The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

POSLIJERATNIKOMUNISTIKIZLOINIIGROBITAUISTONOJHERCEGOVINI

POSTWARCOMMUNISTCRIMESANDGRAVEYARDSINEASTHERZEGOVINA

byBlankaMatkovi

Source:Hum(Hum),issue:9/2012,pages:197221,onwww.ceeol.com.

http://www.ceeol.comhttp://www.dibido.eu/bookdetails.aspx?bookID=9e4d6499-94a7-47c0-b6d3-48244233281fhttp://www.ceeol.com

197prosinca 2012.

UDK355.1-058.65(=163.42)(497.6-3 Hercegovina)1941/1945355.257.2(=163.42)(497.6-3 Hercegovina)1941/1945

Izvorni znanstveni lanak Primljen 25. X. 2012.

Blanka MatkoviUniversity of Warwick, Department of History B.Matkovic@warwick.ac.uk

POSLIJERATNI KOMUNISTIKI ZLOINI I GROBITA U ISTONOJ HERCEGOVINI

Saetak

Nakon svibnja 1945. na podruje Bosne i Hercegovine dovoeni su tran-sporti zarobljenika iz hrvatskih logora i zatvora, posebno iz Poege i Sla-vonskoga Broda. Najvei broj tih zarobljenika zatoen je u sarajevskim i mostarskim logorima iz kojih je nepoznat broj odvezen prema Stocu, Nevesinju, Bilei, Trebinju i Crnoj Gori. Po izjavama veega broja svje-doka te se osobe nikada nisu vratile kuama zbog ega se pretpostavlja da su pobijene u veem broju jama i grobita na podruju istone Herce-govine. Speleoloka istraivanja potvrdila su da se u pojedinim jamama nalaze ljudske kosti, no stradanje Hrvata na tome podruju jo je uvijek slabo istraeno. Iako veina svjedoanstava govori o dolasku zarobljeni-ka preko Slavonskoga Broda, tragovi vode i prema Splitu i Dubrovniku. Vei broj izvora, ukljuujui i arhivsko gradivo, potvruje bliske kon-takte i suradnju dalmatinskih i hercegovakih komunista te tijela vlasti (poglavito OZNA-e), zbog ega je istraivanje ratnih zloina poinjenih na podruju istone Hercegovine i june Dalmacije vrlo sloeno.

Kljune rijei: Drugi svjetski rat, Hercegovina, OZNA, komunizam, gro-bita, poratni zloini

198 HUM 9

Blanka Matkovi

Uvod

Nakon zavretka tzv. zavrnih operacija za osloboenje Jugoslavije te zarobljavanja hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskih oruanih snaga u Sloveniji i Austriji tisue zarobljenika natjerane su u kolone smrti kre-ui se u tri osnovna smjera:1

a) Bleiburg Dravograd Celje, odakle jedna kolona ide prema Za-grebu, a druga prema Krapini i potom opet prema Zagrebu. Iz Za-greba su se kolone kretale u nekoliko razliitih smjerova, a jedan od njih vodio je preko Poege i Bosanskoga Broda2 do Sarajeva i Mostara.3

b) Bleiburg Dravograd Maribor Ptuj Varadin Virovitica Osijek. Iz Osijeka jedna skupina ide preko Baranje, Bake i Sri-jema prema istonoj i junoj Srbiji te Makedoniji radei najtee poslove u rudnicima i drugdje. Druga skupina kree se preko Vu-kovara, Vinkovaca do Srijemske Mitrovice, odakle dio ide preko apca i dalje u zapadnu Srbiju, a dio preko Paneva i Vrca u Belu Crkvu. Trea skupina odlazi preko akova do Slavonskoga am-ca, gdje prelazi u Bosnu do Doboja i nastavlja dalje prema Tuzli, Banjoj Luci ili Zenici, odnosno Sarajevu i Mostaru.4

1 Usp. Zdravko Dizdar, Prilog istraivanju problema Bleiburga i Krinih putova (u povo-du 60. obljetnice), Senjski zbornik, 32 (2005.), str. 152. 153.

2 Logori u Poegi i Slavonskome Brodu meu najspominjanijim su postajama Krinoga puta u Slavoniji. Onaj u Slavonskome Brodu rasputen je u jesen 1945., a na podruju grada i okolice nalazi se vei broj masovnih grobnica. Istodobno je osnovan logor u Bosanskome Brodu, i to u blizini eljeznike postaje i loionice. Logor je postojao oko dva i pol mjeseca, a zarobljenici su se u njemu zadravali najvie tjedan dana. Usp. Mate imundi, Hrvatski smrtni put, Split, 2001., str. 268. 269.

3 O prelasku zarobljenikih kolona s hrvatskoga na bosanski teritorij svjedoi vei broj oso-ba. asnik Hrvatskih oruanih snaga Stjepan Buconji proao je Krini put od Bleiburga preko Maribora, Zagreba (logor Preko) i Slavonskoga Broda, odakle je odveden u logor u Bosanskome Brodu. Buconji tvrdi da su odvoenja ljudi iz toga logora bila svakodnevna te da su rtve likvidirane u okolici. Iz Bosanskog je Broda odveden prema Mostaru, no uspio je pobjei na eljeznikoj postaji u Sarajevu. Usp. Spomenica Bleiburg 1945.-1995., ur. Mirko Valenti, Zagreb, 1995., str. 163. 165. O likvidacijama u Bosanskome Brodu svjedoi i Ivan Mari. Usp. Karlo Rotim, rtvoslov irokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i porau, Mostar, 2000., str. 205. 209.

4 Mnoge uhiene Hrvate u Hercegovini vlakovima su vodili prema Crnoj Gori, usputno ih na pojedinim eljeznikim postajama izvodili iz vagona, odvodili ih prema unaprijed

Access via CEEOL NL Germany

199prosinca 2012.

POSLIJERATNI KOMUNISTIKI ZLOINI I GROBITA U ISTONOJ HERCEGOVINI

c) Jasenice i Ljubelj do Kranja te dalje do Ljubljane. Odatle dio zaro-bljenika ide do Zagreba, drugi preko Novoga Mesta do Karlovca, a trei do Koevskoga Roga i dalje do Rijeke.

Manje je poznato da su zarobljenici prebacivani u hercegovake lo-gore, odnosno lokalnim opunomostvima OZNA-e, i iz Dalmacije. Opunomostvo OZNA-e dubrovakoga podruja 31. prosinca 1944. obavjeuje Opunomostvo OZNA-e za junu Hercegovinu u Stocu da smo izdali naredjenje, da Vam se straarno sprovedu nie oznaena lica, a koja se nalaze sada u naem zatvoru, budu su svoja djela uinili na teritoriju tog opunomostva i to: 1. KLEAK PERO pok. Pera iz Be-lenice. Prema izvjetaju Komande mjesta Ljubinje Str. Pov. Br. 231 od 10.XII.44., imenovani je hvatao rodoljube u okolici Ljubinja i vodio ih na JAMU. 2. ZEKO IVO, Ivanov iz Belenice, prema gore pomenutom izvjetaju Komande mjesta Ljubinja, uestvovao je u hvatanju i bacanju u JAME rodoljuba u okolici Ljubinja. 3. LUI BOO, pok. Boka iz Golubinjaca. Prema istom izvjetaju Komande mjesta Ljubinje, uestvo-vao u bacanju u JAME rodoljuba u Rankovcima i Rapavicima.5

Josip Suton, sudionik Krinoga puta, svjedoi da je dio zarobljenika s Krinoga puta dospio u apljinu i Mostar preko Splita i Metkovia.

Iz logora na Firulama u Splitu6 izdvojeno nas je oko osamdesetak i ukr-cano na brod za Metkovi. U Mostar nas je stiglo 27, dok su ostali iz-dvojeni na putu do Metkovia do apljine. Prepoznavali su ih partizani

odreenim jamama: kraj Hrenoga Dola, Veliana, Jasenice Luga, Talea, Oraha, Gluhe Smokve, Aleksine Mee, Babina Zuba, Vilusa, oko Bilea i u kanjonu Morae i likvidirali ih u njima. Usp. Anelko Mijatovi, Bleiburka tragedija i Krini put hrvatskoga naroda: Masovna poratna pogubljenja na brojnim stratitima i rtve hrvatskih mareva smrti, Vje-snik, 19. srpnja 2005., str. 55.

5 HR HDA 1491, OZN-a za Hrvatsku, OZNA Dubrovnik, 11.57. O bliskoj suradnji OZNA-e dalmatinskih kotareva s hercegovakom OZNA-om svjedoi i elaborat Rekonstrukcija banditizma za bivi kotar Makarska, Banditizam na neretvanskom podruju (HR HDA 1561, SDS RSUP SRH, 015.17) te Rekonstrukcija banditizma za bivi kotar Dubrovnik u kojemu se na stranici 4. navodi da su pored koritenja saradnike mree, esto postavljane zasjede koordinirano sa UDB-om iz Trebinja, jer se djelatnost bande protezala na njihov teren (HR - HDA - 1561, SDS RSUP SRH, 015.11).

6 Sauvana knjiga jednoga od splitskih logora dokazuje da su pojedini zatoenici iz Splita upuivani opunomostvima OZNA-e razliitih podruja, ukljuujui teritorij Bosne i Her-cegovine. HR DAS 409, SUP za Dalmaciju.

200 HUM 9

Blanka Matkovi

i odvodili u nepoznato, na neko odredite za smaknue. Pri dolasku u Mostar, doekala nas je skupina organiziranih huligana koji su uzviki-vali: Ustae, ustae, zlikovci, na vjeala! i slino. Pljuvali su po nama i gaali nas kojekakvim predmetima, te nasrtali na nas, a sprovodioci su glumili nae branitelje. Tako su nas dopratili do elovine [...] Uz psov-ke, prijetnje i udarce uvodili su nas jednoga po jednoga u zgradu kod nekog oficira koji nas je nakon uzimanja generalija upuivao u zatvorske elije. Kasnije sam saznao da je ef tih balavandera bio zloglasni ima7. Svi su ga oslovljavali komandire, a kako i ne bi kad je bio komandant odreda za muenje i likvidaciju uhienika. Isto tako saznao sam da je onaj oficir koji nam je uzimao podatke i upuivao nas u elije imenom i

7 Osman imi ima bio je 1945. godine pripadnik OZNA-e u Stocu. (Usp. Stanislav Vu-korep, Preivjeli svjedoe, Zagreb, 2005., str. 639.) Suton ga naziva zapovjednikom voda za likvidaciju u mostarskoj elovini te tvrdi da se likvidacijama bavio od zauzimanja Mostara 14. veljae 1945. do strijeljanja posukih rtava 12. prosinca 1947. U Posuje ga je 1947. go-dine doveo Teufik Selimovi Buoni, brat knjievnika Mee Selimovia, koji je u to vrijeme bio pomonik ministra za unutranje poslove BiH kamo je doao iz republike OZNA-e u kojoj je bio jedan od elnika. Prozvan je nadimkom Buoni zbog fizike slinosti sa sovjet-skim maralom Semjonom M. Buonijem. Prema izjavi Ismeta Serdarevia, zatoenika s Gologa otoka, Buoni je bio prosrpki orijentiran i od Aleksandra Rankovia dobio je sat s posvetom za posebne zasluge. Buonijeve naloge u Posuju 1947. izvravao je Mirko Praljak, predsjednik Prijekoga suda i ef Opunomostva OZNA-e za Hercegovinu u Posuju. (Usp. Josip Jozo Suton, Posuki rtvoslov, Zagreb, 1998., str. 102. 103., 188., 190.) O ulozi Mirka Praljka posvjedoila je Kata Obradovi koja je, nakon to su je partizani zarobili, odvedena u apljinu gdje ju je Praljak tukao i pokuao silovati te Andrija Menalo koji je Praljka vidio u zatvorima u apljini i Stocu. (Usp. S. Vukorep, n. dj., str. 577. 590., 600.)

Kao poinitelje zloina nad hercegovakim Hrvatima Suton takoer navodi i ostale efove OZNA-e, odnosno UDBA-e: Ivana prlju iz Metkovia, Lovru Kovaevia iz Tuepa, Antu Primorca iz Bijae kraj Ljubukoga, Milorada Drakovia iz istone Hercegovine, Petra Orea iz Posukoga Graca, Vicu Soptu iz Mamia, Markicu Dobrijevia iz Glamoa; zatim oficire OZNA-e Simu akovia, Srbina iz Prijedora, edu Milia, Srbina iz Trebinja, Sreka Suia, Hrvata iz Livna, Jovu Lukajia, Srbina iz Rora kraj Glamoa, Aliju Pokovia, Mus-limana iz apljine, Tomu Bilia, Milana aina, kljuara