posebni problemi projektovanja 2 - lazic sandra mra 151-10
DESCRIPTION
Posebni Problemi ProjektovanjaTRANSCRIPT
-
1
1.0. Uvod
Mnogi gradovi Evrope su se suoavali sa moguom pretnjom izumiranja i devastiranja
svojih starih centara i pojedinih oblasti koji imaju potencijala za napredak i razvoj. Dok
stanovnitvo bei u rezidencijalna predgraa, obeane zelene zone, opstanak upravo
gore pomenutih delova se dovodi u pitanje. U nekim delovima grada ostaje vrlo malo (ili je u
potpunosti iezlo) staro, autohtono stanovnitvo, koje nema dovoljno sredstava da odrava
graevine u kojima stanuje I koje ih okruuju.
U novonastalim (ekolokim, ekonomskim, politikim itd.) uslovima dananjice, jedan
od osnovnih zadataka predstavlja uvanje graenje sredine (grad i selo) kroz obnovu i
regeneraciju, revitalizaciju, konverziju i ukljuenje graditeljskog naslea u savremeni, aktivni ivot. Prenamena funkcije, interpolacija u staro tkivo, mona i napadna arhitektura u funkciji
privlaenja kapitala u zaputene delove sve su to principi koji su se pokazali opravdanim i poeljnim. Razumevanje ovih metoda posmatra se kroz dizajnerski, planerski i aspekt
menadmenta. Predmet ovog rada je razmatranje i analiza plana rekonstrukcije grada Jacmela na
Haitiju, (njegova konzervacija, korienje energetskih izvora i zemljita itd.) koji je bio uniten
i razruen nakon zemljotresa 2010. godine. U ovoj analizi koristila sam sledee metode:
Analiza tehnike dokumentacije Deskripcija plana rekonstrukcije Utvrivanje injenica i donoenje odgovarajuih zakljuaka
Grad Jacmel je osnovan 1698. godine i trenutno je glavni grad Haitija. Pre zemljotresa,
koji se dogodio 12. januara 2010. godine, grad je brojao 40000 stanovnika; optina Jacmel
(grad i okolina) brojao je 137966 stanovnika. Grad je iroko poznat po arhitektonskom
-
2
kvalitetu i nominovan je za nagradu World Heritage. Atraktivne plae i zelena brda u
sklopu Jacmel basena, obezbeuju gradu izvore za internacionalnu turistiku ekonomiju.
U skladu sa Akcionim planom za nacionalni oporavak i razvoj Haitija, kao i stratekim
planom razvoja grada Jacmela, u koncept satelitskih gradova treba da se smeste ekoloki i
socijalno odrivi novi gradovi na pristupanoj periferiji grada Jacmela. Ovi gradovi e biti u
potpunosti integrisani, mali urbani centri sa savremenim preduzeima, sa bezbednim i
udobnim stanovanjem, kao i obilje javnih slubi i sadraja. Satelitski gradovi ne samo da e
obezbediti raseljenim licima pristojan smetaj, ona e takoe ponuditi svim lanovima
lokalne zajednice da imaju priliku da dobiju bolji kvalitet stanovanja.
Predloeno je da podruje 'Locandi' bude podruje na kome e se prvo graditi
satelitski grad. Ova zona obuhvata oko 170 hektara i nalazi se oko 2-3 km severno od centra
Jacmela. To je brdovito seosko podruje izmeu reke Jacmel i 'Riviere de la Gosseline'. U
ovom trenutku je slabo naseljeno i uglavnom nerazvijeno.
Priloen predlog projekta nudi ekonomine cene stanovanja i odrive urbanistike
metode koje su dobro prilagoene za obe predloene lokacije satelitskih gradova. Za
podruje 'Locadi', 'Trans City Arhitektura i Urbanizam ima razraen urbanistiki koncept koji
se zasniva na smetanju razliitih tipova stanovanja i odgovarajue uline mreze u skladu sa
topografijom i uslovima tog podruja. Meutim, ove tipologije i principi planiranja mogu se
primeniti na bilo koje drugo satelitski planirano podruje. Metode i principi slue kao uzor i
mogu se uspeno adaptirati na druge lokacije.
-
3
2.0. Koncept plana rekonstrukcije
Tokom poslednjih 18 meseci, Trans City arhitektura i urbanizam 1 , razvila je
sveobuhvatan plan za rekonstrukciju grada Jacmela na Haitiju, koji je zasnovan na konceptu
satelitskih gradova koji se nalaze na ivici postojeeg, zemljotresom opustoenog centra
grada (koncept je razvijen u skladu sa principima univerzalnog dizajna u okviru stambene
obnove Vlade Haitija).
Koncept ukljuuje urbani masterplan, kao i predlog za montane kue, u kome se
koljke zgrade industrijski proizvode u Austriji, i zavravaju ih lokalni graevinski radnici. U
skladu sa sadrajem projekta, arhitektura ne pokuava da bude spektakularna. Umesto toga,
to je holistika integracija mnogih nivoa urbanog sistema koji ini ovaj projekat zanimljivim.
Urbanizam predlae ekoloki odrivo planiranje za tropsko podruje koje zbog svoje
topografije predstavlja izazov urbanistima. Prostor je podeljen na tri osnovne zone, u
zavisnosti od njihovih topografskih kvaliteta:
Strmi obronci, koji nisu pogodni za gradnju, bice poumljeni;
Doline, koje takoe nisu pogodne zbog opasnosti od poplava, bie pretvorene
u terase i konvertovane u zemljite za poljoprivredu srednjeg intenziteta za
lokalnu potronju;
Grebeni i platoi bice iskorieni za stanovanje;
2.1. Cilj plana rekonstrukcije
Sutinski cilj planiranja je konstruisanje priutive mree puteva na vrhu grebena, koja
e meusobno da povezuje izgraene stambene zone, kao i sve to sa autoputem N-204 do
Jacmela. Du ovih puteva, razvie se niz naselja, svaki sa svojom kolom, trnim i
komercijalnim centrom. Sve to treba da bude povezano sa glavnim trgovakim centrom,
povezujui susedno podruje lake industrije, u kojoj ce biti smetene tekstilne prodavnice i
proizvodnja bejzbol opreme, tradicionalni runi rad Haitija.
Raeno je sa predstavnicima UN-a u cilju razvijanja drutveno odgovorne urbane
strukture; obdanita za uvanje dece (laku industrijsku radnu snagu sainjavaju uglavnom
1 Urbanistiki i arhitektonski biro, Be, Austrija
-
4
ene i briga o deci je veliki problem), socijalni centri i obrazovne ustanove su centralni
aspekti planiranog koncepta.
Prostorna struktura naselja odreuje se njegovim topografskim uslovima. U
horizontalnim oblastima (nagib zone I + II), ulice su postavljene pod pravim uglom u odnosu
na glavnu ulicu u klasinom Gridiron sistemu, pro[arane zelenim parkovima, a kue su
jednospratne. U strmijim oblastima (nagib zone III + IV ) ulice prate konture podru;ja i
povezane su nizom postavljenih stepenica.
Arhitektura individualnih kua treba da bude jednostavna i usmerena na potrebe i
drutvene prakse stanovnika Haitija, kao i na tropsku klimu u regionu. Na kraju, kue e biti
izgraene korienjem lokalnih materijala i tehnika, ali u kritinoj prvoj fazi, predloeno je
korienje prefabrikovanih i masivnih drvenih komponenti, proizvedenih u Austriji, za
izgradnju kua.
Cilj je da se koristi austrijska vetina da ublai ovu ekstremnu stambenu krizu.
Austrijska drvna industrija je svetski lider u proizvodnji naprednih masivnih drvenih
konstrukcija. Masivne drvene ploe su izuzetno stabilne, a samim tim i otporne na
zemljotrese i uragane, a kada se pravilno tretiraju i grade, otporne su na termite.
Ekoloka iskorienost podruja; Zoniranje;
-
5
Montani delovi e biti prebaeni u Jacmel u
kontejnerima i bie raspakovani, a kontejneri e biti reciklirani i
koristie kao blokovi za laku industriju. Kue e biti montirane
u Jacmelu u nedovrene koljke, koje e potom biti prodate ili
poklonjene (u zavisnosti od potrebe) stanovnicima.
Da bi se podstakla lokalna privreda, a i prilagodila nova
kua vlasniku - to je ozbiljan problem u ovakvim projektima -
instrukcije e biti izdate za proces konane izgradnje
(obraivanje unutranjih zidova, ploice, bezbednost, zatita
od sunca, itd.) lokalnim radnicima. Cilj je da se osigura
produktivnost lokalne pomoi to je vise mogue, kao i
stvaranje novih radnih mesta i ugovora za lokalna preduzea
kune radinosti.
2.2. Putevi i ulice - mrea puteva
Mrea puteva je organizovana kao sistem ulinih preseka koji omoguava efikasno
odvijanje saobraaja sa ekonominim trokovima izgradnje. Svi putevi su asfaltirani.
Glavni bulevar povezuje gornji deo grada, a centar grada ima etiri saobraajne trake i
trake za mopede (motore). To e obezbediti da komercijalna i privatna vozila ne zakre
saobraaj u gradu.
Sekundarne avenije sa dve iroke saobraajne trake za automobile, kao i trake za
motore stvaraju saobraajne veze kroz ceo grad i meusobno povezuju primarne javne i
komercijalne zgrade, i sve to sa autoputem N-204.
Proizvodnja komponenata,
njihov transport i
sklapanje
-
6
Glavne saobraajne ulice su
velikog kapaciteta, sa dve trake (sa
stajalitem za autobuse i isporuke
kamionima). Ovi putevi povezuju centre
lokalne zajednice sa glavnim bulevarom
i sekundarnim avenijama.
Stambene ulice su dvosmerne i
povezuju glavnu saobraajnu mreu sa
jednosmernim stambenim ulicama koje
ine 'srce' susedstva. Ove ulice su
dostupne za automobile, a ipak
dozvoljavaju sigurno i bezbedno
kretanje peaka i motora.
3.0. Tipovi kua
Kue su zasnovane na klasinoj kreolskoj kolibi2, koja je karakteristina za Nju Orleans
i za juni deo Amerike. Obavljena su dugogodinja urbanistika i tipoloka istraivanja,
vraajui se godinama pre Katrine. Ova i slina reenja za Nju Orleans nastala su na Karibima i
Haitiju, pa se smatra da je primereno da se ove vrste koriste kao osnova za Jacmel projekat.
Postoje tri velicine kua od kojih su sve zasnovane na klasinoj kreolskoj kolibi, sa
velikim prednjim tremom. Prednji trem je vano svojstvo ove arhitekture. Poto se ivot na
Karibima uglavnom odvija napolju, veruje se da je trem idealan element ove kulture i klime,
zbog prednosti drutvenog povezivanja.
Svaka kua ima u dvoritu ograen prostor za skladitenje i mogunost pokrivene,
otvorene radionice na ulinoj strani, kao i privatni vrt pozadi. Oba aspekta dizajna su
namenjena da obezbede prostorni okvir koji omoguava veu samodovoljnost za stanovnike
2 Creol cottage odnosi se na tip kue sa verandom (prednja terasa sa nadstrenicom), kosim krovom otrog ugla.. Slian tip kue javlja se u Nju Orleansu, nakon Katrine.
Mrea puteva; Rang ulica
-
7
i predstavljaju vezu sa urbanim principima drutvenog dizajna - povezanost i individualna
samodovoljnost, za koju se veruje da obezbeuje okosnicu za socijalno odrivo naselje.
Na svojim vrhovima, krovovi imaju suprotstavljene strehe u cilju obezbeivanja svake
od malih soba unakrsnom ventilacijom.
3.1. Tipovi individualnog stanovanja
Topografske zone I i II su uglavnom oblasti koje omoguavaju mrei stambenih ulica
da se poveu sa irim pristupnim ulicama. Oni se povezuju i sa bulevarima i avenijama.
Osnovna ema ulica e biti prilagoena lokalnoj
topografiji u toku izgradnje.
Naselja su 'proarana' skromnim
stambenim ulicama koje su same proarane
zelenim, zasaenim parkovima. Ove trake su
dostupne za automobile i isporuke kamionima,
a u isto vreme urbana geometrija slui da uspori
saobraaj, pa samim tim automobili, motori,
bicikle i peaci mirno koegzistiraju. Svaka kua
ima terasu koja se otvara na ulicu; nagibi i polu-
privatni prostori aktiviraju i oivljavaju ulice. Neke od kua pruaju prostore za ateljee i
prodavnice na nivou ulica, a oni pruaju primarne lokalne usluge i smeteni su uz ulice vieg
reda, kao i pored parkova i trgova. Rezultat svega toga je aktivno naselje pogodno za
stanovanje, koje obezbeuje okvir za ritmove
svakodnevnog ivota.
Topografske zone III i IV na strmo nagnutim
padinama zahtevaju izgradnju terasastih stambenih
traka koje ce obgrliti brdovit pejza. Ove stambene
trake su povezane sa dijagonalnim kosim pristupnim
putevima. Osnovna ema ulica e biti prilagoena
lokalnoj topografiji u toku izgradnje.
Strmi teren topografskih zona III i IV zahteva
paljivi tretman podruja, kao i razuman razvoj stambenih naselja. Postavljanjem dveju
individualnih porodinih kua jedne iznad druge, vrednost investicije moe biti racionalno
Tip naselja u zoni I i II
Tip naselja u zoni III i IV
-
8
uvean. Kue su naslagane i rotirane; svaka terasa (veranda) je orijentisana ka susednoj
stambenoj ulici. Ove ulice su proarane mreom stepenita, nalik na trgove, koja povezuju
razliite nivoe komiluka i nude stanovnicima mesto za okupljanje i druenje, i obezbeuju
zelene povrine.
3.2. Lokalni majstori, prilagoeni zavrni radovi
Tipina haianska kua je hibridni sistem gradnje koji je visoke tehnologije. Jezgro
kue je izgraeno od standardnih, industrijski proizvedenih komponenata. Zavrne radove
na kuama odradie stanari i lokalni majstori. Ti individualni zavrni radovi odraavaju linost
stanara.
Prilagoeno opremanje delova kue ne samo da personalizuje svaku kuu, vec prua
vaan ekonomski podsticaj lokalnim majstorima. Subvencije za proizvodnju reetki na
prednjim terasama, ograda i panela, kao i kreenje i slikanje fasada, keramiarski i radovi na
unutranjosti e obezbediti poslove za mala zanatska preduzea.
Otvori i drvene ograde odgovaraju klimi i deo su lokalnog arhitektonskog naslea.
Subvencionisano opremanje kua e podrati kvalifikovane majstore kune radinosti.
Vlasnici kua e primiti subvencije za kreenje, zavrne radove, poploavanje i
opremanje unutranjosti kua. Ovo e obezbediti poslove za mlade i manje kvalifikovane
majstore. Reetke od kovanog gvoa i ograde se koriste svuda na Haitiju i proizvode ih
mala preduzea.
Stanovanje: Kua 28 -za dvolanu porodicu sa kompaktnom dnevnom sobom
Svaka parcela - bilo da je za kuu od 28m, 37m ili 47m - ima malu ali veoma znaajnu
okunicu. Urbanistiki plan smeta ova produktivna mesta u okviru zatienih i zatvorenih
dvorita; vrtovi slue da obezbede stanarima pouzdane izvore sveih proizvoda i moe da
osigura porodicama kontinuiranu ishranu u trenucima potrebe.
-
9
Kua 28
Stanovanje: Kua 37 -za etvorolanu porodicu sa kompaktnom dnevnom sobom
Siguran prostor je egzistencijalna potreba. Ograena dvorita su zatiene zone za
vanu privatnu imovinu; ovde se bicikle i motori mogu bezbedno parkirati i popraviti. Voda i
elektrine utinice omoguavaju ovom prostoru da se koristi kao delimino pokrivena
radionica otvorena ka ulici. Majstori mogu da koriste ove resurse da uspostave sopstvene
prihode, da zarauju pomou trgovine u okvirima svog doma.
Kua 37
-
10
Stanovanje: Kua 47 -za estolanu porodicu sa kompaktnom dnevnom sobom i
dodatnom prostorijom koja se moe koristiti kao spavaa soba ili radionica (zbog
izlaza na dvorite i ulicu)
Porodicama u Jacmelu potreban je prostor za aktivnosti vezane za prihod (npr.
radionice). Dodatna soba je veliine spavae sobe, smetena pored dnevne sobe i terase.
Lokacija ove sobe daje mogunost pretvaranja u radionicu; radionica moe da se proiri na
dvorite. Ova soba moe da se pretvori i u spavau sobu, to omoguava stanarima da
smeste raseljene roake a da ne bude guve.
Kua 47
-
11
4.0. Zakljuak
Ovim projektom se omoguava podsticanje kvalitetnog ivota stanovnicima ovog
podruja kao i stanovanje sa mogunou pristupa na more, ukljuivanja u trgovinu, uivanje
javnih otvorenih prostora kao i negovanje zajednice. Sveobuhvatni dizajn smernica i obimna studija trita obezbeuje da se posebnim
alatima privuku investitori. Budui razvoj e paljivo ispratiti faze plana koje iskoriavaju
postojee investicije. Budui razvoj mora da kapitalizuje imovinu grada Jacmela bez njegove
eksploatacije. Mnogobrojna zemlja koja je u okviru podruja grada ukljuuje jedinstvene benificije koje se tiu zdravlja, razliite i prelepe ekoloke sisteme kao i impresivnu istoriju
kulture. Projekat e obezbediti ekonomske, politike i druge beneficije svim stranama u
regionu. To e napuniti i revitalizovati grad Jacmel, a samim tim i Haiti. Projekat e takoe da podstakne investicije, subvencije, da ekonomski ojaa sam grad i da podstakne ekonomski
razvoj.
-
12
5.0. Izvori
http://www.archdaily.com/170042/reconstruction-plan-for-haiti-trans_city-
architecture-and-urbanism/
http://en.wikipedia.org/wiki/Jacmel
http://www.cineinstitute.com/jakmel/
http://www.haitireconstructionfund.org/hrf/
http://www.haitireconstructionfund.org/hrf/
http://openarchitecturenetwork.org/projects/haiti_reconstruction
http://haitireconstruction.ning.com/
http://www.cepr.net/index.php/blogs/relief-and-reconstruction-watch/
http://www.oxfam.org/en/pressroom/pressrelease/2012-01-10/two-years-on-haiti-
reconstruction-proceeds-snail-pace
-
13
Sadraj:
1.0 Uvod...1
2.0 Koncept plana rekonstrukcije...3
2.1. Cilj plana rekonstrukcije..3
2.2. Putevi i ulice - mrea puteva.5
3.0 Tipovi kua...............6
3.1. Tipovi individualnog stanovanja........................................................................7
3.2. Lokalni majstori, prolagoeni zavrni radovi....................................................8
4.0 Zakljuak................11
5.0 Izvori....................................12