i druge važne ljude u tom vreme -nu.“ Tu neobičnu povorku osoba i do-gađaja autor pregledno nudi u šest di-jelova. Prvi dio glasi: Namjesto uvoda,drugi — Djetinjstvo i mladenaštvo, treći— Zbog Hrvatske van iz Hrvatske, čet -vrti — Dva desetljeća u emigraciji, peti— Završne postaje do cilja, a šesti dio— Dodatci. Knjiga broji 485 stranica.

Sam autor je na početku svojeknjige iznio svoju poruku kazavši: „Uželji i nastojanju da zabilježim i ot mem zaboravu moja sjećanja nadoživ ljaje i ljude, pišem ovu knjigu,vođen isključivo postulatom pravice iistine.“

Dr. Tomislav Đurasović pročitao jeprisutnima neke ulomke iz svoje knji-ge koju je izišla u izdanju FRAM-ZIRALA u Zagrebu ove godine.

Fra Jozo Župić

Unedjelju 3. srpnja zajednički suproslavili ljetno slavlje Hrvatskakatolička zajednica Sv. Franje

Asiškog, Nogometni klub „Croatia“ iHrvatska kulturna zajednica „Croatia“na nogometnom igralištu N.C.„Croa-tia“uMetternzimmeru (Bietigheim-Bissin - gen). Dugo je kod Hrvata bila prisutnačežnja da se napravi nešto zajedno,da se družimo i „da se vidi koliko nasovdje ima“, kako reče župnik fra FranoČugura. Izvrsno je bila pos jećena sv.misa na nogometnom igralištu. Odje-

kivali su pjesma i molitva, osje ća lo sezajedništvo i blizina Božja. Župnik fraFrano je udijelio hodočasnički blagos-lov mladoj Antoniji Vrkić koja je dannakon slavlja krenula na Jakovljev putu Santiago de Compostella. Nakon sv.mise, na kojoj je svirala Ana Madunić,a svojim solo pjevanjem uveličala Mi-hajela Nosić, sve nazočne je pozdra-vio predjednik HKZ „Croatia“ MirkoPodrug, nakon čega je slijedilo narod-no slavlje. Dok je DJ Zoka puštao naj-raznolikiju glazbu iz svih krajeva do-

HKZ BIETIGHEIM-BISSINGEN Ljetno slavlje movine, na igralištu su se odvijala raz-na natjecanja: nekoliko nogometnihmeđugeneracijskih utakmi ca, ali i utak-mica koja je izazvala najvi še zani -manja, ona između žena i muškaraca,u kojoj pobijediše žene rezul tatom 3-2. Natjecalo se u ska kanju u vrećama,potezanju konopa, gađanju loptom uvratnice. O najmladima se brinula od-gojiteljica Manuela Ladan koja ih jebojila, ali i s njima bojila i sa svojimpo moćnicima krizmanicima radila sdjecom razne kreativne igre. Dogo-voreno je slavlje i sljedeće godine usrpnju na stadionu u Metternzimmeru.

Text: Franky

Snimka: Silvia Ledi

teti Vama, Uredniš -tvu i svim suradnici-ma i suradnicamačestitam, ali i bez-broj listova i publika -cija, kulturnih društa-va, folklornih skupi-na i more drugih pastoralnih i socijal-nih aktivnosti po našim župama i mi-sijama? Jasno, znam da ni Hrvatskojinozemnoj pastvi, kao ni u brizi i zau-zetosti domovinske Crkve, nije sve sa-mo pjesma. Ali, unatoč teškoća kojetreba rješavati ili s njima živjeti, Hrvat -ska inozemna pastva je, u svojoj biti,i za Crkvu i za narod duboko pozitiv-na i blagoslovljena stvarnost. Neka jeprati Božji blagoslov i zauzetost svihka ko bi,unatoč kušnjama,takvomos ta - la i još bogatijom za narod i Crk vupos tala! Razgovarao: Adolf Polegubić


Hrvati u njemačkoj i austrijskoj književnosti

PREDAVANJA

INTERVJU

Dana 2. lipnja u dvorani Sveuči-lišne knjižnice u Splitu, GojkoBorić iz Kölna, hrvatski politič-

ki prebjeglica (1945.) i ugledni hrvat -ski javni radnik u Njemačkoj, jedanod urednika na radio-postaji DeutscheWellea, suradnik nekoliko poslijerat-nih hrvatskih listova u tuđini, suradnikSlobodne Dalmacije i pisac nekolikoknjiga, održao je predavanje o Hrva-tima u njemačkoj i austrijskoj književ-nosti. Govorio je o njemačkim i aus-trijskim piscima o Hrvatima i Hrvatskoji hrvatskim piscima u Njemačkoj iAustriji. U posljednjemu se desetljećupovećava zanimanje za hrvatsku knji-ževnost i Hrvatsku. Svoje je izlaganjezapočeo spominjući hrvatske protes -tantske pisce, u XVI. st., kao Lutherovesuradnike. Nas tavio je s H. J.C. vonGrimelshausenom (o. 1620.—76.) injegovim romanom Der abenteuerli-che Simplicissimus Teutsch (prevedengod. 1961.), njemačkim pričama injemačkom predajom o Krabatu, Kro-batu (Hrvatu) i trima romanima(1968., 1976. i 1993.) Jurja Brĕzana(1916.—2006.) o Krabatu (1976.), oHasanginici, koju je J. W. von Goethe(1749.-1832.), drugi put, preveo nanjemački, o drami Wallensteinu (ge-neral G. L. Isolani) F. Schillera(1759.—1805.), F. von Gagernovu(1882.—1947.) Ein Volk i stradanjuHrvata i Slovenaca, o djelu književni-ka T. Körnera (1791.—1813.), koji pi-še o N. Š. Zrinskomu (XVI. st.). K.Kraus (1874.—1936.) i njegova dra-

ma Die letzten Tage der Menscheit,'nadahnula' je M. Krležu (1893.—1981.) za njegova Hrvatskoga bogaMarsa. H. von Doderer (1896.—1966.), napisao je (trosveš čani ro-man) o Hrvatima i Hrvatskoj prije ra-ta, za vrijeme rata i poslije Drugogarata, o izdaji velikih ideala u Komu-nističkim partijama. K. Held (1944.—2010.) pisao je (u dječjem romanu) oSenju i uskocima. Spomenuo je krimićO. Bottinija (r. 1965.) o živo tu uHrvatskoj i Bosni, vrsnoga pisca N.Gstreina (r. 1961.) i njegova dva ro-mana (god. 2003., 2008.).

Od putopisaca spomenuo je pu-topisni roman njemačke književnice iprevoditeljice Ide von Reinsberg-Dü-ringsfeld (1815.—76.) (Aus Dalma-tien, 1867), njemačkoga vrsnoga pi -sa ca Ernsta Jüngera (1895.—1998.)(Dalmatinischer Aufenthalt, od1934.), Austrijanca Hermanna Bahra(1863.—1934.) i njegovo Dalmatinskoputovanje (prijevod: Zagreb 1991.).

Poznati Hrvati ili oni koji su se ro-dili u Hrvatskoj, a radili su na njema-čkomu i austrijskom području jesu: Rudolf Steiner (1861.—1925.), Ödönvon Horváth (1901.—38.), skladatelj,Franz Suppé (1819.—91.), rodio se uSplitu, graditelj Hermann Bollé(1845.—1926.) i ban Josip Jelačić(1801.—59.), koji je pisao pjesme nanjemačkomu. Od drugoga pečalbar -skoga naraštaja spomenuo je MaricuBodrožić (r.1973., objelodanila zbir-ku pripovjedaka Tito is tot /prevede-

na na hrvatski/, pjesme, TV-reporta-žu), kao veoma nadarenu, JagoduMarinić (r. 1977., objelodanila jeknjigu pripovjedaka i roman Die Na-menlose /preveden na hrvatski/, ese-je i dramske tekstove), Nicola Ljubiči-ća (r. 1971., objelodanio je Heimat-roman oder…), Marijana Nakića(Mariana Nakitscha) (r.1952., obje-lodanio je zbirku pjesama, prevodi snjemačkoga i američkoga jezika nahrvatski, dobio je nagradu Njemačkeakademije…), Zdravka Luburića (r.1942., objelodanio desetke zbirkapjesama na hrvatskomu, njemačkom ifrancuskom jeziku), Zvonka Plepelića(r.1945.) i Dietharda Zielsa (r.1935.),njemačkoga dominikanca. MartinKordić sada u Njemačkoj piše svoj ro-man. Neke pisce koji potječu odhrvatskih roditelja a pišu njemačkimjezikom smat raju (i) njemačkim pisci-ma. Šteta da u Njemačkoj ne postojihrvatski tjednik na njemačkomu jezikukoji bi promicao hrvatsku književnu„stvar”, rekao je predavač. Malo tkoprevodi hrvatska književna djela nanjemački. Rekao je da u Njemačkojživi ili radi, „službeno”, oko 230.000a stvarno oko 300.000 Hrvata.

Nakon predavanja, slušatelji sudosta dugo i potanko razgovarali spredavačem o hrvatskomu uljudbe-nom i sudbinskom položaju u Njema-čkoj i Austriji, o ulozi Katoličke Crkvei jedinoga njezina tiskanoga katolič-kog mjesečnika Žive zajednice (Frank-furt na Majni) u tomu. Vlade Lozić

SPLIT

Nastavak sa str. 7

mnogi Hrvati u ino zem stvu sačuvalivjeru i ostali katolici zahvaljujući upra-vo mukotrpnom i nesebičnome zala -ganju svećenika i pastoralnih djelatni-ka. Zato bi bio istinski duhovni gubi-tak, ako bi u krajevnim i mjesnim Crk -vama ponestalo širine i razumijvanjaza ovaj vid i način njhove pripadno-sti i uključenosti u domaću Crkvu. Dje-latnici u hrvatskim katoličkim župamai misijama trebaju, u okolnostima i uv-jetima koji im se dopuš taju, s još višežara činiti uglavnom ono što su činili ido sada. Istina, vjerujem da će po-vezanost novih generacija s Domovi-nom i njihov osjećaj pripadnosti hrvat -skome nacionalnom korpusu sve višeovisiti od njih samih i njihove među-sobne povezanosti. Jedno je sigurno,

čovjek je, kao i stablo, bogatiji što muje korinje dublje i jače. Prilike zaostva ren život su mu veće što su mumogućnosti raznovrsnije. Nadam seda će mladi hrvatski naraštaji sve višeshvaćati da će im veze sa „Starim kra-jem“ sve više bivati osobnom prilikom,a ne samo narodnom obvezom!

Žz: I Vaša poruka za kraj?

Mons. Sudar: Htio bih u ime domo-vinske Crkve iskreno zahvaliti svim dje-latnicima u Hrvatskoj inozemnoj pas -tvi! U velikoj smo opasnosti da nasopravdana želja da bude bolje učininesposobnim vidjeti ono što je već do-bro. A u Hrvatskoj inozemnoj pastvi sečini puno dobra na nmogim razinamai to zaslužuje priznanje! Ne potvrđu-je li to i Živa zajednica, na čijoj kvali-

Posloži slova i dobit ćeš pet pojmova u svezi s čokoladom

NILIJAVA

CAVAKAOK

SLAPOSTICA

ĆEŠER

AKAKO

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka ČolićDrage mlade čitateljice i čitatelji!


Stigao je mjesec rujan, a s njim polako i jesen. Nadamo da ste dobro, iakosu školske obaveze opet započele. Nastavljamo naš Dječji kutak s novimsadržajima. Da vam „zasladimo“ jesenjske dane, pripremili smo nešto o

„čokoladi“. Ostanite nam i nadalje dobro!

1) Gdje raste drvo kakaovac?a) u Europi

b) u Aziji c) u Južnoj Americi

2) U 19. stoljeću se čokolada prodavala u?a) ljekarnib) u slastičarnicic) u pekarnici

3) Najpoznatija čokolada dolazi iz?a) Njemačkeb) Švicarskec) Austrije

4) Najstarija tvornica čokoladeu Hrvatskoj je počela proizvodnju u Zagrebu? a) 1911. godineb) 1811. godinec) 2011. godine

5) Najpoznatija hrvatska tvor -nica slatkiša i čokolade je?a) KRIŠb) KRUŠc) KRAŠ

Rješenje:1c, 2

a, 3

b, 4

a, 5

c

Pitaliceda je 1828. g. Nizozemac Conrad J. van Houten izumio ipaten tirao hidrauličnu prešu za mrvljenje zrna kakaovca u prah,što je bila senzacija da su kakao-zrna bila vrlo skupocjena i da su samo bogati mogli priuštitida se čokolada još u 19. stoljeću prodavala u ljekarnama kaosredstvo za jačanjeda drvo kakaovac raste u ekvatorialnim zemljama i može ima-ti visinu od 4 do 15 metara

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

prije — španjolski — šećera — kakaove — sadila —počeli —napitak — osnovnu — živjeli — čokolada

Čokolada je namirnica, koja se dobiva miješanjem _ _ _ _ _ _ _ mase s većom ili manjom količinom šećera.Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao) daje _ _ _ _ _ _ _ sirovinu u proizvodnji čokolade, a to je ka-kao. Olmeci, koji su _ _ _ _ _ _ _ u dubokom zaleđu Meksi -ka, vjerojatno su već 1500. g. _ _ _ _ _ Isusa upotreblja vali tubiljku i kuhali čokoladnu gorku smjesu. Oko 600 g. nakon Isusa je civilizacija Maja _ _ _ _ _ _ to drvo, jer je njegovo zrno bi losredstvo plaćanja. Asteci su kao prvi pravili _ _ _ _ _ _ _od kakaa i dali mu ime „Xocoatl” ili chocolatl (u značenju: xoco — gor-ko i atl — voda). Tek 1528. g. je _ _ _ _ _ _ _ _ _ kon -kvistador Hernan Cordez nakon svojih osvajanja u Južnoj Americi do-nio kakao u Europu. Iako se na španjolskom dvoru već 1544.g. pila_ _ _ _ _ _ _ _ kao napitak, nije bila popularna. Špa njolskiredovnici su prvi u Europi _ _ _ _ _ _ pripravljati čokoladu,još uvijek tekuću, ali sa dodatkom _ _ _ _ _ _ i cimeta.

✍

??

?

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Jedna od boljih nogometašica nje-mačke reprezentacije, inozemnogapodrijetla i islamske vjeroispovi -

jesti, izjavila je nedavno u jednom raz-govoru za ugledne frankfurtske novineda na svome iphoneu ima i tekst Kura -na kao app, te da ga u trenucimausamljenosti rado čita. K tomu je reklada joj čitanje Kurana daje nadahnuće,snagu i orijentaciju za život. Biblija iliSveto pismo, sveta knjiga kršćana, akao Stari zavjet i Židova, također semože memorirati gratis kao app ne sa-mo na iphoneu nego i na drugim pa-metnim telefonima (na njemačkom,eng leskom i drugim većim jezicima; či-ni mi se da još nema appa na hrvat -skom jeziku). Na početku nove škol skei pastoralne godine valja skrenuti po-zornost na značaj Biblije, kao knjigeBožje objave, za naš kršćanski, ali iopćenito ljudski život. Ona je „srceCrkve napisano na pergamentu“. Unjoj je sadržana Božja riječ, IsusovoEvanđelje, polog vjere i nauk aposto-la (Dj 2,42 ), koji su ustrajali u molit-vama i u lomljenju kruha (slavljenju eu-haristije). Biblija nije pala s neba, ne-go su je stotinama godina pisali „iza-brani ljudi“ nadahnuti Božjim duhom(II. Vatikanski sabor, DV 11). Crkva jekao opća zajednica vjernika biblijsketekstove prihvatila kao one po kojimaBog govori i koji su nadahnuti duhomBožjim. Od 4. stoljeća postoji i služ-beni kanon (mjerilo, popis) knjiga Sve-toga pisma. Biblija se sastoji od mnoš -tva knjiga, ali je zapravo poput jed-noga dugog pisma upućena svima na-ma. Jedno takvo pismo čita se lagano,s poštovanjem i s ljubavlju. „Biblija jeBožje ljubavno pismo svima nama“,rekao je danski filozof S. Kierkegaard.Biblijske knjige valja čitati u kontekstunjihova nastajanja, ali i u kontekstu cijele Biblije odnosno povijesti spa-senja. Jedan drugi veliki fransuki filo-zof B. Pascal nalazi Boga samo u Bo-gu Abra hamovu, Izakovu i Jakovljevute u Bogu Isusa Krista, što je dakakojedan biblijski Bog.

Čitajući, meditirajući, razmišljaju-ći, izučavajući Bibliju jest prigoda zaistinski susret sa živim Bogom. Čita njeBiblije je molitva. Ta sveta knjiga je iz-vor kršćanske duhovnosti i životnemud rosti. Ona je knjiga života, puna

iznenađenja, radosti, patnje i žalosti,ali i utjehe, vjere, nade i pouzdanja uBožju dobrotu i ljubav. „Tko ne poz-naje Bibliju, taj ne poznaje Krista“, re-kao je veliki poznavatelj i prevoditeljBiblije sv. Jeronim. Ona naime nije sa-

mo povijesna knjiga, knjiga koja go-vori o prošlim događajima. Ona jeknjiga sadašnjice i budućnosti, knjigaza svako vrijeme, a preko nje nam da-nas i sada govori Bog.

Biblijska kuća u Frankfurtu

Biblijski muzej ili Biblijska kuća uFrankfurtu (Metzlerstr.) je nakon preu-ređivanja i moderniziranja u svibnjuponovno otvorena za javnost. Tu jemjesto našlo i oko 270 arheološkihstalnih izložaka iz Izraela. Oni zornodočaravaju biblijsko vrijeme, posebi-ce ono od prije oko 2000 godina udoba djelovanja Isusa Krista. Izloženisu i neki od najstarijih biblijskih zapi-sa. Muzej ima suvremene audio- i vi-deo-uređaje te filmske prikaze, kojimul timedisjki predstavljaju biblijsko, aponajviše novozavjetno doba. Ovajmuzej ima i veliko didaktičko znače -nje, pa se jedna postaja naziva„Odrasti s 13 godina“, a govori o ži-votu djece i mladih u Isusovo vrijeme.Tu su i podaci o svečanosti „barmiz-va“ za dječake, koji su s13 godinasluž beno postajali zreli i odgovorničlanovi zajednice i društva. U ono vri-jeme su mnoge djevojčice s 13 godinaveć bile udate, kao što je i danas slu-

čaj u većini muslimanskih zemalja Blis -koga i Srednjega istoka. I na primjeruove teme mogu se tematizirati i prob le -matizirati mnoge kritične točke u živo -tu djece i mladih (partnerstvo, kulturaslavlja, razlike i sličnosti, obi čaji…).

Biblija je knjiga za svaku kršćan -sku kuću, ali je nužna knjiga za svecivi lizirane i kulturne ljude. Njoj nijemjesto na prašnjavim policama, dokojih ruka rijetko ili nikako ne dose-že. Njoj je mjesto na noćnom orma-riću ili na radnom stolu, ali i na po-sebnom mjestu u jednoj prostoriji ku-će ili stana. Za obitelj se može naba-viti za takvo mjesto skuplje i raskoš-nije izdanje Bib lije, tako da takvomjesto za obitelj postane poput am-bona ili oltara u crk vi. Ona se možečitati nasamo, ali i u obitelji, u skupi-ni… Takvu Bibliju treba prenositi odkoljena do koljena na nove narašta-je. Tako se stvara lijepa tradicija čita -nja naše svete knjige.

Čitati Bibliju, poznavati Bibliju, ni-je samo za stare i previše pobožne,nego i za djecu i za mlade. U me - đuvremenu postoji nepregledno mnoš -tvo izdanja Biblije. Svaki bi kršćaninzapravo trebao imati svoju Bibliju isvoje favorite iz Biblije, svoj biblijskiapp, ili svoju Bibliju kao e-book. Onaje povlašteno mjesto susreta s Bogom.Zato je početak nove školske i pasto-ralne godine prava prilika za povra-tak Bibliji, za njezino upoznavanje iproučavanje, za povratak Bogu.

T. G.

Biblija — za čitanjeBiblija je knjiga za svaku kršćansku kuću, ali je i knjiga za sve civilizirane i kulturne ljude.

Model herodijanskog hrama u Biblijskoj kući u Frankfurtu na Majni

Snim

ka: bib

elh

aus-frankfu

rt.d

e

NAGRADNA KRIŽALJKA

Planina

3

AugustŠenoa

MariofilSoldo

„Rabat“Blagdan8. rujna

1

LunjatiBiljnaza-jednica

DomaćinŠahistPortisch

SkladateljHačatu-

rijanUrugvaj

Listopad-nibor

Kisik

2Pokraj.uVijetnamu

Spustiti se

4Končastatvorevina

Ševčenko

TamaraObrovacŠvedska

AustrijaBiskupšibenski

Aonac,Aonja-nin

Starazemljišna

mjeraSumpor

DarkoLukić

Lukana

Krimu

BivšaplivačicaLigorio-Đurović

Strojnielement(mn.)

PjevačiglumacNovello

HistografNapo-leonaprvog

EduardČalić

TomislavIvčić

Silicij

Egoistič-nazam-jenica

GlumicaKolesar

Običansvijet

(razg.)

GraduNje-

mačkoj

Čovjekkojioglašuje

8.i21.slovoabecede

Načinšutiranjauruko-metu Revati

Špa-njolska

Pročitaj1, 2,3,4

Radnikkojiobrađujelim

GraduŠkot-skoj

30.slovoabecede

Grčkabožicaosvete

…seuneobra-nomgrožđu

Odlič-nici


KRIŽALJKA

Mala GospaRješenje poslati

najkasnije do 30. rujna

mjesta gdje stanujete. Vaši će prijateljihtjeti znati što se u vama promijenilo,nakon što ste bili u ovom plemenitomgradu s Papom i stotinama tisuća mla-dih iz cijeloga svijeta: što ćete im re-ći?“ Bilo je to izazovno pitanje, nakonkojega je Sveti Otac pozvao mladeda hrabro svjedoče kršćanski životpred drugima. Krista se ne može sli-jediti osamljeno i pojedinačno, poru-čio je mladima Papa i u propovijedi,dodajući da moraju izbjeći kušnju daza Isusom idu „na svoj način i u svomstilu“. Na taj se način dolazi u opas-nost da Krista nikada ne upoznajustvarno, ili pak da slijede neku svojudjelomičnu, a ne pravu Isusovu, sliku.

„Ne, ja ostajem! Mi ostajemo“

„Ne bojte se svijeta!“ Te je riječiBenedikt XVI. htio uputiti mladima usubotu navečer 20. kolovoza, poziva-jući ih da otkriju svoj poziv u društvu iu Crkvi da žive svoju vjeru. No, nev-rijeme je prisililo organizatore na skra-

ćivanje bdijenja. Snažna kiša i vjetar— nakon 38 stupnjeva dnevne tempe-rature — ipak nisu s oltara „otjerali“Papu koji je, prema riječima o. Lom-bardija, ustrajao i htio završiti molitvus mladima. „Dva su ga puta pitali ho-će li se povući zbog nagloga nevre-mena, ali je on odgovorio: „Ne, jaosta jem. Mi ostajemo.“ Nakon 20 mi-nuta velikoga nevremena, molitveno jebdijenje nastavljeno u skraćenom obli -ku, a mladi su oduševljeno pozdraviliPapu nakon čega su se sabrali u tihojmolitvi, što je ostavilo poseban dojami na samoga Svetoga Oca, koji nijebio nezadovoljan zbog nevremena. Usubotu prije podne Papa je slavio mi-su u katedrali Santa Maria la Real dela Almudena sa sjemeništarcima i sve-ćenicima iz cijeloga svijeta. U bazi likuje stalo oko 1.500 osoba, oko 3.000sjemeništaraca sudjelovalo je izvannje, prateći sve na velikim zaslo nima.U svojoj ih je propovijedi Sveti Otacpozvao da hrabro slijede svoj put pre-ma svećeništvu, ističući da svećeništvotraži hrabrost i vjerodostojnost.

Ne bojte se svijeta!MADRIDNastavak sa str.4 Sebičnost zasljepljuje

Budite solidarni i činite dobra dje-la bližnjima, poručio je Papa mladimana kraju pobožnosti križnoga puta naPlaza de Cibeles u petak 19. kolovo-za navečer. Sveti Otac mlade je upo-zorio da ne žive u slijepoj sebičnostii ne provode život „bez obzorja“smisla, te da u Kristu otkriju „čvrsti te-melj“ za svoj život. Na tome je susre-tu Papa upozorio i na teške prilike zamlade danas. Oduševljene mlade Be-nedikt XVI. pozvao je da hrabro svje-doče svoju vjeru.

Rio de Janerio — domaćinSvjetskog dana mladih2013.

Domaćin sljedećeg Svjetskog da-na mladih bit će Rio de Janeiro 2013.godine. Najavio je to na kraju susre-ta u Madridu sam papa Benedikt XVI,a mladi Španjolci križ Svjetskoga da-na mladih predali su svojim prijatelji-ma iz najveće katoličke zemlje na svi-jetu — Brazila.

M.K.

Vlč. Stipo Šošić

Svećenik Banjolučke biskupije vlč. Stipo Šošić premi-nuo je u Svećeničkom domu u Zagrebu 14. srpnja u

64. godini života i 37. svećeništva.-Rođen je 5. srpnja 1948. u selu Ruda, župa Pećine

kod Travnika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, od roditeljaJure i Janje rođ. Tomić. Za svećenika ga je zaredio bis -kup Pichler u Banjoj Luci 6. travnja 1975. Mladu je mi-su proslavio 11. svibnja 1975. u Pećinama. Svoje sve-ćeničko djelovanje započeo je u proljeće 1975. kao du-hovni pomoćnik u župi Lištani kod Livna, a potkraj te go-dine povjerena mu je briga za dva sela te župe: Odžaki Ćaić, koja su se otada vodila kao samostalna kape -lanija, pa župa. Tu djeluje do jeseni 1981. U tom je raz-doblju sagradio župnu crkvu Sv. Mihovila arkanđela ižupnu kuću. Zatim je ujesen 1981. postao župnikom uRavskoj kod Ljubije, gdje ostaje tri i pol godine. U pro -ljeće 1985. preuzima župu Raljaš, odn. Ljubija, gdjedjeluje sve do početka oružane pobune srpskih para-vojnih snaga koje su napravile mnogo zločina u ljubijs-kom kraju. Tu je temeljito obnovio župnu crkvu i sagra-dio novi župni pastoralni centar. Uhićen je 8. lipnja1992. pod apsurdnom optužbom „postojanja osnovanesumnje da je učestvovao u organizovanju oružane po-bune protiv Srpske Republike i srpskog naroda“, kakostoji u dokumentu koji je potpisao zloglasni Simo Drlja-ča, i odveden u logor Keraterm u Prijedoru, zatim uOmarsku, pa na Manjaču. Proživio je strašna zlostav -ljanja i jedva je preživio. Iz logora je pušten 28. kolo-voza te godine. Nakon oporavka otišao je u Švedsku,gdje je ujesen 1992. preuzeo vođenje Hrvatske katolič -

ke misije u Göteborgu,koju je vodio više od 17godina. Tu je djelovaodo 11. siječnja 2010.,kada je doživio težaksrčani udar upravo kodjedne obitelji, obavlja -jući blagoslov kuća, teje otpremljen u bolnicu uGöteborgu. Du go jepro veo u komi i htjeli sumu isključiti aparate nakoje je bio priključen, alije zauzimanjem biskupaKo ma rice i pomoći Mi-nistarstva zdrav stva Republike Hrvatske specijalnim zra-koplovom prebačen u Zagreb, gdje je neko vrijeme lije -čen u bolnici u Dubravi. Zatim je živio u Svećeničkomdomu „Sv. Josip“ na Kaptolu, gdje je dočekao smrt. Nje -go ve životne funkcije bile su trajno bitno poremećene,ali je godinu i pol poživio, okružen brižnom ljubavlju se-stara u domu. Službeno je razriješen posljednje sveće -nič ke služ be i umirov ljen u proljeće prošle godine. Obja -vio je četiri knjige u kojima je svjedočio o svojim stra da -njima u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća. Knjiga„Do pak la i natrag, U logorima strave i užasa — Ke ra -term, Omarska, Ma njača“ prevedena je na engleski injemački jezik, a njezino prošireno izdanje pod naslo -vom „Blizina ljubavi i mržnje, Snaga žrtve“ na švedski.

Po njegovoj želji pokopan je u župi Savski Nart, (uJalševecu Nartskom). Vlč. Šošić se pamti kao vedar i radostan svećenik, uvijek spreman na šalu i smijeh.

Anto Orlovac

IN MEMORIAM


O. fra Frano Bilokapić†Uutorak, 16. kolovo-

za, u Kliničkom bol-ničkom centru na Rebruu Zagrebu, u 71. godiniživota, u 52. godini re-dovništva i u 43. godinisvećeništva, preminuo jeo. fra Frano Bilokapić,svećenik Franjevačkepro vincije PresvetogaOtkupitelja. Fra Frano jerođen 10. svibnja 1941.

u Udovičićima kraj Sinja, od oca Ivana i majke Jele. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Sinju, kla-sičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, a filozofsko-teološkistudij na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj.U franjevački novicijat stupio je 9. srpnja 1960. na Visovcu. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca1966. u Makarskoj. Red đakonata primio je 2. ožujka1969. u Makarskoj, a za svećenika je zaređen 29. lip -nja 1969. u Šibeniku. Mladu misu proslavio je u rod-nom mjestu 13. srpnja 1969. godine.

Nakon svećeničkoga ređenja fra Frano je pastoral-no djelovao u domovini. Nakon iskustva u domovini fraFrano se opredijelio za pastorlano djelovanje međuhrvatskim vjernicima u Njemačkoj, najprije u Münche-nu (1976.—1983.), a zatim u Darmstadtu (1983.—1991.). Nakon povratka u domovinu obavljao je i služ-bu gvardijana i župnika u samostanu i župi Čudotvor-ne Gospe Sinjske u Sinju. U župnoj i samostanskoj crkviČudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, u petak 19. kolovo-za, misu zadušnicu za pok. fra Franu predvodio je pro-vincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupiteljafra Željko Tolić, koji je u prigodnoj homiliji iznio i pokoj -nikov životni tijek.

Na kraju mise od fra Frane su se brojni oprostili: uime Nadbiskupije splitsko-makarske i nadbiskupamons. Marina Barišića, uime samostana Gospe Sinjske,uime župnika Cetinskoga dekanata, u ime svećenikaSinjske Krajine te uime rodbine Ivan Bilokapić. Nakonmise, sprovodni obred obavio je gvardijan fra BožoVule ta na gradskom groblju Sv. Franje u Sinju. Fra Fra-no se isticao kršćanskom vedrinom, franjevačkom jed -nostav nošću i svećeničkom požrtvovnošću. ABEPERISA

†

šaLe — SaVjeTi — ReCepTi

M a K S i M i L i j a n ■ Da S o R T i M a n ■ M a n a■ T L p ■ L e D o M a T i ■

p e B ■ V a L o ■ U T e Ć io R e p i n a ■ U Č e n i KLj o ■ i L ■ e R a ■ aS n o V i ■ n ■ n o VK i R a C ■ i R e n aa M a R a ■ K T ■ o C

Rješenje iZ pRošLoG BRoja


Nagrađena: Blaženka Orlović, Offenbach

Gastronomskaponuda— Konobaru, imate li žablje batke?— Ne, ovako hodam zbog reume.

Crikus u graduDolazi muž pijan kući, stavi stoli-

cu ispred kreveta i sjedne na nju. Že-na se probudi i upita:— Zar si se opet napio? Što sad iz-vodiš?— Želim biti u prvom redu sad kadpočne predstava!?!

Teslina kravaKako se zove krava od Nikole

Tesle?— Žarulja!

LjubavOtac tješi sina kojeg je ostavila

djevojka:— Vjeruj mi, sine, zaboravit ćeš jekroz nekoliko tjedana.— Ne vjerujem da će to ići takobrzo. Sve što sam joj darovao, kupiosam na kredit.

Za svaki slučajŠto piše na posljednje dvije stra-

nice tehničkih uputa za Fiću?— Red vožnje gradskih autobusa!

VeterinarVodi Mujo psa veterinaru, naiđe

Haso pa ga upita:— Gdje si krenuo?— Evo, vodim ljubimca veterinaru!— Što? Je l' bijesan?— Ma nije, al' nije mu baš ni drago.

TajnaNa samrti otac, Braćanin, zove

sina:— Sine, Marine, sine Marine, vino tise more i od grožđa napraviti.

BarkaRazgovaraju Mate i Jure:

— E, moj Jure, ona barka koju si mijučer prodao, pušta vodu.— A što si mislija da će puštati vino!

Činjenica je da se mnogi ljudiopćenito mnogo bolje osje -ćaju ljeti nego zimi. No,

znan stvena istraživanja pokazujuda je i sve više onih na koje zimskosivilo utječe tako negativno da nesamo da su lošije raspoloženi negopate i od oblika depresije koji se na-ziva sezonska depresija.

Tako se procjenjuje da oko 10%ljudi, među kojima je najviše ženaizmeđu 30-e i 40-e godine života,osjeća simptome sezonske depresi-je, među kojima su, primjerice, sta-lan umor, bezvoljnost, neosnovanatuga, povećani apetit koji dovodi doznačajnog dobivanja na težini, pov-lačenje u sebe i svoja četiri zida, tegubitak koncentracije i interesa.Osim toga, kod otprilike 5 % osobakoje pogađa zimska depresija simp-tomi su tako izraženi da oni nisusposobni preživjeti zimu bez psihi-jatrijske pomoći.

Na vašem jelovniku neka budeviše namirnica bogatih ugljikohidra-tima koji nadoknađuju manjak hor-mona sreće, serotonina, a smanjiteunos proteina.

Bez sumnje, spomenuti podacigovore u prilog ovisnosti našegaraspoloženja o suncu, odnosno da -njem svjetlu, koja je veoma velika.Naime, zimi, zbog slabijeg intenzi-teta dnevne svjetlosti i sunca, našmozak pojačano luči hormon lošegraspoloženja, melatonin, zbog čegase općenito osjećamo umornije i lošije.

No, da naše dobro raspolože -nje ne bi bilo rezervirano samo zaljetno razdoblje, postoje načini kojinam mogu pomoći da uspješno pre-brodimo zimu te izbjegnemo, ne sa-mo pojavu lošeg raspoloženja, ne-go i zimsku depresiju koja je vrlo oz-biljan oblik psihičkog poremećaja.

Izvor: www.coolinarika.com

Brzi pašta fažol

vorov list; 1 žlica nasjek-kanog celerova lista; 3 limenke Smeđeg graha Pod -ravka (400 g); 2 žlice Dvo-strukog koncentrata rajčicePodravka (saznaj više nanamirnici pod ravka.hr );150 g tjestenine; 1 žlicanasjeckanog peršina

Priprema:Na vrućem ulju pope -

cite nasjeckani luk i na ko-madiće narezanu slaninu.Dodajte protisnuti češnjak izalijte s malo vode. DodajteVegetu, lovorov list, celerov

Sezonska depresija

list i pirjajte 10-ak minuta.Zalijte ostatkom vode, do-dajte ocijeđeni grah, kon-centrat rajčice i kuhanutjesteninu. Kad zavrije,prokuhajte još par minuta.

Posluživanje: Poslužiteposuto nasjeckanim perši-nom.

Sastojci za 6 osoba: 4 žlice ulja; 100 g luka; 70 g

mesnate slanine; 2 češnja češnjaka;1,3—1,5 l vode; 1 žlica Vegete; lo-

Savjet:Ako želite gušće varivo, dio gra-

ha propasirajte i vratite u varivo.Izvor: www.coolinarika.com


Slavlje prve sv. pričesti

MOZAIK

BIELEFELD

Prvu sv. pričest primilo je u crkviSv. Marije Kraljice u Bielefedu,

3. srpnja, 17-ero prvopričesnika izHrvatske katoličke misije Bielefeld.Djeca su u svečanom ophodu upratnji roditelja radosno s pjes-mom dočekana u prepunoj crkvi.Prigodne recitacije, molitve vjerni-ka, simbolični prinos darova, kaoi dolično sudjelovanje roditelja i cijele zajednice u euharistijskomslavlju učinilo je nezaboravanimtaj lijepi dan. Doživjeti Isusa u ma-loj bijeloj hostiji bila je velika ra-dost za svakog od njih. U crkvi jedominirao prvopričesnički simbol„ribe i mreže” koji je izradila mi-

KOBLENZ

Usubotu 18. lipnja u crkvi Sv. Nikole u Koblenz-Arenbergu vjenčali su se Diana i Nikola Svetić.

Obred vjenčanja vodili su domaći njemački župnikEugen Vogt i voditelj Hrvatske katoličke misije u Kob -lenzu vlč. Stjepan Zadravec. Vjenčanje su uveličali orguljaš Karlo Heuser i misijski tamburaši čiji je člani slavljenik. Bilo je to dvojezično vjenčanje. Naime,Diana je Njemica, a Nikola, moglo bi se reći, dijetemisije, rođen u Koblenzu čiji su roditelji Anđelka i Ante poput mnogih Hrvata svoj privremeni boravaknašli u Koblenzu. Nikola je od malih nogu privrženmisiji u kojoj je bio ministrant, a još je oktivan čitač,

Vjenčanje Diane i Nikole Svetića

Ucrkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, rodnoj župi bl.Alojzija kardinala Stepinca, mladu misu proslavio

je 10. srpnja vlč. Josip Blažotić. Josip je rođen 1983.godine u Tübingenu, u Njemačkoj, od oca Franje imajke Barice rođene Burja iz Krašića i jedino je dije-te obitelji Blažotić. Sve sakramente, od krštenja, prvesv. pričesti i sv. potvrde, primio je u Hrvatskoj katolič-koj misiji Reutlingen. Gimnaziju je završio izvrsnim uspjehom u Tübingenu, a 2004. odlazi u Nadbis -kupsko sjemenište u Rijeku, gdje ga je 26. lipnja ovegodine riječki nadbiskup i metropolit dr. Josip Devčiću katedrali Sv. Vida u Rijeci zaredio za svećenika. Namisnom slavlju bilo je 25 svećenika, veliki broj bogos-lova i mnoštvo vjernika koji su došli iz riječke Nadbis -kupije, rodnog Tübingena, župe Krašić i mnogih dru-gih krajeva. Nakon sv. mise slavlje je nastavljeno u restoranu „Princess“ u Jastrebarskom, na kojem je bilo oko 500 uzvanika. Ante Kekez

Mlada misa vlč. Josipa BlažotićaKRAŠIĆ

sijska suradnica Marina Mraz. Prvo-pričesnici su pojedinačno obojali svo-ju ribicu i napisali osobne molitve. Za

sakrament prve sv. pričesti djecu supripremili svećenik don Slavko Rako,pastoralna suradnica Marica Mraz, te

misijska suradnica Marina Mraz, kojaje i ujedno misno slavlje pratila na orguljama. n

pjevač i član misijskih tamburaša. Slav lje je nastavlje -no u „Marmorsaal des Staatsbades“ u obližnjem BadEmsu. Nastupila je skupina „Bon-Ton“. J. Vranković

Prvopričesnici s voditeljem misije vlč. Rakom i suradnicama Maricom i Marinom Mraz

Darove ove stavljamo pred Tebe,rad naših ruku, plod sa naših njiva.Darove ove stavljamo pred Tebe,rad naših ruku, plod sa naših njiva.

01und28_ 01und28 II 06.09.11 09:04 Seite 1

posvećena crkva hrvatskih mučenika na...

Documents