poljoprivredna struČna sluŢba “agrozavod” · pdf file2. tehnologija gajenja...
TRANSCRIPT
POLJOPRIVREDNA STRUČNA
SLUŢBA “AGROZAVOD” VRŠAC
Bilten Avgust
2011 Broj 4
Datum: 01.09.2011.
Pripremili:
Sneţana Kremić dipl. ing. voćarstva
Huanita Milutinović dipl. ing. agroekonomije
EuĎen Baba dipl. ing. ratarstva
Bilten –Agrozavod Avgust 2011
2
Sadrţaj:
I RATARSTVO
1. Faktori koji utiču na smanjenje prinosa Pšenice
2. Tehnologija gajenja uljane repice - II deo
3. Ţetva suncokreta
II ZAŠTITA BILJA
1. Glavnica pšenice – prozrokovač gljiva Tilletia tritici
2. Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)
3. Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis)8
III STOČARSTVO
1.Značaj formiranja udruţenja stočara na teritoriji PSS „Agrozavod“
Vršac
IV AGROEKONOMIJA
1.Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova
V INFORMATIKA
OpenOffice.org kancelarijski paket
VI LABORATORIJA
1.Aktuelnosti u radu laboratorije
VII RURALNI RAZVOJ
1. Rodna ravnopravnost – Ţene na selu
VIII ODRŢIVI RAZVOJ
1. Upravljanje otpadom iz poljoprivrede
3
4
5
6
7
8
9
10
11
13
14
15
Bilten –Agrozavod Avgust 2011
3
I RATARSTVO
1. Faktori koji utiču na
smanjenje prinosa pšenice
Na smanjenje prinosa pšenice u toku
vegetacije utiču ekološki faktori - suša,
mraz, visoke temperature grad i
antropogeni faktori - pravilna agrotehnika,
dobra organizacija. Antropogeni faktori
zavise isključivo od ljudskog faktora, a
izuzetno su značajni za prinos i kvalitet.
Direktni činioci koji utiču na prinos
pšenice su pre svega broj kljijavih zrna po
jedinici površine koji omogućuje dobar
sklop useva, dobro bokorenje obezbeĎuje
optimalan broj klasova, optimalna setvena
norma , izbalansirana ishrana, zaštita od
bolesti i korova kao i pravovremena ţetva.
Loša osnovna obrada zemljišta ne pokriva
dobro ţetvene ostatke, utiče na pojavu
vazdušnih dţepova i ostavlja grudve. Loša
predsetvena priprema ne omogućava
kvalitetnu setvu i stvaranje adekvatnih
uslova za klijanje i nicanje biljaka. Time
se ne postiţe optimalan broj biljaka po
jedinici površine. Neizbalansirana ishrana
često izaziva imobilizaciju usvajanja
hranjiva. U tom sličaju Ďubriva su
praktično uzalud upotrebljena. Setva van
optimalnog roka dovodi do izostavljanja
bokorenja i oštećenja od niske
temperature. Dobijaja se reĎi sklop,
počinju da dominiraju korovi koji troše
vodu i hranljive materije. Nijedna
agrotehnička mera ne moţe to da
nadoknadi. Nepravovremena zaštita od
korova, bolesti i insekata, dovodi do
zakorovljenosti useva, obolevanja
stabiljke i klasa i masovne pojave insekata
i štetočina. Pojava padavina u toku ţetve
utiče na pad mase 1.000 zrna i na
tehnološki kvalitet brašna. Svaka kiša
smanjuje masu 1.000 zrna , oteţava
skladištenje, smanjuje kljavost.
Imajući u vidu da su svi faktori koji utiču
na povećanje prinosa povezani treba se
pridrţavati tehnologije gajenja .
Slika 1. Pšenica
Dipl. ing Baba EuĎen
Dipl. ing Guteša Milan
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
4
2. Tehnologija gajenja uljane
repice - II deo
Đubrenje
Blagovremenom i optimalnom primenom
Ďubriva stvaraju se preduslovi za
postizanje visokih i stabilnih prinosa.
Uljana repica dobro reaguje na primenu
organskih i meneralnih Ďubriva.
Za svakih 100 kg semena uljane repice
potrebno je obezbediti 7 kg azota (N); 2,5
k fosfora (P2O5) i 10 kg kalijuma (K2O).
Ukupna količina fosfora i kalijuma
primenjuje se pre setve, dok se 1/3
potrebnog azota primenjuje predsetveno, a
2/3 u vreme prolećnog porasta (kraj
februara). Prevelka količina azota
primenjena u jesen dovodi do prebujnog
rasta te se takve biljke slabije pripremaju
za zimu što moţe imati za posledicu
izmrzavanje useva. S druge strane repica
ima rani intezivni porast u proleće kada su
procesi mineralizacije organskog azota
slabi, te joj je potrebno obezbediti azot „iz
ruke“. U ovom periodu treba joj obezbediti
oko 100 mg/ha azota.
Setva
Da bi usev uljane repice ušao u zimu
pripremljen da izdrţi niske temperature
koje vladfaju u tom periodu potrebno je
setvu izvršiti u optimalnom roku koji je u
našim uslovima od 1-20. septembra.
Prerana kao i prekasna setva moţe imati
negaivan uticaj na prinos, jer kod prve
biljke ulaze u zimu prebujne i neotporne
na niske temperature, a kod druge biljke su
nedovoljno razvijene sa malo rezernih
materija u stabljici i korenu pa lakše
izmrzavaju, sporije se regenerišeu, kasne u
porastu što dovodi do smanjenja prinosa.
Za setvu se mora upotrebiti kvalitetno
seme.
Repica se seje najčešće na meĎuredni
razmak od 25 cm, ţitnim sejalicama kod
kojih se zatvara svaka druga lula.
Da bi se obezbedio optimalan broj biljaka
po jedinici površine koji u zavisnosti od
sorte treba da bude 60-70 biljaka na m2
nakon nicanja ili 50-55 biljaka na m2 u
ţetvi, potrebno je za svaku setvu odrediti
količinu semena za setvu prema formuli:
Bb X M X 100
Ks=------------------------------------
K X Č
Ks – količina semena
Bb – broj biljaka na m2
M – masa 1000 semena
K – klijavost
Č – čistoća
S obzirom da je seme uljane repice sitno
dubina setve se kreće 1,5 – 2,5 cm. U
praksi više problema ima sa predubokom
nego sa preplitkom setvom i ako se i jedna
i druga negativno odraţavaju na prinos
biljaka.
Da bi se obezbedio bolji kontakt semena sa
zemljištem, a tim bolje i ujednačenije
nicanje posejanu površinuobavezno
povaljati kemsidţ valjkovima.
Savetodavac
Dipl.ing. Boţidar Plećaš
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
5
3. Ţetva suncokreta
Vremenski uslovi ove godine, a pogotovu
nevreme praćeno gradom krajem jula i
visoke temperature u avgustu mesecu,
dovele su do toga da ţetva suncokreta
počne ranije nego što je to uobičajeno i
ranije nego pretgodnih godina.
Na parcelama koje su pogoĎene gradom,
suncokret je ostao bez listova i prinudno je
sazreo. Sa tih parcela suncokret je već
skinut i prinosi su dosta niski ( od 800 do
1500 kg/ha).
Ţetva je počela i kod hibrida suncokreta
kraće vegetacije i prvi rezultati govore da
je prinos oko 2 tone po hektaru. Nešto
veći prinosi se očekuju kod hibrida sa
duţom vegetacijom koji bi,zavisno od
vremenskih uslova, trebali da budu
spremni za ţetvu za nekih 7-8 dana (oko
1.septembra).
Pravi momenat za početak ţetve
suncokreta je kada vlaga u zrnu padne na
oko 14%. Suncokret sa ovom vlagom se
prima na skladištenje i odbija se samo
vlaga do standarda i to bez troškova
sušenja (treba znati kada se uzorak za
merenje vlage ručno priprema ima niţu
vlagu za oko 1-1,5% nego kada suncokret
proĎe kroz kombajn). TakoĎe i rastur pri
ţetvi je manji nego kada je zrno suvlje.
Ovde treba napomenuti da bi optimaka
brzina kretanja kombajna trebala biti oko
5km/ha.
Slika 2. Suncokret
Inače do pre par godina uobičajena je bila
praksa da su otkupljivači suncokreta,
odnosno uljare priznavala i obračunavale
prilikom isplate vlagu od 11% i primese od
3%, dok danas koriste parametre od 9% za
vlagu i 2% za primese. Treba reći da su i
pre dok je još vaţio JUS zvanični
parametri kvaliteta bili 9% za vlagu i 2%
za primese, ali su uljare i otkupljivači
zarad pridobijanja proizvoĎača,a na svoju
„štetu“ priznavali kvalitet i plaćale
suncokret sa vlagom od 11% i sa 2%
primesa.
Slika 3. Žetva suncokreta
Savetodavac
Dipl. ing. Miodrag Joka
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
6
II ZAŠTITA BILJA
1. Glavnica pšenice –
prozrokovač gljiva Tilletia
tritici
Nalazimo se u periodu pred jesenju setvu
pšenice i ostalih ozimih strnih ţita. To je
momenat da skrenemo paţnju
poljoprivrednim proizvoĎačima na vaţnost
upotrebe kvalitetno doraĎenog, sortnog
deklarisanog semena. To je vaţno iz više
razloga, a jedan od osnovnih je
sprečavanje prenošenja oboljenja, čiji se
prouzrokovači u vidu spora nalaze na
semenu.
Ekonomski najvaţnije oboljenje koje se
prenosi na ovaj način je Glavnica pšenice,
koje prouzrokuje mikroorganizam –
gljivica iz roda Tilletia. Zaraza se dešava u
fazi klijanja i nicanja pšenice pa do
formiranja prvog pravog lista.
Slika 4. Glavnica pšenice
Što je nicanje sporije to je mogućnost
zaraze veća. Micelija parazita prati
vegetativnu kupu biljke i u momentu
formiranja zrna prodire u njih, razara im
endosperm i umesto zrna formira spore –
crnu prašnu masu sličnu čaĎi . U polju ove
biljke se prepoznaju po specifičnom
izgledu u fazi klasanja do faze mlečnosti
zrna. Zaraţene biljke zaostaju u porastu,
imaju nakostrešen izgled klasa. Koliko je
ova bolest opasna vidi se iz podatka da
samo 2 – 3 glavničava zrna na 1.000
zdravih, kada se samelju daju brašno
tamne boje, neugodnog mirisa na
pokvarenu ribu. Osnovna štetnost je što
gljiva luči jake toksine, tako da brašno
dobijeno od glavničave pšenice nije za
ljudsku upotrebu, a ne moţe se koristiti ni
za ishranu stoke.
Iako je poznata kao pratilac ekstenzivne,
zaostale poljoprivrede iz ranijih perioda,
glavnica pšenice se javlja i zadnjih godina,
ne uvek istog intenziteta, sporadično kod
nekih poljoprivrednika.
Čak je karakteristična za odreĎena sela. To
predstavlja problem na otkupnim mestima,
jer takvu pšenicu niko neće.
U borbi protiv glavnice pšenice najbolje je
delovati preventivno, a to znači kvalitetno
zaprašivanje semena pšenice
odgovarajućim fungicidima. U našoj
zemlji registrovani su preparati na bazi am.
Mancozeb, am Tiram , am Gvazatin, am.
Tiram, am Tebukonazol, am Tiabendazol
+ Flutriafol, am Tiram + Tebukonazol.
Savetodavac
Dipl. ing. Darinka Petrović
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
7
2. Plamenjača vinove loze
(Plasmopara viticola)
Plemenita vinova loza (V. Vinifera L.)
spada u red gajenih biljaka koje su veoma
osetljive na biljne bolesti i štetočine. MeĎu
ekonomski značajnije bolesti na koje je
osetljiva je plamenjača. Plamenjača vinove
loze je najznačajnija bolest vinove loze na
našim prostorima. Veliki broj sorata koje
se gaje u našoj zemlji je osjetljivo na
napad ove bolesti. Bolest se javlja u
periodu toplog i vlaţnog razdoblja.
Primarne infekcije nastaju od
reproduktivnih organa prezimilih u tlu. Za
razliku od primarnih, za sekundarne zaraze
dovoljno je i prisustvo velike rose ili
magle usled koji moţe doći do
kondenzacije vlage na zelenim delovima
vinove loze. Plamenjača je gljivična bolest
koja napada sve zelene delove; list, cvet,
bobice, mladare i zaperke. Prvi znak
bolesti su pojava "uljanih" mrlja na gornjoj
strani listova. One se vrlo dobro vide ako
se list gleda prema svetlu. Kasnije s donje
strane stvara se beličastosiva prevlaka.
Kad je na listu više takvih mrlja i prevlaka,
list se osuši i otpadne.
Na grozdovima plamenjača se moţe
razviti pre cvetanja kao i nakon cvetanja
sve dok bobica ne dostigne pribliţno
veličinu graška. Na zaraţenim bobicama
stvara se bela prevlaka, a zaraţene bobice
se smeţuraju, posmeĎe i osuše, i delimično
otpadnu.
Slika 5. Simptomi plamenjače na listu
Zaštita: Kao jedini uspešan način borbe
protiv ovog patogena smatra se
pravovremena zaštita, nova lisna površina
mora biti uvek zaštićena. Za preventivno
suzbijanje u ranim fazama razvoja koriste
se pre svega kontaktni preparati, kod nas
se najčešće koriste fungicidi na bazi bakra
(bordoska čorba, na bazi bakarnog
oksiklorida ili hidroksida), propineba i dr.
U najosjetljivijoj fazi razvoja (cvetanje i
razvoj bobice) kao i kasnije neophodna je
primena fungicida kontaktnog i
sistemičnog delovanja. Neki organski
fungicidi su sistemičnog delovanja a mogu
i kurativno delovati, ali i oni samo mogu
zaustaviti razvoj plamenjače.
Veoma je vaţno poštovati pravilo u zaštiti
vinove loze po kome se plamenjača moţe
sprečiti, ali se ne moţe lečiti.
Savetodavac:
Dipl. ing. Divna Marić
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
8
3.Kukuruzni plamenac
(Ostrinia nubilalis)
Kukuruzni plamenac javlja se svake
godine u većoj ili manjoj meri i pričinjava
ekonomske štete u proizvodnji kukuruza,
tako da prinos ove kulture moţe biti
smanjen i do 30 % .
Ova štetočina ima jednu do dve generacije
godišnje što zavisi od vremenskih prilika.
Prezimljava u stadijumu odrasle gusenice
u kukuruzovini i kočanki. U toku zime
gusenica se nalazi u fazi tzv. zimske
dijapauze. U proleće u toku maja meseca
gusenice se preobraţavaju u lutke.
Preobraţaj u imaga odnosno leptira je oko
sredine juna, kada se pojavljuju i prvi
leptiri. Let leptira je u večernjim časovima
i noću i traje oko trideset dana. Leptiri
nakon parenja polaţu jaja najčešće na
naličje lista uz glavni nerv. Jaja polaţe u
grupice od 15-45 komada i karakteristično
su poreĎana tako da izgledaju kao krljušt
kod riba.
Slika 6. Jajino leglo
Embrionalno razviće traje od 3-14 dana.
Kada se ispile gusenice su beličasto
ruţičaste boje da bi kasnije dobile prljavo
sivu boju. Glava im je tamno smeĎa.
Gusenica dostiţe duţinu od 20-25 mm.
Nakon piljenja gusenice se sele ka rukavcu
lista i tu provode izvesno vreme da bi se
kasnije ubušile u stabljiku ili klip
oštećujući metlicu, stablo, svilu i klip
kukuruza.
Slika 7. Larva Ostrinia nubilalis
U fazi embrionalnog razvoja i u početnim
fazama razvoja larve su veoma osetljive na
uslove spoljne sredine i pri niskoj
relativnoj vlaţnosti vazduha smrtnost larvi
moţe biti i do 90%. U značajnoj meri i
prirodni neprijatelji doprinose smanjenju
brojnosti ove štetočine.
Gubici koje nanosi ova štetočina zavise od
više faktora kao što su: izbor hibrida, rok
setve, broj biljaka po jedinici površine,
vlaţnost i dr.Smatra se da prisustvo jedne
gusenice kukuruznog plamenca u biljci
smanjuje njenu produktivnost za 2-6 %.
Pored ovoga štete se ogledaju i u tome što
dolazi do lomljenja biljaka i klipovi
kojima je napadnuta drška klipa otpadaju i
izgubljeni su za prinos.Oštećene biljke od
ove štetočine podloţna su napadu raznih
gljiva a pre svega raznim truleţima.
Jedna od mera borbe za smanjenje
brojnosti kukuruznog plamenca je
mehaničko uništavanje kukuruzovine posle
berbe i duboko zimsko oranje , čime se
redukuje broj larvi za narednu godinu.
Ukoliko se ustanovi prisustvo jajnih legla
na više od deset posto biljaka preporučuje
se izvoĎenje hemijskog tretmana
insekticidima.
Slika 8. Leptir
Savetodavac
Dipl. ing Dragan Stefanovski
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
9
III STOČARSTVO
1.Značaj formiranja udruţenja
stočara na teritoriji PSS
„Agrozavod“ Vršac
Prethodne godine uz pomoć stručnjaka
PSS „Agrozavoda“ iz Vršca formirano je
udruţenje proizvodjača mlečnih proizvoda
pod nazivom „Kriška“. Osnovni razlog
njihovog udruţivanja bio je opstanak
malih farmera i ostvarivanje
egzisterncije. Najveći problem kod
farmera u mlečnom govedarstvu ogledao
se u malim količinama, slabijeg hemijskog
i mikrobiološkog kvaliteta, što je za
posledicu imao ostvarivanje slabije cene i
sopstvene nemogućnosti da odgovore
savremenim trendovima u proizvodnji
mleka.
Udruţenje trenutno broji 15 članova koji
nisu samo proizvodjači sira u
domaćinstvima već ima i onih farmera koji
predaju mleko nekoj od mlekara prisutnoj
na ovom terenu.
Slika 9. Slobodni sistem držanja stoke
Postavljeni su ciljevi i to:
borba protiv nelojalne konkurencije, u
cilju zaštite malih proizvodjača koji
imaju objekte za pravljenje mlečnih
proizvoda za razliku od onih koji
nemaju i protiv kojih se inače već bori
republička veterinarska inspekcija, a
prisutni su na pijacama
stalna edukacija u cilju poboljšana
uslova proizvodnje
finalizacija proizvoda i dovoĎenje
proizvodnje do ispunjavanja
postavljenih standarda u cilju zaštite
zdravlja potrošača i dobijanje
kvalitetnog proizvoda.
Organizovanje sajma i posete drugim
sajmovima u zemlji i inostranstvu u
cilju sticanja iskustva i podizanja nivoa
sopstvene proizvodnje i marketinga.
Aktivnost PSS „Agrozavod“ kod ovog
udruţenja ogleda se izmeĎu ostalog u:
Stalnoj edukaciji farmera u primeni
savremenih trendova muţe krava kao vrlo
vaţnom segmentu odrţavanja
zdravstvenog stanja zapata, dobijanje
boljeg proizvoda, a samim time i cene i
opstanka na trţištu, savetima u pripremi
stočne hrane, drţanju, ishrani krava i
voĎenju menaĎmenta na farmi, upućivanje
u voĎenje računa o troškovima
proizvodnje kao jedinog pravog
pokazatelja rentabilnosti bilo koje
proizvodnje.
Ostvarena je saradnja i pokazana
odgovarajuća podrška sa opštinskim
vlastima i Pokrajinskim sekretarijatom za
poljoprivredu od kojih su dobijena
novčana sredstva za adaptaciju prostorija,
nabavke potrebne računarske opreme i za
odrţavanje edukativnih predavanja.
U postupku je formiranje novog udruţenja
stočara – ovčara pod nazivom „Pastir“, na
teritoriji koju pokriva PSS „Agrozavod“
Vršac. U toku je priprema dokumentacije
i postavljeni su ciljevi udruţenja. Punu
podršku osnivanju Udruţenja pored
stručnjaka PSS “Agrozavod“-a pruţile su i
strukture opštinske vlasti kao rezultat
dobre višegodišnje saradnje sa farmerima
ovog kraja.
Osnovni i najvaţniji cilj udruţivanja ovih
farmera je postizanje bolje cene za svoje
proizvode prilikom prodaje, koje mogu da
postignu samo udruţivanjem i
prikazivanjem većeg broja grla u ponudi.
Dipl.ing Zoran Rajković
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
10
IV AGROEKONOMIJA
1. Kalkulacije pokrića
varijabilnih troškova
Način izračunavanja kalkulacija pokrića
varijabilnih troškova temelji se na
utvrĎivanju prihoda i troškova proizvodnje
na osnovu varijabilnih troškova u jednoj
godini, na odreĎenoj proizvodnoj površini
(najčešće 1 ha). U strukturu prihoda ulaze
svi prihodi ostvareni prodajom proizvoda
ili po drugim osnovama (subvencije) u
odreĎenoj proizvodnji. Visina prihoda
zavisi od količini proizvoda i cene.
Varijabilni troškovi su povezani sa
odreĎenom vrstom proizvodnje, javljaju se
jednom u proizvodnom procesu, variraju
zavisno od obima proizvodnje, odnosno
od njegovog povećanja ili smanjenja. Ne
javljaju se ako se ništa ne proizvodi. Zato
što se mogu tačno utvrditi i specijalizovati
po pojedinim proizvodnjama, ulaze u
strukturu kalkulacije pokrića varijabilnih
troškova.
U biljnoj proizvodnji se na
poljoprivrednim gazdinstvima najčešće
javljaju ovi varijabilni troškovi:
- Semenski i sadni materijal
- Organska djubriva
- Mineralna djubriva
- Sredstva za zaštitu bilja
- Sezonska radna snaga
- Usluge mehanizacije i oprema
- Operacije posle berbe/ţetve
(sušenje, čišćenje, sortiranje)
- Ambalaţa (vreće, sanduci i dr.)
Vaţno je istaknuti da su kalkulacije
pokrića varijabilnih troškova dobar
pokazatelj uspešnosti poslovanja
gazdinstva kada se proizvodnja ostvaruje
punim kapacitetom
MeĎutim, svakoj proizvodnji prethode
investicioni troškovi ulaganja, npr. za
podizanje zasada, podizanje plastenika za
povrtarsku proizvodnju ili izgradnju i
opremanje stajskog objekta u stočarskoj
proizvodnji, rasporeĎeni kroz odreĎeno
razdoblje do postizanja punog kapaciteta
proizvodnje. Zato investicijski troškovi i
prihodi ne ulaze u strukturu kalkulacija
pokrića varijabilnih troškova.
Slika 10. Kalkulacije
Savetodavac:
Dipl. ing. Huanita Milutinović
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
11
V INFORMATIKA
1. OpenOffice.org
kancelarijski paket
OpenOffice.org je softverski paket
namenjen kancelarijskom radu, besplatna
alternativa poznatom Microsoft Office
paketu. Izvorni kod prve verzije pod
imenom Star Office pušten je u javnost u
julu 2000-te godine. Cilj je bio smanjenje
većinskog dela trţišta koje je imao u to
vreme Microsoft Office pruţajući
alternativu koja je besplatna i otvorenog
koda (nezavisni programeri mogu
slobodno menjati program, dodavati i
eliminisati razne mogućnosti).
OpenOffice.org 1.0 je bio promovisan pod
sledećim geslom:
Izraditi, kao zajednica, vodeću
međunarodnu aplikaciju koja će biti
korišćena na svim velikim platformama i
omogućiti pristup svim funkcionalnostima
i podacima kroz komponente otvorenog
programskog koda.
Slika 11. Irfan Wiew
Najnovija zvanična verzija OpenOffice.org
3.3 do juna o.g. podrţava 120 jezika,
funkcioniše na najzastupljenijim
kompjuterima (PC kompatibilni,
Macintosh), a podaci se mogu sačuvati u
meĎunarodnom otvorenom formatu.
Datoteke pravljene u najčešće korišćenim
softverskim paketima se mogu otvarati i
obraditi, a OpenOffice.org je dostupan za
skidanje i korišćenje u svim svrhama bez
ikakve naknade.
Izdavači paketa naglašavaju da je
OpenOffice.org rezultat više od 20 godina
softverskog inţenjeringa, lak za korišćenje,
potpuno besplatan i licensiran pod LGPL
standardom.
OpenOffice.org se razvija i moţe se
koristiti u sklopu sledećih operativnih
sistema: Microsoft Windows, Linux, Unix
Solaris, Mac OS X, a podrţan je i od
nekoliko manje poznatih platformi.
Paket sadrţi program za obradu teksta -
Writer, tabelarne kalkulacije – Calc,
izradu prezentacija - Impress, obradu slika
– Draw, rad sa bazama podataka – Base i
program za izradu matematičkih formula –
Math.
Writer je program sličan Microsoft Word-
u i Word Perfect-u i sluţi za obradu teksta.
Ima mogućnost za snimanje dokumenta u
.pdf formatu i moţe se koristiti kao editor
za web sajtove.
Calc je program sličan Microsoft Excel-u i
Lotus 1-2-3. Tabele se takoĎe mogu
eksportovati u .pdf formatu. Program Calc
pruţa brojne mogućnosti koje ne postoje u
Excel-u.
Impress je program za izradu prezentacija,
sličan Microsoft PowerPoint-u.
Prezentacije se mogu eksportovati i u
Adobe Flash (.swf) formatu, što znači da
se mogu puštati kao film na kompjuterima
sa instaliranim Flash player-om. TakoĎe
podrţava mogućnost kreiranja .pdf fajlova
i otvaranja .ppt fajlova.
Base je program za rad sa bazama
podataka sličan Microsoft Access-u i
omogućava kreiranje i modifikovanje baza
podataka, pravljenje raznih izveštaja i lak
pristup podacima za krajnjeg korisnika.
Draw je grafički editor sličan ranijim
verzijama programa CorelDRAW i
Microsoft Visio.
Math je alatka za kreiranje i editovanje
matematičkih formula, sličan Microsoft
Equation Editor-u. Korisnici paketa mogu
ubaciti formule u ostale OpenOffice.org
fajlove, npr. dokumente pravljene u
Writer-u.
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
12
Što se tiče udela na trţištu, anketa uraĎena
u 2010 od strane usluţnog web servisa na
više od 200.000 korisnika interneta je
pokazala široku lepezu prihvatanja u
različitim zemljama: izmeĎu 0.2% u Kini,
9% u SAD i Velikoj Britaniji preko 20% u
Poljskoj, Češkoj Republici i Nemačkoj.
Sajt OpenOffice.org je proglasio više od
98 miliona skidanja paketa do septembra
2007. OpenOffice.org 3.x je dostigao 100
miliona skidanja paketa za samo godinu
dana od objavljivanja (13.10.2008).
Slika 12 Open office writer
MeĎu značajnim korisnicima ubrajaju se
Singapursko Ministarstvo Odbrane,
Gradski Savet Bristola u Velikoj Britaniji i
Brazilska Banka (Banco do Brasil S.A.). U
Francuskoj, OpenOffice.org je privukao
paţnju drţavne uprave koja ţeli da smanji
troškove nabavke softvera i da u isto
vreme raspolaţe stabilnim i standardnim
formatima radi arhiviranja. Od 2006
godine paket je zvanični kancelarijski
softverski alat za Francusku ţandarmeriju.
Nekoliko vladinih organizacija u Indiji,
kao IIT Bombay, Drţavna Banka za
Poljoprivredu i Ruralni Razvoj i Vrhovni
Sud Indije takoĎe koriste OpenOffice.org.
U 2008 godini kompanija Grafton Fraser
Inc. iz Kanade koja se bavi proizvodnjom
muške odeće prestala je sa korišćenjem
Microsoft Office paketa u svojim
prodavnicama i sada koristi isključivo
OpenOffice.org.
Zbog svoje pouzdanosti, zastupljenosti i
standardizacije formata fajlova, kao i zbog
besplatnog korišćenja, OpenOffice.org
kancelarijski paket se preporučuje kao
standardni kancelarijski alat, kako za
kućne, tako i za poslovne potrebe.
Bibliografija:
Wikipedia
Savetodavac u oblasti informatike, mr.
tehničkih nauka: Roman Magda
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
13
VI LABORATORIJA
1.Aktuelnosti u radu
laboratorije
U radu Laboratorije trenutno su pored
ostalih poslova aktuelna tri Programa u
vezi kontrole plodnosti zemljišta. Radi se o
dva Programa koje finansira Pokrajinska
vlada i jednom Programu čiji je finansijer
Opšinsko veće grada Vršca.
Prvi Program je kontrola plodnosti
zemljišta na imanjima registrovanih
poljoprivrednih domaćinstava. On
obuhvata sve četiri opštine za koji je PSS ,,
Agrozavod nadleţan: Vršac, Belu Crkvu,
Plandište i Kovin. Ova godina je deseta,
jubilarna, od kada traje ova besplatna
Akcija. Predvićen je povećan broj uzoraka
u odnosu na prošlu godinu: 1775 uzoraka
koje treba analizirati u Laboratoriji
,,Agrozavoda” i 761 uzorak obezbediti za
potrebe Instituta za ratarstvo i povrtarstvo
iz Novog Sada. To je ukupno 2536
uzoraka, od čega najmanje 20 % treba da
se pozicionira GPS ureĎajem. U decembru
2009 god. doneta je Uredba o obaveznoj
kontroli plodnosti zemljišta, sa
napomenom da proizvoĎači koji se Uredbe
ne pridrţavaju prelaze u pasivno stanje i
neće dobiti subvenciju. Ove godine nisu
traţeni podaci o kontroli plodnosti
zemljišta pri preregistraciji, verovatno
zbog predstojećih izbora, ali iduće godine
će se sigurno trţiti od svih registrovanih
proizvoĎača pri dobijanju subvencije. Zato
pozivamo sve registrovane poljoprivredne
proizvoĎa da ozbiljno pristupe ovom
poslu. Za sve nejasnoće u vezi
uzorkovanja mogu se obratiti stručnoj
sluţbi ,,Agrozavoda”.
Drugi Program koji finansira Pokrajinska
vlada odnosi se na poboljšavanje plodnosti
seoskih pašnjaka u navedene četiri opštine.
Ova Akcija je pri kraju, sakupljeno je 160
uzoraka, preostalo još 20, što ukupno čini
180 uzoraka. Sve tačke su pozicionirane
GPS ureĎajem. Završena su laboratorijska
ispitivanja. Cilj ovog Programa je
povećanje količine i kvaliteta biljne mase
na seoskim pašnjacima, rade kvalitetnije
ispaše stoke. Na osnovu rezultata
ispitivanja daju se preporuke za
prihranjivanje pašnjaka sa NPK ili azotnim
Ďubrivima.
Treći Program finansira opština Vršac.
TakoĎe, radi se o kontroli plodnosti
zemljišta. Ove godine će se raditi na
teritoriji KO Mesić. Za razliku od
Pokrajinske Akcije ovde mogu učestvovati
svi poljoprivredni proizvoĎači,
registrovani i neregistrovani. Uzorkovanje
će se obaviti na svim proizvodnim
parcelama, bez obzira na gajenu biljnu
vrstu i bez obzira na veličinu parcele. Broj
uzoraka nije ograničen. Uzorkovanje će
obavljati naša Stručna sluţba, mada je
poţeljno da proizvoĎači sami vrše
uzorkovanje. Ukoliko ima nekih nejasnoća
u vezi uzorkovanja obratiti se PSS
,,Agrozavod” lično, ili na tel: 831-335.
Slika 13. Oranica
Ţivomir Petrović, dipl. hem.
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
14
VII RURALNI RAZVOJ
1. Rodna ravnopravnost –
ŢENE NA SELU
Rodna ravnopravnost pretpostavlja da
jednom društvu, zajednici ili organizaciji
postoje jednake mogućnosti za žene,
muškarce i osobe drugačijih rodnih
identiteta da doprinesu kulturnom,
političkom, ekonomskom i socijalnom
napretku, kao i da imaju jednake
mogućnosti da uživaju sve koristi i
dobrobiti od napretka jedne zajednice.
(prema „ Evropskoj povelji o rodnoj
ravnopravnosti na lokalnom nivou”)
Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti
neminovno pomislimo na ţene, posebno
ţene na selu i to oni koje rade na polju
ruralnog razvoja. I u tom kontekstu govore
nam sledeći podaci : ţene su vlasnice tek
jedne desetine seoskih domaćinstava, 84
odsto njih ne poseduje zemlju, 93 odsto ne
uplaćuje invalidsko i penziono osiguranje,
a 17 odsto nema zdravstvenu knjiţicu.
Slika 14. Žena na selu
Kada bi se organizovao nekakav bizarni
izbor za najmarginalizovaniju društvenu
grupu, za najnevidljivije članove društva
ili za one koji su nam pred nosom, a o
njima ne znamo ništa, ţene koje ţive na
selu bi sasvim sigurno stigle do finala, ako
ne i odnele ubedljivu pobedu. One rade od
jutra do sutra, a pošto za svoj rad ne
dobijaju nikakvu naknadu, ispada da rade
za puko preţivljavanje: prenoćište i hranu,
koju same uzgajaju i same spremaju. Osim
što se svakodnevno suočavaju sa lošim
stanjem u kom se nalazi srpsko selo, one
vode još jednu bitku: sa patrijarhalnim
mentalitetom, koji je još ţiv i snaţan. One
su dvostruko marginalizovane, kao
pripadnice poljoprivrednih domaćinstava i
kao ţene unutar ekonomske i porodične
organizacije tih domaćinstava. Njihov
socijalni status nije moguće poboljšati bez
poboljšanja poloţaja agrodomaćinstava,
koja uglavnom ne ostvaruju velike
prihode, ili boljih uslova za zapošljavanje
onih ţena koje svoj ekonomski status ţele
da utemelje van domaćinstava.
U cilju poboljšanja poloţaja seoskih ţena
preporuka je da se podstiče registrovanje
agrarnih gazdinstava na ţene, formiranje
lokalnih komisija za rodnu ravnopravnost,
kao i njihovo angaţovanje na unapreĎenju
poloţaja ţena sa sela u statusu pomaţućih
članova domaćinstava, a ne malo vaţno je
da naĎeu rešenja koja će ţene na selu
podstaciti da misle na starost i obezbede
sebi penziju.
15.oktobar.1995.g je obeleţen kao Svetski
dan seoskih ţena koji su ustanovile
Ujedinjene nacije, ali da li to one znaju?
Dipl.ing. Sneţana Kremić
Bilten –Agrozavod Septembar 2011
15
VIII ODRŢIVI RAZVOJ
1. Upravljanje otpadom iz
poljoprivrede
Efikasno korišćenje resursa kao i efikasno
upravljanje otpadom su bitne odlike
ekološki odrţive ekonomije. Otpad
predstavlja resurs koji se moţe ponovo
upotrebiti ili reciklirati i ima ekonomsku
vrednost. Stepen razvijenosti jednog
društva meri se njegovim odnosom prema
otpadu. Strategije o upravljanju otpadom u
zemljama EU uključuju programe za
smanjenje količine otpada i promovisanje
reciklaţe i nove tehnologije upravljanja
otpadom.
Poljoprivredni otpad je otpad proizveden u
toku poljoprivredne proizvodnje i rezultat
je različitih poljoprivrednih aktivnosti.
Predstavlja kategoriju tzv. ne-
kontrolisanog otpada.
Poljoprivredna proizvodnja generiše
različite vrste otpada i zbog toga je
obavezna da otpad identifikuje, zaštiti
ljude koji sa njim rukuju ali i ţivotnu
sredinu. Poljoprivredni otpad uključuje
širok spekatar organskih materija ali i
neorganski otpad. Organski otpad
uključuje ostatke biljaka, ţivotinja a glavni
neorganski otpad uključuje ambalaţu i
pakovanja, poljoprivredne hemikalije,
proizvodi koji se koriste u zaštiti ţivotinja
(na primer, špricevi); otpad od mašina
(npr. ulja, gume i akumulatori) i otpad od
graĎevina (npr. azbest). Naravno, ova
podela nije precizna, s obzirom da je čitav
spektar organskih materija, po drugom
kriterijumu, kao što su ulja, pesticidi
svrstan u neorganski otpad.
Veliki deo organskog otpada je vrlo
koristan, meĎutim, nepravilno rukovanje i
odlaganje moţe prouzrokovati zagaĎenje
ţivotne sredine.Jedan značajan deo svih
otpada u poljoprivredi se gubi paljenjem, i
procene govore da se oko dve trećine svih
otpada gube paljenjem i tako doprinose
opštem zagaĎenju ţivotne sredine.
Nepravilno rukovanje sa otpadom od
poljoprivrede na različite načine doprinosi
zagaĎenju ţivotne sredine. Tako
neadekvatnim rukovanjem sa stajnjakom
moţe doći do organskog zagaĎenja
zemljišta i voda. Izlučevine ţivotinja su
potencijalmi izvori mnogih patogenih
bakterija kao, o čemu se mora voditi
računa pri rukovanju sa stajnjakom i
kompostom.
Slika 15. Otpad sa poljoprivrednog gazdinstva
Savetodavac:
Dipl. ing. Huanita Milutinović