Postimpresionizam

Postimpresionizam

Postimpresionizam je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19. st., kojeg oblikuju umjetnici koji su se razvili iz impresionizma, ali koji su otili dalje u svojim stremljenjima. Nova generacija umjetnika koja je slijedila razliite, originalne i individualne putove.

Postimpresionisti

Georges Seurat

U slici kao to je Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte (1884-86), Georges Seurat (1859-1891) je odveo impresionistiku tehniku slikanja u jedan znanstveni pristup, koristei samo male tokice osnovnih boja. Toke koje tvore razliite dijelove slike travu, vodu, odjeu nisu jednobojne, nego proraunata mjeavina razliitih boja tako da daju sjajnu boju ili profinjene sjene.

Ova tehnika slikanja nazvana je pointilizam ili divizionizam, ali Seurat je koristi na sasvim razliit nain od impresionista. On stvara vrste, tono odreene oblike i dojmljivo izveden opi dizajn. Mirno obiteljsko ladanje sa slike Grande Jatte posjeduje trajnu kvalitetu koja je suprotna "uzgrednom" i "nesmiljenom" pogledu Moneta. U potrazi za boljim nazivom, Seurata i njegove sljedbenike nazivali su "Neo-impresionisti".

Vincent van Gogh

ivot umjetnika Vincenta Van Gogha (1853.-1890.) postao je dijelom moderne legende o umjetnicima. Sin Nizozemskog propovjednika, bio je jako usamljen, uznemiren ovjek koji nije uspijevao pridobiti bilo kakvu afirmaciju od svijeta bilo od ena, bilo kao evanelista u Belgijskom rudarskom selu, bilo kao umjetnika. Poeo je da se pronalazi tek u svojim 30-tim godinama; a poslije u jednom od svojih povremenih napada ludila upucao se u 37 g. ivota.

Skoro sve slike na kojima poiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine njegova ivota na Francuskom jugu u Arlesu. Portret Dr. Gacheta ili njegov Autoportret (1889.) je tipian u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i vijugavim linijama koje daju dojam duboke uznemirenosti tunom i razoaranom doktorovom licu. Van Goghova umjetnost je vizionarska umjetnost u kojoj suncokret, stolica, zvjezdano nebo ili more kukuruza sjaju udnom ivotnou iako su vieni oima ovjeka iji je um bio zasjenjen vie ludilom nego razboritou. Kao umjetnik, Van Goghova originalnost najvie lei u njegovoj upotrebi boje koju je nanosio u gustim i trzavim potezima kista, nekad tako izrazito da boja stoji na slici kao kakav visoki reljef. "Kiparske" kvalitete slike, na koje je prvi ukazao Van Gogh, bit e kasnije radikalno iskoritene od brojnih umjetnika 20tog stoljea.

Paul Gauguin

Legenda o Van Goghu je komplementarna onoj o njegovom prijatelju Paulu Gauiguinu. Paul Gaugin (1848.-1903.) je bio trgovac dionicama koji je napustio sve u 35 godini kako bi se posvetio slikanju. Odbacio je ugledno otmjeno drutvo za posljednju iskonsku, nedirnutu civilizaciju primitivnih naroda junih mora. Gauguinova umjetnost nema nita od Van Goghovog nasilnog izriaja, on slika jedan idealiziran, nestvaran i poetski svijet koji nazivamo "simbolizam".

Paul Gauguin, Nevermore (Nikad vie), 1897., ulje na platnu, 50 116 cm, London.

Npr. njegova slika Vizija poslije mise (1888) predstavlja seoske ene na istoj plohi s vizijom anela koji se bori s Jakovom, sve pojednostavljeno i plono. elio je uhvatiti jednostavnu, direktnu vjeru tih jednostavnih ljudi, dok su mu boje jake i nestvarne te simboliziraju viziju. Njegove ene sa Tahitija su enigmatske figure, plono prikazane i definirane tamnim obrisima. Gauguin je volio nataknuti kako njegove slike nose duboke istine o ivotu, obino im davajui uzbudljive nazive.

Nikad vie je djelomice knjievni refren koji kreti gavran u pjesmi Edgara Allana Poea istiui krajnju odvojenost od mrtve ljubavi. Gauguin je ak stavio vranu u sliku. On je bio i dekorativniji umjetnik od svojih prethodnika. Znao je ispuniti plohe raznim biljkama tvorei uzorke linija tvorei prijelaze od enskog tijela do okoline. Na slici Nikad vie ili Odakle dolazimo? to smo? Kamo idemo? (1897.) sve je ovo arobno uklopljeno. Dekoracije samo istiu nau nelagodnu svjesnost djevojkine bolesti, a bliski zidovi i likovi koji su se spojili s pozadinom stvaraju teku atmosferu tihih tajni.

Paul Czanne

Paul Czanne (1839.-1906.) je kao i Seurat, Van Gogh i Gauguin poeo kao Impresionist. U 1870tim on je usvojio impresionistike tehnike i izlagao je s njima, ali postao je nezadovoljan nainom na koji su impresionisti u svojim slikama razlagali vrste predmete jakim svjetlima. Vratio je se da ivi u svoj rodni Aix, i u 1880tim razvio revolucionarni pristup slikanju koji je bio neprepoznat sve do nekoliko godina prije njegove smrti 1906. g.

U slikama kao to je Mali most, Mennecy zadrao je svijetle boje impresionistike palete ali ih koristi da istakne vrstou stvari. Odrazi u vodi su podjednako vrsti kao drvee ili sam most. Oslikani su jasnim potezima koji pojaavaju konkretnu stvarnost povrine i forme slike, ne stvarajui nikakvu iluziju. Czanne polazi od prirode stvari, a ne od utiska o stvarima (kao impresionisti). Sutina njegovog pristupa prirodi je u tome da je sve u prirodi oblikovano prema geometrijskim tijelima stocu, lopti i valjku. Ovo nije dekorativnost ekspresionizma, nego otkrie strukture stvari. Vie od bilo kojeg umjetnika, Czanne e utjecati na rad umjetnika ranog 20 st.

Henri de Toulouse-Lautrec

Henri de Toulouse-Lautrec (1864.-1901.), fiziki patuljak, umjetniki veliki talent, vodio je razuzdan ivot u nonim barovima i bordelima Pariza. On je tehnikom litografije stvarao plakate koji hvataju pozornost gledatelje i prenose mu informacije u samo nekoliko sekundi gledanja.

Npr. na plakatu predstave Divan Japonais (Japanska diva) je iskoristio dvodimenzionalni tretman, velike plohe jedne boje i jake efekte uzoraka koje je zapravo preuzeo iz Japanskih drvoreza. Japanska umjetnost je i prije, u 1850tim, utjecala i na Degasa i Maneta. Bio je majstor prenoenja pokreta i atmosfere uz samo nekoliko poteza kista ili pera. Lautrec je koristio sline tehnike da prikae duh Parikog ivota 1890tih. Slikao je glazbene kavane i kabaree, dvorane i njihove zvijezde izrazitog karaktera (ak iskarikirane), cirkus, bordele i hipodrome.

Na slici Moulin Rouge (1895.) uhvatio je atmosferu veselja i tjeskobe na takav nain da pomislimo kako je umjetnik ovaj noni klub smatrao za mjesto zla.