poslovni obiČaji u rusiji - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/671.b.pdf · 3.4.2 pokloni kao...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
TETJANA KUBINSKA
POSLOVNI OBIČAJI U RUSIJI
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POSLOVNI OBIČAJI U RUSIJI
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Poslovno pregovaranje
Mentor: Dr.sc. Heri Bezić
Studentica: Tetjana Kubinska
Smjer: Menadžment
JMBAG: 0066122475
Rijeka, lipanj 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. RUSKA FEDERACIJA ......................................................................................................... 3
2.1. RAZVOJ POSLOVNIH ODNOSA RUSKE FEDERACIJE .......................................... 4
2.1.1. Filozofija pozicioniranja u međunarodnom okruženju ............................................. 5
2.1.2. Članstvo Rusije u međunarodnim organizacijama................................................... 6
2.2. EKONOMSKI POKAZATELJI .................................................................................... 13
2.3. NAPREDAK RUSIJE KROZ DOING BUSINESS IZVEŠĆA .................................. 21
3. OBIČAJI ............................................................................................................................... 31
3.1. VRSTE OBIČAJA ......................................................................................................... 32
3.2. LJUDI I KOMUNIKACIJA .......................................................................................... 33
3.2.1. Verbalna komunikacija ........................................................................................... 34
3.2.2. Neverbalna komunikacija ....................................................................................... 35
3.2.3. Pismena komunikacija ............................................................................................ 36
3.3. RUSKI STIL UPRAVLJANJA- MENADŽMENT ...................................................... 38
3.4. POSLOVNI SASTANCI ............................................................................................... 40
3.4.1. Poslovna večera ...................................................................................................... 44
3.4.2 Pokloni kao dio korporativne kulture ...................................................................... 46
3.5. DRESS CODE ............................................................................................................... 46
3.6. ŽENE U RUSKOM POSLOVNOM SVIJETU ............................................................ 49
4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 51
LITERATURA ......................................................................................................................... 54
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 58
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 58
1
1. UVOD
Porijeklo, značaj i funkciju pojedinih pojava i događanja je nemoguće utvrditi bez
prethodnog sagledavanja međuzavisnih društvenih, povijesnih, kulturnih, ekonomskih i
vjerskih činilaca koji su posredno ili neposredno utjecali na njihov nastanak i razvoj. Običaji
nesumnjivo vuku porijeklo iz starine, sa različitih stupnjeva kulturnog razvoja, a njihovu
suštinu čine tragovi ukorijenjenih shvaćanja, prema kojima je čovjekovo okruženje živo i da
entiteti u živom okruženju međusobno komuniciraju. Pojedini elementi mogu bili prihvaćeni
u nekom povijesnom razdoblju, a kasnije mogu izgubiti svoju prvobitnu ulogu ili postati dio
tradicije i na taj način su i dalje živjeti u narodu. Običaji su značajan dio našeg kulturnog
nasleđa. To je skup određenih pravila ponašanja, odgovarajućih postupaka i aktivnosti, koji se
izvode s ciljem da se postigne uspješnost određene radnje. Gotovo uvijek ih prate tajanstvene
i pozadinske radnje koje se prakticiraju u raznim prilikama vođeni različitim motivima, s
ciljem da se pozitivno utiče na čovjekov život i djelatnosti. Običaji su nasljeđivani, prenošeni
su s generacije na generaciju i te su neophodni pratioci ljudi, njihovog rada i ponašanja kako u
svakodnevnom životu tako i u poslovnom svijetu.
Trgovinska razmjena kroz povijest koja se odvijala između različitih dijelova svijeta, ali i
najnoviji tokovi globalizacije, koji ljudima, koji izazivaju promjene u načinu upravljanja
zemljom, rezultiraju bliskošću među različitim narodima u domeni politike, ekonomije,
kulture i religije, koji pretvaraju svijet u mjesto gdje se svaka informacija istog trenutka može
naći u bilo kojem dijeliću svijeta, čine međusobnu komunikaciju i poslovanje daleko
složenijom. Tako se i razvijala prirodna potreba ljudi u međusobnom
poslovanju za standardizacijom poslovnih odnosa i unaprijeđenja međusobne komunikacije,
odnosno za standardizacijom jezika komuniciranja, načina komuniciranja kao opće
prihvaćenih karakteristika tih država s ciljem poslovanje učiniti lakšim i efikasnijim.
Poznavanje standardiziranih pravila je preduvjet za uspješno komuniciranje i suradnju ljudi i
poduzeća iz različitih dijelova svijeta. Poštivanjem tih pravila, entitet zasigurno neće poduzeti
korak koji ugrožava njegovo poslovanje, povećava rizik, utječe na međusobno povjerenje
suradnika ili dovesti do prekida poslovnog odnosa.
2
Međutim, temeljito poznavanje i poštivanje pravila međunarodnog poslovnog komuniciranja i
dalje ne garantira uspješan ishod poslovnih odnosa. Ono što je presudno za uspješnu suradnju
na međunarodnoj razini je poznavanje i pridržavanje lokalnih običaja, tradicije i navika ljudi
iz određenih sredina s kojom se pokušava uspostaviti buduća suradnja. Primjerice, jezik koji
prihvaćen kao službeni jezik poslovnog razgovora u jednom dijelu svijetu ne mora označavati
da je prihvaćen i u nekom drugom dijelu, zato poznavanje kulture i običaja dotične zemlje te
odgovarajući odnos prema poslovnim partnerima iz različitih kulturnih sredina pridonosi
boljem međusobnom razumijevanju, boljim poslovnim rezultatima te većem ugledu poduzeća,
ali i ljudi koji rade u njemu.
U ovom radu će se govoriti o bontonu, odnosno poslovnim običajima u Ruskoj Federaciji.
Pored osnovne definicije i vrsta običaja, govorit će se se i o specifičnim elementima poslovne
kulture koji su karakteristični samo za područje Ruske Federacije, odnosno činjenicama
vezanim za njihov način života koje je potrebno poznavati za postizanje poslovnog uspjeha,
da bi se izbjegle greške i neugodnosti u poslovnoj komunikaciji.
Glavni dio ovoga rada se odnosi na analizu razvoja Ruske Federacije kao kao jedne od
najveće svjetske ekonomije koja će se interpretirati kroz različite ekonomske pokazatelje. Isto
tako će se napraviti detaljniji osvrt na elemente poslovnih običaja u Rusiji, odnosno način
poslovanja koji se treba poštivati kako bi se ostvarilo uspješno poslovanje.
Diplomski rad se sastoji od četiri tematske cjeline, od kojih je prva Uvod u kojem se uvodi u
daljnji dio rada. Druga tematska cjelina je Ruska Federacija u kojem je pojašnjen razvoj
poslovnih odnosa Rusije sa međunarodnom okolinom, pozicioniranje Rusije na globalnoj
razini te razvoj Rusije kao ekonomske sile kroz makroekonomsku analizu te prikaz Rusije kao
svjetske ekonomije kroz podatke iz Douing business izvješća. U trećoj tematskoj cjelini,
analizirani su Poslovni običaji u Rusiji kojih se potrebno pridržavati u poslovnom
pregovaranju. Kroz podtematske cjeline su razrađeni pojam običaja, ljudi i komunikacija koja
je specifična samo u suradnji s Rusijom, ruski stil upravljanja, zastupljenost žena u poslovanju
te dress code u Rusiji. Poslovna večera predstavlja najučestaliji oblik poslovnog sastanka s
ruskim partnerimma zbog čega je detaljno razrađena kao podtematska cjelina, nakon čega
slijedi Zaključak.
3
2. RUSKA FEDERACIJA
Ruska Federacija kao Savezna Republika zauzima golemo teritorijalno područje pokrivajući
gotovo dvostruko veći teritorij od Kanade, Kine, ili SAD. Zauzimajući površinu od 17
milijuna kilometar, više od osmine nastanjive površine zemlje te sa devet vremenskih zona,
Rusija je najveća zemlja na svijetu. Ruski je bogata mineralima, energentima, šumama i
vodenih resursa. Udio Rusije čini gotovo četvrtinu svjetskog tržišta plina te zauzima drugo
mjesto u svijetu po proizvodnji električne energije (World bank, 2011). Zbog toga svaka
odluka u Rusiji može, posebno pitanja koja se tiču energenata, imati ne samo regionalne
posljedice, tj. posljedice unutar Federacije te susjedne zemlje, već posljedice globalnih
razmjera.
Ruska Federacija je na osmom mjestu u svijetu po brojnosti stanovništva poslije Kine, Indije,
SAD, Indonezije, Brazila, Pakistana i Bangladeša. Rusiju, koja broji oko 145 milijuna
stanovnika, čine preko 80% Rusa u odnosu na manjine od kojih su najzastupljeniji Tatari,
Ukrajinci, Bjelorusi, Moldavci i ostali. Glavni grad Moskva je najnaseljeniji grad Europe.
Službeni jezik u Rusiji je ruski. On spada u grupu slavenskih jezika s najvećim brojem
govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih
jezika. Standardni ruski jezik temelji se na moskovskom narječju. Ruskim jezikom kao
materinskim govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Rusiji, pogotovo
što je se koristi kao službeni jezik i u Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški),
Kirgistanu (uz kirgiški) te Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski), danas dio ruskog
teritorija. U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinski jezik
dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog, svakodnevnog života. Ruski jezik
se široko rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao
drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi. Ruski jezik je po značaju 7. u svijetu i
jedan je od 6 službenih jezika Ujedinjenih Naroda. (Ciklopea, 2012)
4
2.1. RAZVOJ POSLOVNIH ODNOSA RUSKE FEDERACIJE
Raspadom Sovjetskog Saveza, Rusija je naslijedila oko 70% stranih gospodarskih odnosa
SSSR-a, ali treba napomenuti da nije uslijedio njihov daljnji razvoj. 1991.godine su nastupili
novi (teški) uvjeti za Rusiju te izlaz iz takve situacije u novim uvjetima mogao se razvijati
samo u smjeru različitom od dotadašnjeg, smjeru razvoja svjetskih ekonomskih odnosa i
integracije u svjetsko gospodarstvo. Ruska ekonomija uglavnom je prešla u ruke nove
političko-ekonomske elite čiji se utjecaj u državi i društvu snažno isprepliće. Jeljcin i njegova
nekompetentna vladavina omogućili su razvoj kaotičnog stanja u Rusiji. Jeljcin je uveo
određen stupanj demokracije u Rusiju i počeo je provoditi reforme. SAD i Europa su bili
glavni pomagači Rusije u tom početnom razdoblju nakon nastanka neovisne Rusije. Jeljcin je
slijedio savjete koji su dolazili sa Zapada i nije pokušavao obnoviti rusku moć. (Kurečić,
2004., str.17). Razmatrajući mnogobrojna stajališta, ekonomska rješenja, prijedloge kako
uključiti tadašnju Rusiju u svjetske integracijske procese, nedvojbeno je da je u konačnici
uspješno ostvarivanje cilja gospodarskog oporavka zahtjevalo veliki trud, vrijeme i resurse, te
ovisilo je prvenstveno o načinu restrukturiranja nacionalnog gospodarstva, tj. prijelazu na
slobodu tržišnog natjecanja, ali i o stvaranju učinkovitih organizacijskih, materijalnih i
tehničkih preduvjeta za to. Isto tako je bilo potrebno uložiti trud za stvaranje potrebanog
zakonodavnog okvira i poticajnog okruženja za izravno sudjelovanje Rusije u međunarodnim
procesima integracije.
Međutim, mjesto i uloga određene zemlje u svjetskoj ekonomiji, internacionalizaciji
gospodarstva i međunarodnoj podjeli rada ovisi o mnogim čimbenicima kao što su: razina i
dinamika razvoja nacionalnog gospodarstva, progresivnosti vanjskih ekonomskih odnosa,
sposobnosti nacionalnog gospodarstva da se prilagodi međunarodnom gospodarskom životu,
a u isto vrijeme na njih utjecati u željenom smjeru za sebe ( interakcija s međunarodnim
financijsko-kreditnih i gospodarskih organizacija), prisutnost multinacionalnih korporacija.
Iskustvo zapadne europske integracije i nekih drugih u razvoju uspješnih ekonomskih
grupacijama pokazuju da je temelj uspješnosti tog procesa je na mikrorazini, u obliku
reciprociteta korisnosti od mađunarodne suradnje pojedinih velikih i malih poduzeća, banaka i
financijskih, industrijskih grupacija, njihovih zajedničkih investicijskih projekata, stvaranje
zajedničkih investicija i td.
5
Dakle, glavni zadatak Rusije na međunarodnom planu je bio stvaranje povoljnih vanjskih
uvjeta za razvoj ekonomije i za njezino prevođenje na inovacijski kolosijek, a samim time i
viši životni standard stanovništva. Pred novonastalu Rusiju je bio postavljen izazov -
ekonomski prosperitet što je označavalo poboljšanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda,
širenje proizvodnje uz smanjenje troškova, a da s druge strane inozemna konkurencija ne
postane čimbenik ugrožavanja ruskog gospodarstva.
Ruska nacija je jedna od najvećih, ako ne i najveća etnička skupina na svijetu. Glavni
argument u prilog Rusiji je njezino golemo zemljopisno prostranstvo, a svjetska praksa
pokazuje kako sa veličinom zemlje raste i jačina utjecaja te zemlje na kompletno svjetsko
gospodarstvo. Ni Ruska Federacija nije iznimka. Kako je ruska ekonomija postajala
otvorenija, tako je rasla i potreba za sudjelovanje velikih Rusije u rješavanju, pa čak i
interveniranju globalnih problema, naravno kroz nacionalni interes, od korigiranja granica
preko unutrašnjih politika pojedinih država sve do rješavanja multilateralnih odnosa. To
aktivno sudjelovanje Rusije, kao i bilo koje druge zemlje u rješavanju globalnih problema,
zahtijeva puno sudjelovanje u radu mnogobrojnih međunarodnih organizacija i
multilateralnih institucija, među kojima su financijske i kreditne, gospodarske, regionalne
organizacije u svijetu, a to sudjelovanje Rusiji pruža iskustva od strane međunarodne
zajednice u području monetarne i regulatornih financijskih i kreditnih sferama. U nastavku će
se obrazložiti filozofija pozicioniranja kao i međunarodne organizacije kojima je Ruska
Federacija pristupila i unutar kojih ona danas djeluje.
2.1.1. Filozofija pozicioniranja u međunarodnom okruženju
Nezavisnost Rusije spram ''ostatku svijeta'' proizlazi iz veličine njezinog teritorija, iz njezinog
jedinstvenog geopolitičkog položaja i višestoljetne povijesne tradicije, iz kulture i
samosvijesti našeg naroda. Osim toga, ovakav pravac rezultat je razvoja naše zemlje u novim
uvjetima tijekom proteklih 20 godina. U tom razdoblju bilo je i pogodaka i promašaja, a sve
to doprinijelo je oblikovanju filozofije vanjske politike, koja u najvećoj mjeri odgovara
današnjim interesima Ruske Federacije.
Odnosno, temelj nezavisnosti vanjske politike Rusije ukorijenjene u povijesti i kulturi te
zemlje i savršenost policentričnog svijeta, kao jedna od važnih elemenata otvorene ekonomije,
6
u kojem Rusija predstavlja jedan od ključnih faktora, kojoj u tom kontekstu pripada jedno od
ključnih mjesta. To je istaknuto kroz nacionalnu vanjsku politiku suvremene Ruske
Federacije, koja prvenstveno nastoji osigurati svoje nacionalne interese. Dakle, vanjsko
pozicioniranje Rusije u međunarodim odnosima po svemu sudeći je više kompetitivno nego
kooperativno. Tako u okviru te fundamentalne zadaće proizlaze sljedeći prioriteti:
Rusija smatra kako u kontekstu globalizacije postoji potreba za postojanjem multipolarnog
svijeta, odnosno da je dominacija jedne zemlje neprihvatljiva, bez obzira na to koja je zemlja
u pitanju. (Prioriteti i načela vanjske politike, n.d) Država jamči kako će se u potpunosti
pridržavati svih odredbi međunarodnog prava po pitanju odnosa između civiliziranih zemalja.
Jedan od prioriteta Ruske Federacije je i zaštita života i dostojanstva svojih državljana u
jednakom stupnju unutar i izvan njenih granica. Primat je svakako i razvoj prijateljskih
odnosa sa svim zemljama u svijetu, a stupanj kvalitete tih odnosa će uvelike ovisiti o tome
koliko su potencijalni partneri spremni na suradnju.
Kao i bilo koje druge zemlje, Rusija posebnu pozornost posvećuje pojedinim regijama, regije
u kojima ima privilegirane interese. (Veleposlanstvo Ruske federacije u Republici Hrvatskoj,
n.d.). Ovisno o stupnju interesa, ona će izgrađivati posebne i prijateljske odnose sa državama
u tim regijama za kratkoročno, ali i dugoročno razdoblje.
2.1.2. Članstvo Rusije u međunarodnim organizacijama
Dakle, Rusija razlikuje ''blisko'' i ''daleko'' inozemstvo. ''Blisko inozemstvo'' je prostor bivšega
Sovjetskog Saveza gdje Rusija ima posebne interese da osigura nacionalnu sigurnost i ostvari
ekonomske ciljeve (Boban, 2011, str.17 ).
Ali od posebnog interesa je sudjelovanje u ''dalekom inozemstvu'', i to putem međunarodnih
organizacija.
Cilj svake države je osiguravanje rasta potencijala, a on se očito može postići samo u uvjetima
međunarodne stabilnosti. Dakle, Rusija kao globalni igrač ima obavezu zalaganja za
osiguranje sveopćeg mira i sigurnosti, ali u isto vrijeme time rješava i ključno pitanje svojih
vlastitih interesa. Tako je Rusija nakon Drugog svjetskog rata ušla, uz SAD, Ujedinjeno
Kraljvstvo, Francusku i Kinu, u međunarodnu organizaciju, Ujedinjeni Narodi, koja je
osnovana kako bi nastojala spriječiti buduće ratove među narodima, s ciljem održavanja mira
7
i sigurnosti u svijetu, ekonomske suradnje, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, širenje
tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Danas je ona
jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti, kao najvažnije organizacije UN-a s pravom veta, iz
čega proizlaze službeni jezici UN-a: uz engleski, španjolski, francuski, arapski, kineski pa
tako i ruski.
Važno je naglasiti i sudjelovanje Rusije u Zajednici Neovisnih Država (SNG). To je
organizacija koja je nastala u Minsku 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza, na
inicijativu Ruske Federacije, Ukrajine i Bjelorusije, a postepeno su u nju ušle gotovo sve
države bivše sovjetske republike (izuzevši baltičke države). 1998. godine SNG se sastojala od
12 država. Rusija igra vodeću ulogu u Zajednici pošto je ona kako u političkom tako i u
ekonomskom smislu najmoćnija država među članicama ove organizacije (Rusija, 2009).
Danas je SNG oblik suradnje jednakih neovisnih država kao regionalna međunarodna
zajednica. Njezina specifičnost je u interakciji u gotovo svim sferama međudržavne
komunikacije, fleksibilnosti mehanizama i oblika kolektivne suradnje. Fleksibilan mehanizam
za organiziranje međunarodne i međuvladine odnose uzima u obzir različite stupnjeve
spremnosti zemalja za integraciju i omogućava svakom od njih da sudjeluju u integracijskim
procesima u onoj mjeri koja odgovara njihovim nacionalnim interesima (Predsjedništvo
republike Bjelorusije, 2011). Rusija putem SNG-a sudjeluje u radu različitih svjetskih
organizacija, poput UN, EU, Unesco, FAO1, OSCE2 i mnogih drugih.
Kao članica skupina G8 i G20, Rusija je strateški partner EU-a, s kojom ostvaruje većinu svog
izvoza i gotovo polovicu ukupnog uvoza. Dvije strane održavaju intenzivne trgovinske
odnose, uključujući uvoz energije u Europsku uniju. EU smatra partnerstvo s Rusijom kao
vrsta jačanja prisutnosti u Srednjoj Aziji. Partneri dijele zajedničko susjedstvo i surađuju na
međunarodnim pitanjima, među kojima je borba protiv terorizma, suzbijanje širenja oružja i
mirovni proces na Bliskom istoku (Europski parlament, 2014)
Pravni je temelj za regulaciju odnosa između EU-a i Rusije je potpisan 1997.godine
Sporazum o partnerstvu i suradnji koji je prema početnim odredbama trebao vrijediti 10
godina, no od isteka toga roka svake se dosadašnje godine automatski obnavljao. Ovaj
Sporazum postavlja načelne zajedničke ciljeve, uspostavlja institucionalni okvir za bilateralne
1 FAO (Food and Africulture Organization of the United Nations) je međunarodna organizacija koja broji 194
člana, dva pridružena člana te EU kao član-organizacija 2 OSCE (Organization for Security and Co-operation in Europe) broji 57 članica
8
kontakte, uključujući savjetovanje o ljudskim pravima i polugodišnje predsjedničke sastanke
na vrhu te potiče na aktivnosti i dijalog na nizu područja. Kao dodatna pravna osnova odnosa
Rusije i EU je Ugovor o Europskoj Uniji, pritom se misli na ''vanjsko djelovanje'' te Ugovor o
funkcioniranju Europske Unije (trgovina).
2003. EU i Rusija kako bi pojačali suradnju stvaranjem četiri ''Zajedničkih prostora''
utemeljenih na zajedničkim vrijednostima i interesima: prostor gospodarstva, sigurnosti i
pravosuđa, prostor vanjske sigurnosti i prostor istraživanja, obrazovanja i kulture. A kako bi
se potaknula suradnja na tim poljima, 2010. godine je pokrenuto „Partnerstvo za
modernizaciju”.
Zastupnici u Europskom parlamentu i zastupnici u ruskom parlamentu svake se godine sastaju
u dvije ili tri radne skupine u Parlamentarnom odboru za suradnju između EU-a i Ruske
Federacije kako bi razmijenili mišljenja o aktualnim pitanjima (Europski parlament, 2014).
Iako je EU najveći trgovinski partner Rusije, a Rusija treći najveći trgovinski partner EU-a,
trgovina i gospodarski odnosi među dvjema stranama opterećeni su brojnim preprekama i
nesuglasicama. Primjerice, Rusija nastoji ograničiti djelotvornost Energetske zajednice u
Ukrajini i Republici Moldaviji i oslabiti učinkovitost Istočnog partnerstva EU-a sa šest
zemalja u istočnoj Europi. Službena Moskva istodobno bi željela ojačati carinsku uniju koju
je 2010. osnovala s Bjelarusom i Kazakstanom kako bi do 2015. godine stvorila „Euroazijsku
uniju” kojoj bi se priključili Kirgistan i Tadžikistan, možda i Ukrajina (Europski parlament,
2014).
Dodatne prepreke koje Europska Unija ističe su upitne demokratske vrijednosti i sveprisutna
korupcija koja je gotovo presudna u poslovanju u Ruskoj Federaciji. Posebno je vidljivo na
predsjedničkim izborima 2012. godine popraćenim prosvjedima zbog nezadovoljstva i
gubitka legitimnosti režima, a što je rezultiralo nizom novih zakona kroz 2012. godinu kojima
je još snažnije u pitanje dovedena privrženost Rusije demokratskim vrijednostima, vladavini
prava u zemlji, poštivanje ljudskih prava, odnosno pitanje korupcije u poslovanju s Rusijom.
Ono što je Parlament pozdravio kao veliki korak u poboljšanju poslovnih odnosa je
pristupanje Rusije WTO-u u 2012. godine, nakon punih 19 godina pretpristupnih pregovora.
9
EU smatra pristupanje Rusije WTO-u prilikom za napredak, jer je time uspostavljen
multilateralni okvir pravila za trgovinske odnose i rješavanje sporova (WTO, 2014 ).
Prije pristupanja WTO-u, prema podacima Svjetske banke te WTO-a, Rusija je u 2010. godini
bila na 12. mjestu kao izvoznica na svjetskoj razini, na 18. mjestu kao uvoznica te imala udio
robne razmjene u ukupnom svjetskom izvozu 2,63%, a 1,61% robne razmjene u ukupnom
svjetskom uvozu. Glavna odredišta ruskog izvoza su bila Europska unija sa 52,2%, Ukrajina s
sa 5,8%, Turska sa 5,1%, Kina sa 5,1% i Bjelorusija sa 4,5%, dok su glavni uvoznici u Rusiju
bili Europska unija sa 38,3%, Kina sa 15,7%, Ukrajina sa 5,6%, SAD sa 4,5% i Japan sa
4,1%.
Pristupanje Rusije WTO-u je označavalo veću međunarodnu gospodarsku stabilnost, tj.
pozitivan pomak u borbi protiv protekcionizma, jer kao dio pristupnog sporazuma, Rusija je
pristala poduzeti niz obveza za dodatno otvaranje svog trgovinskog režima i ubrzati svoju
integraciju u svjetsku ekonomiju. Počela je počela prakticirati transparentno poslovanje i
predvidljivo okruženje za trgovinu i inozemna ulaganja (WTO, 2014 ). Dakle, Rusija je
zaključila 30 bilateralnih sporazuma o pristupu tržištu usluga i 57 o pristupu tržištu roba. Ona
je uvela uvozne kvote te pristala sniziti carine unutar kvota na širok spektar proizvoda,
primjerice prosječna carina za poljoprivredne proizvode iznosila 10,8%, niže od dotadašnjeg
prosjeka od 13,2%, carinu na električne strojeve snizila sa 8,4% na 6,2%. Ona se obvezala
postupno smanjivati poljoprivredne subvencije kako bi u 2018. godini prepolovila iznos sa
9milijardi USD u 2012.godini na najviše 4,4 milijardi USD do 2018. godine. Promjene su
uvedene i u pristupu tržištu usluga. Promjene su vidljive u raznim sferama, bilo da je riječ o
dopuštenju ulaska na rusko tržište stranim osiguravajućim društvima, stranim bankama u
svrhu otvaranja podružnica diljem Rusije, uz ograničenje ukupnog sudjelovanja stranog
kapitala u bankarskom sustavu Ruske Federacije do 50%, sve do usluga distributera kao
poduzeća u stranom vlasništvu uključeni u veleprodaji, maloprodaji ili franšizi. Generalno
gledajući, osim navedenih primjera promjena nastalih pristunjem Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji, Ruska Federacija se obvezala uvesti mnoge reforme u daljnjem reguliranju
tržišta roba i usluga, s ciljem daljnje liberalizacije ruskog tržišta.
Rusija se intenzivno okreće azijsko-pacifičkoj regiji u trgovinsko-ekonomskom obliku, što
podrazumijeva povećanje udjela tržišta zemalja iz te regije u Rusiji, ali i obrnuto te se očekuje
da će taj tržišni udio moći mjeriti s udjelom europskog tržišta, stoga Rusija nastoji uspostaviti
10
veću suradnju sa ASEAN (The Association of Southeast Asian Nations), ekonomsko-
tgovinskom organizacijom u Jugoistočnoj Aziji, čiji je punopravni partner od 1996. godine.
2010. godine je stvoren Centar ASEAN čija je dužnost informirati javnost o Partnerstvu
Rusija - ASEAN (ASEAN, 2014). Njihovo partnerstvo se definira kroz sljedeće mehanizme:
- Zajednički odbor za suradnju Rusije-ASEAN
- Zajednički odbor za planiranje i upravljanje
- Financijski fond partnerstva Rusije-ASEAN
- Zajednička radna skupina u borbi protiv terorizma i transnacionalnog kriminala
- Moskovski odbor ASEAN.
Financijski fond partnerstva je stvoren na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova Ruske
Federacije, a presdtavlja okvir unutar kojega se uspostavlja suradnja države sa privatnim
sektorom, tj. državna potpora privatnom sektoru, odnosno glavni cilj Fonda je promocija
nacionalnih interesa Rusije u azijsko-pacifičkoj regiji, konsolidacija i koordinacija ruskih
poduzetnika i organizacija, selekcija, procjena i financiranje zajedničkih projekata i programa
u području trgovine i gospodarske suradnje, znanstvene i tehnološke, ulaganja, kulturne i
druge suradnje (zaklada Rusija, n.d.).
Trenutno ASEAN, sa sjedištem u Indoneziji, broji 10 članica, a one su: Brunej, Indonezija,
Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland te Vijetnam. Godine 1996.
kada je Rusija dobila status partnera ASEAN-a, taj status su dobile isto tako i SAD, Japan,
Australija, Novi Zeland, Kanada, EU, Južna Koreja te Kina.
Početkom 1990-ih godina Rusija je postala članica Međunarodnog monetarnog fonda i
Svjetske banke. To je omogućilo širenje svojih sposobnost za prikupljanje sredstava za
restrukturiranje i daljnji gospodarski razvoj.
Tako je već 1992. godine je zatražila i dobila financijsku pomoć od MMF-a u obliku tranše.
Prema službenim podacima MMF-a (IMF, 1996) se može konstatirati kako je Rusija u
nekoliko navrata tražila financijsku pomoć s ciljem gospodarskog razvoja, i to 1992. godine u
iznosu od 1 mlrd. USD, 1993. godine u iznosu 1,5 mlrd. USD. 1994. godine iznos kredita je
bio 1,5 mlrd. USD, 1995. godine iznosio 6,8 mlrd USD. 1996. godine tranša MMF-a iznosila
10,1 mlrd USD. 1998. godine Rusija je zatražila kreditni paket u iznosu od 11,2 mlrd. USD, te
posljednju tranšu 1999. godine koja je iznosila 4,5 mlrd.USD. Dakle, od 1992. godine do
1999. godine Ruska Federacija je dobila više od 36 mlrd. USD financijske pomoći od MMF-a
11
te na taj način postala najveći dužnik MMF-u, odnosno iskoristila je preko 20 posto ukupnih
sredstava MMF-a.
1991. godine, Rusija je, osim zahtjeva za članstvo u MMF-u, podnjela je zahtjev i za članstvo
u četiri organizacije Svjetske banke, odnosno članstvo u Međunarodnoj banci za obnovu i
razvoj (IBRD), Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC), Međunarodnom udruženju za
razvoj (IDA) i Multilateralnoj agenciji za osiguranje investicija (MIGA). Prioritetna područja
za suradnju između Rusije i pojedine Organizacije su razmjena znanja, razvoj tehnologije,
financiranje razvoja pojedinih regije te pružanje savjetodavnih strateških i investicijskih
usluga.
Godine 1992. je postala službenom članicom IBRD-e. Suradnja se ostvaruje kroz Strategije
partnerstva između Ruske Federacije te Svjetske banke u svrhu dugoročnog ekonomskog
razvoja Rusije. Trenutno je na snazi 'Strategija partnerstva s Ruskom Federacijom 2012-2016
godine' koja je u skladu s prioritetima ruske vlade i pokriva sljedeća četiri područja: ubrzanje
rasta i diverzifikacija ekonomije; razvoj ljudskih potencijala; jačanje uloge Rusije u regiji i
svijetu; poboljšanje kvalitete i transparentnosti u javnoj upravi. Unutar ove Strategije odobren
je zajam od strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 5 mlrd USD (World
bank, 2014)
Međunarodna banka za obnovu i razvoj je odobrila Rusiji sredstva za financiranje više od 70
projekata u različitim sektorima u ukupnoj vrijednosti više od 10,5 mlrd USD. Trenutno
(ožujak, 2014. godina) potrfelj izdanih sredstava od strane IBRD za financiranje aktualnih 10
projekata u Rusiji iznosi 686 mil. USD. (World bank, 2014)
Aktualni projekti, koji su od izuzetne važnosti za Rusiju, a koje IBDR, uz Vladu Ruske
Federacije sufinancira su:
- Projekt ''Očuvanje i korištenje kulturne baštine u Rusiji''; na snagu je stupio 2011.
godine s predviđenim završetkom 2017. godine. Od ukupnih 250,5 mil. USD koliki je
puni iznos Projekta, IBDR sufinancira 100 mil. USD.
- Projekt ''Restrukturitanje upravljanja ruskim šumama i mjere za borbu protiv požara u
Rusiji'', započet 2012. godine s predviđenim završetkom 2018. godine, IBDR
sufinancira u iznosu od 40 mil. USD od ukupnog iznosa od 121.26 mil. USD.
12
- Projekt ''Poboljšanje javnih financija u Ruskoj Federaciji'', započet 2013. godine, a s
predvđenim završetkom 2018.godine. Od ukupnih 133,571 mil. USD koliki je puni
iznos Projekta, IBDR sufinancira 50 mil. USD.
- Projekt ''Promicanje financijske pismenosti i razvoj financijskog obrazovanja u Ruskoj
Federaciji'', započet 2012. godine, s predviđenim završetkom 2016. godine, IBDR
sufinancira u iznosu od 25 mil. USD od ukupnog iznosa od 113 mil. USD.
- Projekt ''Razvoj stambeno-komunalnog upravljanja'', započet 2008. godine, s
predviđenim završetkom 2016. godine, IBDR sufinancira u iznosu od 200 mil. USD
od ukupnog iznosa od 206 mil. USD.
- Projekt ''Razvoj sistema državne statistike-2'', započet 2007. godine, s predviđenim
završetkom 2015. godine, IBDR sufinancira u iznosu od 10 mil. USD od ukupnog
iznosa od 52,5 mil. USD.
- Regionalni projekt '' Ekonomski razvoj grada Sankt Peterburga'' započet 2003. godine.
Završetak je predviđen kraj 2014.godine. IBDR je sudjelovala sa 101,10 mil. USD, od
ukupnih 571,93 mil. USD.
1993. godine Rusija postaje članom IFC-a. Prema podacima Svjetske bank od tada IFC je
investirao u okviru realizacije 307 projekata 11,7 mlrd USD. Trenutačni portfelj investicija u
Rusiju iznosi 2 mlrd USD čime ona zauzima 5. mjesto u odnosu na ostale članice kao dužnik
prema IFC-u. U 2013.godini IFC je investirala 1,024 mlrd USD, od čega večina sredstava
investirano u tržište kapitala. (World bank, 2014)
Dakle, dugoročna strategija gospodarskog razvoja Ruske Federacije do 2020. godine,
popraćena investicijama Svjetske banke, predviđena je kroz tri faze koje odražavaju određene
ciljeve i smjernice. Prva faza (2008-2012) podrazumijeva pripremu institucionalnih rješenja
potrebnih za provedbu gospodarskih reformi , modernizaciju obrazovanja i zdravstva te
pokretanje projekata u području visoke tehnologije i infrastruktura. Druga faza (2013-2017)
podrazumijeva prijelaz na ekonomiju utemeljenu na novim tehnologijama, kao što su
biotehnologija i nanotehnologija. Te treća faza (od 2018. godine) u kojoj se Rusija treba
koncentrirati na jačanje položaja Rusije u području istraživanja i razvoja, stabilizaciju i razvoj
u skladu s resursnim potencijalom zemlje.
Investicije Svjetska banke podrazumijevaju praćenje i analizu napretka pojedine države u koju
ona investira, dakle ključna stavka je monitoring. Prikupljene podatke o napretku Rusije kao
13
gospodarstva prema pojedinim stavkama sistematizira te objavljuje kroz godišnja doing
business izvješća. Analiza godišnjih izvješća Svjetske banke Ruske Federacije, uz druge
ekonomske pokazatelje, će se prikazati i orazložiti u nastavku ovog rada.
2.2. EKONOMSKI POKAZATELJI
Prema podacima Svjetske banke Rusija, uz svoj bruto domaći proizvod prema paritetu
kupovne moći u 2013.godini, prestigla je sve zemlje Europske unije (osim Njemačke) i u
2013. godini zauzela 6. mjesto u svijetu po svom bruto domaćem proizvodu.
Tablica 1. Popis najbogatijih zemalja svijeta prema vrijednosti BDP-a u 2013.godini.
№ Država BDP mlrd. USD
1 SAD 15 710
2 Kina 13 123
3 Indija 4 924
4 Japan 4 811
5 Njemačka 3 250
6 Rusija 2 830
7 Brazil 2 618
8 Velika Britanija 2 408
9 Francuska 2 398
10 Italija 1 986
Izvor: Gotoroad, n.d. BDP najbogatijih zemalja na svijetu, pogledano 31.03.2014., < http://gotoroad.ru/best/best-vvp>
Kao što je vidljivo iz Tablice 1, bruto društveni proizvod Rusije iznosi 2 830 mlrd USD,
prema čemu ju Svjetska banka svrstava u jednu od 10 najbogatijih država svijeta. U prvih pet,
uz Njemačku, ispred Rusije nalaze se SAD, Kina, Indija i Japan. Ali isto tako treba naglasiti
kako postoje osnovana predviđanja kako će ruska privreda u budućnosti samo rasti te će se na
taj način samo produbljivati jaz između Ruske Federacije i ostatka Starog kontinenta. To
predviđanje daljnjeg rasta bruto društvenog proizvoda je vidljivo iz činjenice kontinuiranog
povećavanja kroz godine novije povijesti Rusije, što se može vidjeti u Tablici 2.
14
Tablica 2. BDP te BDP per capita Rusije od 2004. do 2013.godine
Godina BDP (u mlrd USD) BDP per capita (u USD)
2004 591 4,109
2005 764 5,337
2006 989 6,947
2007 1 300 9,146
2008 1 660 11,700
2009 1 222 8,616
2010 1 525 10,710
2011 1 900 13,284
2012 2 015 17,800
2013 2 830 18,100
Izvor: Izrada studenta prema World bank, 2014., GNI per capita, Atlas method, pogledano
31.03.2014., < http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD/countries/RU--
XR?display=graph>
Iz navedene tablice se može zaključiti kako se bruto društveni proizvod iz godine u godinu
povećava, posebno je to uočljivo prethodnih pet godina koje će i biti detaljnije razrađene u
ovom radu. Međutim, potrebno se osvrnuti na 2008. godinu kao prekretnicu negativnog
predznaka na svjetskoj razini, dakle početak svjetske krize. Kako možemo vidjeti u slučaju
Ruske Federacije, ta godina u odnosu na ostale svjetske ekonomije nije drastično odrazila na
njen bruto društveni proizvod, što ukazuje na to kako se Rusija puno bolje nosi sa svjetskom
ekonomskom krizom nego većina razvijenih zemalja, a što pokazuju i podaci Svjetske banke
(istaknuto u Tablici 1). Kada bi se napredak izrazio u postocima, Za Rusiju vrijedi da se bruto
društveni proizvod u razdoblju od 2005.do 2013.godine povećao čak 84% (Rangiranje
zemalja po BDP-u, n.d.).
Prema nominalnom BDP-u Rusija je napredovala s 9. na 8.mjesto i općenito ojačala svoju
poziciju uoči pridruživanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
predviđenom za 2015.godinu, kao što je i punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji (WTO) dodatno učvrstilo njezin mežunarodni položaj. (Gospodarska diplomacija,
Ministarstvo vanjskih poslova, n.d.)
15
Ruska Federacija je, kroz promatrano razdoblje od 1999. godine do 2013. godine, napravila
izuzetni pozitivni pomak što se tiče svog javnog duga. Tablično će se prikazati kretanje
javnog duga u odnosu na BDP države.
Tablica 3. Postotni udio državnog duga u BDP-u u Rusiji u razdoblju od 1999. godine do
2013. godine.
Godina Javni dug u odnosu na BDP,
u postocima
Postotna promjena
1999 98,98
2000 59,859 -39,52
2001 47,613 -20,46
2002 40,305 -15,35
2003 30,359 24,68
2004 22,316 -26,49
2005 14,24 -36,19
2006 9,048 -36,46
2007 8,511 -5,94
2008 7,875 -7,46
2009 10,967 39,25
2010 11,747 7,11
2011 8,3 -29,35
2012 8,0 -3,62
2013 7,9 -1,25
Izvor: Izrada studenta prema izvorima Indexmundi, 2012., Russia Public debt, pogledano
31.03.2014., <http://www.indexmundi.com/russia/public_debt.html >
CIA, 2014., The world Factbook, Russia, pogledano 31.05.2014.,
<https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html>
Tablica prikazuje odnos javnog duga Rusije i bruto društvenog proizvoda izražen u postocima
u vremenskom razdoblju od 1999. godine do 2013.godine. Bazna godina je uzeta 1999. kao
godina u kojoj je javni dug bio gotovo stopostotna vrijednost brugo društvenog proizvoda
Rusije. Svaka sljedeća godina ukazuje na kontinuirano rapidno smanjenje javnog duga. Već u
16
2000.godini dug se smanjio za gotovo 40 posto te iznosio 59,859 posto u odnosu na baznu
godinu. Svaka sljedeća godina do 2004. godine pokazuje pozitivan pomak do gotovo 27 posto
svake godine u odnosu na prethodnu, a već u 2005.godini, kada je vrijednost javnog duga
14,24 posto BDP-a, bilježi se smanjenje za više od 30 posto u odnosu na 2004. godinu. U
2008. godini, koju obiljažava početak svjetske krize, Rusija je smanjila dug za 7,46 posto u
odnosu na 2007. godinu, i iznosio je 7,875 posto BDP-a, koji je već 2009. godine porasao za
gotovo 40 posto čija je vrijednost porasla na 11,747 posto BDP-a. Prema podacima CIA-e
(Central Intelligence Agency) javni dug je rastao također i u 2010. godini za 7,11 posto,
nakon čega ponovo bilježi pad, i to u 2011. godini za gotovo 30 posto i u posljednje dvije
godine svake godine za 3,62 posto u 2012. godini, odnosno 1,25 posto u 2013.godini.
Rusija je najveća svjetska zemlja u geografskom smislu te graniči sa 16 drugih zemalja s
kojima usko poslovno surađuje, ali nezaobilazno je i Europa kao strateški ruski trgovinski
partner s kojim ostvaruje većinu svog izvoza i gotovo polovicu ukupnog uvoza. A struktura
ruskog uvoza i izvoza će biti prikazana kroz Grafikon 1 i Grafikon 2, te u Tablici 3.
Grafikon 1. Opseg izvoza iz Rusije izraženo u mlrd USD od 2004.godine do 2013.godine.
Izvor: E-report.ru, 2014. Globalna ekonomija, pogledano 15.03.2014.,
<http://www.ereport.ru/stat.php?razdel=country&count=russia&table=execia >
Kako se može iščitati iz grafikona, izvoz iz Rusije se kontinuirano povećava kroz razdovlje od
2004. do 2013.godine. Krenuvši od 2004.godne kada je izvoz iznosio nešto više od 150 mlrd
američkih dolara, preko kulminirajuće 2008.godine kada je došao gotovo do 500 mlrd
američkih dolara, Rusija doživljava veliki pad izvoza u kritičnoj 2009.godini na brojku od oko
300 mlrd američkih dolara. Svaka sljedeća godina nakon 2010.godine je obilježena
stagnacijom, s tendencijom blagog pada.
17
Grafikon 2. Opseg uvoza iz Rusije izraženo u mlrd USD od 2004.godine do 2013.godine.
Izvor: E-report.ru, 2014. Globalna ekonomija, pogledano 15.03.2014.,
<http://www.ereport.ru/stat.php?razdel=country&count=russia&table=execia >
Grafikon 2 prikazuje obujam uvoza u Rusiju kroz vremensko razdoblje 2004.-2013.godine. Iz
grafikona se jasno vidi kako je uvoz od 2004. godine do 2008.godine obilježen progresivnim
rastom, dakle statistički je riječ o povećanju za oko 300%. Nakon pada u 2009.godini, od
2010.godine, kao što je slučaj kod izvoza , uvoz je svojevrsnoj stagnaciji, ali s tendencijom
blagog porasta.
Tablica 4. Vanjskotrgovinska razmjena (u mlrd USD) od 2004. godine do 2013.godine
Godina Vrijednost izvoza (u mlrd USD) Vrijednost uvoza ( u mlrd USD) Razlika
2004 162.5 92.9 +69.6
2005 245.0 125.0 +120
2006 317.6 171.5 +146.1
2007 355.5 223.4 +132.1
2008 471.6 367.0 +104.6
2009 303.4 191.8 +111.6
2010 400.4 248.7 +151.7
2011 522.0 323.8 +198.2
2012 528.0 335.7 +192.3
2013 515.0 341.0 +174
Izvor: E-report.ru, 2014. Globalna ekonomija, pogledano 17.03.2014.,
<http://www.ereport.ru/stat.php?razdel=country&count=russia&table=execia >
18
Tablica prikazuje vanjskotrgovinsku razmjenu Rusije koja pokazuje kontinuirano povećanje i
izvoza i uvoza do 2008.godine, te nakon pada u 2009. godini ponovo bilježi blagi porast. Ali
posebno je uočljivo to što je vanjskotrgovinska razmjena redovito pozitivna, dakle, kroz
posljednjih 10 godina Rusija bilježi veći izvoz nego uvoz. Posebno treba naglasiti kako se
nakon 2009.godine uvoz se ipak povećava, dok izvoz stagnira, što više govori o vanjskim
prtnerima i njihovoj kupovnog moći, nego o Rusiji i njenoim ekonomskim pokazateljima i
daljnjim mogućnostima (uvoza).
U svijetu, Rusija kroz godine kontinuirano postiže prednost u kategoriji svjetskog izvoznika
pred ostalim zemljama. U 2013.godini, ona je bila osma po veličini izvoznik te je za tu godinu
isporučila dobara u vrijednosti od 526,4 milijardi američkih dolara (World's top exports,
2014). U nastavku su nabrojani petnaest najvećih trgovinskih partnera u pogledu uvoza
proizvoda iz Rusije za 2013.godinu, a one su: Nizozemska sa 13,3% ukupnog ruskog izvoza,
Italija sa 7,5%, Njemačka sa 7%, Kina sa 6,8%, Turska sa 4,8%, Ukrajina sa 4,5%,
Bjelorusija sa 3,8%, Japan i Poljska sa 3,7%, Kzahstan sa 3,3%, Velika Britanija sa 3,1%,
Južna Koreja sa 2,8%, Finska sa 2,5%, Sjedinjene Američke Države sa 2,1% te Latvij sa 2%.
Kako je navedeno statistički, tijekom 2013.godine gotovo tri četvrtine (71,1%) od ruskih
isporuka dostavljeno ovim navedenim trgovinskim partnerima (World's top exports, 2014).
Nakon analize podataka za 2013.godinu, prema worldstopexport.com navedeno je dvije
zemlje s najmanje rastućim uvozom iz Ruske Federacije te čak 19 zemalja koje su najviše
povećale vrijednost uvezenih proizvoda u posljednjih pet godina, i to za više od 300% što je
prikazano u Tablici 5.
19
Tablica 5. Zemlje s najvećim povećanjem uvoza iz Rusija u razdoblju 2009.- 2013.godine.
Država Vrijednost uvoza (u USD) Postotak povećanja
1 Venezuela 2,446,530,000 2,081%
2 Togo 83,175,000 1,319%
3 Sri Lanka 330,052,00 1,143%
4 Malta 4,084,461,000 811.8%
5 Ekvador 193,419,000 743.3%
6 Mozambik 78,651,000 720.1%
7 Gibraltar 469,928,000 507.6%
8 Malezija 1,280,360,000 489.1%
9 Tajvan 4,445,338,000 461.3%
10 Slovenia 233,212,000 419.6%
11 Bosna i Hercegovina 694,942,000 401.7%
12 Portugal 650,354,000 389.1%
13 Barbados 121,874,000 384.4%
14 Kenija 201,679,000 368.8%
15 Estonija 4,024,317,000 343.1%
16 Irak 285,003,000 352%
17 Indonezija 1,233,554,000 335.6%
18 Hong Kong 3,026,269,000 329.3%
19 Kolumbija 230,017,000 308.9%
Izvor: izrada studenta prema World's top exports, 2014.
Russia's Top import Partner pogledano 09.04.2014. < http://worldstopexport.com/russias-top-
import-partners/2338 >
Tablica 5 prikazuje silazni redosljed zemalja uvoznica iz Rusije te se iz nje može uočiti kako
su Venecuela, Togo i Šri Lanka zemlje koje su najviše povećale uvoz iz Ruske Federacije, i to
s povećanjem u navedenom razdoblju većim od 1000%. Malta, Ekvador, Mozambik, Gibraltar
su povećali iznos uvoza preko 500%. Europske zemlje su u tom vremenskom periodu
20
povećale uvoz između 300 i 500%, i to se odnosi na Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Portugal
te Estoniju.
Isto tako je istaknuto da od 2009.godine do 2013.godine zemlje koje su povećale svoj uvoz u
najmanjem postotku su: Bjelorusija (do 19,8%) i SAD (do 21%) (World's top exports, 2014).
Nakon konstatacije Rusije kao jednog od najsnažnijeg svjetskog izvoznika, postavlja se
pitanje čime raspolaže Rusija i koje su mogućnosti izvoza iz te države. Što se tiče robne
strukture izvoza, treba napomenuti da je ona uglavnom nepromijenjena dugi niz godina.
Generalno, to uključuje oko 4.000 različitih vrsta ruskih proizvoda, ali Ruska Federacija je
sinonim za naftu, plin, drvne resurse, obojene metale i dijamanate što i čini glavna stavka
izvoza. U uvozu su zastupljeni strojevi i oprema, lijekovi, meso, alkoholna i druga pića itd.
Primjerice, u Venecuelu u koju je izvoz u posljednjih 5 godina povećan preko 1000%, Rusija
izvozi električne generatore. U Togo izvozi gnojiva i druge naftne derivate, dok u Šri Lanku
pak željeza i čelika. U nastavku će se tablično prikazati proizvode koji predstavljaju najveću
rusku izvoznu vrijednost za 2013.godinu izraženu u američkim dolarima.
Tablica 6. Ruski proizvodi prema najvećoj izvoznoj vrijednosti za 2013.godinu
Izvozni proizvodi Izvezena vrijednost (u USD)
1 Sirova nafta 173 668 305 000
2 Naftni derivati 91 529 091 000
3 Ulja, maziva i dr.preparati 17 638 522 000
4 Ugljen 10 599 688 000
5 Zlatna ruda 5 573 311 000
6 Prirodni plin 5 510 958 000
7 Dijamanti 4 105 401 000
8 Aluminij 4 075 812 000
9 Poluproizvodi od željeza i čelika 4 036 796 000
10 Nikl 3 509 001 000
11 Drvna masa 3 503 258 000
12 Pšenica 3 469 064 000
13 Bakrena žica 2 932 953 000
14 Kalijev klorid 2 137 881 000
15 Aluminijske legure 2 117 504 000
21
16 Gnojivo u velikim pakiranjima 1 733 433 000
17 Mineralno gnojivo u malim pakiranjima 1 731 833 000
18 Amonijak 1 581 047 000
19 Mlazni motori 1 575 745 000
20 Bakrene katode 1 554 128 000
Izvor: izrada studenata prema World's top exports, 2014. Russia's Top import Partners,
pogledano 09.04.2014. < http://worldstopexport.com/russias-top-import-partners/2338 >
Dakle, Tablica 6 prikazuje popis proizvoda koji Ruskoj Federaciji daju konkuretske prednosti
pred ostalim zemljama. Navedeni su proizvodi od najveće izvozne vrijednosti izražene u
američkim dolarima do najmanje koji generiraju najveću količinu novca u 2013.godini. Makar
podaci jesu navedeni za 2013. godinu, ni za prethodne godine nema veće razlike u popisu
proizvoda koji su zastupljeni u izvozu iz Rusije. Vidljivo je da je najveća izvezena vrijednost
u 2013.godini nafta, naftni derivati i prirodni plin što Rusiju čini jednom od najutjecajnijih
faktora na svjetskoj sceni te joj često služi kao ultimativni adut, posebno kod poslovnih
pregovaranja. Pored čelika, željeza, aluminija, generatora i različitih (mlaznih) motora, ona je
golemi izvoznik pšenice koju je u 2013.godini izvezla u vrijednosti 3 469 064 000 USD.
Među tim kategorijama proizvoda, prirodni plin zabilježio najveći rast u izvozu, za 559% od
2009. godine do 2013. godine (pregledano 10.4.2014. Naveden je i postotak povećanja izvoza
dijamanata iz Rusije u navedenom petogodišnjem razdoblju koji iznosi 253,2%. Izvoz
bakrene žice je također pokazala respektabilnu dobit u 2013.godini, povećanje od 236,6% od
2009.godine (World's top exports, 2014) .
Analizirajući nezaposlenost u Ruskoj Federaciji kao makroekonomski pokazatelj, statistika je
svakako pozitivna. Dakle, ona je na razini od oko 6% te primjerice od 2008. godine kada je
bila svega 6,4 %, kroz posljednjih 5 godina kontinuirano pokazuje blagi pad.
2.3. NAPREDAK RUSIJE KROZ DOING BUSINESS IZVJEŠĆA
Svjetska banka putem Doing Business izvješa rangira pojedine države u ukupnom poretku
prema lakoći poslovanja, tj. koliko je lako, odnosno teško lokalnim poduzetnicima otvoriti i
voditi poslovanje malih i srednjih poduzeća na temelju usklađenosti sa relevantnim propisima
22
koji utječu na promatrana područja u životnom ciklusu poslovanja. U nastavku rada će se
analizirati svako pojedino područje prema podacima iz Doing business izvješća za Rusiju.
Prije detaljne analize podataka u rangiranju Ruske Federacije u odnose na druge države,
tablično će se prikazati kvantitativni podaci o malim i srednjim poduzećima u Ruskoj
Federaciji.
Tablica 7. Broj malih i srednjih poduzeća u Ruskoj Federaciji u razdoblju od 2004.
godine do 2013. godine
Godina Broj malih poduzeća u Rusiji (u tisućama) 2004 953,1
2005 979,3
2006 1.032,8
2007 1.137,4
2008 2.742,0
2009 2.653,3
2010 1.914,283
2011 2.505,123
2012 2.599,285
2013 3.249,106
Izvor: Izrada studenta prema podacima dostupnim na Federalni portal, mala i srednja
poduzeća, 2013. Statistika, pogledano 09.04.2014.
http://smb.gov.ru/statistics/officialdata/?action=archive&category
Tablica prikazuje broj malih i srednjih poduzeća registriranih unutar Ruske Federacije u
razdoblju od 2004. godine do 2013. godine. Vidljivo povećanje broja poduzeća iz godine u
godinu, izuzev 2009. i 2010.godinu. Prema službenoj statistici Federalnog portala malog i
srednjeg poduzetništva u Rusiji, sa gotovo milijun poduzeća u 2004. godini broj se do
2013.godine utrostručio te u toj godini iznostio 3 249 106 poduzeća. Od 2004. godine broj
poduzeća se godišnje povećava kontinuirano do 2007. godine u kojoj iznosi 1 137 400
poduzeća. Veliki skok je zabilježen u 2008. godini u kojoj se broj poduzeća više nego
udvostručio, tj. te godine je službeno registrirano 2 742 000 poduzeća.
Blagi pad boja je zabilježen u 2009. godini koji je eskalirao u 2010. godini, dakle sa više od
dva i pol milijuna poduzeća u 2009.godini, u 2010. godini je zabilježeno 1 914 283
registriranih poduzeća. Od 2010.godine broj poduzeća je počeo progresivno rasti. Sa nešto
manje od dva milijuna poduzeća u 2010. godini broj se u 2011. godini povećao za više od
pola milijuna te iznosio 2 505 123 poduzeća. U 2012. godini zabilježen je mali pozitivan
23
pomak, dok u 2013.godini zabilježen nagli porast od čak 25 posto te u toj godini Rusija je
brojila 3 249 106 malih i srednjih poduzeća.
Ovakvo kretanje broja registriranih poduzeća će se u nastavku obrazložiti na temelju podataka
Svjetske banke, odnosno doing business izvješća u vremenskom razdoblju od 2009. godine do
2014. godine, a što će se i grafički prikazati.
Grafikon 3. Globalno rangiranje Rusije prema Svjetskoj banci u razdoblju od 2009.
godine do 2014. godine:
Izvor: izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Prema globalnom rangiranju Svjetske banke u navedenom vremenskom razdoblju Rusija
bilježi oscilirajuće rezultate. Prema podacima iz Doing business izvješća Rusija se u 2014.
godini nalazi na 92 mjestu. Iz podataka od prethodnih godina zabilježen je pad u rangiranju,
jer se 2009. godine Rusija nalazila na 118. mjestu te sa 120. mjesta u 2010. godini pala na
123. mjesto u 2011. godini. U 2012. godini se nalazi na 120. mjestu, dok 2013. godine
nalazila na 112. mjestu.
U nastavku će se pojedinačno analizirati te tablično prikazati promatrana područja na temelju
Doing business podataka, odnosni globalnog rangiranja od strane Svjetske banke na godišnjoj
razini u vremenskom radoblju od 2009. godine do 2014. godine.
24
Grafikon 4. Rangiranje Rusije u području pokretanja poslovanja prema Doing business
u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine.
Izvor: izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon prikazuje rangiranje Rusije prema Doing business. Dakle, prema ocjeni Svjetske
banke vidljivo se Rusija u 2009. godini nalazi na 65. mjestu, mjestu po pitanju pokretanja
poslovanja, zbog broja procedura (8), trajanja od 29 dana, cijena pokretanja je 2.6% prihoda
po stanovniku, te minimalan kapital iznosi 2,2% prihoda po stanovniku. Sljedeće tri godine
bilježi pogoršanje u tom području, i to u 2010. godini Rusija pada na 106. mjesto, 2011.
godine na 108. mjesto, a 2012.godine na 111. mjesto, zbog povećanja broja procedura (9),
trajanje od 30 dana, cijene pokretanja je 2.7% prihoda po stanovniku u 2010. godini, 3,6% u
2011. godini, odnosno 2,0% u 2012. godini, te zbog minimalnog kapitala koji iznosi 1,8% u
2010. godini, 1,9% u 2011. godini, odnosno 1,6% prihoda po stanovniku u 2012. godini. U
2013. godini Rusija bilježi poboljšanje s obzirom na to da se broj procedura smanjio na 8,
trajanje od 18 dana, cijene pokretanja se smanjila na 2.0% te minimalni kapital iznosi 1,4%
prihoda po stanovniku. U 2014. godini Rusija je rangirana kao 88. država zbog smanjenja
broja procedura (7), smanjenja trajanja na 15 dana, cijene pokretanja je 1,3% te minimalnog
kapitala u iznosu od 1,2% prihoda po stanovniku.
25
Grafikon 5. Rangiranje Rusije u području izdavanja građevinskih dozvola prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine.
Izvor: izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon 5 prikazuje rangiranje Rusije u području izdavanja građevinskih dozvola u
vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. Uočljivi su gotovo neznatni pomaci
od 2009. godine kada se Rusija nalazi na 180. mjestu te u 2010. i 2011.godini na 182. mjestu.
Dok je u 2009. i 2010. godini bilo potrebno 54 procedure te 704 dana, u 2011. godini se
smanjilo na 53 procedure te 540 dana. Cijena pokretanja je bila 2,612,7% i 2,140.7% prihoda
po stanovniku u 2009. odnosno 2010. godini, a u 2011. godini je iznosila 4,141,0% prihoda
po stanovniku. Od 2012. do 2014. godine zabilježila je pozitivne pomake u odnosu na
prethodne te se našla na 178. mjestu, zbog broja procedura (51), trajanja od 423 dana, što je za
117 dana manje u odnosu na prethodne godine, a cijena pokretanja se smanjila na 183,8%
prihoda po stanovniku. 2013. godine Rusija je opet rangirana kao 180. U toj godini se broj
procedura se smanjio na 42, trajanje na 344 dana te troškovi su iznosili 129,2% prihoda po
stanovniku, u odnosu na 2014. godinu kada je broj procedura iznosio 36, trajanje od 297 dana
i troškovi 89.0% prihoda po stanovniku, te u toj godini bila rangirana u ovom području kao
178. država.
26
Grafikon 6. Rangiranje Rusije u području registriranja nekretnine prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine.
Izvor: izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
U području registriranja nekretnine, Rusija je u navedenom razdoblju oscilirajući rangirana
prema Doing business s progresivnim poboljšanjem u 2014. godini kada je sa 46. mjesta u
2013. godini zauzela 17. mjesto na globalnoj ljestvici rangiranih država. Poboljšanje je
zabilježeno i u 2010.godini kada je sa 49. mjesta zauzela 45. Broj procedura (6) iznosio je u
2009., 2010., i 2011. godini, trajanje od 52 dana u 2009. godini, 43 dana u 2010., 2011. i
2012. godini, cijena pokretanja iznosila 0.2% prihoda po stanovniku u 2009., 2012. i 2013.
godini, a 0.1% u 2010. i 2011. godini. U 2014. godini se broj procedura u odnosu na 2013.
godinu smanjio te iznosi 4, trajanje se smanjilo za 22 dana te je iznosilo 22 dana, dok cijena
pokretanja iznosila 0.1% prihoda po stanovniku.
Grafikon 7. Rangiranje Rusije u području dobivanja kredita prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine.
27
Izvor: izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon 7 prikazuje rangiranje Rusije u području dobivanja kredita prema podacima Doing
business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. Poboljšanje je vidljivo u
2010. godini u odnosu na 2009. godinu kada je sa 109. mjesta došla na 87. mjesto. U
2010.godini Rusiju obilježava snaga zakonodavstva indeksom 6 (od 0 do mogućeg 10) u
odnosu na 2009. godinu (3). Dubina kreditnih informacija ocjenjena indeksom 5 (od 0 do
mogućih 6) u odnosu na 2009.godinu (4). Pokrivenost javnog registra u navedenim godinama
obilježava indeks 0.0, a pokrivenost privatnog biroa obiljažava indeks 14.3% (postotak od
odraslih) u odnosu na 2009.godinu kada je indeks bio 10.0%. U 2011. I 2012.godini, bez
obzira na drugačije mjesto na rangiranoj ljestvici, pokazatelji su identični osim pokrivenosti
privatnog biroa koji je iznosio 35.8% u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu (14.4%).
Poslije 2012. godine Rusija u narednim godinama bilježi pogoršanje u ovom području.
Pokazatelj su za 2013. i 2014. godinu su jednaki, osim pokrivenosti privatnog biroa koji je
iznosio 45.4% u 2013. godini u odnosu na 2014. godinu (59.2%).
Grafikon 8.Rangiranje Rusije u području zaštite investitora prema Doing business u
vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine
Izvor: Izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon 8 prikazuje rangiranje Rusije u području zaštite investitora u navedenom razdoblju.
Prema ocjeni Svjetske banke Rusija se nalazi u 2010. i 2011.godini na 93. mjestu po pitanju
28
zaštite investitora, s obzirom na sljedeće indekse (od 0 do mogućeg 10): indeks stupnja
tajnovitosti koji iznosi 6, indeks stupnja odgovornosti direktora koji iznosi samo 2, indeks
jednostavnosti dioničarskog udjela koji iznosi 7 te indeks snage zaštite investitora koji iznosi
5.0. U odnosu na 2009. godinu, to je pad na rangiranoj ljestvici. Taj pad obiljažava i 2012. i
2013. godinu kada su svi indeksi također jednaki. Indeksi su iste vrijednosti i u 2014.godini
kada je Rusija rangirana kao 115. država.
Grafikon 9. Rangiranje Rusije u području plačanja poreza prema Doing business u
vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine
Izvor: Izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon 9 prikazuje rangiranje Rusije u području plaćanja poreza u navedenom razdoblju
gdje je vidljivo kontinuirano poboljšanje. Dakle, sa 134. mjesta kada je plaćanje (po broju
godišnje) iznosi 22, vrijeme trajanja (u satima godišnje) 448 te ukupna stopa poreza od
prihoda je 48.7%, Rusija bilježi poboljšanje te je već u 2010. godini rangirana kao 103. kada
plaćanje iznosi 11, vrijeme trajanja 320 te ukupna stopa poreza od prihoda je 48.3%. U 2011.
godini promjena je vidljiva samo u stopi poreza od prihoda koja iznosi 46.5%. Poboljšanje u
2012. godini je vidljivo u plaćanju (po broju godišnje) koje se smanjilo na 9, a trajanje (u
satima godišnje) na 290. Naglo poboljšanje u rangiranju na globalnoj ljestvici je zabilježeno u
2013. godini kada je broj plačanja smanjio na 7, vrijeme trajanja 177 sati godišnje, a stopa
poreza od prihoda iznosila je 54.1%, čime je Rusija zauzela 64. mjesto. Pozitivan pomak u
29
2014. godini se odnosi na stopu poreza od profita (50.7%), dok su ostali pokazatelji
nepromjenjeni te tako zauzela 56. mjesto.
Grafikon 10. Rangiranje Rusije u području prekogranične trgovine prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine
Izvor: Izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Grafikon 10 prikazuje rangiranje Rusije u području prekogranične trgovine prema Doing
business podacima u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine iz čega se može
uočiti da nema osciliranja u samom rangiranju. U 2010., 2011. te 2013. godini Rusija je
rangirana kao 162. država. Potrebno je 8 dokumenata za izvor i 13 dokumenata za uvoz, uz
vrijeme od 36 dana što košta 1,850 (USD po kontejneru), za izvoz i uvoz, što u odnosu na
2009. godinu kada je kontejner za uvoz i izvoz koštao 2,150 (USD po kontejneru). Pozitivan
pomak je uočljiv u 2014. godini kada je broj potrebnih dokumenata za izvoz iznosio 9, a za
uvoz 10 dana, uz potrebno vrijeme od 22 dana za izvoz i 21 dan za uvoz, a što po kontejneru
košta 2,615 (USD po kontejneru).
30
Grafikon 11. Rangiranje Rusije u području izvršavanja ugovora prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine
Izvor: Izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Gragikon 11 prikazuje rangiranje Rusije u području izvršavanja ugovora prema Doing
business podacima u definiranom vremenskom razdoblju. Vidljivo je kako Rusija vrlo visoko
rangirana te proteklih godina pokazuje sve bolje rezultate, što je razlog još višljeg rangiranja.
Tako je u 2009. godini je bila rangirana kao 18. te broj potrebnih procedura je iznosio 37,
vrijeme od 281 dan, a koštalo je 13.4% prema zahtjevu. Pokazatelji su jednaki i za 2011.
godinu. U 2012.godini broj procedura se smanjilo na 36 te tako Rusija se pozicionirala na 13.
mjestu. U narednoj 2013. te 2014. godini promjena je zabilježena u potrebnom vremenu,
odnosno potrebnih 270 dana, čime je Svjetska banka Rusiju rangirala na ljestvici kao 11.,
odnosno 10. državu.
31
Grafikon 12. Rangiranje Rusije u području rješavanja nelikvidnosti prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine
Izvor: Izrada studenta prema World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation,
pogledano 09.04.2014. < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
Graf 12 prikazuje rangiranje Rusije po pitanju rješavanju nelikvidnosti u navedenom
razdoblju. Dakle, Rusija bilježi pogoršanje u globalnom rangiranju, sa 89. mjesta u 2009.
godini je pala na 103. mjesto u 2011. godini, ali već u 2012. godini se nalazila na 60. mjestu,
jer je to vremenski zahtjevalo 2 godine, 9% od vrijednosti posjedovanja te stopu oporavka
25.3 centi u odnosu na USD, dok su u prethodnoj godini pokazatelji bili nepovoljniji, dakle za
zatvaranje poslovanja je bilo potrebno 3.8 godine. U 2013. godini izmjenjena je samo stopa
oporavka koja je iznosila 43.4 centi u odnosu na USD što je bio razlog pozicioniranja na 53.
mjestu. U 2014.godini je zabilježen blagi pad na globalnoj ljestvici s obzirom na to da je stopa
oporavka iznosila 42.8 centi u odnosu na USD.
3. OBIČAJI
Prije razrade poslovnih običaja u Ruskoj Federaciji, treba definirati što su to običaji. Običajna
pravila, kao društveni propisi, nastaju u neorganiziranim društvenim zajednicama dugotrajnim
ponavljanjem određenog načina ponašanja. Pitanje bontona u ophođenju pri obavljanju
poslovnih aktivnosti nije samo pitanje nekih njegovanih manira u ponašanju, i prikazivanju
vlastite pozitivne slike u javnosti. Ta određena običajna pravila i standarde zahtjeva i nameće
32
vrijeme u kojem živimo, susreti sa različitim ljudima, kulturama, narodima, kao i učestalost
kontakata sa klijentima u medijima.
Običaj se najčešće određuje kao skup pravila koja nastaju u nekoj društvenoj grupi
dugotrajnim održavanjem nekog određenog ponašanja koje se smatra obaveznim za
pripadnike te grupe“ (Mandić, 1975. str. 198)
Običaji se mogu odrediti i kao društvena pravila ili norme koje se postepeno stvaraju u
procesu društvenog života i koje stalnim ponavljanjem prelaze u navike koje se i pretvaraju u
običaje kao nepisana pravila ponašanja članova neke društvene zajednice (Kovačević, Braco
2003., Sociologija, Pravni fakultet, Banja Luka, str 382). Te norme ponašanja su zapravo
prešli već u domenu vlastite intuicije, rutine, prešli u nešto što je došlo na nivo samog npr.
svakodnevnog odijevanja.
Običaji su određeni kulturom i nemaju isto značenje za svako društvo . U različitim
literaturama se sresti i termini kao što je protokol i etika, kultura i td. Doslovan prijevod sa
francuskog jezika riječ bonton je zapravo 'dobar ton'.
3.1. VRSTE OBIČAJA
Postoje mnogobrojni običaji, te tako neki teoretičari nastoje izvršiti njihovu tipologiju i
podjelu. Tako prema jednoj, postoje dvije vrste običaja; običaji za ovladavanje prirodom i
običaji za reguliranje društvenih odnosa. Također, može se govoriti i o običajima, kao
običajima pozdravljanja, svadbi, sahrana, odijevanja i ukrašavanja, a koji mogu biti različiti
kako u odnosu na različite povijesne epohe, tako i u odnosu na teritorijalne, geografske,
socijalne i druge pretpostavke i uslove u kojima ljudi žive a koji ipak izražavaju isti društveni
interes; ali i o partikularnim običajima, koji ne izvršavaju isti društveni interes jer su
posljedica postojanja interesne diferencijacije i jer zato reguliraju život i djelatnost, određenih
slojeva u društvu.
Postoje još neke podjele običaja koje polaze od namjene ili dijela života koje reguliraju, a
mogu se podijeliti na više vrsta, kao što su: poslovni običaji kojima se stječu materijalna
dobra, medicinski običaji su namijenjeni očuvanju zdravlja, vjerski običaji,, društveni običaji
33
kojima se reguliraju odnosi unutar i između društvenih grupa i pojedinaca ili pravni običaji,
kojima se čuva ustanovljeni tradicionalni poredak.
S obrizom na mnogobrojnost teorija kako možemo podijeliti običaje, u nastavku rada će se
analizirati određeni običaji, odnosno poslovni običaji koji su specifični za Rusiji, kojima se
nastoji stjecati materijalna dobra, a kojih se potrebno pridržavati, jer su one dio ruske kulture,
dio ruske svakodnevice te ako se nastoji uspostaviti poslovna suradnja, navedene poslovne
običaje obrazložene u nastavku se mora poštivati.
3.2. LJUDI I KOMUNIKACIJA
Rusi su vrlo ponosni na svoju zemlju. Patriotske pjesme veličaju vrline njihove domovine.
Oni prihvaćaju da su njihovi životni uvjeti teški i ponosni su na sebe što su se uspjeli ''uzdići''
u uvjetima u kojima vjeruju da drugi ne bi uspjeli. Također su izuzetno ponosni na svoje
kulturno naslijeđe i očekuju od ostatka svijeta da mu se divi.
Promatrajući ruski način života, koji je kroz cijelo prošlo stoljeće bio zasnovan na seoskim
poljoprivrednim zajednicama, gdje se zemlja smatrala općom i zajedničkom, a donošenje
odluka se odvijalo u provincijskim skupštinama među predstavnicima obitelji, to obilježje
grupnog i kolektivnog duha je svakako ostalo izraženo i danas, što je vidljivo u
svakodnevnom životu, primjerice većina Rusa će se prije pridružiti potpunom strancu za stol,
nego jesti sami u restoranu. Ruska porodica je usko povezana i zavisna od svih svojih
članova. Većina porodica živi u manjim stanovima, često dvije do tri generacije dijele
zajednički prostor.
Rusi su izuzetno poslovni i nemaju potreba uspostavljati dugotrajne osobne veze prije nego
što počnu poslovno surađivati sa ljudima. Ipak, temelj njihovog poslovnog svijeta se očituje u
stvaranju i razvijanju veza na obostrano zadovoljstvo sa ljudima koje poznaju i kojima
vjeruju. Ruska riječ „sviasi“ znači „veze“ i odnosi se na prijatelje na visokim položajima, što
je često presudno za ulazak na tržište, u posao, te da bi uopće uspjeli. Strpljenje je vrlo važno.
Rusi lakše toleriraju pogreške u formalnostima pri ostvarenju prvih kontakata, nego kasnije u
poslu. Iskrenost je važna da bi se izgradilo povjerenje, a povjerenje je potrebno da bi se
34
izgradila veza. Većina Rusa ne vjeruje ljudima koji sve gledaju kroz posao i zaradu.
Najbitnija stavka je izgrađeno povjerenje, koje mu je osnova za daljnju bilo kakvu suradnju.
Rusija je imala dugu povijest totalitarizma gdje su individualizam, inicijativa i noviteti bili
nepoznanica, što je u konačnici rezultiralo željom za promjenom pristupa življenja, željom za
pojedinačni rad, temeljen na osobnoj inicijativi koja je potisnuta od strane komunističkih
država. Pojavom perestrojke (restrukturiranje), sovjetski / komunistički sustav vrijednosti je
otpisan, no tempo reformi je bio spor, a mnogi su shvatili kako se vrlo teško prilagoditi
zapadnim vrijednostima individualizma i maksimizacije profita. Starija populacija Rusa je
općenito prilično pesimistična te nemaju previše povjerenja u bolji život u budućnosti. Mlađi
Rusi su usvojili više zapadni pogled na život (e-Diplomat, 2014). Činjenica koja ide u prilog
ovoj konstataciji je vidljiva u jezičnom segmentu u Rusiji. Dakle, kao što je već navedeno,
ruski jezik, osim što je službeni, ujedno je i jedini jezik velike većine ruskog stanovništva.
Međutim, posljednjih godina engleska jezična razina je sve više prisutna u poslovnom ruskom
svijetu, ali ne i u svakoj regiji u Rusiji, ni u svakoj generaciji. Riječ je samo o mlađoj
generaciji kojoj je lakše usvojiti zapadni način života, paralelno sa razvojem poslovanja.
Dakle, opće je prihvaćeni stav u Rusiji da je strani jezik nezaobilazni dio opće kulture
najmlađih te sve više potreban u poslovnoj komunikaciji.
3.2.1. Verbalna komunikacija
Društvena komunikacija Rusa nije tako razvijena kao europska ili američka. Za Ruse je
gotovo neprihvatljivo uspostavljati komunikaciju s nepoznatim ljudima. Za njih ne vrijedi
općeprihvaćeno pravilo uputiti prijateljski pogled neznancu ili osobi s kojom službeno nisu
upoznati. Ravnodušni „Hello“ za njih je neprihvatljiv. Rusi kao da se trude što prije prijeći
''društveni put'' te stići do odredišta bez suvišne komunikacije. A taj stav u Rusiji, koji se
može usporediti i sa sociopatijom, je posljedica odgoja koji ostaje na nesvjesnoj razini te i
dalje stvara nevidljivu barijeru u komunikaciji, a što je područje naseljenije, taj stav je
izraženiji. U Moskvi, glavnom gradu, ne postoji jedinstveni gradski psihokulturni prostor,
nema osjećaja zajedništva. Iako postoje pokušaji da se ono stvori (možemo navesti primjer
Parka Gorkog). U najboljem slučaju ljudi jedni druge percipiraju neutralno, no najčešće s
jedva prikrivenom agresijom (Sidibe, 2013).
35
Usporedno s razvojem poslovanja sa različitim zemljama, posebno sa zapadom, raste i svijest
te potreba poznavanja jednog od ''zapadnih'' jezika. Ta svijest je među mlađim naraštajima
dostigla nivo opće kulture. U Rusiji je oduvijek prisutna tradicija osobnog prosperiteta kroz
različite aktivnosti, bilo da je riječ o sportu, glazbenom instrumentu ili pjevanju. Tako se u
novije vrijeme prosperitet manifestira kroz učenje svjetskih jezika, posebno engleskog. Mnogi
mladi poduzetnici (osobito u kozmopolitskim centrima poput Moskve i Sankt Peterburga)
imaju dužnosti poznavanja ne samo engleskog jezika, nego često i nekoliko drugih europskih
jezika. Ipak, u drugim više provincijskim središtima nije neobično poslovno komunicirati s
poslovnim ljudima koji imaju vrlo malo ili nikakvo znanje stranih jezika (World Business
Culture, 2013).
Dakle, engleski jezik shvaća se, osim kao dio opće kulture najmlađih Rusa, i jedinom
prihvatljivom alternativom kod starijih Rusa koju će upotrijebiti s bilo kojim poslovnim
partnerom, radilo se o Kinezu, Indijcu, Talijanu ili Njemcu. No, bitno je istaknuti da je
svakom Rusu i dalje apsolutni prioritet njegov materinji ruski jezik, pogotovo zato što se
golemi dio trgovanja odvija sa ''satelitskim'' državama (Ukrajinom, Kazahstanom,
Uzbekistanom, itd.) isključivo na ruskom jeziku, s obzirom na to da je riječ o post
socijalističkim državama koje dijele sličnu sudbinu kao i Rusija. Te države partneri također
pokazuju tendenciju otvaranja prema zapadu, što u poslovnom što u turističkom smislu,
odnosno i te zemlje shvaćaju potrebu učenja zapadnih jezika.
U praksi, nije engleski jezik još zaživio, stoga vanjski partner Rusije svakako treba provjeriti
prije samog poslovnog razgovora je li potrebno dodatno jezično tumačenje, jer još uvijek ne
znači da je engleski tumač pravo rješenje za dotični poslovni sastanak. Rus kao potencijalni
partner nema ugrađeni stav o potrebi komuniciranje sa uvjetno rečeno ''zapadnim'' partnerom
na univerzalnom zapadnjačkom jeziku, već ruskom jeziku.
3.2.2. Neverbalna komunikacija
Već sam pozdrav nosi sa sobom stvaranje određenih odnosa između ljudi, kako bliskih
prijatelja, suradnika, tako i sasvim nepoznatih ljudi. Prilikom poslovnog susreta osoba važno
je da se predstave u prigodnom trenutku i na pravi način, odnosno u skladu s pravilima
bontona.
36
Kada je pitanju pozdravljanje, Rusi to izbjegavaju iz čega proizlazi i malobrojnost osmjeha
kao gestikulacija te nepostojanje želje da s nekim razmijene srdačan pogled. Rusi ne vole
formalno prilaziti i iskazivati komunikaciju gestikulacijama čak ni u svakodnevnoj društvenoj
praksi. Sam čin pozdravljanja može biti klimanjem glave, osmjehom, mahanjem ruke,
naklonom i sl.
U Rusiji je stisak ruke prikladan kao početni pozdrav i kao kraj komunikacije. Ono što je
specifično u Rusiji, rukovanje među ženama u većini situacija nije primjereno. Rijetkost je i
rukovanje između osoba različitih spolova. Rusi se drže pravila da je rukovanje sa ženama
isključivo poslovne prirode. Međutim, kada je u pitanju prijateljstvo, Rusi preferiraju zagrljaj
od svih drugih mogućnosti pozdrava. Isto vrijedi i za poslovne partnere, s time da se često
može vidjeti poljubac kao pozdrav, bez obzira radilo se o dvije osobe ženskog spola, različitih
spolova ili dvije muške osobe. Neke zapadnjačke gestikulacije, primjerice uobičajen znak
''OK'', smatra se izuzetno nepristojnim, nedoličnim i znakom primitivnosti u Rusiji.
Kada se prijateljice sretnu, ljube se tri puta u obraz, počevši od lijeve strane. Ali, kada se
bliski prijatelji sretnu oni će se potapšati po leđima i zagrliti.
3.2.3. Pismena komunikacija
Kao i kod mnogih drugih kultura (Mediterana i Bliskog istoka, na primjer), daleko veći
utjecaj stvara izgovorena riječ od pisane. Ljudi vjeruju u izrečene riječi, kada su ih čuli od
nekoga s kim imaju izgrađeni povjerljiv odnos. Dakle, često je učinkovitije održati sastanak
na kojem se trebaju striktno razraditi odgovori na pitanja koja se ne mogu u potpunosti
objasniti u pismenom obliku. Međutim, ako se odluči uspostaviti neki oblik suradnje s
određenim ruskim poduzećem, gledajući sam način kako doći do informacije o tom poduzeću,
putem interneta ili neke fizičke reklame, treba imati na umu da su te informacije uglavnom na
ruskom jeziku te pisani ćirilicom. Primjerice, u Moskvi, Sankt Peterburgu i njihovoj okolici,
mogu se uočiti reklamni panoi i ostale vrste fizičkog reklamiranja ruskih kompanija izrađeni
na latinici i ćirilici, dakle ruskom i engleskom jeziku, dok se na područjima udaljenim od tih
milijunskih gradova može vidjeti reklamiranje isključivo na ruskom jeziku.
37
Ako se upoznavanje s ruskim tržištem uspostavlja putem interneta, postoji nekoliko
nezaobilaznih pravila za uspješno pronalaženje traženih kompanija za uspostavu suradnje.
Web stranica danas predstavlja jedan od reprezentativnijih znakova neke kompanije, te ako je
web stranica neke ruske kompanije izrađena samo na ćirilici, to nikako ne znači da ona
posluje isključivo unutar Rusije, posebno se misli na post socijalističke države kao što su
Ukrajina, Kazahstan i dr., koje se aktivno služe ruskim jezikom o čemu je već bilo govora u
ovom radu; dakle za te države nije potrebno nikakvo dodatno tumačenje na njihovom
materinjem jeziku bez obriza o udjelu poslovanja u pojedinačnoj državi. Dapače, ako se
nastoji uspostaviti poslovna suradnja s ruskim tržištem, ti vanjski partneri trebaju izraditi
svoje kvalitetne stranice koje uključuju sadržaj njihova poslovanja na ruskom jeziku.
Sljedeća bitna stavka za potencijalnog vanjskog partnera je dobro pozicioniranje na internet
pretraživaču u Rusiji, a analogno zapadnjačkom Google.com, u Rusiji je najveći pretraživač
Yandex.ru. Dakle, Yandex.ru je najzastupljeniji internet pretraživač namijenjen prvenstveno
pretraživanju ćiriličnih ruskih stranica. Njegov tržišni udio iz godine u godinu raste te se u
proteklih 2. godine kreće oko 60%. Najveći dio prihoda ostvaruje od oglašavanja, a prodaja
oglasnog prostora čini 88% svih ukupnih prihoda, i to 73% na svojoj internet stranici, a
ostatak kroz svoje partnerske mreže (TechCrunch, 2013). Njegova najveća partnerska mreža
je Mail.ru koja je zastupljena u post socijalističkim zemljama, konkretno Kazahstanu,
Bjelorusiji i Ukrajini.
Jedan od važnih čimbenika rasta tržišnog udjela Yandex.ru je povećanje korištenja interneta,
odnosno samog broja korisnika. Tako je prema ocjeni Liveinterneta, u 2011. godini broj
korisnika interneta iznosio oko 70 milijuna, koji je u 2013. godini narasao na punih 90
milijuna korisnika (Gorod.ua, 2013).
Rusi vole pismeno komunicirati putem društvenih mreža. Makar društvena mreža
Facebook.com nije nepoznanica, prevladava ipak ruska društvena mreža Vkontakte.ru koja
funkcionira i koristi se po istom principu kao i Facebook, za neslužbenu komunikaciju i
reklamiranje kompanija.
Odvija li se komunikacija putem e-maila, on mora počinjati i završavati sa ''Uvažamij'' i S
''uvaženijem'', odnosno ''Poštovani'' i ''S poštovanjem'', a prilikom predstavljanja sebe, nikako
se ne smije izostaviti uz ime i prezime i ime oca, primjerice Dmitrij Aleksandrovič Gašnjev.
38
Kao potencijalnom partneru, svakom poduzeću koje nastoji sklopiti poslovnu suradnju s
ruskim kompanijama, nezaobilazne su potrebne dobre recenzije postojećih korisnika. Rusi
izuzetno preferiraju komunikaciju putem različitih internetskih foruma raznih tematika, pa
tako i putem Vkontakte.ru, bilo da je riječ o turizmu, uslugama banaka ili hrani. Komentari
svojih sunarodnjaka su im gotovo od presudne važnosti, zato je potrebno već od samog
začetka poslovnog odnosa izgrađivati međusobno povjerenje te uvjeriti potencijalnog ruskog
partnera u lojalnost vlastitog poslovanja.
U poslovnoj korespodenciji, poštanske pošiljke će prije biti primljene i proslijeđene na
odredište ako se ispoštuje pravilo da su pisane na ruskom jeziku s ispravno navedenom
adresom, odnosno adresa u Rusiji se piše ovim redosljedom: država, grad, ulica i broj te na
kraju ime i prezime primatelja.
3.3. RUSKI STIL UPRAVLJANJA - MENADŽMENT
U suvremenim uvjetima ekonomskog restrukturiranja u Ruskoj Federaciji jedno od
prioritetnih područja je razvoj osnovnih teorijskih i metodoloških stajališta u svrhu praktičnog
upravljanja u ruskim organizacijama. Glavna značajka upravljanja ruskih menadžera postaje
potraga za novim stvarnim i konkretnim načinima za poboljšanje sustava upravljanja, koji je
strogo centraliziran, razvoj stavova o mnogobrojnim pitanjima upravljanja u odnosu na tržišne
uvjete i na temelju kreativnog razmišljanja međunarodne prakse.
Različitost stavova i pristupa menadžera u Ruskoj Federaciji polazi od dobne skupine
menadžera, koje možemo podijeliti na sovjetsku i postsovjetsku generaciju menadžera. Dakle,
važno je uzeti u obzir dob – mlađi menadžeri, koji su razvijali svoju struku u postsovjetskom
razdoblju, mogu biti podložniji zapadnjačkom utjecaju teorija upravljanja od svojih starijih
kolega.
Odnos nadređenog i podređenog u kontekstu menadžera sovjetske generacije se temeljio više
na etičkim normama, nego na samom ugovoru. Kao što je već rečeno, Rusi inzistiraju na
stvaranju prijateljskih odnosa, stoga je nadređeni unutar svoje podorganizacije nastojao voditi
radni tim kao obitelj, dok je ugovor predstavljao formalno definiranje obveza i kompetencija
39
pojedinca. Viši menadžment u Sovjetskoj Rusiji ispravno upravljanje je gledao ne kroz
pojedinca, već kroz kolektiv. Stoga je većina zaposlenika i menadžera davala prednost
kolektivnom uspjehu, a ne pojedinačnom.
Specifičnost suvremenog mentaliteta koji sve više poprima obilježja neobvezatnosti, je
nedostatak poslovne kulture kao razvijajući trend, motivacijom stimulacije, bezobzirnosti,
nekolektiviteta, tendencijom što bržeg postizanja visokog društvenog statusa. Ta obiljažja
predstavljaju svojevrsnu prepreku efikasnom menadžmentu. Štoviše, Rusija sve više pokazuje
tendenciju ka nekompromisnom individualizmu.
Dakle, stil upravljanja u Rusiji se razlikuje od zapadnjačkog stila upravljanja. Primjerice
razlika između zapadnjačkog i istočnjačkog nastupa se vidi u tome što zapadnjački
orijentirani pojedinci ponašanje Rusa vide kao nedostatak inicijative i proaktivnosti, dok Rusi
njihovov nastup doživljavaju kao pun dvosmislenostosti, neodlučnosti, nejasnoća i
defanzivnosti. Razlozi takvog ruskog nastupa su mnogobrojni. Stil upravljanja koji je posebno
uočljiv u Ruskoj Federaciji je centraliziran, odnosno s istaknutom hijerarhijskom strukturom.
Odozgo prema dolje opseg poslova se povećava, ali mogućnosti odlučivanja se drastično
smanjuju. Nadređeni očekuje da će podređeni slijediti njihove izdane upute (World Business
Culture, 2013a). Određeni stupanj konzultiranja s višim stupnjem menadžmenta se očekuje od
nižeg (srednjeg) stupnja, međutim preučestalo konzultiranje može se shvatiti kao znak
slabosti i nedostatak kompetencija za donošenje odluka.
Jačina srednjeg menadžmenta se mjeri udjelom koji ima u donošenju odluka u samom
hijerarhijskom vrhu dotične organizacije, a zapravo se kreće od stajališta kako je rasprava sa
srednjim menadžmentom gubitak vremena s obzirom na njihov općenito otežan pristup
hijerarhijskom vrhu. Ruska poduzeća su često izrežirana od pojedinaca koji su iznad svih
razina menadžmenta i koji donose sve strateške odluke. Stoga čekanje odluke od srednjih i
nižih razina menadžmenta je gubitak vremena. Mali je broj odluka donesenih od strane
srednje razine menadžmenta koje nisu odobrene od navedenih pojedinaca, a koje će se
ispoštovati i realizirati.
Dakle, srednja razina menadžmenta u suštini ima malu moć i ulogu već u samoj razradi
strategija unutar kompanije, a kamoli da sudjeluje u donošenju strateških odluka.
Najznačajniji razlog kašnjenja u donošenju odluka u Rusiji je da odluka nije stavljena pred
40
stvarnog donositelja odluka (World Business Culture, 2013a). Viši menadžment ima prije
zapovjedničku nego delegacijsku ulogu, on dodijeljuje zadatak uz precizna uputstva
podređenoj razini i očekuje da će ga ona izvršavati uz minimalna dodatna konzultiranja,
odnosno bez daljnje rasprave. Kontroliranje tijeka izvršavanja zadatka je neosporno.
Treba istaknuti i činjenicu koja ide u prilog mlađem naraštaju menadžera, a to su njihove
dodatne jezične kompetencije u odnosu na starije kolege koje se služe isključivo ruskim
jezikom. To im nerijetko može poslužiti, uz iskazano znanje i silno poštovanje hijerarhije, za
ubrzaniji napredak u organizaciji.
Gledajući međusobne odnose na istoj horizontalnoj razini menadžmenta, treba konstatirati da
za razliku od zapadnjačkog pristupa koji daje prednost unutarnjoj atmosferi kolektiva kao
sredstvu, a ne cilju, rukovoditelji u Ruskoj Federaciji su vođeni teorijom iz sovjetskog
razdoblja da je pozitivan odnos unutar kolektiva važniji od poslovanja, jer rad omogućuje
ljudima da žive, ali ne i obrnuto, što je zapadnjačkoj kulturi nepojmljivo.
3.4. POSLOVNI SASTANCI
Kako bi se pokazala što izričitija namjera suradnje, za uspjeh iste je neohodan poslovni
sastanak čiji je termin potrebno unaprijed definirati. Kod poslovnog pregovaranja sa Rusima,
samo pismeni dogovor se shvaća kao neobavezna suradnja, dok nije potvrđena osobnim
prisutstvom pregovarača, čime se počinje stvarati međusobno povjerenje, što je neophodno za
bilo kakvu suradnju od strane ruskog partnera, o čemu je već obrazloženo u ovom radu.
Dakle, osobni odnosi imaju ključnu ulogu u ruskom poslovnom svijetu.
Ponekad je potrebno oko šest tjedana da bi se dogovorio sastanak npr. sa vladinim
službenikom. Potrebno je obavezno potvrditi sastanak kada pregovarač stigne u zemlju, i to
čak dan ili dva unaprijed. Ono što je potrebno imati na umu su državni praznici i blagdani u
Rusiji, odnosno slobodni dani koji se mogu razlikovati s obzirom na Gregorijanski i Julijanski
kalendar, ali i praznici koji se obilježavaju kao neradni dani u Rusiji, primjerice ''Dan žena'',
''Dan oružanih snaga'' 23. veljače, ''Dan pobjede'' 9. svibnja i dr. Iz tih razloga nije
preporučljivo dogovarati bilo kakve poslovne sastanke tokom prve polovice svibnja.
41
Na poslovnom sastanku predstavnici ruske tvrtke ili državnog tijela obično sjede na jednoj
strani stola, nasuprot gostima na drugoj strani.
Posjetnice se razmjenjuju već u samom početku sastanka, nakon početnog upoznavanja. Pošto
se ne može uvijek predvidjeti na kojem jeziku će se održavati sastanak, preporuča se da
posjetnica bude obostrana, s jedne strane tekst napisan na matičnom ili engleskom jeziku
latiničnim pismom, a s druge strane na ruskom jeziku ćiriličnim pismom. Pri razmjeni
posjetnica ruski pregovarač gotovo svaki put ''provjeri'' primljenu posjetnicu ne bi li utvrdio
razumljivost teksta, odnosno jesu li podaci na ruskom jeziku. Zato posjetnicu treba uručiti
primatelju vidljivom stranom s tekstom na ruskom jeziku, a isto tako ona treba sadržavati ne
samo vlastito ime, ime i adresu poduzeća te pregovaračevu funkciju u poduzeću, već i
dostignutu razinu obrazovanja pregovarača što pridonosi njegovoj preliminarnoj poziciji, a što
je ženi kao pregovaraču itekako korisno u poslovnom svijetu u Rusiji.
Poslovanje telefonskim putem je gotovo nemoguće i u Rusiji se shvaća kao neadekvatan,
neučinkovit način s nedostatkom ozbiljne namjere poslovanja. Bilo koja važnija poslovna
odluka treba biti razrađena i potvrđena osobnim prisutstvom pregovarača, a tek daljnja
suradnja rutinskog karaktera se može nastaviti elektronskim ili telefonskim putem.
Za sastanak sa ruskim partnerom točnost je vrlo bitna. No dolazak na vrijeme ne znači i
početak sastanka. Čekanje nije neuobičajena pojava jer je raspored obaveza poslovnih Rusa
vrlo dinamičan te postoji mogućnost čak i otkazivanja sastanka u posljednjem trenutku.
U komunističkom razdoblju Rusije djelatnici, posebno administrativni službenici, nisu bili
poticani da što bolje obavljaju svoje poslovne zadatke niti se od njih zahtjevao ljubazan odnos
prema klijentima, što je značilo da je čest uobičajeni odgovor djelatnika na mnogobrojna
pitanja bio negativan. Takva praksa je još uvijek česta u ruskom svakodnevnom poslovanju, a
posebno do izražaja takav pristup dolazi u poduzećima državnog tipa. No, u pravilu, taj
negativan odgovor ne označava i konačan odgovor. Ključno je u korporativnoj ruskoj kulturi
strpljenje, upornost te pozitivan nastup kako bi se što lakše postigao prijateljski nivo
razgovora, što rezultita uspješnim poslovnim pregovaranjem.
U poslovnom svijetu Rusi su veliki pobornici kontakta ''licem u lice'' te pošto su im u većini
slučajeva poslovni odnosi ujedno i osobni, prijateljski, nije neobično vidjeti upečatljiv fizički
42
kontakt poslovnih partnera u vidu zagrljaja, glasnog smijanja, tapšanja po ramenu, poljubaca
u obraz i ostalih ekspanzivnih gesta, specifičnih za poznanike i prijatelje. Takve geste su česte
bez obzira radilo se o partnerima istog ili različitog spola. Zato nije neuobičajeno vidjeti
nasmijanoga Rusa tokom razgovora koji se nalazi na minimalnoj udaljenosti od sugovornika,
što je svakako znak bliskosti s istim, ali i povjerenja i zainteresiranosti u razgovoru. Ali
službeni pozdrav je čvrst stisak ruke, tzv. ''lomljenje kostiju'', zadržavajući direktan kontakt
očima i govoreći odgovarajući pozdrav za taj dio dana. Kada se muškarac rukuje sa ženom
njegov stisak je manje čvrst.
Prvi sastanak je često preliminaran i neobavezujući, da se stvori predodžba o kompaniji i
predstavniku kompanije. Zato sastanci i pregovori teku sporo, posebno prvi, jer se više
percipira kao osobno upoznavanje, a tek onda poslovno. Za razliku od sastanka sa
zapadnjačkim partnerom koji se ograničava samo na pitanja o vremenskoj prognozi i
bezazlene teme izbjegavajući suvišna osobna pitanja o obitelji, zdravlju, političkim temama i
sl., razgovor sa istočnjačkim partnerom, tj. Rusom je ležerniji i otvoreniji što se tiče osobnih
tema, dapače je poželjno pitati o porodici, djeci, zdravlju i drugim temama iz osobnog života.
Ali vrijedi i reciprocitet, dakle pažljivo slušaju i poslovnog partnera te čak suosjećaju. Stoga
sugovornik treba shvatiti sastanak kao priliku da pokaže sebe kao kompetentnog predstavnika
kompanije te što kompaniju čini različitom od konkurencije.
Rusi poštuju hijerarhiju, tj. nečije godine, status i poziciju. Primjerice ruski izvršni direktori
preferiraju da se sastanu sa potencijalnim poslovnim partnerima sličnog statusa i pozicije.
Sav pripremni materijal za sastanak mora biti na ruskom, eventualno na engleskom jeziku.
Rusi očekuju dugu i detaljnu prezentaciju potencijalnog partnera što uključuje povijest,
trenutno i buduće stanje predmeta te pregled postojećih referenci, zato oni imaju tendenciju
slušati gotovo bez ikakve povratne verbalne i neverbalne informacije tijekom sastanka. Dakle,
Rusi slušaju vrlo tiho i uz minimalnu gestikulaciju, što ne znači da su nezainteresirani. To je
kulturno obilježje specifično za Ruse da sačekaju i razmisle prije reakcije na navedene
činjenice te im se treba omogućiti prostor potreban za potpuno sudjelovanje u razgovoru, ali
nikako i vršiti pritisak požurivanjem, pitanjima i sl. Bitno je naglasiti da Rusi nisu
impresionirani kada stranac koji posluje u Rusiji u prezentaciji koristi posebne vizualne
efekte, jeftine PowerPoint prezentacije i slično. Oni ne utječu na njihove odluke. Najkritičniji
element je pokazivanje znanja, profesionalnosti i stručnosti (Kwintessential, 2013).
43
Rusi smatraju kako je priznavanje vlastite pogreške slabost i označava stavljanje sugovornika
u superiorniji položaj. Zato Rusi pregovore gledaju kao ''win-lose'', odnosno dobitak –
gubitak. Oni ne vjeruju u mogući ishod ''win–win'' načela, jer kompromise doživljavaju kao
znakove vlastite poraza i podložnosti te će pregovore nastaviti toliko dugo dok ne postignu
svoj pregovarački cilj. Često predstavljaju početnu ponudu sa svim definiranim uvjetima i
ciljevima koja je daleko od krajnje očekivanog ishoda poslovnog pregovora. Njihova taktika
je upornost u postizanju svojih ciljeva ako suprotna strana pokazuje tendenciju povlačenja, ili
pak taktika povlačenja, priznavanja ''poraza'' ako suprotna strana pokazuje otpor i odlučnost.
U slučaju pat pozicije Rusi pokazuju neiscrpnu smirenost i strpljenje.
Rusi postaju posebno sumnjičavi ako suprotna strana olako pristane na sve njihove zahtjeve u
pregovorima. Zato je njihov pristup pregovorima konceptualan i općenit za razliku od
primjerice europskih partnera koji nakon načelnog sporazuma kreću u razgovor o detaljima
kao definiranje konačnog ugovora. Stoga se može pojaviti problem kasnije razrade detalja već
potpisanog ugovora o suradnji jer čak i službeno potpisan ugovor ne može spriječiti Rusa da
mijenja određene stavke dok on ne bude u potpunosti odgovarao njegovim namjerama. Zato
je u pregovorima s Rusima potrebno racionalno argumentirati i obrazložiti sve njegove
prednosti i koristi koje on dobiva potencijalnom suradnjom, dakle za Rusa ugovor nije
obvezujući ako on nije koristan za njega ili za obje strane.
Rusi su vrlo skeptični prema nepoznatim potencijalnim partnerima, stoga na dotičnom
sastanku treba biti spreman, prije razgovora o samom poslu, na duge razgovore upoznavanja,
ispitivanju o osobnim podacima, osobnom životu i sl. Dakle, kao što se moglo i očekivati u
zemlji u kojoj su menadžeri autokratskog stila, sastanci su često u svrhu informiranja, a ne za
otvorenu raspravu o aktualnim poslovnim problemima.
Rusi tokom sastanka mogu iskazivati ljutnju, makar su u većini slučajeva smireni i monotoni,
višestruko prekidati ili napustiti sastanak, ili zaprijetiti završetkom poslovnih odnosa kao
pokušaj prisile sugovornika da promjeni svoj stav. Često koriste vrijeme kao taktiku, posebno
kada znaju da se mora ispoštovati određeni vremenski rok.
Formalni sastanci se često održavaju za ratifikaciju odluka koje su donesene na drugom
mjestu i davanje jasnih uputa o ključnim zadaćama koje će se izvoditi (World business
44
Culture, 2013b). A ta neformalna mjesta na kojima se odvijaju realni pregovori su različite
priredbe, wellness centri, tzv. ''Ruska banja'' i poslovne večere. Najučestalije su poslovne
večere, popraćene određenim pravilima koja se u Rusiji shvaćaju ne samo kao poslovni
običaji, već i svakodnevno poštivanje kulturnog ponašanja.
3.4.1. Poslovna večera
Najučestaliji oblik neformalnog sastanka koji igraju odlučujuću ulogu su poslovne večere, a
njih prate određena pravila ponašanja koje pregovarač treba poštivati kao dio ruskih običaja, u
protivnom se to tumači kao nedostatak njegovih manira.
Na poslovnu večeru se ne smije kasniti više od 15 minuta, što ne znači da će ruski pregovarač
stići na vrijeme. Rusi se trude biti ljubazni i zabavni domaćini, bez obzira je li poslovna
večera u restoranu ili u njegovom domu. Primjerice, ako Rus poziva na (poslovnu) večeru u
svoj dom, tzv. ''daču3'', time iskazuje iznimno poštovanje prema pregovaraču, a pregovarač to
treba shvatiti kao iznimnu čast koju ne smije odbiti.
Bez obzira o kakvim pitanjima će se raspravljati, večera će vjerojatno biti prilično raskošna s
više nego dovoljno hrane i za ostatak dana (World Business Culture, 2013c). Zato se toga
dana ne preporučuju dodatni planovi, pošto nakon obilne večere slijedi druženje, tj.
definiranje dogovora.
Poslovna večera službeno započinje zdravicom domaćina, koja može biti dugotrajna, ali je
uobičajena te prisutni ne smiju početi konzumirati ponuđeno dok domaćin ne završi zdravicu.
Najčešća zdravica je 'na zdrovia' (u zdravlje) (Etiquette Scholar, n.d.). Isto tako se često može
čuti i 'za dengi', odnosno 'za novac'. Nikada se ne smije prekidati kontakt očima dok se
izgovara zdravica (Etiquette Scholar, n.d.). Konzumiranje posluženoga jela može početi kad
domaćin uputi poziv na službeni početak večere, a to je ili izgovaranjem 'Prijatnogo apetita',
tj. 'dobar tek' ili kad s konzumiranjem poslužene hrane započne on sam, što je u praksi češće,
ali ne prije zajedničkog kucanja čašama. Kod zajedničkog kucanja čašama sudjeluju samo
pojedinci koji konzumiraju alkoholno piće, sa bezalkoholnim pićem se nazdravlja dizanjem
čaše.
3 ''Dača'' je kuća za odmor s većom okućnicom u Ruskoj Federaciji namjenjena za provođenje slobodnog vremena, a odražava imovinsko stanje i društveni status pojedinca.
45
Najčešće sudionici poslovne večere ne mogu sjediti gdje žele, već je raspored sjedenja
predodređen. Najstariji ili najpočasniji gost je na vizualno čelnom mjestu te je uvijek prvi
poslužen, a poslovna večera traje dok on ne odluči drugačije, dakle nitko ne napušta prostoriju
dok to prvi ne učini on, počasni gost.
Prema ruskom običaju uvijek domaćin toči piće prisutnima, i muškarcima i ženama. Ako je na
večeri veći broj sudionika (pregovarača), tu njegovu ulogu tokom večeri mogu preuzeti
muškarci koji nastavljaju nuditi piće ženama, tj. žena nikada ne toči piće ni sebi ni
pojedincima do sebe, to je dužnost muškarca u njezinoj neposrednoj blizini, pogotovo jer se
zdravica neprestano ponavljanja tokom večeri.
U poslovnom svijetu razvijenih zemalja poslovni čovjek nastoji obavijestiti gosta o svemu što
je u njegovoj zemlji značajno, zanimljivo, specifično, kvalitetno pa i jeftino. Bez obzira na
specifičnost posjeta, poslovni partner će uz razgovor poslije sastanka „izreklamirati“ niz
domaćih proizvoda i turistički interesantnih znamenitosti tog kraja (Vejnović, 2007., str.134).
A teme koje se smatraju prigodnima za vijeme večere su samo pozitivne činjenice o Rusiji,
aktualni događaji, knjige, putovanja. Svakako je potrebno izbjegavati tematiku ratova,
nacionalnih manjina, negativne pokazatelje u Rusiji. Rusi ne dozvoljavaju negativna
subjektivna mišljenja o svojoj domovini.
Rusija je oduvijek imala reputaciju opijajuće kulture i to je tradicionalna istina (World
Business Culture, 2013c). Makar mnogi Rusi tvrde kako je poslovna večera popraćena
velikom količinom alkohola dio prošlosti, na snazi je ostao ruski običaj mnogobrojnih
zdravica tokom večeri koje podrazumijevaju određenu količinu žestokih alkoholnih napitaka,
primjerice votka i sl. Ako se želi izbjeći prekomjerno konzumiranje alkoholnoh pića na
poslovnoj večeri, za to mora postojati racionalno obrazloženje zdravstvene, vjerske prirode i
sl. razlozi.
Poslovni ručak ili večera, ovisno o tome koliko dobro razvijen odnos pregovarača sa svojim
ruskim suradnikom, općenito je vrijeme da se zapečati dogovor, a ne da se donose odluke,
pregovara ili upoznavanje jedni drugih (Etiquette Scholar, n.d.). Ono što je očiti znak
potvrđivanja poslovne suradnje je plačanje računa poslovne večere od strane ruskog
pregovarača, s obzirom na to da su moralni principi kod Rusa ispred materijalnih motiva, što
46
nije slučaj kad je u pitanju žena kao ruski potencijalni partner, tj. to je pravilo koje proizlazi iz
običaja u Rusiji da žena ne podmiruje račun poslovne večere.
3.4.2 Pokloni kao dio korporativne kulture
Rusija je zemlja u tranziciji koja je zahvaljujući velikoj populaciji jedno veliko i još uvijek
nezasićeno tržište. Teži brzom ekonomskom razvoju i predstavlja izazov za ulaganje velikom
broju stranih kompanija. Stoga je nezaobilazno poznavanje ruskih običaja koprorativne
kulture koji mogu pridonjeti ne samo poslovanju nego i shvaćanju pojedinih postupaka od
strane ruskih pregovarača.
Pokloni u Rusiji se pretežito razmjenjuju između porodice i bliskih prijatelja za rođendane,
Novu godinu i Božić. Prilikom poziva u rusku porodicu na ručak ili večeru, mali poklon je
prema običaju obavezan. Rus kao domaćin po ruskom običaju ''protestira'' protiv poklona,
zato ga je potrebno predati i ''uvjeriti'' domaćina da je to samo simbolični znak pažnje, kojeg
domaćin po običaju velikodušno prihvaća.
Najprikladniji poklon poslovnom partneru u Rusiji i drugim istočnoeuropskim državama je
nešto što simbolizira nacionalnalni karakter države uzvanika. To može biti primjerice
skupocjena slika poznatih slikara, antikvitet, ekskluzivni suveniri, nekretnine, automobili,
skupocjeni satovi, turistički aranžmani na egzotične destinacije i sl. Alkoholno piće nije
najbolji odabir, osim ako je poznato da domaćin ga kolekcionira (šampanjac, likeri, viski,
vina). Od muških gostiju se očekuje da donesu cvijeće za suprugu domaćina (tzv. domaćica).
Mali dar za dijete je uvijek prikladan i tumači se kao znak poštovanja. Međutim, nije
prikladno donjeti dar za još nerođeno dijete. Sami razgovori te tematike, pa tako i pokloni, se
smatraju neprimjerenima u Rusiji.
U konačnici, bez obzira o kakvom je poklonu riječ, treba imati na umu da njegova vrijednost
mora odgovarati statusu ruskog poslovnog čovjeka s kojim se održava poslovni susret.
3.5. DRESS CODE
47
Poznavanje poslovnih običaja neke kulture je svojevrsna ulaznica u tu poslovnu zajednicu, jer
pridržavanje istih pomaže izbjeći potencijalne zablude ili ublažiti njihove posljedice ne
dovodeći u pitanje svrhu potencijalnog poslovanja. Zato daljnjoj uspješnoj poslovnoj
komunikaciji sa partnerom prethodi predstavljanje sebe kao sugovornika, a sastavni dio tog
predstavljanja je stil poslovnog odjevanja. ''Dobar'' i prikladan poslovni stil oblačenja,
odnosno „dress code“ označava pravilan i prikladan izbor odjeće, obuće, nakita i drugih sitnih
detalja koji svakako moraju biti prilagođeni za svaku specifičnu poslovnu priliku. Odjeća nije
samo način oblačenja, već je i karakteristika i obilježje ličnosti, ima svojstvo poslovne
reprezentativnosti u javnosti. Nije svejedno u kakvoj odjeći se dolazi na posao, međutim
različite profesije imaju svoje uniforme. Odjećom se naglašava ličnost, zato se njome
kompletira pojava ličnosti, da se na najprikladniji način odrazi zanimanje, status i
individualnost ličnosti.
Općenito, poslovni stil minimalno podliježe trenutnim modnim trendovima, što je i razlog
zašto je ostao gotovo nepromijenjen od početka prošlog stoljeća. On je sadržajno blizak
klasičnom stilu, prema izboru boja, materijala te ostalih dodataka (Poslovni bonton, 2011).
Međutim, postoje određene nijanse koje su specifične za određenu poslovnu kulturu prema
kojima se ona razlikuje od ostalih. Tako poslovni stil odjevanja u skladu sa ruskim poslovnim
običajima sugerira umjerenost, urednost i formalnost (Luxemag.ru, n.d.). Odnosno, ruski stil
odijevanja karakterizira jednostavnost, strogost, elegancija i suzdržanost. Za njega nije
svojstvena različitost nijansi boja. Karakteristika ovog stila je kombinacija crne i bijele boje,
jarko plava i siva, a isto tako sve nijanse smeđe i bež tonova. Glavna svrha poslovnog stila je
respektabilan izgled. Stoga se daje prednost skupim tkaninama koje mogu održavati oblik
tokom cijeloga dana. Ali klasično pravilo koje vrijedi za ruskog poslovnog čojeka je
odijevanje u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, jer time ističe vlastiti kredibilitet.
Posebnost ruskog poslovnog stila odijevanja je crna nijansa, dakle crno odijelo. Kako se ta
nijansa u nekim drugim kulturama nosi u specifičnim prigodama, u Rusiji je crno odijelo
prikladno za različite poslovne manifestacije, ali i za svakodnevnu uporabu (Poslovni bonton,
2011). No i svijetlija nijansa nije nepoznanica. Siva boja može isto tako biti prikladna za
svakodnevni rad, ali nije učestala, jer jako svijetle nijanse izazivaju nepouzdanost u ruskom
poslovnom poimanju. Nije preporučljiva ni sjajna tkanina poput satena. Dakle, u sklopu
poslovnog stila odjevanja u Rusiji se razlikuju sljedeći oblici:
48
- Strogo poslovni stil karakterističan za poslovne pregovore, nastupe na konferencijama
i prezentacijama; crno odijelo u kombinaciji sa bijelom košuljom i kravatom;
- Dnevni stil odijevanja je manje strogi poslovni stil, namijenjen svakodnevnom
obavljanju poslovnih aktivnosti, tj. za uredski rad, a to podrazumijeva sivo ili smeđe
odijelo u kombinaciji sa bijelom ili svijetlo plavom košuljom; kravata nije obavezna;
- Ograničeni poslovni stil odijevanja je je stil karakterističan za kraj poslovnog tjedna,
kada se dopušta kombinacija traper hlača te crni sako, međutim ovaj stil još uvijek nije
prihvatljiv u većini kompanija, posebno državnim poduzećima.
Činjenica je da žene teže napreduju u poslovnom svijetu nego muškarci, stoga dodatno trebaju
istaknuti svoju profesionalnost i formalnost, čemu uvelike pridonosi strogo pridržavanje
klasičnog poslovnog stila oblačenja, a on je u Rusiji različit u sitnim segmentima, ovisno o
visini društvenog statusa i sferi poslovanja, odnosno razlikuju se poslovna žena, žena
upravitelj, politički aktivna žena i žena tajnica. Primjerice, za politički aktivne žene
karakteristična su ženska odijela strogo klasičnog kroja, poslovne haljine koje moraju biti
dužine ispod koljena i drugi dodaci čijom kombinacijom se stvara pravokutna silueta, dakle
bez naglašavanja linija tijela. Za poslovne žene nižih rukovodećih položaja pravila nisu toliko
stroga. Uz klasičan stil dopušteno je istaknuti struk pomoću pojaseva, uže jakne ili haljine. U
posljednje vrijeme su popularne jakne s tročetvrtinskom dužinom rukava (Poslovni bonton,
2011a).
Kako bi se ublažila strogost poslovnog stila, žene koriste određene modne ukrase. Za žene u
Rusiji su to ukrasi od plemenitih metala, konkretno zlato, bilo da je riječ o ogrlici, masivnom
prstenu, skupocjenom satu ili drugim ukrasima izrađenim od zlata. Zlatni nakit u Rusiji, osim
što ističe imovinsko stanje i društveni status, isto tako podcrtava ženstvenost, stoga se smatra
kao prepoznatljiv i zaštitni znak ženske populacije diljem Ruske Federacije.
Prema običajima poslovne kulture pretjerano korištenje šminke nije primjereno, kao ni njen
potpuni izostanak. U Rusiji je oduvijek naglasak stavljen na oči te se koriste umjerene bež i
smeđe nijanse. Usnama se ne daje velika pozornost, mogu se tek diskretno istaknuti tamno
crvenom i smeđom nijansom za razliku primjerice od Europe gdje se ističu tonalitet lica,
obrve i naglašene usne (Poslovni bonton, 2011a).
49
Neizostavni dodatak poslovnom stilu žene u Rusiji su cipele, koje moraju biti skupocjene i
kvalitetne, ali i praktične i udobne, stoga se prednost daje prirodnoj koži kao materijalu i
klasičnom obliku sa stabilnom potpeticom srednje visine, bez nepotrebnih dodatnih ukrasa
(Poslovni bonton, 2011a). Isto tako ne smiju biti otvorene, jer u kombinaciji sa poslovnom
odjećom djeluju neprimjereno.
3.6. ŽENE U RUSKOM POSLOVNOM SVIJETU
Integracija Rusije u globalne gospodarske procese zahtijeva aktivnije sudjelovanje žena u
gospodarskom životu zemlje. Nezavisni čimbenik uključivanja žena u ekonomiju je
poduzetništvo koje se 90-ih godina prošlog stoljeća u Rusiji smatralo presudnim čimbenikom
za daljnji ekonomski razvoj.
Problem formiranja ženskog poslovanja u Ruskoj Fereraciji je oduvijek prisutan i aktualan.
Značajnu ulogu u razvoju ženskog poduzetništva, kako u Rusiji tako i u svijetu, su
diskriminirajući faktori koji čine proces formiranja vrlo zahtjevnim. Makar je komunistički
sustav u teoriji isticao jednakost spolova, u praksi je taj stav doživio puno manji uspjeh nego u
drugim svjetskim državama.
Žene čine većinu stanovništva u gotovo svim zemljama svijeta, a ta brojčana nadmoć je
posebno uočljiva u Ruskoj Federaciji. Broj žena značajno premašuje broj muškaraca tokom
posljednjih 100 godina, posebno nakon Drugog svjetskog rata zbog gubitka muške populacije.
Prema podacima Federalne službe državne statistike Ruske Federacije (dalje Rosstat) u 2012.
godini odnos ženskog i muškog spola u postocima iznosi 54% žena u odnosu na 46%
muškaraca. (Savezna država - Statistika, 2012). U nastavku će se tablično prikazati
ekonomska aktivnost stanovništva prema spolu u Rusiji.
50
Tablica 8. Ekonomska aktivnost stanovništva u Rusiji u razdoblju od 2000. godine do
2011. godine prema spolu, u postocima.
Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Žene 60,0 60,8 61,5 62,0 62,4 62,2 62,5 62,2 63,0
Muškarci 69,9 70,5 71,1 71,3 72,4 73,3 73,4 73,8 74,4
Izvor: izrada studenta prema Federalnoj službi državne statistike, 2012., pogledano
15.4.2014., < http://www.gks.ru/bgd/regl/b12_50/Main.htm >
Tablica prikazuje odnos ženskog i muškog ekonomski aktivnog stanovništva kroz vremensko
razdoblje od 2003. godine do 2011. godine. Vidljivo je da se ekonomska aktivnost kreće oko
60% kroz cijelo razdoblje uz pomak od samo 3% u 2011. godini u odnosu na 2003. godinu te
je u toj godini iznosila 63%. Isto tako je vrlo uočljiva kontinuirana prednost muškog spola u
odnosu na ženski i to svake godine za oko 10 postotnih poena.
Tranzicija krajem 20. stoljeća je počela otvarati nove mogućnosti za ubrzanje integracije žena
u području ekonomije, politike i kulture, što znači i da je postala svojevrsan izvor
intenzivnijeg sukoba između glavnih uloga žene: majke, domaćice, ekonomski neovisne, i
slobode razvoja osobnosti, odnosno, s jedne strane njena uloga se temeljila na stvaranju i
očuvanju obitelji i odgoju djece, ali s druge strane to nije spriječavalo korištenje ženske radne
snage u teškim poslovima uz nejednakost u kompenzacijama za rad između muškaraca i žena.
Razvojem tržišta u Rusiji žene su postajale sve više prisutne u poslovnom svijetu i poslovnom
upravljanju. Na temelju podataka Rosstata u 2012. godini prisutnost žena na rukovodećim
položajima iznosila je 49% u odnosu na prisutnost muškaraca sa 51% što pokazuje povećanje
za 1 postotni poen u odnosu na prethodnu godinu. Zastupljenost žena je svakako daleko veća,
kao i u drugim svjetskim državama, u administrativnim poslovima te u Rusiji iznosti 89% u
odnosu na muškarce, isto tako smanjenje za 1 postotni poen u odnosu na prethodnu godinu.
Promatrajući zaposlenje žena kroz razinu obrazovanja, prema podacima Rosstata u 2012.
godini, u skladu s državnim popisom stanovništva, vidljivo je kako zaposlenje žena s višim
stupnjem obrazovanja iznosi 55% u odnosu na muškarce koje iznosi 45%. Zaposlenost žena
sa srednjom stručnom spremom iznosi 42% u odnosu na 58% muškaraca. Kada je u pitanju
osnovni i niži stupanj obrazovanja, zaposlenost žena na tom nivou obrazovanja iznosi 38% u
odnosu na 62% koliki je postotak za muškarce.
51
Bez obzira na statistiku koja pokazuje zadovoljavajuće rezultate zastupljenosti žena u
poslovnom svijetu, ipak je žena kao viši rukovoditelj još uvijek samo figurativna pojava u
Rusiji. Ova zemlja povijesno nije razvila preduvjete za to. Sovjetski sustav je ograničavao
ljudske osobnosti i njihovu slobodu u svemu, uključujući i mogućnost za žene da zauzimaju
visoke položaje u industrijskoj i političkoj strukturi. Patrijarhalni život Rusije nije dao
mogućnost razvijanja karijere za žene. Primjerice zapadnjačke žene, koje rade u Rusiji, jesu
obasute staromodnom uljudnošću, ali mogu biti manje cijenjene na sastancima i tretirane kao
inferiorne u usporedbi sa muškim kolegama (World Business Culture, 2013d). Zato
sugovornik ženskog spola treba biti spreman na rusku skeptičnost prema ženama kao
poduzetnicama i na ulaganje većeg truda u samodokazivanje. Preporuča se već u samom
početku sastanka predstaviti sebe, svoju razinu obrazovanja te zvanje i status u kompaniji
koju predstavlja, a najprikladniji način je usmjeriti pažnju na posjetnicu sa jasno istaknutim
podacima na ruskom jeziku. Odlučniji stav u samom početku pregovaranja i iskazivanje
kompetencija i sposobnosti, uvelike će olakšati daljnje poslovanje.
4. ZAKLJUČAK
Nezavisnost Rusije proizlazi iz veličine njezinog teritorija, iz njezinog jedinstvenog
geopolitičkog položaja i višestoljetne povijesne tradicije, iz kulture i samosvijesti ruskoga
naroda, a takav pravac je rezultat razvoja zemlje u novim uvjetima tijekom proteklih 20
godina. U tom razdoblju bilo je i pogodaka i promašaja, a sve to je doprinijelo oblikovanju
filozofije pozicioniranja Rusije u kontekstu globalizacije te definiranje vanjske politike u
međunarodnom okruženju, odnosno politika prema 'bližim' i 'daljnjim' susjedima, koja u
najvećoj mjeri odgovara današnjim interesima Ruske Federacije.
Rusija je jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza
Rusija je krenula u smjeru razvoja svjetskih ekonomskih odnosa i integracije u svjetsko
gospodarstvo, te ubrzo, kao globalni igrač s obzirom na svoje prostranstvo, brojnost
populacije, ima značajan utjecaj u svjetskoj ekonomici. Ona širi i jača svoj utjecaj na
međunarodnoj razini sudjelovanjem u mnogobrojnim međunarodnim organizacijama te
52
preuzima obaveze prema prema 'ostatku svijeta' s naglaskom na vlastite interese, primjerice
zalaganje za osiguranje sveopćeg mira i sigurnosti, liberalizacije tržišta i sl.
Analizirajući Rusiju kroz različite ekonomske pokazatelje, Rusija je progresivno rastuća
ekonomija. Iz godine u godinu bilježi pozitivne ekonomske pomake, čak i 2008. godina koja
se uzima kao početak negativnog ekonomskog trenda na svjetskom nivou. Taj negativni trend
u slučaju Ruske Federacije se, u odnosu na ostale svjetske ekonomije, nije drastično odrazio
na njene ekonomske pokazatelje, što ukazuje na to kako se Rusija adekvatnije nosi sa
svjetskom ekonomskom krizom od većine razvijenih zemalja, štoviše već u 2010. godini
bilježi uočljivi napredak u smanjenju javnog duga, kontinuiranom smanjenju nezaposlenosti,
povećanju registriranih malih i srednjih poduzeća i drugim ekonomskim pokazateljima.
Pojam Rusije se oduvijek asocirao s epitetima hladnoće i strogoće. U mnogočemu ove dvije
asocijacije definiraju i poslovnu kulturu i običaje ove zemlje. Rusi su jedni od
najprofesionalnijih poslovnih ljudi na svijetu. Iznad svega cijene ozbiljnost i detaljnost u
poslovanju i pregovorima, kako u dogovorima, tako i u komunikaciji s partnerima. Minimalno
koriste mimike i gestikulacije, a glasan govor i smijeh smatraju nepristojnima. Jedna od
zanimljivosti ruskih poslovnih običaja je rukovanje. Naime, rukovanje između poslovnih
partnera muškog spola je uobičajena pojava, za razliku od rukovanja sa ženskim spolom, koje
je fakultativne naravi. No povjerenje u poslovnom pregovaranju raste proporcionalno
zbližavanju pregovarača s poslovne na privatnu razinu, a koja se manifestira pozivom na
poslovnu večeru od strane ruskog partnera.
Određene osobine poslovne kulture i poslovnih običaja u Rusiji pokazuju nekadašnje nasljeđe
i način poslovanja u komunističkoj planskoj privredi. Rusi pregovaraju kao da igraju šah i
planiraju nekoliko poteza unaprijed. Suparnik treba unaprijed uvidjeti posljedice svakog svog
poteza. Ruski pregovarači često predstavljaju nekog drugog, npr. državne vlasti na
određenom nivou, ali činjenica je da konačno donošenje odluka je na najvišoj razini
menadžmenta, stoga je potrebno nastojati poslovne pregovore voditi sa ugovaračem istog
statustno ranga, jer u protivnom prolongiranje zaključivanja potencijalnog ugovora govori
samo o tome da postoji netko više pozicioniran od ruskog pregovarača s kojim se održava
poslovni sastanak.
53
Ruski pregovarači često povezuju temu o kojoj se pregovara s drugim pitanjima izvan teme
pregovaranja, što zbunjuje druge pregovarače. Volju suprotne strane da daje ustupke obično
smatraju znakom slabosti, s obzirom na to da u ruskom poslovnom svijetu vrijedi isključivo
win-lose načelo. Često predstave početnu poslovnu ponudu sa svim ciljevima koje žele
ostvariti, ali to je samo početna pozicija koja je daleko od onog što očekuju da ostvare.
Kod upoznavanja i korištenja imena, potrebno je zapamtiti da Rusi imaju tri imena: prvo ime,
zatim ime po ocu i prezime, te pri upoznavanju koriste sva tri imena. Prezentacije poslovnih
planova moraju biti detaljne i sve mora imati pisani trag, i to na ruskom jeziku; Rusi ne
vjeruju usmenim dogovorima. Uspješni poslovni pregovori mogući su isključivo s partnerima
na izvršnim funkcijama, dakle pregovaranje sa nižim i srednjim menadžmentom je najčešće
gubitak vremena s obzirom na to da on gotovo i ne sudjeluje u donošenju poslovnih odluke.
Koncept kompromisa ne postoji u ruskom poslovnom svijetu; on je znak slabosti i ne očekujte
popuštanja. Strpljenje je ključna odrednica uspješnih pregovora.
Poslovno odijevanje u Rusiji u skladu je s politikom poslovanja. Od muškaraca se očekuje da
nose tamna odijela te da nikada ne drže ruke u džepovima, jer se to smatra nepristojnim, a od
žena da daju prednost poslovnim suknjama. Skupo odijevanje se cijeni te podiže kredibilitet
poslovnog partnera, a to se posebno odnosi na skupocjenu obuću i nakit izrađen od plemenitih
metala.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je poslovanje u Rusiji strogo definiran i
profesionalan proces koji zahtijeva visoku razinu pripremljenosti, strpljenja i poznavanje
ruskog jezika je od presudne važnosti za daljnju suradnju.
54
LITERATURA
Knjige:
1. Mandić, O. 1975. Opća sociologija, Informator, Zagreb
2. Vejnović, D. 2007, Poslovna kultura, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka
Članci
3. Boban, D., 2011. Povratak Rusije na svjetsku pozornicu, Političke analize, no.7, rujan
2011.
4. Kurečić, P., 2004., Globalni međunarodni i geopolitički odnosi u novom svjetskom poretku, Working papers Hrvatske udruge za međunarodne studije (1332-9529) 3, 9;
327-327
Internet izvori:
5. World bank, 2011. Strategija partnerstva, Međunarodna banka za obnovu i razvoj i
Međunarodna financijska korporacija s Ruskom federacijom, pogledano 31.05.2014. http://www-
wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2012/03/08/00033
3038_20120308232425/Rendered/PDF/651150RUSSIAN00IC00CPS0rus012192011.
6. Ciklopea, 2012. Ruski jezik, pogledano 31.05.2014. http://www.sudski-
tumac.com/hr/jezici/ruski-jezik/
7. Prioriteti i načela vanjske politike, n.d., pogladano 31.05.2014. < http://sci-book.com/vneshnyaya-politika/prioritetyi-printsipyi-vneshney-37188.html>
8. Veleposlanstvo Ruske federacije u Republici Hrvatskoj, n.d., Suvremena
Rusija/Vanjska politika/načela vanjske politike, pogledano 04.06.2014.< http://www.zagreb.mid.ru/cro/rusija3_2.html >
9. Rusija, 2009., Rusija u svijetu politike i ekonomije, pogledano 31.05.2014.,
http://russia.yaxy.ru/rus/base/team/645.html
10. Predsjedništvo politike Bjelorusije, 2011. Zajednica neovisnih država pogledala 31.05.2014 http://e-cis.info/page.php?id=19397
55
11. Europski parlament, 2014., Rusija i Srednja Azija, pogledano 31.05.2014.
http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_6.6.3.
html
12. WTO, 2011., Ministerial Conference approves Russia's WTO membership, pogledano
31.05.2014., < http://www.wto.org/english/news_e/news11_e/acc_rus_16dec11_e.htm
>
13. ASEAN, 2014., O ASEAN, pogledano 31.05.2014., < http://asean.mgimo.ru/ru/o-
tsentre >
14. Zaklada Rusija- ASEAN, n.d., O zakladi, pogledano 31.05.2014. < http://www.asean-
russia.ru/rus/ >
15. IMF, 1996., IMF Approves Three- Year EFF Credit for the Russian Federation,
pogledano 31.05.2014. < http://www.imf.org/external/np/sec/pr/1996/pr9613.htm >
16. World bank, 2014. Partnerstvo Svjetske banke i Ruske federacije. Kratke
karakteristike ruskog programa, pogledano 31.05.2014. <
http://www.worldbank.org/content/dam/Worldbank/document/Russia-Snapshot-
rus.pdf >
17. Gotoroad, n.d. BDP najbogatijih zemalja na svijetu, pogledano 31.03.2014., <
http://gotoroad.ru/best/best-vvp>
18. World bank, 2014., GNI per capita, Atlas method, pogledano 31.03.2014., <
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.CD/countries/RU--
XR?display=graph>
19. Rangiranje zemalja po BDP-u, n.d., pogledano 15.03.2014.,<
http://svspb.net/danmark/vvp-stran.php >
20. Gospodarska diplomacija, Ministarstvo vanjskih poslova, n.d., Opći i gospodarski podaci. Rusija, pogledano 31.05.2014. http://gd.mvep.hr/files/file/gd-
prikazi/RUSIJA.pdf
21. Indexmundi, 2012., Russia Public debt, pogledano 31.03.2014.,
<http://www.indexmundi.com/russia/public_debt.html >
22. CIA, 2014., The world Factbook, Russia, pogledano 31.03.2014.,
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rs.html
23. E-report.ru, 2014. Globalna ekonomija, pogledano 31.05.2014.,
http://www.ereport.ru/stat.php?razdel=country&count=russia&table=execia
24. World's top exports, 2014. Russia's Top import Partners,pogledano 09.04.2014. <
http://worldstopexport.com/russias-top-import-partners/2338 >
56
25. Federalni portal, mala i srednja poduzeća, 2013. Statistika, pogledano 09.04.2014. http://smb.gov.ru/statistics/officialdata/?action=archive&category
26. World Bank, 2014., Doing business: Russian Federation, pogledano 09.04.2014. <
http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/russia>
27. e-Diplomat, 2014., Russia, pogledano 15.03.2014,
http://www.ediplomat.com/np/cultural_etiquette/ce_ru.htm
28. Sidibe, P., 2013. Zbog čega se u Rusiji ne vole pozdravljati, Ruski vjesnik, pogledano
15.03.2014.
<http://hr.rbth.com/politics/2013/06/25/zbog_cega_se_u_rusiji_ne_vole_pozdravljati_
20265.html>
29. World Business Culture, 2013., Russian Communication Styles, pogledano
15.03.2014., http://www.worldbusinessculture.com/Russian-Business-
Communication-Style.html
30. TechCrunch, 2013., Yandex Posts Q2 2013 Sales of $ 281M, Ad Revenue Up 35%,
Profit Up 48%, pogledano 15.03.2014. < http://techcrunch.com/2013/07/25/yandex-
posts-q2-2013-sales-of-281m-ad-revenue-up-35-profit-up-48/>
31. Gorod.ua, 2013. Web, pogledano 15.03.2014
http://gorod.dn.ua/sumy/news/kompanii/dolya-yandeksa-v-runete-snizilas
32. World Business Culture, 2013a. Russian Management Style, pogledano 09.04.2014.,
<http://www.worldbusinessculture.com/Russian-Management-Style.html>
33. Kwintessential, 2013. Doing Business in Russia, pogledano 15.04.2014.,
<http://www.kwintessential.co.uk/etiquette/doing-business-russia.html>
34. World business Culture, 2013b., Russian Meetings, pogledano 15.04.2014.,
<http://www.worldbusinessculture.com/Business-Meetings-in-Russia.html>
35. World Business Culture, 2013c., Successful Entertaining in Russia, pogledano
15.04.2014.,< http://www.worldbusinessculture.com/Meals-and-Entertaining-in-
Russia.html>
36. World Business Culture, 2013d., Women in Business in Russia, pogledano
15.04.2014. < http://www.worldbusinessculture.com/Women-in-Business-in-
Russia.html>
37. Etiquette Scholar, n.d., International eining etiquette, pogledano 15.04.2014.<
http://www.etiquettescholar.com/dining_etiquette/table-etiquette/europe-
e_dinner_etiquette/ russian.html>
38. Poslovni bonton, 2011, Poslovni stil oblačenja, pogledano 22.04.2014. http://delovoi-
etiket.ru/imidg/delovoi-stil.html
57
39. Poslovni bonton, 2011a, Dress code za poslovne žene, pogledano 22.04.2014. http://delovoi-etiket.ru/imidg/dresskod-biznesledi.html
40. Luxemag.ru, n.d. Poslovni bonton u Rusiji, pogledano 15.04.2014.
http://www.luxemag.ru/etiquette/6797.html
41. Federalna služba državne statistike, 2012., Ruski muškarci i žene (2012.) pogledano 15.04.2014., < http://www.gks.ru/bgd/regl/b12_50/Main.htm >
58
POPIS TABLICA
Tablica 1. Popis najbogatijih zemalja svijeta prema vrijednosti BDP-a u 2013.godini. .......... 13
Tablica 2. BDP te BDP per capita Rusije od 2004. do 2013.godine ....................................... 14
Tablica 3. Postotni udio državnog duga u BDP-u u Rusiji u razdoblju od 1999. godine do
2013. godine. ............................................................................................................................ 15
Tablica 4. Vanjskotrgovinska razmjena (u mlrd USD) od 2004. godine do 2013.godine ....... 17
Tablica 5. Zemlje s najvećim povećanjem uvoza iz Rusija u razdoblju 2009.- 2013.godine. . 19
Tablica 6. Ruski proizvodi prema najvećoj izvoznoj vrijednosti za 2013.godinu ................... 20
Tablica 7. Broj malih i srednjih poduzeća u Ruskoj Federaciji u razdoblju od 2004. godine do 2013. godine ............................................................................................................................. 22
Tablica 8. Ekonomska aktivnost stanovništva u Rusiji u razdoblju od 2000. godine do 2011. godine prema spolu, u postocima. ............................................................................................ 50
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Opseg izvoza iz Rusije izraženo u mlrd USD od 2004.godine do 2013.godine. .. 16
Grafikon 2. Opseg uvoza iz Rusije izraženo u mlrd USD od 2004.godine do 2013.godine. ... 17
Grafikon 3. Globalno rangiranje Rusije prema Svjetskoj banci u razdoblju od 2009. godine do
2014. godine: ............................................................................................................................ 23
Grafikon 4. Rangiranje Rusije u području pokretanja poslovanja prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. ...................................................... 24
Grafikon 5. Rangiranje Rusije u području izdavanja građevinskih dozvola prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. ..................................... 25
Grafikon 6. Rangiranje Rusije u području registriranja nekretnine prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. ...................................................... 26
Grafikon 7. Rangiranje Rusije u području dobivanja kredita prema Doing business u
vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine. ...................................................... 26
Grafikon 8.Rangiranje Rusije u području zaštite investitora prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine ....................................................... 27
59
Grafikon 9. Rangiranje Rusije u području plačanja poreza prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine ....................................................... 28
Grafikon 10. Rangiranje Rusije u području prekogranične trgovine prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine ....................................................... 29
Grafikon 11. Rangiranje Rusije u području izvršavanja ugovora prema Doing business u vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine ....................................................... 30
Grafikon 12. Rangiranje Rusije u području rješavanja nelikvidnosti prema Doing business u
vremenskom razdoblju od 2009. godine do 2014. godine ....................................................... 31