kršćan ke

vi; od

ona bogat· posjedovali

napravio Niti je

bogatstvo posjeduje.

u u zajed· zajedničk a

široka ni jedne

radničkom

druga Izvršnog

u koji Marić, in­

Mlinar, lipo· . Ivo Baljkas ' iz Kaštel

:-: Urellništvo i uprava : :-:

"FABR.II{A I NJIVAu, ŠIBENIJ\.

Vlasni!.., izdavatel.i i - -

ugU\oOJlli Ul td ll ik :

IVO BALJKAS

Tisak: Pučka Tiskara - Šl~enlk

Pojedini broj Din 1.50

:-: IZLAZI SVAKOG PETKA :-:

Pretplata do konca godine

iznosi Din 57.50. --

7a inozem:.tvo flvostruko.

OGLASI SE NE PRIMAJU.

list za politiku i socijalističku nauku.

GOD. l. ŠIBE ll{, 3. MARTA 1923. Br. 2.

Veličanstvena manite tacija radništva težaštva. l

l Splitski radni narod može biti pnno an sa

uspjesima svoga rada; on je potpnno opraYdao natlu i _yjcru koje su se u nj polagale. Dug.-, gn­dišnji rad i simpatična pro.~lost splitskog proh.t~­

rijata u istoriji radničkog pokreta u Dalzn ciji nisu ostali bez dubokih tragova. Besprimjcran tenJr koji se nad njim vr~io nije ga smeo ni skrenuo sa prave staze na put političkog oportunizma i

izdaje interesa radničke klase. •

Kao što je bilo i očekivati, zbor koji je saz-

vala Nezavisna Radnička PartUa JugoslaVIJe za udaranje organizacionih temelja Radničkoj Parttji u Dalmaciji i za proglašenje kandidat ,kth lt 'ta bio je vanredn() dobro posjećen i ako je vla t za­branila javni proglas za saziv zbora pa se prema tome sve de Ztldnjega časa nije znalo je li zbor dozvoljen i gdje se ima održati. Tek na nekoliko sati prije · zbora akcioni odbor bio je obavješten da je vlast dozvolila pouzdani sastanak sa pozi :­nicama. Kroz to kratko vrijeme bilo je tehnički

nemoguće izvršiti sve pripreme i radnje koje su bile nužne za uspjeh zbora : mnogi radnici i lu· žaci nisu dobili poziva, a revna policija je strogo

· pazila da bez poziva niko ne udje u d\'oranu Kina. Ali da su pozivnice i bile u redu podijeljtne, dvorana nije mogla da ih primi. ije ni ovako mogla sviju da primi. Veliki broJ drugov a mo­rao je izaći iz dvorane ili uopće ne ulaziti u nJU radi velike prenatrpanosti. Time se još j rlanpu t ispostavilo da u Splitu nema tako prostrano dvo­rane koja bi mogla da primi sve učesn ike na na­šim zborovima i konfereociJamn.

Što ovaj zbor čini upravo veličan tvenim tu je ono egzaltirano oduševljenje naših masa, njihova iskrena predanost, topla čuvstva i gotovost da sve podnesu u cilju napretka proleterskih akcija i po­bjede radničkih principa. Trebalo je prisustvovati zboru i vidjeti kojim su oduševljenjem i odobra va­njem bile praćene riječi govornika kojim je gesta-ma bio popraćen . #'

zahtjev da se prema bratskoj Rusiji obustave ne-. prijateljstva i sklopi mir l Iskazi dopadanja ili ne­godovanja trajali su po čitavih pet časova, a pij -sak sa otvrdnulih i žuljevitih radničkih dlanova čuo

se u velikoj udaljenosti od dvorane.

v

Ses a .. zara

.Zbor j bio zakazan za l O sati. Osvanula je i toliko željena nedjelja 18 fehrua.ra, Kad ~ Je splitski proletanjat pv nadao da će po lijo 2 gu­dme 1 10 mjeseci prv1 pul d.i CUJC oknjcpljuJuće

riJeči sa u ana radničkih prv,t :t i da vidi stat e

borce ;.a pra va i mterese rađmt.ke klasi!. eć u 8 sati IZJll trct r.lduici su počeli p.miti d ·or,tnn. U l O s,tti btla Je tuko krcata da se u nikakvom uglu n1j e moglo slobodno da dtse. ~.·e racunaJUĆt

one kOJ I u dvoranu morah ela napu te, bilo Je prisutno preku l 000 sluš,tl t~.t, tit ·le .1ekol11\.J

totina. lj ud t vi' e tugo -t J prosturiJe norma.ln mogn da podnesu.

.Zbor je otvorio

d ug Ivan Marić koji, dirnut otlazi\'om, konstatira n.qno\'tje polit:Jj­stto nasilje. što je šibenska pulit:tj,l dru.~u luu ila/j­kasu, (Pokhct: Zi\'iO 13aljkas!) lwji IC biO oureJjcn za glavnog referenta na ovom zboru, s pt i 1ecila pu­lovanje 1 tako u zadnJI eas unekoliko osakalitu zbor. :\!oralni uspjeh Jana;,nJCga zbora daje Jamstvo tlu poli.Ličl a reakcija radmckoJ klasi može da ulmc samo stvari koje se rukom dadu opipatt. ali ll.J\;na klasna ·viJe:.l o~laje netltrnuta, IlJU re­akciJa ntJC u ·pjela ni u naJmLlllJOJ mjcn da poko­leba. Dozivanje u p.tmet dogadiala IZ tllracne pro­šlosti ueće tlotliliV<tli, s\ i pnsulni lično su u njima s.u,4].j elo\ali 1 na S\'Ojim th lcdpma Ol>.JClili. a lo bi ga odvelo daleko. Imosi hislorijnl napora za asni-· vanje H.tdnicke Stranke i težnju dasli da radnicku klasu u lome omt'le. Ali pored OYih bczolm.tzttih šilwna i gaženja zakona Haclnička Stranka je pri­znata kuo zakonita strani a, ko.l:• ima odobrenc'šla­tul i programe i l ota svoju djelatnost može Ja rasprostre po cil:lvOj zemlji. Dotiče sc izbora i pre­dočuje dn radnicka klasa ne polaže nimalo na u­spjeh izbor<'!, već joj je poglavito do loga, dn ovu izbornu kamp:lllju tskorisli za raskrinknYanje go­spodskih stranaka i tltlje u nzi dodir sa svojim suputnicima radnicima i siromašnim težacima.

:VIoli da sa pažnjom hude saslusan.

drug Vicko jelaska. (Kad sc je pojavio drug Jela ka bio je dočekan dugo trajnim poklicinw nŽivio·'!) Po ·Lo je drug Je­laska govorio či t nv sal i po. nj ego\ govor ne mo­zema donijeti u ~jelini , jer bi nam odnio mnogo prostora. Ograničićemo sc za lo amo na kratke izvode, izbj cgtn aj u(i on nj maleritnl iz njegovu go­vora, koji bi sc mogao nedopasti g~ državnom od­vj etniktl,

Ističući pravo radničke kla e

na legalnost klasne borbe ukraLI o o vree se n.t Zakon o :t:aštiti države 1 tzni­mnc mJere protiv t•adnkke klase, pledirajući za u­kidanje Lih prutu u tavmh 1 sredovječnih zakona. po ko.tima JC Untl>teno 5~ komumstičkih mandata i time 200.000 gl.1sača proglašeno za bankrotsku masu, kOJU ov1h 1zbora, po mtšljenju buržoazije, treba k sebi privući. jer kad radnici nemaju svojih žara, gdJe pah ti glasovi da pali, pasli će svakako za nJtllo og klasnog neprijatelja, pa ma koliko on 1'> 1 luvjeJ<~p liberalnu polttička nacela i bio časoviti

ucprl)alelJ rehma koji je uzakonio ovu reakciju nad radntčkom klasom. Al1 račun je učinjen bez kr ·m.1ra. Da JUgo lovensko radništvo nije došlo do svojth zara, ono b1 bojkolovalo ove izbore, (Tako Je!) Jet su sve buržoaske stranke, kakva god bila OJiltova pohltcka f!u ba, zaklete • oeprijateUice ra­dnoga t.hlroda. Zatim doltće ·e uzrok::t skupoće kao posljedice bezobzmwg nasrlnJa jugo lovenskog ka­pitala n l žepo' e i stomake siromašnog svijeta oštro kttllknje zakon o zasl1l1 radni ka i najenergič­ntje pros,jeduje pt oliv pogorša' anja zaštitnog za­konodavstvu. Dc~ bt vodt!i uspJešnu borbu protiv kaptlallslicke pljacke i reakcije, i da bi ta borba mogla b!li \OdJena u ·pJešno. kao prvi u vj el uka­ZUJU ·e potrebu da se svi opljačkani, ugoje­teni 1 poniženi okupe oko svo.1e klasne partije, ko­joj se danas ulhlraju temelji. Hadnicka klasa u Dalrn.tci.ii nalazt se bez svoje partije

od da .l 26 aprila 1920 godine <l po o~l loj Jugoslav~ji od n Obznane·', koja je pro­gluit!n 1 ·U decembra i Lc godine. Dotle je vas ev­rop ·ki ,,rolel.trijal bio laloo u ol'enzivi i probij:w front zu f'ronlom, dok se od 1921 godine nalazi u del'cn:t:i ·i, u polaganom uzmicanju i napu "ta nj n osYojenih poziciJa· Taj preokret n odnosu naga ne može na ovom zboru tumačili , jer bi lada do­bio knt"lkler jednog predavanja, ali ~e pomenuli samo loltko da su ve evrop ke države kao klasni izvršilac 'olJe i željn buržoazije u krajnjem času

za poslizanjl' loga cilja morale prib;cći ru~enju o -no\ nih principa na kojima pocivaju pravne i de­mokratske drža\ e, gazeći zakone koje u ame do­nijele Jugoslavija je tlnijcla barjak vimn.

Drugovi koji su saradjivnli na izradi programa naše nove partije racunali u na ono što je pod današnjim prilikama mogućno.

(Odobravanje). Zatim prelazi

na izbore.

Prije s' egn pc1Lrebno je utvrdili šla u lo tranke i njihovi programi. lranka je skup ~judi

(crvena lista)

koji se udružuju u cilju očuvanja svojih staleških in teresa , a program su pisana prnvila koja odre­djuju d.ielovnnje takvih zajednlca. Svaki sltaiež (krupni i sred nj i kapitalisti , veliki i mali po~i"ednici, iitna burzoazija i radtli narod) opredijcljuje se po­litički tomo gd.i e je najbolje očuvan njegov interes. Pošlo ' nomsl<i falctori odredj U.lu sve socijalne i kultum ~.. po jave, ti isti faktori stvarilju i razne po­lilicke grupacije i prop;rt~ me. Kas se u politici su­kobe d va na oko čislo politiokn gledišta, u zabludi su oni koji uzroke traže u političkim motivima : to je samo vanj ka strana sukoba, unutrašnju i pravu nnći 'erno u ekonomskim suprotnoslima i sudari-

a. Na primjer politička nepomirljivost srpske i hr abke buržoazije nije u tom e što se one politički ·~ trpe, ili što ne mogu da podnesu ovu ili onu:.

formu funkcionisanja državnog apat·ata. To samo na oko tako izgleda. Tu postoji jedan dublji raz­log : srpska burzoazija ll oće cen traliznciju, što joj taj oblik drzavne organizacije osigurav~l ooilatiju pljačku n&d hrvatskim dijelom naroda, n hrvatska s ~ r~ospoda tome opiru, jer žele i misle da imaju

prav ) da aami akldaju kožu sa hr~tS~g« naroda, a ne da dijele pljačku aa srp­

skom gospodom. Ima mnogo buržoaskih ideologa, koji su vrlo

li1 ralno odgojeni, uli iz ekonomskih razloga ne djeluju u smislw. interesa ugnjelenih masa, jer da­T1lnjem političkih sloboda radniku i teialru oni ·se. osposobljavaju za borbu, usljed koje bUiv.loaski ide­olog zna di\ će biti prisiljen na ckonomslre ushr pke u vidu skh\ćivanja radnoga vremena, paviš(ee plate, poboljšanja radnib uslova itd. A svako to poboljšanje ide na štetu burzoazije jer joj skraćlllje profit. Prema tome sve su stranke k1aanc.

s kojim partijama (a to znaei klasama) ima da' se bori radnička klasa u ovoj izbornoj k~~\'npa· nji? Sa razmm. A sve su podjednako ne-prijatelji

radn'o~• naroda. Da' načnemo sa 1 vtada'jaćotn Radikalnom partijom ·

Nju je gotoV'o nepotrebno rasklrinkav'a'ti. Sv'nk je' pozrla. PredstaYrlica srpskiH bankara i trgovaoa, dna želi d "l svu vlast zadrži u svojim rn~am a, kako l:Jf se ~ma koristovala s'a blagodatima' koje bi mo­rala diie'liti sa ol'tacima, kad bi osim nje'jo'š ·tro bio nti vlasti. Nekada zai.sta radikalna u borbi koju je -.'odila protiv' zastarjelih političkih i privraddih for­mn u životu srpskoga na'roda osamdes-etih godina', nakon r'ata ona je zagrizla u najokrutniju reakciju i tt d!-uštvn svog dostojnog drUga, Demokratske str'anke, donij~la čitaY rtiz strašnih zakona i škan­daloznih odredaba protiv ne s'amo interesa nego 1 i

živ6ta radničke klas .

Demokratska stranka.

l 1 l'Ošlost nikakve partije, ni u ovoj zemlji ni daleko izvan nje, nije tako oJurna i ornn, kao što je to prošlost ove predstavnice mlade jugoslaveh­ske buržoazije. Možda iz saznanja da se je ta mla­clu buržoazij·1 pojavila na svijet kao jedno istorij­sko ndonošće, kome se kroz kratko treba dijeliti a vije-lom. ona je, precijenjujući talase komunisti­.kc ~abl ~sti , kao hljeb da iskoristi kratkoću vre­tt vnu svoje vladavine zgrabajući što se više mo~e,

d n na laj način nadoknadi svoj zakašnjeli političlri dolazak na svijet. I ali:o je

fašizam

jedna internacionalna pojava, demokratska partija je pr ·a pregla da ga organizuje, sa policijskom oomoći e tbri i dade mu novčana srcd~tva za opstanak. ,\it oja a faJizma u nas kao i po ostalim zemlja­n c.1 1m a i jedno utješno značenje. To je znak· da ispred nwalo radničke klase država u izvjesnim mom en tima n~. mož~ sama svojom vlastitom moći da odoli zadržati svoju klasnu vladavinu, već se m J ra oslanjati na oružane bande i bacati ih u b.or­bu protiv nenaoružanih radnika i buntovne gladne sirotinje. Kako osnovna bit i karakteristika fašizma leži baš

u dualizmu vlasti, t. j. u podjeli vtast1 sa

državnom organizacijom

to se i pojova jugoslavenskog fa~izma može tuma­čili samo kao naknada za slabost dr·žuvnog ~arn­ta , parlamenta i demokracije. A ako kod n11s još nije došao na vlast i ako ima izgleda da on to ni­kako neće ni postići , i to ima svoj uzrok. To se objašnjava time što je jugosl:.tvenskn vlada i bez potrebe f!lšističkog dolaženja na via t primila zn svoje sve fašističke metode i još ih pojačala, jer Mus-solini nije italijanskim komnnistima oduzeo i­movinu i domove, nijr. suspendovao radničke po-

slanike koje · je narod na osnovu buržoaskih zakb .. na izabMo, u jednu riječ talijanski iašizam ima mnogo toga da zavidi juRoshtvtmskim vlastodršcima.

O Pu~koj atranci

jedva bi h·ebalo spomennti koju riječ. Nju je isto· rija olludila da iščezne. Po gradovima njeni se tra­govi ne poznaju, a u koliko Ulolle bili;, govora o njenoj snazi tl! se radi o onim selima• gdje hsč prosvjete nije još mogla da dopre.

Dr. TrumbW

u svom programnom govoru ustvrdio je da se on nije još opredijelio i da će to učiniti leklmaknadt\o. Tim riječima dra. Trumbića možer se ppvjero!Vnti. U Dalmaciji nema organizovane jedne .. izrazito a-­ristokk!tl~ke slrank o. k'oju on sp.-da i mislli da mut.. u• d u~ oj nem-a·· mtesla. Dr. T'rnmhtć ma· keko dopadajuće si'tnob\Jttžoaeke poglede ima~ na ustroj~ stvo ove dr.lave, on <ntaje ipak velikt nepllij;ltelj raduoga nnrod.a, naročito težačke klase; jer je · sav svoj upliv, koji nij._ bio mali, zalagao pr-otiv teb .. čkih inter~a D0-votjno bi bilo sp(}menuti da1 je. on u Krfn uhtgao sv()j velo protiv don~enja a~atme reforme ma· u • ~j'oj formi, a ~,.voje neprijatel.fštvt> protiv ležaka iskazao ie najbolje na~;~ onoj krfskoj sjedlniai1 na kojGj~ su ga: Hinković, pa • čak i stAlri Pašić, morali zaklinjati dn uešto popnstt od svog tvrdogta'Vog d'ržania u agrarnom pihtnju. jer da je Srbija.• d'Utlna d~ Jila11em ooto obećo· kmetovima u neoslobodjenim zemijama bivše- AusltO=ugarslc.e monarhije. Ali on je odlučno ostao pri svom gle­dištu, tumačeći kak-o -se, u . doaadašnje vlasničke i begovske pt11WOO odlm'Se 4ržava ne smije dahrniješa; n~ smije d ih, popuštanjem kmetovima, preinačuje,

jer da bi se zamjerila pred civilizovanom Evropom, koja takve reforme tobože ne bi mogla da trpi Dr Trumbić je oko sebe okupio najveće splitske indu­utrijaloe, trgovce i bogate obrtnike. I baš zalo radni narod, a osobito težaci , moraju da rade da Trum­bić bude poražen. Zemljoradnička Stranka sa drom Smodlakom

dijelom je već izdala, d~jelom je na putu da izda težake. Zemljo radničku partiju nikako ne može da izvuče iz blata obrazovanje lijevog krila u stranci, jer je to krilo sa irupom iz desnice stalno prego­varalo i kad su se razilazili ili slagali sve lo nije bilo na terenu principijelnih shvatanja taktike i borbe, nego se je svodilo na Lična pitanja, da li će nosilac likte bili ovo lice ili ono. Zemljoradnička par, tija niie nikakv~ klasna pat·tija, već jedna šarena gomila, koja u političkim manifestacijama podastire svoje hiperlojalne odanosti monarhijskom režimu a u poslaničkim akcijama ima toliko grijeha da ih su sebe nikako ne može sprati. Oni su glasovali za nObznanu", za izbacivanje radničkih poslanika iz Narodne Skupštine i za Zakon o zaštiti države. Ti­me su zemljoradnički noslanici ne samo o vj eko vj e­čili SYoju sramotu, nego dali ptistanak da se izglasa jedan zakon., čije posljedice dandanas u neku ruku i njihovu partiju biju. Zemljoradnička stranka je pokušala da osigura mandat jednom političkom ne­vjerniku, koji je na najsramolniji način ostavio na cjedilu dalm~tinske težake,

Dru josipu Smodlaki, koji pred buržoazijom pJipada Jugoslavenskoj za­jednici. a pred težacima Zemljoradničkoj partiji. Najveća politička vrtikapa što je Dalmacija ikacla dala, dr Smodlaka je iza sloma u splitskom kazali-

~anclidatsk:a lista. NezaYtisne· Radničk-e Pantije jugoslavije

za okruJl l{otor. • Dubrovnik · Split Nosilac liste:

Vfclco .Jelaska, težak iz Splita i bivši komunistiVki poslanik

Kandidat za srez Dubrovnik: Brbora Ivo, tipograf iz Dubrovnika; ....

Kandidat za srez Hvar: •

Kandidat za sru Imotski:

Kandidat za srez Korčula:

Kandidat za srez Kotor:

Kandidat za srez /([a/carska:

Kandidat za srez Metković:

Kandidat z« sr.ez Siroj:

Kandidat za srez Split,·

Kandidat za srez Supt!lar na Braču :

njegov zamjenik: Golub Ivo, soboslikar iz Dubrovnika .

V r.anjican Pavao Mlhovilov, težak t z Starograda ;

njegov zamjenik:

Pavičić Antun Dinko, pomorac iz Vrbanja.

Lozo• Pavao pok. Luke, zidarski radnik 1z Poljica;

njegov zamjenik:

Parlov jozo p. Ivana, težak 1z Ričice

Lozo Pavao pok. Luke, zidarski radnik 1z Poljica;

njegov zamjenik:

Parlov jozo p. Ivana, težak iz Ričice

Oregovlć .Marko Nikolin, težak iz Petrovca; njegov zamjenik:

Marinović August Andrijin, stolar iz Stoliva

Šutić Ante Nikolin, trg. pomoćnik iz Gradca; nje,ov zamjenik:

Visković Mate, težak iz Podače Šiljeg Jure, težak iz Novogsela;

njegov zamjenik: Malenica Ivan, kovački radnik ii · Metkovića

Čurllovfć Marko pk. Ante, težak iz Sinja; njegov zamjenik:

Delon1a j,akov Franin, stolarski radnik iz Sinja

Balj kas Ivo, novi.nar i~ Šibenika; njegov z:11mjenik:

Diego Rokov, težak iz Kaštelgomilice štambuk Ćiril pok. Jurja, kamenorezac

il'- Selaca; njegov zamjenik:

Orlandlnl Petar, kamenorezac lZ Pučišća.

. ručke šJU obJC e

kJJIIde. U p O~ . j)lJIIllOI rnrra r ··ečil žuke i sprJ!

stunt on uzOlu Ušao konom, o u ljake· K~~ J]),

željeznickt~ nal'adjnj!ICl dn se neko toga eto ga odrino jedan se taj tičkih budala na vrat on listi

Drug J prose, kako vice nema moglo naći ski c~tav trubila je da čka parlija, dinara ali

ostnvio na

težak iz

iz Ričice iz petrovca;

šlu objerucke obećavao lrznoimn zemlju bez iltllkve nalmade, n poslije loga stno na gledištu sooijnlnog nlira i hnrmonije klas!l. spjevsi ladu obmanuti te­žake i spriječiti ih dn u onoj izaralnoj groznici uzmu sami ono što im je on obećavao sprovesti za­konom, otišao je u Maribor da vura tamo -: nje se­ljake. Kad mu to nije uspjelo počeo se da bavi sa željezničkim kon.:>orciom i ekonom ·kim problemima, nnvadjajući dn je mnogo polilicurl\ i dn je potrebno da se neko bavi i s ekonomskim poslovima. Nakon loga eto ga medju kongresislima. Kud jedva što je održao jedan saslanalt lu\o kongresisla, pojavljuje se taj neže lj eni mesij n me dj u težake i nalazi poli­ličkih budala na Sn vezu. kuj i ·u sl varno za jašiti na vrat težaku i svakojako ga izigravnju: da gu nose na listi Zemljoradničke partije.

Hrvatski Blok i Radić vode uistinu nepomirljivu borbu protiv hegemonije srpske buržoazije, ali iz razloga koji su prije nave­deni. Medjutim kad je jugoslavenski proletadjal tražio svoja osnovna prava za osarosatno radno vrijeme i druge svoje potrebe, onoga momenta slo­žila se je hrvatska i srpska buržoazija i niJe se ra­zišla dok nije uspje!~ da omete radničke uspjehe. Hrvatska i srpska gospoda naći će se opel skuoa kad zatreba zakrenuti v ·atom radnom narodu. Srp­ska gospoda oteli su beogradskim radnicima općin u iz ruku, to je isto učinio i Hrvatski blok u Zagrebu, uapsivši komunističkog gradonačelnika, koga je hr­vatska buržoazija još tužila sudu što nije htio po­ložiti propisanu zakletvu. (Povici : Svi su oni je­dnaci !)

Drug Jelaska zatim predočuj~ kako invalidi prose, kako niži činovnici skapavaju, za ralne udo­vice nema nova~a, dok se za muslimanske begove moglo naći sto milijuna dinara da glasaju zn Tur­ski Ustav lwji danas imamo. Jugoslavenska gospoda trubila je da su radnička klasa i bivša komunist,i­čka partija, svoiim štrajkovima, bili uzroci padu dinara ali danas se ispostavilo da dinar stoji da­leko lošije nego prije i da su svi uslovi života po­goršaui otkako nemu radničkih organizacija kao zaštitnih bedema radništva i siromašnog svijeta pro­tiv kapitalističke pljačke. (Tako je! Odobravanje i pljesak traje preko 5časa ) .

U Ime Njegova Veličanstva Kralja! Kr. Oki·užoi sud u Šil.>enilm kao sudbeni Dvor I. molbe

u tiskovnim poslima nješavajuć o :r.abnUJi pcriodićnog tisko­pisa .Fabrika i 'Njiva" br. 1 Stampuna dana 27 2 1923 u tiskari .Pučke tiskare" u Šillehiku odgovornog uredniku Ivana Balj­kasa, koju je zallruuu odredilo kr. državno odvjetništvo u Šibeniku odlukom 28 ? 1923 Ss. 3123; l, u najavnoj sjednici saslušavši lu'. državno odvjetništvo, ·

Presudio je I. Sadržaj ulomka ćlaok:l " Veličanstvenu manifestacija

splitskog radništva i težaštvo" periodičnog tiskopisa .Fabrika i Njiva" br. l, štampano dana 26 februara 1023 u Tiskru·i .Pučke Tiskare" odgovornog ltrednika Ivana Baljkasa, u l. stupcu na I. strani od rijeći : ...... kad bi spomenuli zatvorene borce ...... do rijec:i : .Zakon o zaštiti države" , ulomke istog u fl. stupca na I. strani od riječi: Prije nego u ade" do riječi .

• radno čovječanstvo", ulomke istog članka u l. stupcu ua II. strani od riječi .možda ono što je izradjeno" do riječi .nije teško pogoditi", ulomke istog članka ua l, stupcu na IlL strani "Radni narod izvojštiče" do riječi .na mekoj zastupničkoj klupi"; dulje članak pod naslovom: .uvek u borbi l" na m· strani u njegovoj ~jelini i ulomak članka na IV. strani n Vije­sti iz Pokrajine" n III. stupbu od riječi ; .Moguće je da" do riječi: .neizbježivih žrtva" neposredno pozivaju gradjane, da silom promjene ustav ili zemaljske zakone. Ulomak članka na IV, stranici pod naslovom .Na rtu pera" u If. stupcu od ri­ječi: Samo u zemlji" do .mučitelja životitliu" izazivuju mrž­nju protiv države kno cjeline.

ll. Potvrgjuje se zapljena gorespomenutog tiskopisa. Ill. Zabranjuje se daljnje rasturanje odnosno prodavanje

rečenog broja. IV, Naredjuje sc uništenje pohvatmill primjeruka i onih

koji će biti pohvatani, razmetnuča odnosnog tislull'skog sloga i bjelodanjenje nazočne presude.

RAZLOZI U I i IT ulomku, hvaleć i sl a već zatvorenike

u mitrovačkoj i požarevačkoj kaznioni, koji su bili osudjeni radi komunističke propagande, hoće da se širi komunizam. U III i IV ulomku, prijeteć komu­nističkim poduzećima. podstrekava se na takova poduzeća. U članku :.Uvek u borbi< hvali se komunizam, te izmišljenim i iskrivljenim činje­nicama, komunizam se propagira. Tukodjer V u­lomkom u III. stupcu na IV stranici podstrekava se na komunizam. upitnim ulomkom pak u članku :.Na rtu pera< izazivlje se mržnja protiv države kao cjeline, jer se hoće, da u ovoj državi nema

pra v de i reda, i da zato vc ide naopak(}. Radi toga i u smislu čl. 13, 128 Ustava

trt>balo j udovoljiti pr·cdlogu državnog odvjetništva i presuditi kao guri.

Kr. Okružni Sud u Šibeniku dnc•a l. 3. 1923.

Spnlnlin s. r,

Šibenske vijesti. Stampanjem lista u Šibeniku naišli smo na

velike tehničlce poteškoće i mnoge druge nezgo­de. Tome je kriv protuzakonit! izgon, dat našem uredniku u augustu 1920. godine.

Učinjeni su svi pol\ ušaji da se redakcija s listom preseli u Split, koj l je centar i duša rad­ničkog pokreta u Dalmaciji.

Drska šikana i gaženje zakona. U subotu u JUtro, dan prije nego se imao održati zbor N. R. P. J. u Splitu, mjesna policija prizvala je k sebi našeg u­redmka i predočila mu pogibelj, kojoj će se izložiti, ako odputuje u Split. I ako je šef dalmatinske poli­cije, g. B janić, jednoj radničkoj deputaciji dao časnu riječ da nasem uredniku, koji je bio odredjen za re­ferenta zbora, 11eće činiti nikakvih smetnja, šibenska policija ipak mu je zaprijetila da će ga u nakani da prisustvuje zboru uapšenjem zapriječiti.

Dva sata prije polaska vlaka naš urednik saznao je da će po detektivima i stražarima vlak biti strogo pretražen i ako se u njem nadje da će biti uapšen.

1 ako bi taj postupak bio po zakonu nedozvoljen, naš urednik, vodjen mršlju da se u izvjesno doba, a radi viših partijskih interesa, treba sili pokoriti, nije nikuda pošao. Kad je željeznička blagajna bila zatvo­rena nahrupili su u vlak detektivi i stražari sa ručnim svjetiljkama tražeći po kupejima žrtvu policijske obije­sti. Naročitom pomnjom pretraživali su zahode i odje­ljenja zfl službujuće konduktere.

Sloboda izbora u Jugoslaviji.

Radnička slranka u agitaciji.

Bez rumena stida u obr11ztma ... O. Pašić onomad kodPariza na zboru radikalnom

rekao je: da Ustav ove države daje veće slobode nego mnoge republike .

Na to mu odgovara g. Stoj. M. Protić u "Radi­dikalu" od 18 februara :

"Na nesreću g. Pašića baš u isto vreme g. Vu­jićić, ministar unutr. dela, poziva policijske vlasti da brane gradjansku -slobodu i slobode zbora i dogovora od nekih besnil! i razuzdanih ljudi koji gradjanima naturaju svoju volju i rasturuj11 im zborove l

Naravno da je opet na žalost i g. Vujičić za­boravio kazati gradjanima, kako će se i ko će bra­niti slobodu gradjansku kad sme policijske vlasti tu slobodu gradj:l!lsku da ugrož,1Vaju, i kad je spreča­vaju na sred prestonicc, u Beogradu na očigled mi­nistra unutr. dela i predsednika vlade pod firmom primenjivJnja zakona o zaštiti oržave a protivno sa­mom slovu toga zakona l

Doista je od velikoga interesa znati koju je to republiku uzeo za mustru g. Pašić kad se usudjuje javno tvrditi, bez rumena stida d obrazima, da u na­šoj Kraljevini po našem Vidovdanskom Ustavu ima

Šibenska policija, koja je nemoćna da Slllzbije razne nezakonitosti koje joj se ispred nosa dogadjaju, koja nije kadra, kao što bi svaka druga bila, da pro­nadje provalnike u "Banka Dalmata di Sconto" 1 misli da je učinila viteško i junačko djelo time što je us­pjela osujetiti put jednom mirnom i neporočnom

gradjani nu.

Da ima trunke pravde u ovoj zemlji, policija bi zbog ovakvog gaženja iakona krivično odgovarala.

Ali ona ipak nije postigla željeni cilj. Samo se po sebi razumije da je zbor održan i bez našeg ure­dnika, I još kakvim uspjehom. Govoriti o buržoaskoj nepravdi i policijskim nasiljima nije baš tako teška stvar. Takvih govornika naša partija može da izbaci na stotine.

Promašivši taj cilj, ona će doskora da pretrpj još jedno krupno razočaranje. Dalmatinska radnička

klasa poslaće u Narodnu Skupštinu jednog ili više poslanika, koji će se već pobrinuti da češćim inter­pelacijama, koje će sadržavati teške optužbe, kroz Jugosla viju pro nesu sl a vu ovako spremne i nepristra­ne policije, kao što je to šibenska.

U eri ukidanja cenzure za Rusiju. Povodom zapljene izbornog materijala N. R. P. J. i apšenja šesnajstorice drugova od strane splitske policije, naš je urednik uputio redakcijama nRadnik" u Beogradu i "Borbi" u Za~rebu dvije duge brzojavke, u kojima je izložio dogadjaj i zatražio prešnu intervenciju kod Ministra Unutrašnjih Dela.

Brzojavke su bile predane šibenskoj pošti dana 14 ovoga mjeseca i nose službene brojeve 650 i 651. Plaćena je taksa u iznosu od Din 56.-

Te brzojavke nisu uručene adresantima.

Posve je svejedno da li su one zadržane na ši­benskoj ili beogradskoj pošti, tek neka se vidi koliko vjere zaslužuju službene objave o ukidanju cenzure za Rusiju.

Doprinašajte u izborni fond !

Ako se sami ne pomo"nemo, nema

,nas ko pomoći l

[ I ako sakupljeni novac nećemo, po 1 primjeru buržoazije, trošiti na podmići­'vanje izbornika, on nam je potreb~t za

!podmirivanje efektivnih izdataka na po­

svršavanju t~hnič.kift poslova u ovoj iz-

bornoj kampanji.

Mi nemamo nikakvih fondova, banaka ili

samostanskih blagajna, u jednu riječ ni!ta od

onoga čime raspolaže buržoazija. Naprotiv" sve

je to protiv nas t Jedini naš aktiv je klasna

svijest radnoga n~roda .

Na nju i apelujemo.

Drugovi, doprinašajte u izborni fond t

više slobode nego u mnogim republikama? l Da li više nego u Českoj ? U Ćeskoj ima više od tri miljuna Nemaca t Je- ·

dan miljun Madjara. U toj Ceskoi je jedan Nemac bacio bombu u sred parlamenta. Ceska ima partiju komunista koja ima svoje predstavnike i u parla­mentu.

Ali u Českoj još dosad nikowe nije palo na pamet ni da neustavno isteruje iz parlamenta izabra­nike narodne, niti da donosi onakvu rugobu od za­kona kakvu nema ni jedna j evropska ni monarhija ni republika. kao što je naš tal ozvani zakon o z aštiti države/

U mesto toga mnogo bi bolje učinio g. predse­dnik vlade da nam poredja monarhije u kojima ima manje slobode nego u našoj, ili bar samo onoliko koliko u nas - i po slovu zakona l po praksi."

Ovim riječima g. Protića imalo bi se mnogo šta dodati a ništa oduzeti.

jedina mana bijednika jest - da su siromašni! jedina mana b3gatda jest - da su beskori.&ni l

Na rtu pera ... - J\\jesn! D .tnH·Iinsld Radikal" Junnsi _icJan

~lanak pod n~ , ,, um ,Oslanilr. lt)(l ku :e", u kum svjetuje r<Jdn ulll nmodu tz grad 1 1 stt . ~.Lt da ost •ne

kod kuće, " ne ~eli u AmenKu, jer SVllJU kuću trdHt voliti makar t 1 •• bil<~ i s t ~H· k1 n tllrn kruvl 111.

Vrlo je lako na ·!utili d t pi cu toga članka ue probija ki. a kr 1Z knćni hr•H. l ad bi to bio :slu~.:aj,

uvidio bi da 1e ll mis!lo ra11o r tn ti a e: sno lij "lill

i mino pod n 1:it1 S\ ak u o kudicu u luž rtriJ sclja~koj

kolibici, dok s~. nekori ·ni član vi ljud ·Ice z" i •d nice i parasili dru. t· pt L\ t ću u ,z,,b.ljtt i uztv·qu ra ko~ne palače.

K. d bi raJr;i narod imao udj ela 11 vaskolik< j nar rl reć1 i makrip1lnnrn bl,lgostnnJu z~.·mlje. tad bi tWI• r. zh>g.t J da ltubi sv 1j11 Ir 111'>\ in11: uv ko p1 i J tm:ili skuplje kupce :a ·voju radnu siH gr•, n rujt 11 tdJI.! ltŽhl p JVOl]tliJL 111 1 oslclJl. .

' 11 > reče kad bt Ja Int na 1LI bio u tnm rc -ćn 11 pol - '' z~. d ljut) i s vl ju ot H:bin •. Nje-g v u.pt r: r. ce 1 1 a dr~Jg11 tlo li na d•>-s " t r•lf!'l CilJ .\ J jL put Jn se Jo t i• !!~ dodje

't tr If'l 1, lu je z tu ::.1, 'll nr:r ao •) JVIllU i nje-n ~h rl U ug;ab lj b<t$ O ll kuji ra SV]Ctlljll da

l o uĆI! ustane.

Ako buržl•, zip o. tcqt. pn s •orn wjet u neka ba-II.!I• 1 tri dana S\ oje uJobne d 111111 t. zamije• i sa p •.5 tuttm seljačkim J..r n ovima, pa d 1 vidtmo h oće

li četvrti dan imati s.:tjtlosti lt . Jrž n l čla·lka n o. ~ nite kod kućl'" p«•lvrdi k· t ;Čilu.

S\ e hmžo1skc "r1vinc d 1110Sc \ ·JlSti d 1 j•: 1 n tC~ i 1-::le raf,, n~redit , d~J e Pi r 1 i pn-

šiljke •si ju ne Ct!'lZ'rnŠu. Intelektnalni branitelji ovt. ra p dka i pr.jatelji ne ŠilJeg režima s1 zad'>­volj t • m istiću hh~.rJitfosl rc lllJ<:rt.

Kad bi c;"i_j ·t biu tol k11 tP n da irn pr jtr11je! PJ;;;•n l j pnŠ(111 1 e ) IŠlljh Z't r~u 'JjU (ObOli' e ne CdlZ tšu , a ' l r ju ~e i e 'nzuriraju p•sm 1 1 obla e; ti našeg unutrast•J' 6 s.wbrcJ(aja. Na b~ogradskoJ p 1šti medu je jed<.~ n n č t p'd ci j~ ć uo\ ni k i e lv:u. sva sumnjiv;~ pio.;ma, a p J vc '<n1 grad,Jvima hto t kn. O Splitu Ja i r e g )Vorimo, čak sa šibe . J.. e P• šl zt a po koje pr·mu da zalutl prije u Malijaćcvu kul.u pa tek onda u ruke adresanla.

!težim jugl)sJavensk th vl.:tstrJtlrž,!Cćl ne hi hic t,-cl o loš, bd bi h l l<lk•IV kabv SC JHtd svijt..!Ol t p JkU­Š v, da prikaže·. Odista, L'slcwom :ajam črna Je la i rw

pisama. 11i št;1 l vrijed: k" d J'' n k•1lik' da 11 i 'a njegovog izgi sa 1j t p oltCIJ<l ua s h drugove Kaclcr· -vića i N ovako\ i ća r.1d1 kr mun,stičh.: prop11g1nLie, k0ju je nastoj•la da dob•.zc na osnovu pisama koja je, bez znanja naših dntgova, lwalulu i otvarala na po§Li a koJa bi 1 uručtla t l( n tkL 1 to bt ih ful )g af saln. Us!<tV 1 P•SuJC ela se nika/aw [Jrwljanin osrrll u zakonu pn .. Jvr1J' 11111 sluč Jellitlla (a to su prosjllci, skit .. i e t .ust.t!lt!,q ne smije proljemli i:: mjesta u mjesto. N..tkuu 1zgi;Js .. og U ·tav,l pJlrcrJcl je. pJugnala t.a hdjadt. 1 h.lj..tt.k radnika, (J prl!d nekr dan r druga Sunu r\il'u;.l, pro.~ ll k J J [JI\ ~lti l!ćlrodnt..g p sl tll(I\Cl

za vaJ labieu. L'kidaju se batine a ll policijskim kasawama krv prsk·l ..!,111a.:. bo i JUČt:, poSliJe Ustava kao i P• J~ njLg,. Cak i na·od11i p JSianici dnbijaju ba' , ~Sluč J , J lem ka UJUrt Oj1kov c-1 u b ~rad-

l n,. 1.1) !)va/,i Je yrurljanin precl ::akonom j 1 (/ ,, l J Ž l 1.b J9 ) j S fa\Jpti j)Cd ll IZ t ttŠC

kr. 1 l. je. i !;J na s •ijltu ta< p Jgrdjcrro kao ova u 1 •Ulog;. llil kt•;oj poch l·uriva~ka dcn:ukra C.rj , • Z .br lli:! kr lt ~tl l;akuplj.ltlja UUrrrzivanj t

1 Ut .. -

tl!.. a JC1.S~<. , , n, · , u .u;Jćrv,wje s·,•ake pr1v e 'Zi r ,., .: d 'lOJ 1 " tl t - tu je pla\'·l ~Jikct llct obrnu-t r l· 1 ~dvrw "..,, nuslr u ovoj zemlji.

li tlct sc p1srna z t Rusiju ne e..: IZU• ;gu! ,\1 ' U l Jitla pr<; ma j p«•Šiart~kdl pošrlj~tka za f~ ISijU r " I .. ,tje kuji sc ne ccnzurišu. 11' po svCJj prilici jo 111:;: ~ ' ulaziti kroz .. službt!nu jugoslavensku po~tu.

U pnlicijski:n izv ještajima čitumo da je, uredujući u r:Jzairn prekrš<tj ma, iJO icija 1Jost pala i protiv r.ckih Ire 1 zbog JIJI!ČCI!j<t živr ti ja. Iz izv j ;taj:J sc vidi i lo da ta lie nisu ostala brz z<~slutcnc zakonske -, zne.

Ke 'atujući ta lijrpa svojstva naše policija, ne mož 1 1-' opusll!i vrlo e ''Hav lanu pr imjctbu : čemu O < l<' stcnim dušama llt d h:'JCill 01111 pravnu i ljud-~ y ytit u koju daje - teglećoj marvi 7 ! N;~ poli-

CiJs .. J stanici u Š•bcn1ku mučena je na stotine i sto­tine lj uJi, P' l ·n:li gr;;djana ove zt:mljc·; n;t policij­sk( J sl<ll>ict u Šibeniku revolv ·J''Jill i š,,k.,trrt hrje11i su fakultetski obrazovani grndpni - i o tome niko

ni rij eči. Kako ta ista policija ima moralne srčanosti

d, izriče o, ude pro tr v jadni li sc.Jjak;j koji rna kaci se žuri kući, a u nast ojanju d 1 što pnjc s ti gnu, ne to j.tčc. p lrnu s '•iC mag<~ rt• ?!

Tul:nn je to k d :e mnr"IJII ttllr:Jvlj tit lll •l lbc na poli ijsku via t 11 1 r;, dni n r H·l hudt· proma knut u čin - ž:vt tu j Ali bi bilJ veom a SrlĆilt Ind bi <)va njtgo <• mr liH bJl:j evazivno tikš\.11<1. --~ ... __. ________ _ Vijesti iz pokrajine.

KOTOR. U znaku s lobodnih iz bora. 15. o. mj . prcdnn m i je

preko općinskog redara policijski ak t s lij edeće sntlr~inc :

l r. Kolursko PoglnYarstvo u Kotoru l3r. 8010 Hc d. Kotor 15 fcbruum 1923

Gospodin .\dolf Muck pole Frith·il a

u Kotoru Vicih• da sc \·nš dnlji boravak ovdje, iz oi.JZirn javnog

porctl<:l, ne mol1c dopusltll; \"id1v tin ste pripadnik u općini Peschiera u Italiji ; Ovo Kr. Kolnrsko l 'ogtuvarstvo, kao rcdar~tvena oblast

l. molho, nahtzi nn temelj 1 paragrafu 2. zako na 27. 7. 1871 l. d. z. br. ~. da prolJ a na izreče 1zgon 1z driuvc !:lrba, Hrvata i Slovenaca a znhranom povmlkn ta 20. godina (go­dina d adesct).

Proli ovoj odluci s lobodan Vnm je utok na Pokrujin­s lm Upmvu u Splitu putem .ovog Ko t. pog lnva rstva u roku od 3. dana rnčunajućJ otl dana susljednog onomu uručenja

ove o tl! uke.

Vlatljn sa\·jctnik Upravitelj :

H.ASKOVIĆ s. r . Protiv ove ocllukc kolarske policije uloii sam rctlo-

vun utok. No prije toga pokušao sam da sc kod \'ladinog sa­\'jclnik n g. Dtt"nnn Hn"kovićn obj:tsnim i da mu uš tedim je-. dnu blnmniu, knkovu ncmiuovno mont ovakO\'a odluka do­ih•jcll. Uczt1spjcšan trud, Gospodin nije mogao povući ovu odluku, jet· je, po njegovim riječima, ona "oda,•no spremljena i dolazi po opclO\'OOlll nalogu ministm·st\·n policij e". Medju ostaH m isti gospodin morao m i je priwati, du je ovo samo jednu s1gnrnosna mjera, du bi Radikalna Iranka mogla ne­smetanu i uspješno ohm:mnti rnduičkc i se lj ačke trusc Boke Kotorske. Ovaj gospodin nije mogao (prnviln ijc nije mio ) da povuče odlu ku o izgonu, rna da zna i ma da je uvjeren da :uu ja gnuljnnim ove zemlje l to na temelju ucpohitnih do­

kaza koje sam u g la\ nom Iznio u utoku, kojim sam pobijao nczakomtu, klasnu i partizan. ku odluku Kotar kog Poglavar­stva u Kotoru .

U utoku snm, na svojn obmnu, naveo slijedeće činje­nice : pripadnos t mog pok. oca ovoj općini još iz gocl. 1882., inlcmirnnjc moje mnjkc po lnlijanima .-:a vrijeme svjetskog rata ; moje slul.cnjc u nuslrijskoj vojsci po pozivu kotot·sk općine; sluicnjc u jugoslaven koj vojsci i baš 1920 godine un dvoniC<>ečnoj vojnoj vjci.bi, koju sum odslu žio u u, pcš. puku;

moJe U\ ršlcnjc u spisku VOJnih obvezniku Podgorične Vojne OknV.nc Ko lli ande; kundidO\'aojc za poslanika r.a Usta vo tvor· nu sk upštinu : U\Tšlcnje u stalnom biračkom spisku, prilo­i.ivši konačno op~insku vjcdočbu pripadnosti, koja nosi svjež dalu m od 9, januar·n ove godine.

ADOLF MUCK.

Pu čišće.

Naša poruka. Drugovima iz rl:ld­ničkog pokreta u D~t lmaciji pozn~Ho je naše mjesto gdje je oduvijek postojala kamenorc:tačka organi­zacija. Z\11 !'e sa velikim zadovoljstvom sjećamo nekoliko pogjeta od trane ·plit ldh organizacija, u čin j enih u cilj u podučavanja n a ših funkcionera i snaženja organizacije. Ali od 25 aprila 1926 godinc

1

kad je dl!lmulinsk~ pokrajinska vladn izvršila pre­pad na ctjcli pokre l u Dalmaciji, naša sc organiza­cija nije nikako ni obnavljala. Oslado~mo bez najmoćnijcg zaštitnika, bez voje organizacije. Teror je bio neopisiv mnogo veći nego u radničkim ccn lrinJH, jer larno 1ma neke kontrole pa e vlnsl ne usudjuje da čini ono čime sc amo u zabi tnim mjestima jedna pros la žandal'ina diči. :Nečuveni pritisak koji je vladao u našem mje lu dao je po­voda nnšim ponaj boljim drugovima da u !udjoj zemlji potraže koru hljeba . [ lako od le dobe do donošenja zakona o zašliti države iselilo je 126 drngova u Ameriku.

Ali nas jr i kod kuće ostalo. Koliko, vidjećete na 18 marla.

Radnik.

Splitske vijesti. Iz života partije.

Dana t 8 ovoga mjeseca na velikom radničkom

zboru, održrlnom u Kinu Ću lić·. nakon referata druga j elaske pristupilo se itboru Pokrajinskog Izvršnog OJbor •• Nczavi:;,Jc Radni čkć Partije jugoslavije, u koji s11 ušli drugovi: Vr cko j elaska, težak, Ivan Marić, in­-tala tr, j osi p Rosić, drvodjclac, Franc Mlinar, ti po~ graf, i\lldić i\Iar in, težak, sv i iz Splittl i Ivo Baljkas no\ i nar iz Ši bl' 1i ka i Diego Roko v, težak iz Kaštel gomilice.

Ružni gla~ovi o političkom karakteru Inž. Viskovića.

Držim<• da ovim recimn činimo veliku uslugu g. VIskoviću, jer iznosimo na javnost, pred kojom sc on može da brani, ono ~lo sc već odavna na sva usta govori po Splitu. Du t i sc radi o običnoj difumuciji njegovih neprijatelja ili zbilja u tome ima kakve i~liuc, vidjcćc sc najbolje iz držanju sn· n10g g. Viskovića . Od ustu do usta njega optužuj u, da sc je svnko lw hlio progurati u Narodno Vijeće u Zagrebu, koje gn je odbilo jer du nije sudjelovao u priprcmanjimn nacionalne revolucije; dn je, dok je U.r Drinković i.Jio muustar pošla i b•·zojn\'U, dolazio često ovome i nudio mu se za ag_ilnlora u s\•rilu stvaruuju sepa1·atis tičkc stranke ua Primorju; da se je Ur. Poljaku, tadašnjcru ministru agrarne reforme i velikom neprijatelju težačke klase, nudio za povjerenika agrarne rc­forme u Splitu i da je tn njcgnvu molba bila proslijedjcnn tlalwulinskoj vladi zn izvještaj; da je u društvu sa jednim opskw·nim individuom udario temelje nekakvoj novoj polili· čkoj stranci, koja sc zvala "Društvena strankn ", do čijeg

juvnog ostvarenju nije došlo zu to š to je njegov politički drug tlobiQ mjesto sckrc tum na poslanstvu u Parizu, odakle je zbog Hcldh prcvara bio zbnčcu.

Ovo su krupuijc optužbe, koje sc protiv g. inž. Visko v1~a potliiu , a nwujih iuw na pretek. llilc one Istinite ilt ne, nclojalnosl njcgovLlt neprijatelju su drugog krila z mljork duićke pa1lijc očita je. ,\ko su i'itiuitc - s njimn pred ju· vnost, a ne Iza busije, da sc javno pretrese pitanje ima 11 čovjek , tako ncstaluog karaktera, moralne kvaJilikc za vod­stvo jedne partije. koja !.Ji hljcl;.t imutl klasno oi.Jiljeije; ako uisu, Ladu je luko stvoriti sud o polilićkoj časti onih Visko­vićcvib neprijatelja iz zcmljoradl1ičkc pru·tije, koji tc neistine lnspirišu ili raznose.

U svakoru slučaju tek nakon što se ovi glasovi javno potvrde, ili obratno uak.oo sto ih g. Viskov_ić utvrdi kuo t~­

žnc, moći će sc sticati pravilan sud o prav1m pobudama koje su g. Viskovića uvele u zemljoradnički pokret.

U izborni fond. Sakupljeno na zboru N. R. P. J. duna 1812 1 H~3 a Kinu Čulić K 9812.-. Razni drugovi prema po­pisu koji će e kasuijc objelodaniti K 25826. Svega K 35638.

Na proglas dra Smodlake, koji je prava provokacija za naše t<.:žake, odgovorićemo poseb­nim proglasom ili op~irno u narednom broju lista. Zemljoradnička slranka, koja s nepravom sebe na­ziva klasnom strankom, otišla je u izdaji težačkih inleresa toliko daleko da se ne stidi kao glavnu ličnost na svojoj listi nosili čovjeka, koji se izjaš­njava nza socijalnu pravdu, koja se odražuje u harmoniji sviju klasau , i koji otvoreno u proglasu poručuje da će u agrarnom sporu izmedju ležaka i vlasnika "zastupali jedno stanovište, koji će moći da zadovoUi zemljoradnika, a da se ne ogriješi o načela pravednosti i zakonitosti u.

Kaže se da ljudi sa neopredjeljenim političkim planovima obično žele da u svim pitanjima ostnne koza cijela i vuk sit, ali ovo Smodlakino podvlače­nje načela pravednosti i zakonitosti bojimo se da smjera na to da vlasnici kao koze ostanu potpuno netaknuti , a težaci kao vukovi - sasvim gladni. Jer čime će sc najesti, ako koza ima ostali cijela'?!

Bogataši su lupeži. Sveti Ivan Zlatom1ti.

(Kršćanski učitelj ; najveći govornik kršćanske

crkve 347-407.)

Recite mi, odakle ste, vi bogataši? Od koga

ste baštintli? Od vašega djeda - velite vi; od

va"ega oca l

Jeste li u stanju potvrditi, da su ona bogat­

stva, koja vi sada posjedujete, zaista posjedovali

svi vaši pradjedovi do prve generacije ?

Ne l Korjen vašega bogatstva nalazi se u

nepravdi. Zašto? J~r bog nije u početku napravio

ovog čovjeka ~ogatim, a onog bijednim. Niti je

on , kad je napravio svijet, dodijelio silno bogatstvo

jednome, a drugome zabranio da išta posjeduje.

On je dao zemlju svima, da je obradjuju u zajed­

nici. Njegova je dobrota prema tome zajednička

svima. I kako je, dakle, došlo, da vi imate široka

polja, a vaš susjed da nema dapače ni jedne

grude zemlje? ...

Pojam, koji moramo imati o bogatašima i

proždrljivcima, jeste, da su oni pravi lupeži1

koji

stoje na drumovima i robe prolaznike.

(fz sv. Evandjelja).

Molimo drugove dopisni/ce, da se strpe do idućrg broja. Sui će doći na red.

R~akcija nF. i N."

Širite "FABRIKU I NJIVU".

Tisak: pučka

u

bio je branila ja tome sve dozvoljen sati prije da je