politika turizmu ba timor-leste esbosu · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun us$ 150...

31
HABURAS TURIZMU TO'O 2030 – KRIA SENTIDU IDENTIDADE NASIONÁL POLÍTIKA TURIZMU BA TIMOR-LESTE Prepara ho apoio husi: PETER SEMONE MAEVE O’BRIEN

Upload: others

Post on 23-Jul-2020

20 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

HABURAS TURIZMU TO'O 2030 – KRIA SENTIDU IDENTIDADE

NASIONÁL

POLÍTIKA TURIZMU BA TIMOR-LESTE

Prepara ho apoio husi:

PETER SEMONE MAEVE O’BRIEN

Page 2: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 2 of 31

"Nasaun furak hanesan Timor-Leste, ho ninia istória determinasaun no eroízmu, la bele promove liu hosi indústria turístiku ne’ebé kria mundu modernu ki'ik ho otél luxu, maibé ita tenke aselera atu kria kondisaun diak ba ekoturizmu nu'udar meius ida hodi promove identidade úniku, personalidade no karater kona-ba ita nia povu, liu husi dimensaun ligasaun umanu entre ema.

Importante katak ita tenke iha kompromisu maka'as atu defende ita nia meiu-ambiente, ho konsekuénsia hotu-hotu ne'ebé bele mosu mai, tanba ita nunka bele haluha naran rai ki'ik ida ne’e ne’ebé mak ita nia nasaun, ne’ebé tenke prezerva nu’udar ita-nia fatin moris, hanesan rai ne'ebé ita nia jerasaun tuir mai sei moris, hanesan rate ida ne’ebé nakonu ho ai-funan husi jerasaun hotu-hotu ne’ebé la iha ona ".

Xanana Gusmão, tinan 1999,

"Ba setór ida ne'e atu la'o ba oin, no atu dezenvolve Viajen & Turizmu tuir dalan ida-ne’ebé sustentável, governu presiza atu fornese ambiente fíziku, fiskál regulamentár no sosiál ne'ebé pozitivu – no mós favoravel ba dezenvolvimentu emprezariál. Ida-ne'e signifika katak iha infraestrutura ne'ebé adekuadu, insentivu ba investimentu setór privadu, fo asesu fasil – inklui konetividade transporte ne’ebé di'ak no fasilitasaun vistu – no tributasaun efikás, no mós polítika ne’ebé apropriadu hodi enkoraja kreximentu iha prokura."

Konsellu Mundiál Viajen & Turizmu tinan 2015

Page 3: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 3 of 31

DEKLARASAUN HOSI PRIMEIRU-MINISTRU / MINISTRU TURIZMU ............................................................... 4

SUMÁRIU EZEKUTIVU .................................................................................................................................... 6

METODOLOJIA ............................................................................................................................................ 8

INTRODUSAUN ............................................................................................................................................ 9

KOMPRENSAUN TURIZMU HANESAN EKOSISTEMA IDA-NE’EBÉ KOMPLEKSU ....................................... 12

AMBIENTE NE’EBÉ FAVORAVEL .......................................................................................................... 13

AMBIENTE NEGÓSIU .......................................................................................................................... 13

PROTESAUN NO SEGURANSA ........................................................................................................... 13

SAÚDE NO IJIENE ............................................................................................................................... 14

REKURSU UMANU NO MERKADU TRABALLU .................................................................................... 14

PRONTIDAUN TEKNOLOJIA KOMUNIKASAUN INFORMASAUN ...................................................... 14

POLÍTIKA VIAJEN NO TURIZMU NO KONDISAUN FAVORAVEL ........................................................... 15

PRIORITIZASAUN VIAJEN NO TURIZMU ............................................................................................. 15

ABERTURA INTERNASIONÁL .............................................................................................................. 15

KOMPETITIVIDADE FOLIN ................................................................................................................... 16

SUSTENTABILIDADE AMBIENTAL ........................................................................................................ 16

INFRAESTRUTURA ................................................................................................................................... 17

INFRAESTRUTURA TRANSPORTE AÉREU ............................................................................................. 17

INFRAESTRUTURA RAI NO PORTU ...................................................................................................... 17

INFRAESTRUTURA SERVISU TURIZMU .................................................................................................. 18

REKURSU NATURÁL NO KULTURÁL ........................................................................................................ 18

REKURSU NATURÁL SIRA .................................................................................................................... 18

REKURSU KULTURÁL NO VIAJEN NEGÓSIU ....................................................................................... 18

ESTABELESE DALAN BA TURIZMU TIMOR-LESTE ........................................................................................ 20

OBJETIVU ................................................................................................................................................ 22

PROSPERIDADE ...................................................................................................................................... 24

PROTESAUN ........................................................................................................................................... 26

PARSERIA ............................................................................................................................................... 28

POVU ...................................................................................................................................................... 30

Page 4: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 4 of 31

DEKLARASAUN HOSI PRIMEIRU-MINISTRU / MINISTRU TURIZMU

Timor-Leste iha potensiál turizmu ne’ebé boot no setór ida ne'e importante ba ita nia futuru ekonomia. Atu garante indústria ne’e dezenvolve iha maneira ida ne’ebé sustentável, efikás no efisiente, tenke iha enkuadramentu polítika ne’ebé klaru. Polítika Turizmu ba Timor-Leste ida-ne'e, hanaran Haburas Turizmu to'o 2030 – Kria Sentidu Identidade Nasionál ne’ebé hanesan mos apelu ba asaun husi parte hotu-hotu atu servisu koletivamente hodi hetan potensiál lolos kona-ba ita-nia nasaun, nu'udar destinu turizmu internasionál ida.

Dezde hetan independénsia, turizmu Timor-Leste hetan períodu kreximentu no períodu tun, ho tendénsia polítiku no ekonómiku iha ita nia rain laran no rai-liur fo influénsia maka'as ba numeru vizitante hosi rai liur. Maski nune'e, turizmu hanesan parte importante hosi setór ekonómiku nasaun nian no iha potensiál boot atu kaer knar importante hodi hamenus dependénsia Timor-Leste nian ba reseita hosi estrasaun mina-rai.

Iha tinan 2015, turizmu mak responsavel ba lukru ne’ebé nasaun simu besik millaun US$ 14, ne’ebe fo benefísiu diretu ba ita nia ekonomia. Setór ne'e apoia servisu ba ema nain 4.000 iha setór alojamentu, ai-han, no servisu seluk relasiona ho turizmu. Maski nune'e, kontribuisaun turizmu nian la'ós deit harii empregu, atividade ekonómika no esportasaun. Maibe mós kontribui hodi fó aten-brani ba inkluzaun sosiál no asesu ba merkadu traballu, ba ita nia feto no juventude. Turizmu iha potensiál atu halakon kiak no promove empreendedorizmu, ne’ebé sei fó oportunidade barak ba ita nia povu.

Tanba pozisaun Timor-Leste hanesan illa ekonomia ki’ik ida, ita sei depende maka'as ba setór esportasaun atu fó rendimentu ne'ebé sai kombustível ba atividade ekonómika doméstika no fó kontribuisaun signifikativu ba impostu sira-ne’ebé sai finansiamentu ba servisu públiku. Foku hosi polítika turizmu nian tenke maksimiza kontribuisaun hosi esportasaun turizmu, no iha tempo hanesan, ita mos tenke proteje ita-nia patrimóniu naturál, patrimonio ne’ebé ita harii no kulturál ne’ebé mak ita iha.

Ida ne'e envolve esforsu maka'as hosi departamentu hotu-hotu iha governu, setór privadu no sosiedade sivíl atu servisu hamutuk tuir dalan ne'ebé konsidera susesu turizmu nian, no sai nu’udar prioridade nasionál. Kona-ba meta espesífiku, to'o tinan 2030 ambisaun Governu nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu hosi numeru vizita internasionál 200.000 kada tinan iha 2030, kompara ho 55,000 iha tinan 2015.

Iha tempu uluk, hetete katak ita-nia patrimóniu kulturál no naturál mak sai hanesan fatór prinsipál primeiro ne'ebé fó motivasaun ba ema atu hili ba visita uluk, depois mak ba goza sira-nia esperiénsia ferias iha Timor-Leste. Iha futuru, ita-nia povu, natureza no kultura mak sai pilar fundamentál ne'ebé sei sai offerta ba ita nia turizmu nebe mak ita harii.

Agora, ba dala uluk, ita mós sei iha kuadru polítika ida ne’ebé ema hotu konkorda, nebe sei foka ba objetivu, prosperidade, protesaun, parseria no ema nu’udar xave ba susesu iha turizmu. Governu iha kompromisu atu tuir prinsípiu matadalan sira ne’ebé define ona iha Polítika Turizmu nian ida-ne'e, no iha fulan hirak oin mai, ita sei dezenvolve estratéjia komplementár ba implementasaun no planu asaun ho detalle atu define kona-ba medida espesífika ne’ebé sei implementa atu avansa dezenvolvimentu turizmu Timor-Leste iha tinan oin mai.

Ita-nia ambisaun hasoru dezafiu barak Bainhira kompara hasoru indikadór kompetitividade turizmu internasionál no nasaun viziñu ASEAN, Timor-Leste iha ambiente favoravel ne’ebé sei fraku no limita ita-nia abilidade atu dezenvolve setór turizmu. Ita-nia polítika no kondisaun

Page 5: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 5 of 31

favoravel sira dala balu la produtivu no la lao hanesan ho ita-nia ambisaun ba kreximentu turizmu. Iha mós limitasaun ba espansaun setór tanba infraestrutura ne’ebé ladi'ak no la eziste. No ita seidauk oferta ita nia rekursu naturál no kulturál iha sentru ba ita-nia dezenvolvimentu turizmu. Maski ita tenke apresia no hatene kona-ba dezafiu hirak-ne'e, sira labele sai razaun atu la halo asaun.

Agora mak tempu atu tau turizmu iha sentru ba ita-nia ajenda polítika no kuda fini sira-ne’e, atu fó fuan iha ekonómiku ba ita nia povu no fo impaktu pozitivu ne’ebé dura ba jerasaun Timorense hotu iha futuru.

Iha tinan 2030, ita-nia objetivu atu iha setór turizmu ne’ebé enerjétiku no atrativu, halo kontribuisaun signifikante ba empregu iha nasaun laran, ho sustentabilidade ekonómiku, sosiál no ambientál, no ajuda promove imajen pozitivu Timor-Leste nian iha rai-li'ur, nomos area indústria ida ne’ebé ema sei hakarak servisu ba. Polítika Turizmu ida-ne'e fó enkuadramentu atu realiza ambisaun no ita tenke buka atu servisu hamutuk ho indústria, ajénsia turizmu, departamentu governu no ema hotu nebe iha interese turizmu Timor-Leste atu garante katak ita bele alkansa ita nia ambisaun.

Konkluzaun, ami hakarak hato'o ami nia agradesimentu ba Organizasaun Internasionál Traballu, Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál Nova Zelándia no parte-interesadu hotu-hotu ba sira-nia kontribuisaun no kooperasaun hodi dezenvolve Polítika Turizmu ida-ne'e ba Timor-Leste.

Insere Foto nian no Asinatura

Page 6: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 6 of 31

SUMÁRIU EZEKUTIVU

Polítika Turizmu ba Timor-Leste ida-ne'e hanesan polítika abranjente, ho prinsípiu luan ne’ebé define kona ba dezenvolvimentu setór turizmu nasaun nian iha períodu ida ne'e to'o tinan 2030. Iha ne'e estabelese kuadru ida ne'ebé tau turizmu iha sentru hosi espansaun sosio-ekonómiku nasionál no apela ba parte hotu-hotu hodi koordena, kolabora no sai nu'udar parseiru hodi bele hetan interkámbiu internasionál, kria empregu no hamenus pobreza.

Ihe ne’e hatete katak órgaun públiku no privadu sira tenke garante katak sustentabilidade sosiál, ekonómiku no ambientál hanesan sentrál ba turizmu Timor-Leste nian ne’ebé oferese atu maksimiza kompetitividade futuru país nian atu sai hanesan destinu ba vizitante sira. Iha ne’e mós rekoñese katak Timor-Leste nia patrimóniu kulturál no mos ambiente naturál tenke kuidadu didiak (frájil), parte rua ne’e integradu atu sai oferta turizmu nasaun nian no tenki hetan protesaun ba patrimóniu naturál no sira nebe’é harii tuir dalan ida-ne’ebé mak sustentável hosi perspetiva ambientál, ekonómiku no sosiál.

Polítika Turizmu ne'e iha motivu atu reforsa estratéjia sira ne'ebé eziste, ne’ebé elabora hosi Ministériu Turizmu, Arte no Kultura no ajénsia governu seluk, to'o ohin loron, ho kondisaun katak ida-ne'e sei kontinua aliña no konsistente ho prinsípiu nivel makro ne’ebé define ona iha dokumentu ida ne'e. Polítika Turizmu la propoin fatin, natureza, dimensaun ka kondisaun operasaun kona-ba implementasaun ne’ebé estratéjiku, no la aloka rekursu ne’ebé espesífiku ba sira. Maibé nia serve hanesan enkuadramentu hodi avalia estratéjia futuru no bele fó hatene desizaun ne’ebé bele fo impaktu ba setór turizmu, porezemplu iha edukasaun no formasaun.

Prinsípiu sira ne’ebé define iha Polítika Turizmu ida-ne'e harii tuir no kompara hasoru prátika internasionál ne’ebé di'ak hanesan define hosi destinu internasionál ne'ebé kompetitivu kona-ba ambiente, vontade polítika, infraestrutura no rekursu turizmu. Situasaun atuál kona-ba dezenvolvimentu indústria no aspirasaun nasionál ba ekonomia ida ne’ebé ladún depende ba mina-rai hanesan prioridade ida mós konsidera.

Hanesan identifika ona iha kraik, Polítika Turizmu iha tema abranjente lima , iha ne’e esplika governu, indústria, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira tenke haree kona-ba turizmu, no foka sira-nia esforsu atu alkansa vizaun ida iha setór nia prosperidade no sustentabilidade ba Timor-Leste.

Objetivu

Atu alkansa objetivu hosi Polítika Turizmu, indústria turizmu sei hetan rekoñesimentu iha territóriu laran no liur hanesan pilar ida ne’ebé importante ba dezenvolvimentu ekonómiku no sei halibur instituisaun governu hotu-hotu no setór privadu atu servisu hamutuk. Ida-ne'e sei alkansa liu hosi utilizasaun finansiamentu públiku no rekursu ne’ebé presiza atu tau turizmu iha linha prinsipal ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál no liu hosi kampaña maka'as hosi marketing internu ne’ebé sei komunika prioridade turizmu ba depatementu no instituisaun hotu-hotu. Liu hosi esforsu advokasia hosi figura públiku, povu Timor-Leste sei apresia di'ak liután sira-nia kna’ar nu'udar nain ba turizmu no kaer metin aspirasaun nasionál katak turizmu ba ema hotu-hotu, no ema hotu-hotu ba turizmu

Page 7: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 7 of 31

Prosperidade

Turizmu Timor-Leste sei hetan rekoñesimentu ba ninia kompetisaun folin no hanesan fatin destinasaun ne'ebé fó valór ba osan, ida ne’e bele alkansa liu hosi apoiu hosi inisiativa iha nivel governu hanesan motor ba kreximentu turizmu, fasilita no enkoraja ligasaun ho indústria lokál sira seluk no implementa medida fiskál pozitivu, ne’ebé bazeia ba monitorizasaun ekonómiku no tendénsia merkadu nian iha Timor-Leste no iha rejiaun ASEAN. Turizmu Timor-Leste nia karateristika hanesan kria empregu no kria oportunidade foun ba parte hotu-hotu iha sosiedade liu hosi empreza turístiku ne’ebé halao iha komunidade lokál sira. Ida ne'e sei alkansa liu hosi parseria entre emprezáriu no governu atu kria emprendimentu sira ne’ebé foun no empregu lokál ne’ebé mak iha ligasaun no integra ho hasa’e oferta turizmu ne’ebé luan liu ba nasaun.

Protesaun

Turizmu Timor-Leste sei hetan rekoñesimentu tanba valoriza no proteje ambiente naturál no ninia patrimóniu kulturál ne’ebé úniku. Ida ne'e sei alkansa liu hosi kria lejislasaun ne’ebé fó protesaun tomak ba ambiente naturál no ambiente harii ne’ebé mos asegura dezenvolvimentu sustentável no fó apoiu ba emprendimentu turizmu komunidade base. Nasaun ne'e sei hetan rekoñesimentu hanesan fatin destinasaun turizmu ne’ebé seguru no saudável no funsiona tuir padraun internasionál ne'ebé aas. Ida ne'e sei alkansa liu hosi investimentu ne’ebé iha kontinuasaun treinamentu ba ema nebe servisu iha indústria apoiu, hanesan seguransa, saúde no monitorizasaun ambiente no koordenasaun kona-ba servisu hirak hanesan ne'e iha nivel governamentál.

Parseria

Karateristika Turizmu Timor-Leste hanesan parseria boot iha setor públiku no privadu ne’ebé mak estimula, dezenvolve no haburas karteira hosi produtu turístiku oin oin ne’ebé hosi inisiativa komunidade iha base to'o investimentu estranjeiru ne’ebé diretu. Ida ne'e sei alkansa liu hosi kooperasaun inter-ministeriál no inter-departmental no envolvimentu hosi setór privadu, ho vizaun partillada hodi kria indústria turizmu ne'ebé ho viabilidade ekonómika. Ida-ne'e sei sai motor ba integrasaun hosi investimentu públiku no privadu atu hadi’a no dezenvolve indústria turizmu ne'ebé diversifikadu tebes. Parseria turizmu nia ezemplu mak hanesan estabelesimentu Autoridade Turizmu Timor-Leste iha nivel nasionál no organizasaun jestaun destinu turístiku (OJDT) iha nivel distritál lokál.

Povu

Karateristika Turizmu iha Timor-Leste ida mak kuadru pesoál ida ne’ebé mak hetan formasaun no edukasaun tuir padraun internasionál ne'ebé rekoñesidu atu garante kualidade ne’ebé aas liu hosi vizitante sira nia esperiénsia. Ida ne'e sei alkansa liu-hosi parseria entre indústria no setór edukasaun/formasaun atu prepara no hanorin sira-nia programa iha nivel hotu-hotu liu hosi dalan ida-ne’ebé fasilita asesu ba partisipante sira iha faze hotu-hotu ba sira nia karreira. Governu no setór privadu sei halo kompromisu kona ba fundus no rekursu ba inisiativa edukasaun no formasaun ida-ne’ebé iha baze kontinuasaun. . Ida-ne'e sei hetan kontinuasaun apoiu hosi setór privadu liu hosi fo sira nia jestór atu sai nu’udar mentor ida-ne’ebé servisu hamutuk ho emprezáriu sira atu enkoraja emprendimentu foun iha komunidade nia baze. Koñesimentu kona ba turizmu sei sai diak liu hosi kursu introdusaun iha programa eskola hahu hosi ensinu primáriu no sekundáriu.

Page 8: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 8 of 31

METODOLOJIA

Prosesu konsulta públika ba Polítika Turizmu hahú iha tinan 2008, bainhira esbosu inisiál fó sai hosi Organizasaun Mundiál Turizmu Nasaun Unidas nian (OMTNU)1. Iha mós peskiza bazei-ba-evidénsia hosi ajénsia dezenvolvimentu barak ne’ebé ativu iha Timor-Leste, inklui: Fundasaun Ázia liu hosi kolaborasaun ho Asisténsia ba Dezenvolvimentu Austrália 2; Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál sira3; Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian4; no Organizasaun Internasionál Traballu (OIT) kolaborasaun ho Ajuda Nova Zelándia no Irish Aid5.

Iha fulan-Jullu no Setembru tinan 2016, prosesu konsulta públika ida hahú ho parte-interesada turizmu nia ne'ebé hetan entrevista individuál no iha grupu foku atu fó apoiu ba dezenvolvimentu Polítika Turizmu Timor-Leste.

Atu apoia atividade hirak ne'e, Governu Timor-Leste mós hala'o ona análize situasaun turizmu ida ne’ebé identifika oportunidade no dezafiu sira iha dezenvolvimentu ba setór refere. Servisu exelente ida-ne'e, lidera hosi S.E. Ministru Turizmu, Arte no Kultura, no sai fundasaun ba dezenvolvimentu Polítika Turizmu nian no estratéjia komplementario, no planu asaun ruma ne’ebé bele estabelese atu ajuda alkansa objetivu nasionál espesífiku, hanesan: empregu; sustentabilidade; integrasaun rejionál; no haburas ekonomia oioin.

1 Esbosu Polítika Turizmu Timor-Leste (2008) 2 2014 Survey hosi vizitante sira ba Timor-Leste 3 Análize Diversifikasaun Timor-Leste (Agostu 2015) 4 Kreximentu ba ekonomia la'ós petrolíferu: Análize Setór Privadu ba Timor-Leste (2015) 5 Projetu Oportunidade Negósiu no Servisu Apoiu (BOSS) (2013)

Page 9: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 9 of 31

INTRODUSAUN

Daudaun ne'e, volume negósiu turizmu globál hanesan ka aas liu kompara ho esportasaun mina-rai nian, produtu ai-han ka karreta. Turizmu sai parte ida-ne’ebé boot iha komérsiu internasionál, no reprezenta fonte rendimentu ida ne'ebé prinsipál ba nasaun dezenvolvimentu barak. Kreximentu ne'e hamutuk ho aumentu ba diversifikasaun no kompetisaun entre destinu turizmu. Turizmu reprezenta rede komplikadu hosi relasaun ne’ebé tau foku ba turista, maibé importante liu mak envolve komunidade lokál, ambiente, parte-interesada públiku no privadu no sosiedade sivíl. Turizmu hanesan fenómenu dinámiku ida ne’ebé la'ós de'it fó influénsia ba ekonomia país nian, maibé mós ninia dimensaun meiu-ambiente, polítika, sosiál no kulturál.

Turizmu internasionál mak hetan porsentu 30 hosi esportasaun servisu mundu nian no porsentu neen ba esportasaun globál hotu-hotu6. Tuir OMTNU, rendimentu esportasaun totál ne’ebé mosu hosi turizmu internasionál iha tinan 2015, ho montante dólar trillaun $1.232 mai hosi despeza alojamentu, ai-han no hemu, divertimentu, sosa sasán, no servisu no sasán sira seluk. Ba Ázia no Pasífiku rendimentu hirak ne'e aumenta dala tolu hahú hosi tinan 2005 ne’ebé rendimentu sae to'o billaun US$ 418.9 iha tinan 20157.

Rejistu entrada Turizmu globál sae ba billaun ida iha tinan 2012 no kontinua forte no sae to'o billaun 1.184 iha tinan 2015. Ba Ázia no Pasífiku, rejistu entrada turizmu nian kuaze dobru iha dékada kotuk hosi millaun 154 iha tinan 2005, to'o deit millaun 300 iha tinan 2015. Figura reseita hirak ne’e kuaze hanesan ho gastus media loron ida nian ho montante billaun US$ 3.375 ba fornesementu servisu globál ne’ebé oferese ba kliente iha destinasaun. Despeza rejionál loron loron iha turizmu Ázia no Pasífiku kuanze hanesan média osan biliaun $.1.150

Konsellu Viajen no Turizmu Mundiál (KVTM) halo estimasaun katak ema kuaze millaun 284 hetan servisu diretamente iha area turizmu global, ne’ebé responsabiliza ba servisu 1 entre servisu 11 iha mundu tomak 8 . No, bainhira konsidera iha eskala ida-ne’ebe luan liu, argumentu hosi peritu dehan katak korenti valor turizmu nian iha efeitu multiplikar ne’ebé rezulta iha kriasaun servisu adisional hamutuk 1.4 ba iha kada setor. Ida ne’e fo sugestoens katak servisu hamuruk milhaun 638 hetan estímulu liu hosi atividade sira ne'ebé relasiona ho turizmu globál.

Ida ne'e signifikadu boot ba rejiaun ida, bainhira iha nasaun barak mak servisu makas atu hamenus dezafiu hakotu pobreza, hakonu nesesidade umanu báziku, asegura moris di'ak, promove estabilidade polítika, garante seguransa nasionál no buka igualdade ba grupu étniku, feto sira no populasaun vulnerável sira seluk. Ho liafuan badak, turizmu aprezenta sistema ida ne'ebé efisiente no efetivu hodi transfere riku-soin hosi ekonomia dezenvolvidu nebe iha turista barak mak hela iha neba no lori sira nia osan ba fali fatin sira nebe ekonomia ladun dezenvolvidu.

Governu Timor-Leste haree ba potensialidade ba kreximentu turizmu hanesan parte hosi estratéjia dezenvolvimentu ekonómiku pilar lima no meius ida ba inkluzaun luan kona-ba ninia ema tokon 1.2. Iha konsensu hosi parte interesadu públiku no privadu, ne’ebé dehan katak presiza mekanizmu planeamentu turizmu ne'ebé substantivu hodi define prinsípiu ba polítika no serve hanesan roteiru ba estratéjia turizmu unidade no planu asaun ida ba país.

6 UNWTO Tourism Highlights Edisaun 2015. 7 Barómetru Turizmu Mundiál UNWTO Volume 14 May 2016. 8 Impaktu Ekonomia hosi Viajen no Turizmu WTTC 2016.

Page 10: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 10 of 31

Polítika ba Turizmu Timor-Leste ida-ne'e mak determina kona-ba objetivu ne'ebé temi iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu – 2011-2030 (PED) nian, ne’ebé mak hatudu vizaun tinan 20 nian no refleta ba aspirasaun atu kria nasaun ida ne’ebé forte no prósperu. Plano Estrategiku Dezenvolmentu ne'e dezenvolve tiha ona atu bele inspira mudansa, apoia asaun koletiva no planu ba futuru ida ne’ebé di'ak liu. Vizaun PED ne'e mak to'o 2030 Timor-Leste sei tama iha país rendimentu médiu-aas, hakotu pobreza estrema no estabelese ekonomia sustentável no diversifikadu. Matadalan ba Reforma Ekonómika no Kreximentu Timor-Leste, tinan 2015-2017 (GRFE) identifika pilar lima ba kreximentu ekonómiku ne’ebé importante ba Timor-Leste hanesan: mina-rai no gás, agrikultura, peska, turizmu no indústria.

Ba setór turizmu nian, tuir Pilar 4 GRFE identifika atividade prinsipál rua: dezenvolve modelu ekonómiku atu halo estimasaun kona ba impaktu hosi despeza turizmu nian iha ekonomia no halo previzaun kona ba potensiál hosi setór ida ne'e, no hamutuk ho Ministériu Turizmu, Arte no Kultura no Organizasaun Internasionál Traballu, estabelese Polítika Turizmu ba Timor-Leste.

Hahú kedas iha independénsia iha tinan 2002, Governu Timor-Leste iha aspirasaun atu tau imporansia makas ba turizmu atu sai hanesan xave prinsipal ida ba ekonomia hodi hamenus dependénsia ba estrasaun mina rai. Iha tinan 2003, wainhira partisipa iha eventu Asosiasaun Viajen Ázia Pasífiku Travel Mart iha Singapura, Senhor Prezidente Xanana Gusmão, hatete iha ninia diskursu, "Turizmu sei sai fornesedór ida ne’ebé importante ba kreximentu ekonómiku aparte hosi mina-rai no gás. Ita agora dezenvolve indústria ida ne'e hosi zero, no ita sei fo kuñese ba mundu ita-nia kultura no ita nia povu".

Timor-Leste tama iha rejiaun turizmu ne’ebé kompetitivu liu iha mundu. Rejiaun Ázia-Pasífiku iha kreximentu ne'ebé boot liu iha mundu tomak iha tinan 2015, ho aumentu 8% iha rejistu entrada hosi turista internasionál no aumentu 4% ida iha rendimentu turizmu. Tuir relatóriu OMT, iha tinan 2015 Sudeste Aziátiku hetan billaun US$ 108 hosi rejistu entrada hosi vizitante internasionál billaun 104. WTTC iha estimasaun katak turizmu fó servisu diretu ba ema billaun 65 iha rejiaun Ázia-Pasífiku.

Kreximentu iha ekonomia turizmu iha Sudeste Aziátiku mai hosi razaun oin-oin:

- Fatór ekonómiku no demográfiku, hanesan: kreximentu ne’ebé forte iha país ho dezenvolvimentu ekonomia ne’ebé boot hanesan Xina, aumentu ba klase médiu, aumentu ba benefísiu ba feriadu, taxa kámbiu ne'ebé favoravel foin lalais ne’e no presu mina-rai ne'ebé ki'ik;

- Fatór kreximentu setór Turizmu hanesan: espansaun kontinua hosi kompañia aviasaun kustu ki'ik, aumentu konetividade, viajen negósiu ne’ebé frekuente no férias iha sidade;

- Fatór teknolojia, hanesan: dezenvolvimentu internet, aumenta prezensa media sosiál, no plataforma dijitál sira; no

- Fatór polítika turizmu, hanesan: kompromisu ne’ebé boot liu ba turizmu hosi governu no progresu ida ne’ebé naruk iha sofistikasaun hosi komersializasaun hosi destinu no organizasaun jestaun.

Estimativa sujere katak iha tinan 2015, Timor-Leste simu millaun US$ 14 hosi vizitante hamutuk 55,000 no katak setór turizmu diretamente emprega ema nain 4,300. No, enkuantu iha ekonomia nian sei predomina hosi reseita petróleu no gás nian, presu no produsaun tun. Ida ne’e hatudu dalan ba Governu Timor-Leste atu diversifika ninia ekonomia no turizmu atu sai substitutu ho potensiál aas.

Page 11: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 11 of 31

Indikadór ekonómiku prinsipál sira-ne’e hamosu pergunta kona-ba oinsá mak Timor-Leste haree ba setór turizmu hanesan dalan xave ba ekonómiku. Polítika Turizmu ida-ne'e ho objetivu atu fó resposta no fo orientasaun atu hadook dependénsia ba mina-rai no gás no habesik an ba diversifikasaun boot liu, ne’ebé turizmu sai hanesan sentru ba atividade ekonómika no kreximentu.

Page 12: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 12 of 31

KOMPRENSAUN TURIZMU HANESAN EKOSISTEMA IDA-NE’EBÉ KOMPLEKSU

Hosi perspetiva jestaun ba destinu turístiku, tenke haree ba turizmu hanesan ekosistema kompleksu ne’ebé inklui movimentu ema nian ba nasaun no fatin dook hosi sira nian ambiente baibain, no halo interaksaun fíziku ho ambiente no komunidade lokál.

Kompleksidade kona-ba ekosistema turizmu ezije katak iha asaun koletiva, iha nivel hotu-hotu hosi sosiedade no tenke hetan apresiasaun universál katak susesu ba setór ne'e ema hotu-hotu nia negósiu. Forum Ekonomia Mundiál (FEM) publika Relatóriu Kompetitividade Viajen no Turizmu bienal (kada tinan 2), ne’ebé estabelese no sukat fatór no polítika lubuk ida ne’ebé fó dalan ba dezenvolvimentu sustentadu ba setór turizmu hosi nasaun ida nian no kontribui ba kompetitividade en-jerál kona-ba nasaun ida. Hanesan hatudu iha ne'e iha figura iha kraik, índise FEM kompostu hosi sub-index 4, pilár 14 no indikadór individuál 90 ne’ebé koletivamente serve hanesan baze referénsia ba polítika turizmu nian no dezenvolvimentu estratéjiku.

España mak hetan numero primeiru ba dahuluk iha edisaun FEM 2015 hosi ranking globál, tuir fali mak Fransa, Alemaña, Estadus Unidus, Reinu Unidu, Suísa, Austrália, Itália, Japaun no Kanada.

Maski Timor-Leste seidauk inklui iha índise ne'e, nasaun barak iha Sudeste Aziátiku iha nia konjuntu kompetitivu sira, inklui: Singapura (Da-11); Malázia (Da-25); Tailándia (Da-35)' Indonézia (Da-50); Filipina (Da-74); Vietname (Da-75); Laos (Da-96); Kamboja (Da-105); no Myanmar (Da-134).

En-jerál, nasaun ho dezempeñu forte mak preparadu di'ak liu atu kapta oportunidade ba tendénsia foun ne’ebé mosu, hanesan ezijénsia ne’ebé aumenta makas hosi nasaun ne’ebé foin komesa buras no ne’ebé mak dezemvolve dadaun hanesan India no Xina; preferénsia oin oin hosi vizitante ne'ebé idade-ona no jerasaun joven sira, no importánsia atu fahe informasaun liu hosi servisu online no promosaun,liu-liu hosi Internet móvel no social media.

Page 13: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 13 of 31

Aleinde ne'e, nasaun sira-ne'e rekoñese katak dezenvolvimentu indústria turizmu ne'e kompleksu no presiza halo koordenasaun interministeriál no parseria públiku-privadu atu ultrapasa problema hanesan; finanseiru, organizasionál no institusionál.

Análize tuir mai sei fo vizaun jerál kona ba pilár 14 nebe importante iha Kompetitividade turizmu no komparasaun ba análize situasional iha Timor leste kona ba pozisaun Timor Leste nian bazeia ba kriteia sira ne’e. Liu hosi servisu koletivu, sira fasilita aprosimasaun ba dezemvolvimentu turizmu ne'ebé sei hamenus prolemas nebe mak durante ne’e impata kresimentu ekonomiko no kriasaun servisu iha Timor Leste.

AMBIENTE NE’EBÉ FAVORAVEL

Ambiente favorabel foka ba oinsa mak iha kondisaun amizade entre negósiu atu estimula kreximentu setór privadu. Iha ne’e rekoñese katak turizmu hanesan negósiu ida no fó foku ba indikadór importante sira ne’ebé deskreve ambiente jerál investimentu hosi destinasaun ida, inklui maibé la limita ba, norma, kostume, lei, regulamentu no polítika.

AMBIENTE NEGÓSIU Iha momentu ne'ebé nasaun ida iha ona polítika ne’ebé kondusivu no sai matadalan ba empreza sira atu halo negósiu, ida ne'e mak sai xave konsiderasaun ba ekonomia turizmu nian. Aspetu sira hanesan oinsá direitus ba propriedade hetan protesaun, no efisiénsia ba kuadru legál no fasilidade atu halo lisensiamentu mak aspeito importante ne’ebé tenke tau ba iha konsiderasaun.

Ambiente negósiu iha Timor-Leste kompara ho ninia viziñu ASEAN, foin hahú no nesesidade urjente atu hadi’a prosesu no estabelese polítika ne’ebé konkretu atu garante ambiente operasaun ida ne’ebé estável ba komunidade hosi negósiu mikro, ki'ik no médiu. Emprezáriu barak haree investimentu iha Timor-Leste, hanesan risku aas no sira preokupa atu estabelese no habelar sira nia negósiu tanba asuntu sira ne’ebé relasiona ho rai no prosesu burokrátiku. Maski autoridade governu sira estabelese ona prosedimentu barak ne’ebé relasiona ho harii negósiu no lisensiamentu, dala barak mosu failansu tamba kompriendesaun ba prosesu la hanesan no la nakloke ba públiku. Tuir Banku Mundiál, Timor-Leste hetan pozisaun173 hosi 189 kona-ba simplisidade halo negósiu9.

PROTESAUN NO SEGURANSA Protesaun no seguransa hanesan fatór importante ida hodi determina kompetitividade indústria turizmu nasaun nian. Turista sira lakoi viajen ba nasaun ka rejiaun sira ne’ebé perigozu. Numero krime komún no violénsia ne’ebé aas no mós terrorizmu, no oinsa polísia nia servisu atu fó protesaun hasoru krime tenke sai nu'udar konsiderasaun xave ba planu dezenvolvimentu turizmu.

Tanba ninia independénsia ne’ebé foun, Timor-Leste iha pasadu ne'ebé susar no tuir perspetiva hosi ema hosi liur katak; dame no estabilidade hanesan fenómenu foin lailais ne'e de'it. Nasaun iha reputasaun la di’ak kona-ba krime kontra feto no avizu kona lafaek iha tasi-ibun ne'ebé turista sira vizita beibeik. Iha frakeza hosi padraun seguransa públika no implementasaun atu garante seguransa iha sentidu jerál ba vizitante internasionál. 9 World Bank Group – June 2015

Page 14: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 14 of 31

SAÚDE NO IJIENE Saúde no ijiene, ne'e elementu esensiál ida hosi kompetitividade turizmu no importante atu fó konfortu no saúde ba ema ne'ebé vizita. Ida-ne'e inklui asesu ba bee moos, ai-han moos no saneamentu. No iha situasaun wainhira turista sira moras, setór saúde nasaun nian tenke iha kbiit atu garante katak iha fasilidade saude ho kualiddade internasionál atu tau matan didi'ak ba sira nia persiza.

Maski iha ona provizaun ba kuidadu saúde universál iha Timor-Leste, maibe servisu báziku sira sei menus bainhira kompara hasoru padraun internasionál. Maski, nasaun ne'e hatene kona-ba ninia riku-soin tasi ne'ebé ho diversidade, no sai potensia makas atu bolu komunidade internasionál ne'ebé mak gosta halo atividade luku-tasi mai visita, maibe nasaun sei falta kapasidade no fasilidade hodi atende asidente grave sira-ne’ebé bele akontese, hanesan kámara deskompresaun. Iha mos problema balu hanesan falta komprensaun padraun mínimu kona-ba ijiene ai-han iha otél balu nomos hahan no bebidas iha restaurante barak iha nasaun laran.

REKURSU UMANU NO MERKADU TRABALLU Kapitál umanu hetan rekoñesimentu hosi ema hotu hanesan parte importante ida ba susesu dezenvolvimentu turizmu padraun internasionál. Rekursu umanu ne’ebé iha kualidade aas, hatene oinsa atu hetan asesu ba kolaborador sira ne’ebé mak persiza sira nia servisu tuir padraun. Konsiderasaun importante ida mak; oinsá nasaun atu dezenvolve abilidade liu hosi edukasaun no formasaun, no aloka didiak kompeténsia sira ne’e liu hosi merkadu-traballu-efisiente. Klasifikasaun ba edukasaun formal no envolvimento iha setór privadu atu reforsa rekursu umanus, hanesan ezemplu investimentu negosio iha area treinamentu kona ba hospitalidade ka oinsa atende no fo asistensia ba kliente ne’e importante tebes. Estudo didiak kona ba talenta nasaun nian no halo alokasaun ne'ebé efetivu no efisiente ba rekursu umanu ne'ebé iha tuir sira nia spesializasaun ba iha area ida ida mak asaun importante tebes.

Timor-Leste, hanesan nasaun barak iha Ázia no Pasífiku, sofre defisiensia grave iha ninia kapasidade atu dezenvolve talentu ne’ebé bele sai sensivel ba nesesidade hosi setór turizmu. Kuríkulu la lao tuir potensiál turizmu iha Timor-Leste no oportunidade karreira ba joven, hanesan eKo-turizmu no empreendorizmu. Iha eskola primária no sekundária la hanorin kona-ba turizmu, nune'e hamosu falta koñesimentu públiku nian ba setór nu'udar dalan ida ne’ebé importante ba ekonomia. Iha kuaze kursu 12 relasiona ho turizmu iha país ne'e, maibé barak mak foku liu ba iha teoria, no la inklui prátika ba aplikasaun hosi objetivu aprendizajen. Lalaok ida ne’e mos hamosu insentivu nebe mak fraku no la motiva joven sira atu konsidera turizmu nu’udar karreira diak ida ba sira, nein mos atu sai empregadu ba area ida ne’e no mos vontade atu sai emprezario ba iha area ida ne’e.

PRONTIDAUN TEKNOLOJIA KOMUNIKASAUN INFORMASAUN Servisu no operasaun negósiu online sai importánte liu tan iha turizmu, ho Internet bele uza ba planeamentu itineráriu no rezerva viajen no alojamentu. La’ós de'it infraestrutura modernu, hanesan kobertura rede móvel no kualidade fornesimentu eletrisidade mak importante, maibé mós kapasidade empreza no indivídu atu uza no fornese servisu online atu fasilita no hadi'a kliente sira nia satisfasaun.

Internet iha Timor-Leste iha kualidade ne'ebé di'ak natoon iha área urbanu no penetrasaun kontinua atu dezenvolve iha rejiaun ne’ebé remota hosi nasaun. Maibé, iha kapasidade

Page 15: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 15 of 31

limitadu, liu-liu iha negósiu lokál ki’ik no médiu, atu bele envolve iha ekonomia dijitál hanesan instrumentu ida ba dezenvolvimentu emprezariál no operasaun sira. Maski dezenvolve tiha ona website ho kualidade di’ak, sofistikasaun iha uzu ba meiu komunikasaun sosiál hanesan plataforma komersializasaun interativu no oinsa atu dada vizitante internasionál seidauk dezenvolve ho diak.

POLÍTIKA VIAJEN NO TURIZMU NO KONDISAUN FAVORAVEL

Pilar ida ne'e foka ba destinu nian abilidade atu dada investimentu turizmu estranjeiru diretu no vizitante sira. Ida-ne'e refere ba konstrusaun ka jestaun hosi otél, resorts no atrasaun sira. Ida-ne’e mós subliña ba prioridade ne’ebé mak governu fo hosi perspetiva polítika ba minimisation barreira ba vizitante (vistu, asesu aéreu no hosi tasi, nst), maibé mós atu monitoriza no influénsia folin iha merkadu. Ida-ne’e tau foku ida-ne’ebé boot ba konservasaun ambientál ne’ebé merkadu husu.

PRIORITIZASAUN VIAJEN NO TURIZMU Oinsá governu fó prioridade ba setór turizmu iha impaktu ida-ne’ebé importante ba setór nia kompetitividade. Hodi halo klaru katak setór ne'e sai preokupasaun prinsipál, governu bele fó fundus ba dezenvolvimentu projetu sira ne’ebé importante no koordena didiak ho autór no rekursu ne’ebé mak presiza atu dezenvolve turizmu. Medida/sasukat relasiona ho despeza governu nian, efikásia ba kampaña komersializasaun no marka (branding) nasaun nian, no fornesimentu dadus sira ne’e ba organizasaun turizmu internasionál mak indikadór importante kona-ba importánsia ne’ebé nasaun fó ba ninia setór turizmu.

Iha evidénsia barak atu hatudu katak Governu Timor-Leste iha kompromisu atu haree ba turizmu hanesan prioridade ida ba ekonomia nasionál. Maski iha vontade klaru hosi governu atu investe iha área turizmu no fó orsamentu anuál ne'ebé metin atu estimula kreximentu setór, maibe dezafiu nebe’e iha mak frakeza atu aloka orsamentu ho meneira nebe’e diak no klaru baseia ba foku no objetivu. No maski eco-turizmu identifika nu'udar dalan di'ak liu ba turizmu iha Timor-Leste, iha visaun ida ne’e, hare karak relasaun entre ajénsia governu no atór sosiedade sivíl sira la forte. Liután, la iha estratéjia no planu asaun sira-ne'ebé define kna’ar no responsabilidade hosi parte-interesada sira, ne'ebé hamosu kompreensaun sala no falla.

Dadus ne'ebé rekolla relasiona ho estatístika turizmu la kompletu no ida ne'e la fó dalan ba monitorizasaun no avaliasaun ba progresu iha dezenvolvimentu setór.

ABERTURA INTERNASIONÁL Dezenvolvimentu ba setór turizmu kompetitivu internasionalmente ezije abertura no fasilitasaun ba viajen. Polítika restritiva hanesan rekizitu vistu diminui turista sira-nia vontade atu vizita país ida. Abertura ba akordu bilateral servisu aéreu hosi governu ne’ebé iha impaktu ba disponibilidade ligasaun aéreu ba nasaun mós importante. Hanesan ne’e, númeru hosi akordu rejionál komérsiu ne’ebé vigora, serve hanesan indikadór ba oinsá iha posibilidade atu fornese servisu turizmu klase mundiál.

Iha restrisaun uitoan deit atu tama iha Timor-Leste ho exesaun ba vistu bainhira tama mai, ne’ebé kustu US$ 30 ba fulan ida. Akordu bilateral aéreu iha limitasaun tanba Timor-Leste hanesan fatin remotu no dezafiu infraestrutura no nasaun depende ba perkursu asesu hosi Bali, Singapura no Darwin. Sei iha fatin atu hadi’a konteúdu no kualidade hosi akordu hirak

Page 16: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 16 of 31

ne'e, ne’ebé lori ba liberalizasaun. Maski seidauk sai membru Komunidade Ekonómiku ASEAN nian, Timor-Leste goza relasaun pozitivu komérsiu ho ema barak hosi ninia viziñu ASEAN no mós Austrália. Tanba ninia patrimóniu koloniál, nasaun ne'e membru ativu hosi Komunidade País Lian Portugés ka CPLP, ne’ebé asegura nia envolvimentu nakloke iha komunidade internasionál.

KOMPETITIVIDADE FOLIN Kustu ki'ik relasiona ho viajen aumenta nia atrasaun ba turista barak no ba investimentu iha setór turizmu. Aspetu kompetitividade folin ne’ebé tau iha konsiderasaun mak folin billete aviaun, taxa no enkargu aeroportu nian, ne’ebé bele halo billete aviaun sai karun liu. Presu relativu hosi akomodaasun otél, ai-han no atividade turístika sira ne’ebé mak halo kompara entre konkorrente sira, ne'e mos asuntu importante atu tau iha konsiderasaun.

Tanba ninia lokalizasaun remota no tanba ninia ekonomia ne’ebé funsiona ho dolar Estadus Unidus nia, Timor-Leste relativamente karun kompara ho nasaun sira ne’ebé iha nia konjuntu kompetitivu no la iha valór ba osan hanesan ninia viziñu sira. Ida ne'e hanesan fatór ida-ne’ebé sai barreira ba segmentu turizmu backpacker, ne’ebé dala barak sai hanesan vizitante primeiru ba destinu foun. Tanba la iha produsaun iha rai-laran, iha dependensia ba importasaun sasán ne’ebé uza iha ekonomia turizmu. Hamutuk ho ida ne'e mak rejistu entrada turizmu nian sei iha nivel ki'ik, ne’ebé la fó dalan ba empreza turizmu atu hetan ekonomia eskala. Maski iha agrikultura no setór peska ne’ebé forte nian iha Timor-Leste, la iha ligasaun barak ho ekonomia turizmu no ida-ne’e sei sai oportunidade ida ne’ebé la konsege lao.

SUSTENTABILIDADE AMBIENTAL Importánsia husi ambiente naturál atu fornese fatin ida ne’ebé atrativu ba turizmu signifikante tebes, tan ne’e, polítika no fatór ne’ebé hasa'e sustentabilidade ambientál hanesan vantajen kompetitivu importante atu garante atrasaun iha futuru atu sai hanesan destinu. Indikadór polítika hanesan rigór no kumprimentu ba regulamentu ambientál no variante ne'ebé halo avaliasaun pontu situasaun kona-ba bee, rekursu florestál no tasi importante tebes. Tanba impaktu ambientál turizmu ne'e rasik, oinsá governu fó prioridade ba dezenvolvimentu sustentável hosi indústria turizmu iha ekonomia tenke hetan konsiderasaun.

Fatór apelativu ne’ebé boot liu ba Timor-Leste mak nia ambiente naturál ne’ebé seidauk iha intervensaun umanu boot kompara ho Bali no fatin turizmu ASEAN seluk. Habitate tasi nian konsidera hanesan úniku liu iha planeta ho espésie akuatiku raru ne'ebé identifika tiha ona. Floresta sira iha foho mós sei fuik no kapás. Maski nune'e, ho presaun hosi dezenvolvimentu no kuadru regulador ida ne’ebé fraku, ambiente hirak ne'e sei iha risku. Maski polítika sira iha ona atu prezerva ambiente naturál, sei iha lakuna iha implementasaun no kumprimentu. Povu Timor-Leste no komunidade sira iha presaun ba dezenvolvimentu no dala barak la rekoñese valór hosi sira-nia riku-soin naturál, liuliu kona-ba turizmu. Abordajen ba jestaun foer iha país sei fraku, no Estadu oras ne'e seidauk bele hatán ba prokura adisionál ruma ne’ebé bele koloka ba sira ho espansaun turizmu. Ida ne'e bele rezulta iha tasi-ibun no tasi ne'ebé foer liu.

Page 17: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 17 of 31

INFRAESTRUTURA

Pilar ida ne'e konsentra iha ligasaun no infraestrutura iha destinu atu fasilita entrada iha país atu nune vizitante sira hetan esperiénsia ho padraun aas bainhira to'o iha destinu. Ida-ne’e haree situasaun infraestrutura aéreu no rai maibé haree mós kona-ba kualidade no asesu ba informasaun no servisu turizmu sira ne’ebé xave ba destinu.

INFRAESTRUTURA TRANSPORTE AÉREU Ligasaun aéreu importante ba vizitante sira atu hetan asesu nebe’é fasil atu sai no tama ba país, nune'e mós movimentu barak entre nasaun seluk. Kuantidade hosi transporte aéreu, uza indikadór sira ne’ebé hanesan kadeira ne’ebé disponivel, partidas hira, densidade aeroportu, no númeru kompañia aviasaun ne'ebé hala'o operasaun, no mós kualidade infraestrutura transporte aéreu ba viajen internasionál no doméstika sai medida kompetitivu ne’ebé importante.

Iha kompañia aviasaun haat ne’ebé agora daudaun serbí Timor-Leste iha baze regulár entre Bali, Singapura no Darwin. Númeru hosi ema ne'ebé uza sira nia fasilidade, ne’ebé mak la fó dalan ba kompañia aviasaun hirak ne’e atu funsiona iha nivel ne’ebé fó lukru, hatudu katak iha kapasidade ida-ne'e sufisiente atu serbí ba ezijénsia ne'ebé daudaun iha. Infraestrutura aeroportu permite aviaun A320s atu tama ho restrisaun todan no durante loron deit. Tanba fatór numeru kliente atuál, ida-ne'e la hanesan dezafiu boot ida ba kreximentu iha tempu ida-ne'e, no agora foku liu ba oinsa atu prienxe fatin no halo aviaun ne'ebé iha sai nakonu loron loron. Preokupasaun ne’ebé imediatu mak kualidade infraestrutura hosi terminál aeroportu, ne’ebé mak presiza hetan atendementu iha tempu badak, atu bele sai furak liu tan.

INFRAESTRUTURA RAI NO PORTU Disponibilidade transporte efisiente no asesivel ba fatin xave turístiku ne'e importante tebes ba setór turizmu nian. Ba ida-ne'e presiza dalan nebe luan no rede transporte tasi nebe diak tuir padraun internasionál kona-ba fó konfortu, seguransa no efisiénsia modal no dalan. Ida ne'e inklui mós ba estrada, ne’ebé liga dalan ba fatin local sira no liu hosi dalan sira ne’e hatudu kontektu spesifiku kona ba imagem dalan ne’ebé mak atrai turista sira nia matan.

Iha tinan hirak ikus ne'e, Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu no parseiru dezenvolvimentu sira seluk hamutuk ho Governu Timor-Leste hadi’a di’ak liu tan kualidade no kuantidade estrada. Destinu turizmu barak mak agora asesivel ho karreta privadu no transporte públiku. Fatór ida-ne’ebé la fó dalan ba turista sira atu uza transporte públiku mak la iha terminál adekuadu no fasil atu komprende no la iha asesu ba informasaun oráriu. Iha aumentu hosi vizita hosi ró kruzeiru ba Dili, maibé seidauk iha fasilidade báziku atu garante pasajeiru nia konfortu no seguransa hodi fó dalan ba maximisation kona-ba rendimentu hosi empreza no populasaun. Iha planu tempu naruk atu halo instalasaun portu nian, maibé iha tempu badak, infraestrutura simples portu nia, hanesan sentina, no diseminasaun informasaun bele hadi'a sedu atu fo esperiénsia diak liu ba vizitante sira. Asesu ba destinu turístiku xave ne’ebé importante hanesan Atauro sei limitadu, no la konsistente no iha posibilidade atu aumenta tan regularidade no kualidade hosi servisu ne'e.

Page 18: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 18 of 31

INFRAESTRUTURA SERVISU TURIZMU Disponibilidade alojamentu kualidade ne'ebé sufisiente, resorts no fatin diversaun/jardim bele reprezenta vantajen kompetitivu signifikativu ba nasaun ida. Nivel infraestrutura servisu turizmu hosi númeru kuartu otél komplementa ho asesu ba servisu hanesan aluga karreta no ATMs(maxine foti osan) ne'e medida ida ne’ebé importante ba preparasaun ba setór turizmu nian.

Bazeia ba ezijénsia turizmu atuál, Timor-Leste iha kuartu otél ne'ebé sufisiente iha Dili no destinu turizmu ne’ebé xave. Maski nune'e, ida ne'e bele muda bainhira númeru vizitante aumenta, no aprezenta oportunidade ba investimentu otél adisionál. Iha neba mos nota katak la iha atividade sufisiente atu atrai vizitante sira nia atensaun no ida ne'e sai dezafiu ida baihira ita hakarak promove vizita mai nasaun. Iha oportunidade ba emprezáriu lokál sira atu dezenvolve produtu turístiku ne’ebé adisionál hodi sai apelativu ba nesesidade halimar no atividade ba vizitante sira. Asesu no vizita ba fatin dook liu iha rai laran sei dezafiu boot maibé iha oportunidade ne’ebé boot ba komunidade lokál sira hodi dezenvolve produtu local no servisu turizmu sira iha sira nia fatin bazeia ba ho modelu eco-turizmu.

NATURAL AND CULTURAL RESOURCE REKURSU NATURÁL NO KULTURÁL

Pilar ida-ne'e identifika prioridade ne’ebé fó ba polítika ne’ebé foka liu kona-ba fó asesu no mós prezerva patrimóniu no destinu ne'ebé úniku. Aumenta numeru visitante nebe intelegente ho valor aas ne’ebé iha ezijénsia atu esperensia natureza nebe original ho valór uniko no iha fatin nebe nia ambiente sustentavel.

REKURSU NATURÁL SIRA Nasaun sira ne’ebé nakonu ho riku-soin natural, iha vantajen kompetitivu ne’ebé klaru atrai turista sira. Iha medida balu atu haree atrasaun ne’ebé foka ba rekursu natural sira, inklui númeru hosi fatin Patrimóniu Mundiál hosi UNESCO. Kualidade ambiente naturál, paizajen nia furak, rikeza hosi animál, persentajen hosi área sira ne’ebé hetan protesaun nasionál mak riku-soin turizmu ne’ebé importante.

To'o ohin loron, la iha rekursu naturál Timor-Leste nian ne'ebé hetan ona rekoñesimentu hosi UNESCO. Área protesaun tasi nian sei iha faze dezenvolvimentu no fó dalan ne’ebé signifikativu atu hasa'e rekursu turizmu nasaun nian. Maski iha oportunidade ne’ebé rekoñese katak atu dezenvolve dalan la'o iha foho, ida ne'e seidauk dezenvolve. Rekursu naturál sira Timor-Leste nian sai úniku no reprezenta rekursu ida-ne’ebé seidauk book agora daudaun. Dezenvolvimentu turizmu komunitáriu ladún boot no ida ne'e iha potensia boot ba nasaun. Rekursu naturál país nian hanesan pontu forte liu hotu, no seidauk utiliza.

REKURSU KULTURÁL NO VIAJEN NEGÓSIU Rekursu kulturál nasaun nian hanesan fatór importante seluk kona-ba kompetitividade turizmu. Númeru fatin kulturál Patrimóniu Mundiál hosi UNESCO, estádiu boot ne’ebé mak bele simu eventu desportu ka jogu boot, númeru buskas online ne’ebé relasiona ho rekursu kulturál nasaun nian bele loke dalan hodi sukat nivel interese. Númeru hosi reuniaun asosiasaun internasionál ne’ebé akontese iha nasaun ne'e mós konsidera atu kapta, pelumenus parsialmente, viajen negósiu.

Page 19: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 19 of 31

Timor-Leste goza ho istória ne’ebé riku hosi ninia kultura tradisionál no istória koloniál Portugés. Nasaun nia luta ba independénsia hosi Indonézia mós hetan rekoñesimentu internasionál. Buat sira ne’e hotu iha poténsia atu dezenvolve liu tan. Saida mak sei falta mak la iha istória ne’ebé klaru atu konta tuir ba vizitante internasionál sira. Iha asesu limitadu ba kultura no karakteríska Timor-Leste nian hanesan asesu ba Uma Lulik no dansa tradisionál ne’ebé espetákulu tamba la oferese ba publiku no vizitante la hetan informasaun klaru no laiha asesu. Maski viajen negósiu hanesan foku hosi governu, maibe la iha atividade seluk ne’ebé mak oferese aparte hosi fatin sorumutu atu dada visitante sira atu ba partisipa no konyese durante sira nia visita.

Page 20: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 20 of 31

ESTABELESE DALAN BA TURIZMU TIMOR-LESTE

Polítika Turizmu ne'e sai hanesan kompromisu ida hosi Governu Timor-Leste hodi dezenvolve setór turizmu ne'ebé iha unidade no integral no fó énfaze ba sustentabilidade, komunidade, kualidade no kompetitividade negósiu. Polítika hanesan etapa dahuluk iha prosesu partisipativu naruk, hodi harii ambiente fó dalan ba setór turizmu atu ne’ebé sei sai inkluzivu, hamriik metin no di’ak ba Timor-oan hotu-hotu.

Objetivu prinsipál hosi Polítika Turizmu mak, iha 2030:

• Reseita hosi turizmu hosi rai liur, esklui reseita viajen (billete aviaun no ró) sei hetan millaun US$ 150 kada tinan (tuir folin 2016 ajusta ba inflasaun hosi agora to'o tinan 2030).

• Empregu iha área turizmu, sei to’o 15,000 empregu (agora iha 4,300).

• Turista internasionál 200,000 sei vizita Timor-Leste tinan-tinan ho hela iha Timor-Leste ho média loron haat.

Atu alkansa objetivu hirak ne'e, identifika tiha ona prioridade polítika lubuk ida ne’ebé sei fó tulun iha esforsu hosi governu, indústria turizmu, parseiru dezenvolvimentu sira no komunidade. Iha elementu prinsipál lima, ne’ebé hamutuk fó vizaun nasionál no matadalan ba turizmu, inklui:

• Sentidu hosi objetivu ne'ebé rekoñese iha nivel universal no komprende atu dezenvolve turizmu hanesan prioridade nasionál ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál

• Kompromisu atu hadi’a prosperidade di’ak liu tan, liu-liu ba joven Timor-Leste no komunidade lokál, ne’ebé sei hetan empregu iha setór turizmu hanesan fornesedor no emprezáriu.

• Espíritu hosi serbisu ne'ebé foka liu kona-ba protesaun ba nasaun nia rekursu naturál no kulturál no garante esperiénsia seguru ba vizitante sira.

• Kompromisu ba parseria iha ne’ebé parte-interesada hotu-hotu iha lian ida no responsabilidade ne’ebé partillada iha oinsá mak dezenvolve no implementa turizmu iha nivel nasionál no lokál.

• Rekoñesimentu katak ema mak sei iha sentrál turizmu no nune'e tenke iha koñesimentu, abilidade no hanoin ne’ebé apropriadu.

Polítika Turizmu ida-ne'e konsidera dezafiu lubuk sira ne'ebé Timor-Leste hasoru hodi dezenvolve setór turizmu kompetitivu iha nivel internasional no fó prinsípiu orientadór atu hodi hetan susesu. Ida ne'e reprezenta objetivu ida iha tempu naruk ne’ebé povu Timor-Leste bele buka no liu kualkér mudansa iha lideransa governu ka seluk. Ida ne'e respeita realidade katak polítika mak iha signifikadu liu hotu bainhira 'estabelese iha fatuk' ho kompromisu partisipasaun hosi parte interesadu.

Page 21: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 21 of 31

Sei iha estratéjia apoiu no planu asaun ne’ebé implementa hodi suporta polítika ne'e, ne’ebé tenke iha konsiderasaun no hatán ba fatór esternu iha uma ka rai liur. Sira-ne’e sei organiza tuir dalan konsulta iha siklu planeamentu ida ne’ebé regulár hosi ministériu ka departamentu governu sira ne’ebé relevante. Sei iha kuadru ida ba implementasaun ne’ebé haree ba diálogu polítiku no nivel tékniku operasionál.

Page 22: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 22 of 31

OBJETIVU

Objetivu reprezenta razaun ba Polítika Turizmu ba Timor-Leste ida-ne'e no objetivu atu sai inspirasaun ba povu Timor-Leste atu haree ba turizmu hanesan elementu prinsipál ba nasaun nia futuru.

Primeiru, Polítika Turizmu ida ne'e serve hanesan apelu asaun ida ba Governu Timor-Leste no define prioridade sira ba períodu to'o 2030, ne’ebé sei permite parte-interesada hotu-hotu iha hanoin ida-ne’ebé klaru kona-ba intensaun Governu.

Hanesan nasaun ne’ebé foun liu iha mundu, Timor-Leste iha konjuntu úniku hosi patrimóniu kulturál no ambiente ne’ebé orijinal, Timor-Leste iha oportunidade ida ne’ebé exesionál hodi dezenvolve setór turizmu espesífiku ida ne’ebé mak hatudu respeitu ba meiu ambiente, fó lukru ba komunidade no fó solok ba vizitante internasionál nian.

Tempu agora reprezenta oportunidade no ameasa ida. Hanesan tempu ba Timor-Leste atu hola nia pozisaun rasik hanesan destinu turizmu ne’ebé di'ak ho oferta turizmu úniku ne’ebé bele kontribui maka'as ba dezenvolvimentu ekonomia no hamenus kiak. Sai mós preokupasaun país nian situasaun sosiál no kulturál ne'ebé vulneravel ba desizaun neglijente sira, ne’ebé sei iha impaktu negativu no hamenus ninia atrasaun no potensiál turizmu nian.

Timor-Leste nian viziñu no kompetidór sira iha rejiaun Ázia no Pasífiku fó ezemplu lubuk ida kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé fó ezemplu benefísiu no risku hosi turizmu. Enkuantu illa Bali iha ekonomia forte ne’ebé sentra kona-ba indústria turizmu, ida-ne’e iha mós impaktu negativu ba ninia balansu kulturál, ambientál no sosiál. Evidénsia hosi Tailândia no Vietname mós hatudu katak iha kustu signifikativu ne’ebé relasiona ho dezenvolvimentu turizmu ne’ebé orienta ba merkadu turizmu masa.

Polítika Turizmu ne'e rekomenda atu harii indústria turizmu inkluzivu ne'ebé ho sustentabilidade ekonómika no ambientál ne'ebé no bele promove, fó valór, rekoñese no proteje kultura, ambiente no patrimóniu úniku hosi Timor-Leste. Nia aspirasaun mak turizmu sai motor ba kreximentu ekonómiku país nian, lori orgullu nasionál no esénsia hosi país ne'ebé hetan rekoñesimentu internasionál.

Atu atinje aspirasaun ida-ne'e sei presiza parte hotu-hotu hosi turizmu, públiku no privadu, hanesan mós sosiedade sivíl ne’ebé tenke hamutuk tuir vizaun ba turizmu hanesan define ona iha polítika ida-ne'e.

Ministériu no ajénsia Governu nian tenke serbisu hamutuk no investe iha infra-estrutura no ezekusaun polítika, lei no regulamentu sira ne’ebé respeita no proteje kultura ne’ebé úniku no ambiente nasaun nian.

Setór privadu sira tenke hakaʼas an atu tuir padraun internasionál kona-ba kualidade no servisu liu hosi produtu turizmu ne’ebé diversifikadu ne’ebé dada vizitante oin-oin hosi nasaun sira hosi mundu tomak.

Forsa traballu tenke iha edukasaun no formasaun ne'ebé ba akreditadu tuir padraun internasionál, no tenke iha investimentu kontínuu hodi dezenvolve matenek, aptidaun no atitude ne'ebé presiza.

Page 23: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 23 of 31

Povu Timor-Leste no autór sosiedade sivíl sira tenke hetan forsa atu bele partisipa iha ekonomia turizmu no kumpre sira nia papél.

Governu sei:

• Rekoñese papél importante hosi turizmu iha estrutura ekonómiku no sosiál hosi Timor-Leste no hetan rekuñesimentu hosi instituisaun governu hotu-hotu.

• Fó finansiamentu no rekursu ne’ebé presiza hodi tau turizmu hanesan dezenvolvimentu ekonómiku nasionál prinsipál.

• Fó inisiativu hodi hahú kampaña komersializasaun internu ne'ebé fó sai prioridade hosi turizmu iha departamentu no instituisaun hotu-hotu.

• Lidera, liu hosi esforsu advokasia hosi lider públiku sira, prosesu komunikasaun iha ne’ebé povu Timor-Leste sei apresia di'ak liután sira-nia kna’ar nu'udar parte hosi turizmu no tuir aspirasaun nasionál ba turizmu ba ema hotu-hotu, no ema hotu-hotu ba turizmu.

• Prepara no atualiza estratéjia turizmu no planu asaun sira ne’ebé korrespondente kompatível no konsistente ho polítika ida-ne'e.

• Kria konfiansa iha setór privadu atu investe iha produtu no servisu sira ne’ebé tuir padraun internasionál sira ne’ebé aas.

• Fó insentivu ba dezenvolvimentu turizmu ne’ebé respeita patrimóniu kulturál no naturál país nian, tuir dalan ida-ne’ebé sustentável.

Setór Privadu sira sei:

• Hola kompromisu atu tau turizmu iha sentru hosi dezenvolvimentu ekonómiku liu hosi partisipasaun no apoiu ba inisiativa sira hosi governu.

• Hola kompromisu atu fahe, bainhira apropriadu, finansiamentu no rekursu sira ne’ebé rekomenda hosi governu ho objetivu dezenvolvimentu turizmu.

• Suporta no promove kampaña komersializasaun internu ba sira-nia funsionáriu, no komunidade investidór no sai hanesan defensór no kampiaun kona-ba mudansa hodi aumenta konfiansa ba negósiu.

• Kontribui ba dezenvolvimentu, implementasaun no atualizasaun ba estratéjia turizmu no planu asaun sira nu'udar partisipante ativu.

Page 24: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 24 of 31

PROSPERIDADE

Prosperidade iha kontestu Polítika Turizmu nian mak estadu mai hosi haburas, esforsu no susesu ne’ebé abranje saúde, riku-soin no solok ba povu Timor-Leste hanesan rezultadu ekonomia turizmu ne’ebé forte.

Pilar lima ne’ebé mak identifika tiha ona hanesan motor ekonomia nian mak mina-rai, agrikultura, peska, indústria no turizmu. Governu rekoñese katak bainhira rezerva mina-rai tun, importante atu muda ba setór ekonómiku seluk atu garante estabilidade fiskál ba tempu médiu no tempu naruk nia laran.

Turizmu reprezenta oportunidade signifikativu atu estimula ekonomia Timor-Leste, liu-hosi interkámbiu negósiu, investimentu, kria empregu no ligasaun setór nian. Ida ne’e garante mós katak fahe benefísiu ba área rurál sira, iha ne’ebé ema sofre hosi kiak no laiha oportunidade barak.

Iha dezafiu barak iha pozisionamentu turizmu iha sentru ba ekonomia Timor-Leste. Relativamente ho turizmu seluk iha Ázia no Pasífiku, nasaun iha valór ba turizmu ida ne’ebé ki'ik tanba ninia ekonomia bazeia ba dollar Estadus Unidus. Proporsaun boot hosi produtu hirak ne’ebé uza iha ekonomia turizmu mai hosi importasaun ne’ebé rezulta iha nivel aas kona-ba fuga ekonomia. No atividade turístika atuál sira konsentra tomak iha kapitál Dili ne’ebé fó dalan hosi nivel ki'ik kona-ba partisipasaun hosi ema millaun 1.2 hosi país.

Hodi hadi’a dezafiu hirak-ne'e, tenke iha esforsu maka'as atu hadi'a ekonomia ho eskala, dezenvolve ligasaun ho agrikultura, peska no setór sira seluk hosi ekonomia no fó korajen ba dispersaun hosi turizmu ba komunidade sira ne’ebé iha Dili nia liur.

Hosi perspetiva oferta-turizmu, iha posibilidade barak atu hadi'a no garante katak korenti fornesimentu turizmu bele fornese ai-han, artezanatu,produtu no servisu lokál seluk ne’ebé ho kuantidade no kualidade natoon. Atu realiza atividade sira ne’e, tenke halo mudansa iha ambiente negósiu atu fó kbiit ba setór privadu atu investe no harii empreza ki'ik no médiu ne'ebé hetan lukru.

Inisiativa balun la'o ona hodi tulun agrikultór rurál no peskadór sira, atu hetan asesu ba merkadu formál no governu hola kompromisu atu fó prioridade ba kriasaun ba merkadu ne’ebé funsiona di'ak atu fasilita kreximentu agrikultura no peskas. Ida-ne'e fó dalan atu aumenta produtividade no rendimentu uma-kain. Liga produsaun ai-han ba setór turizmu hanesan progresaun ida-ne’ebé naturál no empreza sira depende maka'as ba ai-han ne’ebé moos, prodús sustentável, no iha beibeik.

Maski Governu Timor-Leste introdús inisiativa oin-oin atu hadi'a ambiente investimentu, inklui estabelesimentu hosi komérsiu abertu no ambiente investimentu, liberalizasaun merkadu telekomunikasaun, no hadi’a prosesu rejistrasaun negósiu. Governu rekoñese katak sei presiza halo tan buat barak atu estabelese ambiente negósiu ne'ebé transparente liután no ho risku ne’ebé menus.

Relasiona ho ezijensia internasionál ba servisu no produtu Timor-Leste nian, turizmu bele dezempeñu papél sentrál ida hodi promove Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé mak 'orgullu no prontu ba negósiu'. Liu hosi marka nasionál forte, ne’ebé hatudu katak auténtiku no úniku, asosiasaun no ligasaun emprezariál ekonómiku xave bele hamosu iha pilar kreximentu lima hotu. Marka nasionál rekere esforsu nasionál ida ne’ebé hodi identifika forsa no oportunidade hosi nasaun hamutuk ho ninia vantajen kompetitivu. Presiza mós esforsu ida ne’ebé konsentra ba valór emosionál ne’ebé mai hosi ema sira ne’ebé vizita Timor-Leste.

Page 25: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 25 of 31

Marka nasionál bele fó sai ba turista sira no mós ba ema atu iha rai laran atu harii narativa foun ba Timor-Leste; ida ne’ebé reflete natureza úniku no auténtiku nasaun nian.

Imajen hosi país iha rai-laran no rai-liur sei liu logo. Ida-ne'e sei sai mensajen ne’ebé hakas kompetitividade internasionál iha ekonomia hamutuk ho proteje no valoriza nafatin sosiedade ne’ebé inklui rekursu naturais, ambiente, patrimóniu kulturál, valór sosiál no komunidade. Marka Timor-Leste sei la trata hanesan kampaña komersializasaun ida ne’ebé de'it. Tenke iha kontinuidade no istória ne'ebé sai baze. Implementasaun ba kultura, istória, produtu no servisu iha oferta turístiku sei hametin identidade úniku nasaun nia no aumenta komersialializasaun ba rekursu ida-idak.

Governu sei:

• Estabelese marka hosi país atu aprezenta narrativa ida hosi Timor-Leste ho produtu no servisu sira ne’ebé úniku iha fatin merkadu global kompetitivu.

• Monitoriza tendénsia atu garante atrasaun folin no hadi'a valór ba osan. • Garante dezenvolvimentu turizmu bazeia ba komunidade atu garante dispersaun ba

benefísiu. • Identifika no aproveita oportunidade ba konverjénsia entre turizmu no setór

ekonómiku sira seluk. • Garante rekolla hosi estatístika atu fó apoiu ba desizaun bazeia ba evidénsia, ne’ebé

inklui objetivu dezenvolvimentu satélite turizmu ida ba Timor-Leste. • Apoiu inovasaun no hadi'a kontínuu iha kompetisaun no sustentabilidade hosi oferta

turizmu, hodi hasoru vizitante futuru sira-nia nesesidade. • Estabelese mekanizmu hodi asesu ba finansiamentu ba promosaun emprezáriu hosi

Timor-Leste nian.

Setór Privadu sira sei:

• Apoia no promove marka Timor-Leste liu hosi konsórsiu komersiál. • Kaptura tendénsia merkadu no dadus turístiku ne’ebé loos atu fó ba governu sentrál

hodi informa desizaun ne’ebé estratéjiku. • Apoia emprezáriu sira ne’ebé bazeia ba komunidade liu hosi finansiamentu ka apoiu

materiál ne'ebé apoiu no hadi'a turista sira-nia esperiénsia. • Garante katak servisu apoiu turizmu hotu la'o tuir dalan ida-ne’ebé koordenadu ba

optimizasaun hosi esperiénsia turístika. • Hola kompromisiu atu dezenvolve produtu ne’ebé inovativu no hakaʼas an atu

hadi'a kualidade no padraun servisu no hetan padraun klase mundiál. • Apoiu kriasaun ba fundu ekuidade privadu sira atu fó apoiu ba mikro-finansas turizmu

nian ne’ebé bazeia ba komunidade no asegura dispersaun hosi benefísiu ba parte hotu-hotu nasaun nian.

Page 26: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 26 of 31

PROTESAUN

Protesaun iha kontestu hosi Polítika Turizmu ne'e konsidera konservasaun, prezervasaun no salvaguarda ambiente naturál no patrimóniu kulturál Timor-Leste nian. Hakarak mós atu garante bein-estár hosi vizitante internasionál sira. Ambiente kapa'as Timor-Leste nian aprezenta oportunidade ne’ebé exesionál ba dezenvolvimentu turizmu ne’ebé espesializadu iha rai-laran. Katak país seidauk dezenvolvidu liu hanesan pontu úniku ida, no katak la iha dezenvolvimentu turizmu intensivu signifika katak problema ambientál ne’ebé iha ligasaun ba turizmu seidauk evidente. Protesaun ba Timor-Leste nian patrimóniu naturál no harii ne’ebé sustentável hosi perspetiva ambientál, ekonómiku no sosiál ne'e importante tebes ba susesu futuru nasaun nian. Tenke fó konsiderasaun ba potensialidade eco-turizmu nu'udar abordajen prinsipál dezenvolvimentu turizmu ne’ebé sei maksimiza benefísiu ekonómiku no hamenus impaktu negativu. Ida-ne’e sei mós fó dalan ba Timor-Leste atu oferese produtu ida ne’ebé diferente ho kompetitivu iha rejiaun iha ne'ebé barak mak iha turizmu masa. Paizajen furak ne'ebé seidauk intervensaun barak hosi país aprezenta oportunidade ida ba Timor-Leste atu pozisiona-an rasik hanesan nasaun ida ne’ebé moos no matak. Dezenvolvimentu hosi infra-estrutura públika no atividade konstrusaun privadu tenke hala'o hamutuk no ho respeitu ba paizajen naturál no ho konsiderasaun ba valór hosi patrimóniu ne’ebé harii. Jestaun efetivu no ekilibradu hosi patrimóniu naturál no harii ne'ebé xave mak importante ba kreximentu turizmu ne’ebé mak iha sustentabilidade ekonómiku no ambientál. Deskobre foin daudaun hosi espésie raru tasi nian ne'e tenke konsidera ho kuidadu no bainhira bele, área tasi, no área protesaun sira seluk, tenke estabelese, regula no haktuir. Riku-soin nasionál hirak ne'e iha potensialidade atu hetan rekoñesimentu patrimóniu mundiál UNESCO nian, ne’ebé bele dada atensaun internasionál ne’ebé signifikativu ba nasaun no apoia dezenvolvimentu indústria luku, porezemplu. Foho Timor-Leste aprezenta oportunidade ba eco-turizmu iha aventura la'o no sira seluk. Iha oportunidade boot ba apoiu ba dezenvolvimentu turizmu ida ne'e no atu envolve komunidade lokál sira. Maski nune'e, susesu iha área ida-ne'e sei depende ba serbisu di’ak no konservasaun atu nune'e bele garante katak turizmu la kauza estragus ba riku-soin hirak ne’ebé úniku. País nian riku patrimóniu koloniál nia sai mós nu'udar elementu importante ba dezenvolvimentu turizmu no presiza tebes esforsu hodi garante katak riku-soin hirak ne'e hetan konservasaun no fó interpretasaun ne’ebé loos atu vizitante bele apresia tebes. Importante mós katak patrimóniu kulturál lokál, tenke sai asesivel ba vizitante sira liu hosi dezempeñu arte.

Komunidade lokál sira importante atu hola parte iha atividade kulturál no prezervasaun naturál no tenke hetan korajen hodi fó valór sira-nia riku-soin no komprende sira-nia importánsia ba dezenvolvimentu turizmu.

Hanesan importante mós ba implementasaun ho susesu hosi turizmu mak prepara medida sira ne’ebé sufisiente atu garante bein-estár hosi vizitante internasionál durante sira-nia hela iha Timor-Leste. Seguransa públika identifika nu'udar dezafiu ida iha rai-laran no importante

Page 27: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 27 of 31

katak autoridade sira estabelese mekanizmu hodi prevene no responde ba insidente hirak ne'e. Devér kuidadu ida ne'e ezije katak ema ne'ebé responde ba emerjénsia sira prontu no hetan treinamentu atu halo asaun efetivu no ho efisiénsia.

Asaun preventiva sira mós sei konsidera liu hosi fó korajen ba prátika di'ak nian iha operasaun negósiu, liu-liu iha restaurante, otél no atividade atrasaun sira ne’ebé tuir padraun mínimu iha ijiene ai-han no seguransa.

Governu Sei:

• Garante prezervasaun ambiente naturál no konservasaun no bainhira bele kria área protesaun tasi nian

• Tau turizmu sustentável ne’ebé bazeia ba komunidade iha sentru hosi oferta turizmu. • Hatudu Timor-Leste nia arte no kultura hanesan atrasaun turizmu diferente ida

• Garante seguransa ho ambiente seguru ba vizitante internasionál liu hosi medida sira ne’ebé koordenadu.

• Apoiu mitigasaun ba risku sira liu hosi diseminasaun ba padraun operasionál ijiene no seguransa ne’ebé mínimu ba otél, restaurante no atividade turizmu nian sira seluk

• Planu atu responde ba emerjénsia oin-oin relasiona ho turizmu

Setór Privadu sira sei:

• Hola kompromisu ba konservasaun no prezervasaun ambiente naturál no asegura katak dezenvolvimentu ne'ebé iha ona no foun hamenus impaktu negativu no asegura katak dezenvolvimentu hotu-hotu mak dezeña no hala'o tuir dalan ida-ne’ebé ho sustentabilidade ambientál

• Bainhira apropriadu hatudu Timor-Leste nia arte no kultura nu’udar parte hosi oferta turizmu.

• Hola kompromisu ba investimentu kontínuu iha dezenvolvimentu ba funsionáriu sira atu garante funsionamentu servisu turizmu hotu-hotu ne'ebé tuir padraun aas liu ba ijiene no seguransa ai-han.

• Obriga projetu boot hosi dezenvolvimentu turístiku atu iha medida responsabilidade sosiál emprezariál, ne'ebé kontribui ba benefísiu ekonómiku, ambientál no sosiál.

Page 28: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 28 of 31

PARSERIA

Parseria permite ba grupu parseiru ne’ebé oin-oin atu aumenta probabilidade atu alkansa sira nia misaun no aumenta sira-nia alkanse. Polítika Turizmu ne'e rekoñese kompleksidade kona-ba ekosistema turizmu no presiza apoiu boot ne’ebé mobiliza hosi governu, indústria no povu Timor-Leste atu sai efetivu no susesu.

Iha papél no responsabilidade oin oin hosi autór hosi setór públiku no privadu sira iha faze oin-oin kona-ba siklu dezenvolvimentu turizmu no iha faze inisiál tebes ba dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste, importante katak governu dezempeña papél lideransa.

Governu Timor-Leste iha kompromisu atu dezenvolve turizmu hanesan motor ida ne’ebé sentrál ba ninia ekonomia, no tan ne’e importante atu estabelese kuadru ida ne’ebé adekuadu ba dezenvolvimentu.

Iha ezemplu barak kona-ba prátika di'ak sira iha rejiaun ASEAN nian, ho nasaun barak ne'ebé hetan susesu iha harii parseria liu hosi turizmu. Iha kazu hotu-hotu, iha mekanizmu no plataforma sira ne’ebé atu asegura balansu ida ne’ebé saudável entre funsaun polítiku no implementasaun. Baibain simu katak polítika turizmu nian tenke lidera lidera hosi ministériu ida-ne’ebé forte ho kapasidade atu halo influénsia ba diálogu no asaun sira iha governu tomak nia laran. Tenke implementa estratéjia apoiu no planu asaun hosi autoridade turizmu ne’ebé iha rekursu sufisiente kona-ba finansas no profisionalizmu no iha mandatu ezekusaun orientadu ba rezultadu.

Setór públiku Timor-Leste nian iha papél importante iha uniaun ba atór sira, no fasilita melloria ba kualidade, no komersializasaun ba destinu. Iha tempu hanesan, setór privadu nian iha responsabilidade atu oferese produtu turizmu apelativu, konsistente no oin oin.

Tanba turizmu oras ne'e iha faze foin hahú dezenvolvimentu, Governu Timor-Leste tenke estimula kreximentu no kompromisu ba setór ne'e liu hosi investimentu, insentivu no inisiativa ne’ebé forte, dinámiku no konsideradu. Evidente katak iha destinu turizmu seluk iha ne'ebé faze inisiál dezenvolvimentu turizmu no investimentu setór públiku mak lidera iha ne’ebé bainhira indústria dezenvolve ona, setór privadu mak asume papél ida ne’ebé aumenta ba beibeik kona-da oferta ba servisu no produtu turístiku ho kualidade.

Haree ba ambisaun kona ba dezenvolvimentu turizmu, Timor-Leste sei adopta modelu institusionál no abordajen prátika di'ak balu ne’ebé hala'o ona iha nasaun seluk bainhira sira dezenvolve sira-nia ekonomia turizmu nian. Ida ne'e sei inklui kriasaun ba Autoridade Nasionál Turizmu, ne’ebé sei harii iha espíritu parseria públiku no privadu.

Kriasaun Autoridade Turizmu Timor-Leste (ATTL) atu implementa stratégia turizmu no planu asaun importante tebes no estabelesimentu organizasaun jestaun destinu (OJD) atu garante asaun koletiva akontese iha nivel lokál. Governu sei halo estudo avaliasaun kona ba Autoridade Turizmu iha tempo badak, no sei esplora pratika-diak (best practice) husi nasaun sira iha ASEAN no Ázia-Pasífiku. Estudo ida-ne’e sei apoia kriasaun Autoridade Turizmu Timor-Leste (ATTL) iha médiu termo.

ATTL tenke estruturada hanesan ajénsia governu ka autoridade ba governu no inklui setór privadu no reprezentante sosiedade sivíl. Governu Timor-Leste iha kompromisu atu tuir estrutura ne’ebé di'ak liu ba ATTL, no sei permite fleksibilidade iha estrutura bainhira situasaun dezenvolvimentu turizmu hetan mudansa tuir tempu. Estrutura organizasionál ne'e sei determina bazeia ba kna’ar sira hosi governu no setór privadu nian iha jestaun kona-ba dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste.

Page 29: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 29 of 31

ATTL sei iha kna’ar no responsabilidade ne’ebé espesífiku ho funsaun prinsipál atu atua hanesan koordenasaun administrasaun nasionál ba implementasaun estratéjia turizmu no planu asaun sira-ne’ebé sei involve nu'udar rezultadu hosi Polítika Turizmu ida-ne'e.

Sei mós halibur dadus ne’ebé relevante no dezenvolve turizmu estratéjia sustentável ne’ebé bazeia ba evidénsia, no planu asaun sira.

ATTL sei koordena ho OJD ne’ebé sei estabelese iha área ida-idak atu implementa turizmu iha nivel komunidade no sei envolve ATTL atu asegura implementasaun no apoiu ba komunidade. Ida-ne’e sei sai nu'udar responsavel ba implementasaun estratéjia turizmu no planu asaun iha nivel nasionál no lokál ho parseria ho setór privadu.

Governu Sei:

• Garante mekanizmu kooperasaun inter-ministerial no inter-departmental ba dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste.

• Kria Autoridade Turizmu Timor-Leste atu orienta implementasaun ba estratéjia turizmu no planu asaun ho parseria ho setór privadu.

• Estabelese organizasaun jestaun destinu iha nivel lokál hodi suporta servisu hosi ATTL iha parseria ho setór privadu no iha rede ne’ebé relevante.

• Esplora oportunidade ba parseria ho setór privadu iha jestaun no operasaun hosi riku-soin públiku.

Setór Privadu sira sei:

• Apoia Autoridade Turizmu Timor-Leste nian no kontribui ativu ba nia jestaun ne’ebé estratéjiku iha implementasaun ba planu asaun.

• Apoiu no partisipa iha organizasaun jestaun destinu atu apoia dezenvolvimentu komunidade lokál

• Nu'udar parseiru ho governu atu esplora oportunidade kona-ba jestaun no operasaun ba riku-soin públiku.

Page 30: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 30 of 31

POVU

Povu refere ba kapasidade hosi forsa traballu Timor-Leste nian hodi fó apoiu atu fó esperiénsia kualidade ba vizitante sira ne'ebé mai Timor-Leste.

Interaksaun entre turista sira no ema sira-ne’ebé servisu iha indústria importante ba kriasaun hosi imajen pozitivu ida ba Timor-Leste, atu haburas emprezáriu lokál no dada investimentu estranjeiru iha área turizmu.

Motivasaun hosi governu ba turizmu halo ema hotu-hotu nu'udar pontu kontaktu ida ba turista sira-ne’ebé iha podér atu avalia kedas nasaun no fahe opiniaun ba turista potensiál rihun ba rihun. Importánsia hosi servisu pesoál ida ne'e iha setór ne'e halo ema sai fatór ne’ebé númeru ida kona-ba produsaun ba empreza viajen no turizmu barak. Tanba turista iha kontaktu diretu ho funsionáriu sira no kualidade produtu bele reflete ba funsionáriu sira nia abilidade atu hasoru espetativa hosi turista, iha marjen ba erru uitoan deit bainhira refere ba ema.

Planu ba dezenvolvimentu kapitál umanu sei ezije katak governu, hamutuk ho ninia ministériu relevante sira, konsidera pozisaun kompetitivu ne’ebé okupa hosi Timor-Leste, iha ASEAN no Ázia-Pasífiku no polítika ne’ebé hahú ho planu asaun ne'ebé apoia aumentu kompetitividade hosi destinu, ne’ebé ezije foku atu atinje kualidade servisu nasionál sira liu hosi ema.

Bainhira dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste dezeña ona, governu tenke rekoñese kompeténsia esensiál sira hanesan kompeténsia moris, lian no koñesimentu teknolójiku hanesan atributu prinsipál sira ne’ebé buka hosi indústria iha nivel jestaun no operasionál hotu-hotu. Importánsia ba komprensaun kona-ba rekizitu ba kompeténsia hirak presiza kriasaun ba abordajen foun no koerente hodi dezenvolve programa nasionál ba edukasaun no formasaun hamutuk ho sistema akreditasaun metin.

Turizmu iha Timor-Leste mak dala barak la hatene ka la komprende no governu sei introdús kursu badak iha ensinu primáriu no sekundáriu atu hamosu interese ba joven sira. Feto sira sei enkoraja atu servisu iha setór tanba sira hanesan maioria hosi merkadu traballu turizmu ona no bele garante oportunidade ba jerasaun rendimentu no empreendedorizmu, no iha tempu hanesan, tetu sira-nia papél tradisionál iha família. Maibé, iha dalan ida ne’ebé naruk iha Timor-Leste molok feto hetan asesu ba kona-ba empregu no jestaun nivel aas iha indústria turizmu.

Ho objetivu atu kria turizmu lokál, sustentável, bazeia iha komunidade, tenke iha asesu ba formasaun kualidade kona-ba empreendedorizmu atu fasilita kreximentu ekonomia negósiu lokál Timor-Leste nian.

Governu Sei:

• Planu ba dezenvolvimentu kapitál umanu ho avaliasaun inisiál ba nasaun laran tomak ida kona-ba oferta edukasaun no formasaun no kompara ho padraun internasionál no nesesidade merkadu traballu.

• Apoiu edukasaun, formasaun no dezenvolvimentu karreira hodi maksimiza abilidade indústria hodi responde ba nesesidade turista sira no fó dalan ba ema sira-ne’ebé servisu iha setór atu alkansa sira-nia potensiál.

• Enkoraja setór privadu hodi iha papél importante iha influénsia ba dezeñu kona-ba edukasaun, formasaun no programa dezenvolvimentu abilidade ba indústria turizmu iha kolaborasaun ho SEPFOPE no Ministériu Edukasaun

Page 31: Politika Turizmu ba Timor-Leste ESBOSU · nian mak, reseita turizmu nian sei hetan millaun US$ 150 (tuir folin 2016), no empregu iha setór ne'e sei hetan 15,000. Ida-ne'e sei apoiu

Page 31 of 31

• Apoiu estabelesimentu ba kursu espesiál iha nivel eskola primária no sekundária atu hasa'e koñesimentu kona-ba indústria turizmu iha sosiedade sivíl

• Promove no finansia apoiu ba emprezáriu lokál liu hosi fó kursu introdusaun asesivel.

Setór Privadu sira sei:

• Kontribui ba investimentu kontínuu iha kapitál umanu, liu hosi edukasaun no formasaun.

• Hola kompromisu atu fó rekursu no fundus ba dezenvolvimentu karreira ba funsionáriu no liu hosi dezenvolvimentu profisionál kontínuu iha edukasaun no formasaun.

• Kompromete atu fó apoiu ba SEPFOPE no Ministériu Edukasaun sira atu prepara no dezenvolve programa edukasaun no formasaun ne’ebé relevante ba indústria turizmu.

• Fó dalan ba jestór senior no médiu-altu atu sai hanesan monitór ba emprezáriu lokál sira atu fó korajén ba emprendimentu foun bazeia ba komunidade.