pogled u budućnost - hrvatska narodna...
TRANSCRIPT
2/56
The art of prophecy is very difficult especially with respect to the future.
Mark Twain
3/56
…no prije nego što se okrenemo prema budućnosti, pogledajmo sliku stanja na ulasku
u posljednje tromjesečje ove godine…
4/56
Izvori: DZS; izračun HNB-a
Gospodarski se oporavak ubrzava...
Realni rast BDP-a u RHrealne godišnje stope promjene
Očekivani realni rast BDP-a u RHprojekcija HNB-a
Izvor: izračun HNB-a
5/56
Izvori: DZS; HNB (sezonska prilagodba HNB-a)
...u velikoj mjeri kao posljedica snažnijeg rasta izvoza…
Izvoz robe i uslugarealne godišnje stope promjene
6/56
Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
…no i ostali faktori se polako počinju oporavljati –osobna potrošnja nakon šest godina polako počinje rasti..
Napomena: Prikazane vrijednosti indeksa pouzdanja potrošača u mjesecu izračunate su kao prosjeci mjesečnih podataka. Indeks stanja potrošačkih kredita za treće tromjesečje 2015. odnosi se na srpanj i kolovoz. Izvori: DZS; HNB; Ipsos Puls
Osobna potrošnjarealne godišnje stope promjene
Odrednice osobne potrošnje
7/56
Izvor: DZS (prilagodba HNB-a)
…kao i investicije... međutim, za sad, isključivo kao posljedica javnih investicija…
8/56
Izvori: HZMO; HNB Izvor: DZS
Zaposlenost, godišnja stopa promjene (doprinosi promjeni zaposlenosti po sektorima)
Anketa o radnoj snazi
Tržište rada – također promjena smjera
1,410
1,425
1,440
1,455
1,470
1,485
1,500
1,515
1,530
-5.0-4.5-4.0-3.5-3.0-2.5-2.0-1.5-1.0-0.50.00.51.0
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
tis.
do
prin
osi (
pos
totn
i bo
d)
Privatni sektorJavni sektorUkupna zaposlenostUkupna zaposlenost (srpanj) - desno
9/56
Izvori: DZS; izračun HNB-a
* Projekcija inflacije europodručja za 2015. i 2016. jest prosječna godišnja stopa promjene za cijelu godinu.Izvori: HNB; Bloomberg; Brent crude oil futures; MMF (GAS)
Inozemne odrednice inflacije Doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena
Negativna inflacija posljedica je pojeftinjenja sirove nafte
-2
-1
0
1
2
3
4
5
-2
-1
0
1
2
3
4
5
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
%
dopr
inos
i (po
stot
ni b
odov
i)
EnergijaPrehranaIPC bez prehrane i energijeInflacija potrošačkih cijena - desnoInflacija potrošačkih cijena (HICP) - desnoInflacija potrošačkih cijena (srpanj 2015.) - desno
115
116
117
118
119
120
70
90
110
130
150
170
190
210
230
2013. 2014. 2015. 2016.
Inde
ks, 2
005.
= 1
00
Inde
ks, 2
005.
= 1
00
Brent u kunama (srpanj 2015.) Brent u kunama
Prehrambene sirovine u kunama (srpanj 2015.) Prehrambene sirovine u kunama
HICP europodručja (srpanj 2015.)* - desno HICP europodručja* - desno
10/56
Dosezi monetarne/supervizorske politike:
održava financijsku stabilnost
kupuje vrijeme za strukturne reforme gospodarstva
11/56
Devizna intervencija 30. rujna – prodaja 268,3 mil. EUR (povučeno 2 mlrd. kuna)
Proširenje liste prihvatljivoga kolaterala za državne obveznice izdane na domaćem tržištu i repo aranžmane
Ponovno aktiviranje obratnih repo operacija 30. rujna – kreiranje 1,2 mlrd. kuna uz kamatnu stopu od 0,80%
Ukidanje obveznih blagajničkih zapisa 7. listopada – oslobađanje 3,4 mlrd. kuna
Spuštanje kamatne stope na lombardne kredite s 5% na 2,5% i eskontne stope sa 7% na 3% 20. listopada
Reakcija HNB-a na tržišne pritiske zbogkonverzije CHF kredita rujan/listopad 2015.
12/56
...na taj način smiren je pritisak na porast kamatnih stopa i deprecijaciju tečaja...
Napomena: Podaci su prikazani zaključno s danom 19. listopada 2015.Izvor: HNB
Napomena: Podaci su prikazani zaključno s danom 20. listopada 2015.Izvor: HNB
Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna stopa, dnevno
Tečaj EUR/HRK, dnevno
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
VIII. 2015.
IX. 2015.
X. 2015.
u m
lrd. H
RK
%
Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) - desno
Prekonoćna međubankovna kamatna stopa - lijevo
7,5
7,6
7,7
VIII. 2015.
IX. 2015.
X. 2015.
Tečaj EUR/HRK
13/56
Višegodišnje ekspanzivno usmjerenje monetarne politike
Napomena: Podaci su prikazani zaključno s danom 19. listopada 2015.Izvor: HNB
Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna stopa, mjesečno
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
u m
lrd. H
RK
%
Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) - desno
Prekonoćna međubankovna kamatna stopa - lijevo
14/56
Izvori: MF; Bloomberg; HNB
Domaći uvjeti financiranja poboljšani, no rizik države i nadalje visok
Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja Domaći troškovi financiranja
0
100
200
300
400
500
600
700
800
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
bazn
i bod
ovi
Hrvatska Poljska ČeškaBugarska Rumunjska MadžarskaSlovačka Italija Njemačka
Napomena: Premija osiguranja od kreditnog rizika jest godišnji relativni iznos premije koju kupac CDS-a plaća kako bi se zaštitio od kreditnog rizika povezanog s izdavateljem nekog instrumenta. Izvor: Bloomberg
0
2
4
6
8
10
12
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
%
Prosječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećimaProsječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite stanovništvuPonderirana kamatna stopa na stambene kreditePonderirana kamatna stopa na ostale dugoročne kredite stanovništvu, isklj. stambene krediteProsječna vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećimaTZ 364 HRKTZ 364 EUR (s val. klauzulom)
15/56
Napomena: Ostalo financiranje uključuje zaduživanje poduzeća kod domaćih društava za leasing i izravno zaduživanje kod HBOR-a te zaduživanje kod inozemnih banaka i vlasnički povezanih poduzeća u inozemstvu. Korigirane promjene izračunate su na temelju podataka iz kojih je u 2012. i 2013. isključen učinak preuzimanja kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija, učinak transakcija jedne poslovne banke, koja je, radi smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, prenijela dio svojih potraživanja na društvo u indirektnom vlasništvu banke majke (što je prouzročilo i smanjenje inozemnog duga te banke), stečaj Centar banke te metodološka promjena knjiženja naknada. Izvori: HNB; Hanfa
Unatoč domaćem razduživanju ukupno financiranje poduzeća raste
-8
-4
0
4
8
12
16
20
-1,0
-0,5
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
%
u m
lrd. E
UR
Promjena stanja ostalog financiranja poduzeća - lijevoPromjena stanja plasmana domaćih kreditnih institucija poduzećima - lijevoGodišnja stopa promjene ukupnog financiranja poduzeća - desno
16/56
Mala i srednja poduzeća (MSP) sudjeluju s gotovo dvije trećine u proizvodnji i zaposlenosti
Samo nefinancijska poduzeća: bez opće države, financijskog sektora, neprofitnog sektora, djelomično bez poljoprivrede i djelomično bez obrtnika i slobodnih profesijaMala poduzeća zadovoljavaju dva od tri kriterija: imaju prosječno do 50 zaposlenih, ukupnu aktivu do 32,5 mil. kuna i ukupni prihod do 65 mil. kuna. Srednja poduzeća nemaju više od prosječno 250 zaposlenih, ukupnu aktivu od 130 mil. kuna, prihod od 260 mil. kuna u poslovnoj godini. Izvor: Godišnja financijska izvješća poduzetnika, 2014.
ZaposlenostDodana vrijednost
Mala39%
Srednja19%
Velika42%
Mala51%
Srednja18%
Velika31%
Anketa o pristupu MSP financiranju, HNB 2015.
17/56
Što malim i srednjim poduzećima otežava poslovanje?
Zbrojen je udio MSP-a koji je odgovorio “znatno otežava” i “djelomično otežava".Izvor: Anketa o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, HNB 2015.
18/56
Kojim ste se izvorima financiranja koristili u 2014.?
Izvor: Anketa o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, HNB 2015.
19/56
Zašto niste tražili kredit?
Izvor: Anketa o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, HNB 2015.
20/56
Koje su strukturne reforme prioritet malim i srednjim poduzećima?
Izvor: Anketa o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, HNB 2015.
21/56
Fiskalna održivost – glavni dugoročni makroekonomski rizik
22/56
* Projekcija EK-a i HNB-aIzvori: Eurostat; HNB; EK
Usporedba fiskalne pozicije po zemljama
Dug opće državestanje na kraju tromjesečja
23/56
Dug opće države
Učinak reklasifikacije javnih poduzeća
* uključuje fondove socijalne sigurnosti
Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
2008. 2014.
u % BD
P‐a
Reklasificirana javnapoduzeća
Lokalna država
Središnja država ostalo*
24/56
Učinak grude snijega (engl. snowball effect)
Izvor: HNB
‐5,0
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
‐5
0
5
10
15
20
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
u po
stotnim bod
ovim
a BD
P‐a
Ostale prilagodbe Učinak grude snijegaPrimarni manjak Promjena javnoga dugaKumulativni učinak grude snijega
25/56
Dugoročne perspektive rasta i nadalje slabe
26/56
HNB-ova projekcija dugoročnog rasta – doprinosi
Izvor: HNB
Potencijalni rast – doprinosi
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
2016
.
2017
.
2018
.
2019
.
2020
.
2021
.
2022
.
u po
stot
nim
bod
ovim
a B
DP
-a
TFP Kapital Rad
27/56
Dugoročne projekcije rasta Europske komisije za Hrvatsku i usporedne zemlje
Potencijalni rast, 2013.–2040. Razina BDP-a per capita
Izvor: EK
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
SI LT HR CZ HU BG EE RO LV SK PL
u%
2013. ‐ 2020. 2021. ‐ 2040. 2013. ‐ 2040.
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
BG RO HU HR PL CZ EE LT LV SK SI
u %
u EU
R
Pot. BDP per capita 2013. Pot. BDP per capita 2020.Pot. BDP per capita 2040. 2040. /2013. ‐ desno
Izvor: EK
28/56
Niska razina zaposlenosti
Stopa zaposlenosti (dob 15–64), 2014.
Izvor: Eurostat
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
SE DENLDEUKAT FI LU FR PT BE IE ES IT EL EE CZ LV LT SI HUPL BGROSK HR
u %
2002. 2008.
29/56
... uz nizak rast produktivnosti rada
Rast produktivnosti rada, 2002.–2013., prosjek godišnjih postotnih promjena
Izvor: Eurostat
30/56
... i uz brzo starenje stanovništva...
Omjer ekonomske ovisnosti starije populacije (65+) u postocima = neaktivna populacija (65+)/ukupna zaposlenost (15–64)
Izvor: Aging Report 2015.
31/56
... znači slabu perspektivu rasta Koliko bi BDP mogao rasti uz nepromijenjenu
zaposlenost i povijesni rast produktivnosti?
Izvor: HNB
Bruto domaći proizvod 2005.=100
90
95
100
105
110
115
120
125
2005
.20
06.
2007
.20
08.
2009
.20
10.
2011
.20
12.
2013
.20
14.
2015
.20
16.
2017
.20
18.
2019
.20
20.
2021
.20
22.
2023
.20
24.
2025
.20
26.
2027
.20
28.
2029
.20
30.
2005
.=10
0
Povijesni rast produktivnosti od 1,3% (2002.-2014.)
32/56
Relativno loši rezultati na PISA testovima
PISA test 2012. – Matematička pismenost
Napomena: EU15 = Danska, Finska, Švedska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever), Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka iNizozemska (kontinentalni dio), Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). EU 10 = Estonija, Letonija i Litva (sjever), Hrvatska, Češka, Madžarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalni dio), Bugarska i Rumunjska (jug) Izvor: OECD
33/56
Napomena: Od 1000 najboljih svjetskih sveučilišta u SAD-u se nalazi njih 227, a u Japanu 74.Izvor: World University Rankings (CWUR 2015)
Nizak rang sveučilišta na svjetskim ljestvicama Pojedinačni poredak sveučilišta u usporedivim zemljama
Rang270. Charles University in Prague Czech Republic451. Jagiellonian University Poland458. Eötvös Loránd University Hungary458. Eötvös Loránd University Hungary462. University of Warsaw Poland504. University of Ljubljana Slovenia537. University of Tartu Estonia 551. University of Zagreb Croatia617. Semmelweis University Hungary646. Warsaw University of Technology Poland667. University of Debrecen Hungary685. Comenius University in Bratislava Slovak Republic 702. Masaryk University Czech Republic716. Czech Technical University in Prague Czech Republic724. Palacký University, Olomouc Czech Republic726. University of Belgrade Serbia731. University of Szeged Hungary782. AGH University of Science and Technology Poland791. Vilnius University Lithuania 819. Budapest University of Technology and Economics Hungary820. University of Maribor Slovenia890. Adam Mickiewicz University in Poznań Poland892. University of Pécs Hungary911. Nicolaus Copernicus University in Toruń Poland921. University of Wrocław Poland944. Wrocław University of Technology Poland964. University of Silesia Poland980. University of Chemistry and Technology, Prague Czech Republic986. University of Bucharest Romania 987. Babeș‐Bolyai University Romania
Broj europskih sveučilišta na ljestvici 1000 najboljih
34/56
... i niska ulaganja u istraživanje i razvoj
Ukupni izdaci za istraživanje i razvoj, 2013., u % BDP
Izvor: Eurostat
35/56
... znače ne samo manje ljudi u radnoj dobi i nisku stopu zaposlenosti
…nego i relativno zaostajanje u kvaliteti ljudskoga kapitala
…koje ograničava, ionako niski, rast produktivnosti
... što je sve zajedno prepreka dugoročnom gospodarskom rastu.
36/56
Kako odgovoriti na izazov slabe konkurentnosti, niskog rasta i fiskalne održivosti?
37/56
Zašto su neke zemlje bolje od drugih (1) Europa i SAD
Izvori: Eurostat; Ured SAD-a za ekonomske analize
Brži oporavak SAD-a također se može objasniti...Realni bruto domaći proizvod
... boljim strukturnim položajem
Izvor: : World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2015.-2016.
0
20
40
60
80
100
120
Indeks globalne konkurentnosti
Institucije
Infrastruktura
Makroekonomsko okružje
Zdravstvo i osnovno
obrazovanje
Visoko obrazovanje
Učinkovitost tržišta roba
Učinkovitost tržišta rada
Razvijenost financijskog
tržišta
Tehnološka spremnost
Veličina tržišta
Sofisticiranost poslovanja
Inovacije
SAD EU
38/56
Zašto su neke zemlje bolje od drugih (2)GIIPS
Izvor: Eurostat Izvor: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2015.–2016.
70
75
80
85
90
95
100
105
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
2007
. = 1
00
Portugal Italija Irska Grčka Španjolska
Najsnažniji gospodarski oporavak nakon krize u Irskoj...Realni bruto domaći proizvod
... može se objasniti ponajprije boljom inicijalnom strukturnom pozicijom
0
20
40
60
80
100
120
140
Indeks globalne konkurentnosti
Institucije
Infrastruktura
Makroekonomsko okruženje
Zdravstvo i primarno obrazovanje
Visoko obrazovanje i edukacija
Efikasnost tržišta robaEfikasnost tržišta rada
Razvijenost financijskog tržišta
Tehnološka pismenost
Veličina tržišta
Sofisticiranost poslovanja
Inovacije
Portugal Italija Irska Grčka Španjolska
39/56
Izvor: World Bank, Doing Business 2015. Izvor: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2015.-2016.
0
50
100
150
200
Lakoća poslovanja
Pokretanje posla
Ishođenje građevinske
dozvole
Dobivanje priključka el. energije
Registriranje vlasništva
Dobivanje kreditaZaštite
manjinskih investitora
Plaćanje poreza
Trgovanje preko granice
Provođenje ugovora
Rješavanje nesolventnosti
Hrvatska CEE zemlje
Zašto su neke zemlje bolje od drugih (3) Hrvatska i zemlje Srednje i Istočne Europe
Doing Business Global Competitiveness Index
40/56
Strukturno nepovoljniji položaj Hrvatske može objasniti zaostajanje oporavka u odnosu na zemlje
Srednje i Istočne Europe
Robni izvoz sezonski prilagođeni podaci (iz eurskih vrijednosti), tromjesečni pomični prosjek
Napomena: Srednja i Istočna Europa obuhvaća Češku, Madžarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Izvori: DZS; Eurostat; projekcije prema Eastern Europe Consensus Forecasts(rujan, 2015.)
Rast BDP-a
Izvori: Eurostat; DZS; HNB
41/56
Izvori: ESB; Svjetska banka
Strukturna pozicija (poslovno okružje) povezana je i s privlačenjem sredstava
iz fondova EU-a
Usporedba prosječnoga godišnjeg priljeva sredstava iz fondova EU-a i poretka na ljestvici konkurentnosti
BGSK
EE
HU
LTLV
ROCZ
0
10
20
30
40
50
60
1 2 3 4 5
Doing Bu
siness 2015
ranking
Priljev sredstava iz EU fondova u razdoblju 2004.‐2014., u % BDP‐a
42/56
Zašto su važna izravna inozemna ulaganja (FDI)?
Empirijska literatura pokazuje da su FDI ključan faktor povećavanja konkurentnosti.
FDI pomažu u prijenosu znanja na domaća poduzeća, približavajući ih najboljim svjetskim praksama i razvijajući konkurentan skup dobavljača.
Osobito je važna uloga multinacionalnih kompanija za integriranje domaće ekonomije u globalne lance vrijednosti.
Dvije trećine korporativnih inovacija u svijetu koncentrirane su u 700 multinacionalnih kompanija.
43/56
FDI poduzeća i izvoz
43
Udio izvoza inozemno kontroliranihpoduzeća u % ukupnog izvoza, 2011
Izvori: FINA za podatke do 2010., kasnije DZS i HNB Napomena: Inozemno kontrolirana poduzeća su poduzeća u kojima udio inozemnog vlasništva prelazi 50%. Podaci za Sloveniju se odnose na 2012.
Izvori: Eurostat; HNB
Udio izvoza FDI poduzeća uukupnom hrvatskom izvozu
0
10
20
30
40
50
60
2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.
%
0
10
20
30
40
50
60
70
80
RO SK HU BG EE PL LT HR LV SI CZ
%
44/56
Napomena: Manja vrijednost indeksa upućuje na povoljnije uvjete tržišnog poslovanja. Izvor: OECD
Nepovoljna regulacija tržišta proizvoda u RH i najveće prepreke privlačenju FDI-a
PMR indeks, 2013. Komponente PMR indeksa
45/56
“Ukratko, strukturne reforme podrazumijevaju promjene u načinu na koji država funkcionira.”
“Većina ekonomista smatra da je uloga države da potpomaže efikasnost tržišta.”
“Strukturne reforme su važne za osiguranje rasta u dugom roku. No i u kratkom su roku katkad potrebne radikalnije mjere.”
Izvor: The Economist, 9.12.2014., London
Što su strukturne reforme i zašto su važne?
46/56
Što literatura kaže o strukturnim reformama?
Empirijska istraživanja potvrđuju male učinke strukturnih reforma u kratkom roku uz znatne potencijalne koristi u srednjem i dugom roku
Varga et al. (2013.) na primjeru reformi u GIPS zemljama navode da su najveće koristi moguće od reforma tržišta proizvoda te reforma povezanih s tržištem rada (reforma obrazovanja, reforma poreznog sustava).
Andrés et al. (2014.) pomoću DSGE modela pokazuju da strukturne reforme usmjerene na tržišta proizvoda mogu brže dovesti do pozitivnih učinkaka (poboljšavaju investicije i zaposlenost), dok reforme tržišta rada imaju sporiji učinak (poboljšavaju samo zaposlenost).
Jačina učinka ovisi o tome može li zemlja povećati izvoz ili ne.
47/56
Javne financije Sustav socijalne skrbi (mirovinski, zdravstveni) Financijski sektor Tržište rada Tržište proizvoda i usluga Obrazovanje Socijalna uključenost Uprava
Područja u kojima se provode strukturne reforme
48/56
Primjer: strukturne reforme u Grčkoj
OECD je napravio analizu konkurentnosti i uputio na potrebu provođenja reformi. U Izvješću od gotovo 400 stranica naveli su 320 konkretnih
preporuka. U analizi se koristi alatom za ocjenu učinaka na tržišno natjecanje
(“toolkit”) koji je identičan za sve zemlje, a dostupan je i na hrvatskom jeziku. http://www.oecd.org/competition/assessment-toolkit.htm
49/56
Strukturne reforme u Grčkoj – primjeri
Tržište rada: mnoštvo mjera s učinkom na određivanje plaća, zaštitu zaposlenja, radno vrijeme. smanjenje i zamrzavanje minimalnih plaća, produženje probnog roka za nove
zaposlenike na 12 mjeseci, omogućavanje drugim predstavnicima radnika osim sindikatima pregovaranje o kolektivnim ugovorima (ako zastupaju 3/5 radnika).
Tržište proizvoda: uklonjeno 300 prepreka konkurentnosti, kao npr. propisi o radu nedjeljom, prodaja farmaceutskih proizvoda u maloprodaji, iznajmljivanje automobila…
Upravljanje javnim financijama: poboljšanje nadzora izvršenja proračuna, postavljena ograničenja na proračune javnih poduzeća
Zdravstveni sustav: nov način izračuna cijene lijekova, ograničenja potrošnje liječnika
i još mnogo toga.Izvor: Europska komisija (The Second Economic Adjustment Programme for Greece, Fourth Review, April 2014.)
50/56
* Nakon donošenja novog Zakona o radu (2014.) ** Obuhvaća samo izmjene Zakona o radu iz 2013.Izvor: HNB (2014.)
Primjer: strukturne reforme u RH Reforma Zakona o radu
020406080100120140160180200
Luksem
burg
Francuska
Grčka
Portu
gal
Španjolsk
aŠved
ska
Njem
ačka
Finska
Nizozemska
Italija
Belgija
Austr
ijaIrska UK
Danska
Hrvatsk
a**
Estonija
Litva
Slovenija
Rumun
jska
Poljska
Letonija
Slovačka
Mađ
arsk
aCipar
Malta
Bugarska
Češka
BiH
Srbija
Maked
onija, FYR
Crna
Gora
Indeks lakoće zapošljavanja
51/56
Zašto reforme? Nefleksibilna tržišta rada ne pogoduju privlačenju investicija u ICT djelatnostiUdio zaposlenih u ICT djelatnosti
Napomena: EPL je zakonska zaštita zaposlenja.Izvor: Bartelsman, Eric, J., Pieter A. Gautier i Joris de Wind (2010.), “Employment Protection, Technology Choice, and Worker Allocation”, IZA DP No. 4895
Rast produktivnosti rada u ICT djelatnosti
52/56
Za provođenje reformi potrebno je mnogo više od samog definiranja izvora problema...
Problem vremenske konzistentnosti reformi, neki primjeri: Obrazovanje: Promjena sustava danas i investicija u ljudski kapital
daju rezultate tek za šest do osam godina, mnogo dulje od horizonta izbornog interesa političara.
Mirovinski sustav: Promjena sustava danas daje rezultate tek za deset i više godina, mnogo dulje od horizonta izbornog interesa političara.
Ako se koristi od reforma jasno ne predoče javnosti, uključujući i posljedice njihova neprovođenja, iskustvo nas uči da je vjerojatnost da će se one provesti niska.
53/56
Za provođenje reforma potrebno je mnogo više od samog definiranja izvora problema...
Populizam je, naravno, uvijek lakši izbor, ali ne vodi rastu i razvoju
It’s always easier to fool people, then to convince them thatthey have been fooled
Mark Twain
Znanje, vizija, odlučnost i politički kapital – nužni su za konvergenciju Hrvatske bogatijim zemljama Europe, za boljitak svih hrvatskih građana
Ljudi su dorasli da se obračunaju s drugim ljudima, ali ne s problemima.
Tin Ujević