PPii{{ee:: FFerid Velagi},P~elarski centar ''Maestro-

med'' d.o.o., Tuzla

I{~itavaju}i stranu literaturuvidimo da u nekim zemljamasvaki stanovnik tro{i 40 kilo-

grama meda godi{nje. Kod nas,dobro je poznato da se med (idrugi p~elinji proizvodi) tro{ikad se neko razboli. To je svezbog toga {to nam ~estopropadaju vagonske koli~inenektara, jer u odre|eno vrijemei na odre|enom mjestu nije bilodovoljno p~ela da ga pokupe.Isto tako, na{i vo}njaci i povrt-njaci ne donose nam onekoli~ine plodova kao u slu~ajukada bi na tom istom mjestubilo dovoljno p~ela… Sve ovo jeposljedica veoma niskog nivoa

obu~enosti p~elara. Kako su senekada oni obu~avali i stjecalinova znanja (ali i nabavljaliopremu), te kako i pod kojimuslovima su ostajali bez svojihp~ela, mo`emo se podsjetiti izsljede}ih primjera.

Prvi primjer je pozitivan i zasvaku pohvalu, dok su slu~ajevi2. i 3. negativni te slu`e kaoprimjer kako ne treba raditi…

[kola za p~elarePoslije drugog svjetskog rata

''narodne vlesti'' su osnovaleprvu p~elarsku {kolu 1950.godine u Podsusedu kraj Za-greba, a zbog malog prostora{kola se preselila u Zorkovac uokolinu Karlovca. Nakon {kolo-vanja dvije generacije p~elara unjoj, ponovo je uslijedila selid-ba, {kola se preselila u Novi

Vinodol i tek tada ona je bilaopremljena svim ''pomagalima''neophodnim za normalan radjedne ovakve ustanove. Uzgredvalja ista}i da su polaznici ove{kole za p~elare bili sa cijelogprostora biv{e FNRJ.

Mo`e se re}i da 99 odstopolaznika nisu imali ama ba{nikakvog znanja o `ivotu p~ela,p~elarskoj tehnologiji, ko{nica-ma i ostalom…Velika ve}ina,tako|er, nije ni{ta znala omedonosnom bilju, o izlu~iva-nju nektara, niti su imali ikakvopredznanje o tome {ta je mati-ca, p~ela radilica, trut, te kakavje raspored p~ela u ko{nici.Naravno, niko nije ni slutio kojesve koristi sa sobom nose tasitna `iva stvorenja i na kojina~in mogu pobolj{ati ekonom-ski polo`aj jedne dr`ave. Moralo

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

26

Po~eci p~elarenja kod nas

Nekad bilo, sadKao i u svakoj drugoj grani privrede, tako i u p~elarstvu bez dobrih isposobnih stru~njaka ne mogu se o~ekivati visoki prinosi. Beskorisna sunam i najve}a materijalna sredstva kao {to su: dobre p~elinje pa{e,pogodni klimatski uslovi, p~elinjaci itd., bez dobrih stru~njaka u oblastip~elarstva. Na`alost, na{e je p~elarstvo najzaostalije u Evropi. Uzroktome je {to u pro{losti nismo imali neke prosvjetne ustanove koja biobu~avala p~elare i bavila se prou~avanjem `ivota p~ela. Kod nas medse smatra poslasticom, te ga preko 80 odsto stanovni{tva ni ne okusitokom cijele godine.

se, dakle, po~eti i u~iti gradivood samog po~etka- stopu postopu. Me|utim, uz upornost|aka i nastavnika, te pravilnopostupanje u nastavipredvi|eno gradivo je bilosavladano a svr{eni p~elarisu imali osnovno predz-nanje da po~nu sa prak-ti~nom primjenom onog{to su tamo nau~ili.

P~elarska {kola uNovom Vinodolskom ima-la je odli~ne {kolske pros-torije sa internatom zasmje{taj 50 u~enika. [kolaje posjedovala vlastitirasadnik i povrtnjak, a naistom zemlji{tu bilo jezasa|eno preko 60 vrstamedonosnih biljki doveze-nih iz Amerike. Sve je tonajbolje njegovano odstrane onih koji supoha|ali redovnu nastavu.Tako su |aci imali prilikuda nau~e ne samonapredne metode p~ela-renja, nego i pravilnoure|enje zemlji{ta zasjetvu medonosnog bilja isadnju vo}a. Organizacijarada u {koli bila je na najvi{emnivou.

Da bi se ~itav rad u {koli odvi-jao {to lak{e, djeca su bila ras-pore|enja u odjeljenja savo|om grupe na ~elu. Ovo jemnogima olak{alo kako samou~enje pojedinih predmeta,tako i poha|anje prakti~ne nas-tave. U {koli su se u~ili sljede}ipredmeti: narodni jezik, geo-grafija, historija, matematika,fizika, hemija, moralni odgoj,op}a botanika, botanika medo-nosnog bilja, bilogija p~ela,tehnologija p~elarstva, tehno-logija p~elarskog inventara,tehnologija p~elinjih proizvoda,

bolesti i neprijatelji p~ela, orga-nizacija proizvodnje, meteo-rologija, operativna evidencija.

Evidencija o razvoju p~elinjih

dru{tavaTeoretski dio nastave je trajao

od 8 do 12, a prakti~ni od 14 do17 sati. ^esto, kada su to prilikezahtijevale, na p~elinjaku (prak-ti~no) se radilo i prije podne.Pored prakse u rasadniku, |aci(u grupama od 6-8) su se smje-njivali i u stolarskoj radionicigdje su se vr{ile prerade,popravke starijih ko{nica iizrade sasvim novih, te o`i~a-vanje ramova i izrada sitnogp~elarskog inventara i pribora.

Sa osnivanjem, ova {kola je

imala samo 5 ko{nica sap~elama. Nije pro{ao dug peri-od kada je p~elinjak pro{iren za60 ko{nica (?!) raznih tipova,zbog eksperimentalnog ispiti-

vanja. Jo{ tada se skorou svakoj ko{nici nalazilapo jedna rezerva- po-mo}na matica, pa uslu~aju eventualnog gu-bitka matice u osno-vnom dru{tvu, nikadanije bilo problema…Nap~elinjaku su proizvo-|ene mlade matice ivr{ena je zamjena starihmatica! Tako|er, svakegodine u ko{nicama jevr{ena izmjena starogsa}a, i to u plodi{tu sanovoizgra|enim.

Da bi se kod |akapobudio {to ve}i interesza rad oko p~ela, svakoje izvla~enjem brojevabio zadu`en sa 1-2p~elinja dru{tva, pri~emu su se u~enicitakmi~ili- ~ija }e ko{nicabiti urednija. Vodila sestroga evidencija orazvoju p~elinjih dru{-

tava: koliko je koje izgradilosa}a, koliko je dobiveno voska,kolike su koli~ine bruto i netomeda ovakog pojedinog p~eli-njeg dru{tva. Zatim, koliko je~ega oduzeto (ili dodano) kodformiranja nukleusa, vje{ta~kihrojeva itd. Sve se zapisivalo udnevnik namijenjen za tu svrhu.Na ovaj na~in djeca su za vri-jeme prakse na p~elinjaku imalapriliku nau~iti razne metodep~elarenja: razne na~ine vje-{ta~kog rojenja, suzbijanjeprirodnog rojenja, stvaranjejakih p~elinjih dru{tava za pa{u,uzgoj selekcionisanih maticaitd. Povezuju}i teoriju sa prak-

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

27

Kako su se nekada obrazovali p~elari?

se spominjalo!

som, |acima je bio omogu}enrad sa p~elama, analiziranje nji-hovog stanja…Oni su samistvarali zaklju~ke kako trebapomo}i pojedinim p~elinjimdru{tvima, te uz prethodne kon-sultacije sa stru~nim nas-tavnikom, samostalno su izvr-{avali pojedine radove.

Da bi se na licu mjesta uvjer-ili, u~enici su na licu mjesta imalipriliku da vide {ta zna~i jakop~elinje dru{tvo, o ~emu su tako~esto slu{ali tokom nastave.Imali su samo dvije ko{nice navagi: jednu sa specijalnih formi-ranjem jakog p~elinjeg dru{tvau ''zadrugarki'', a drugu obi~nu''polo{ku'' sa srednje jakim. Naosnovu dobijenih pokazatelja utoku pa{e nau~ili su {ta zna~ijako p~elinje dru{tvo na p~eli-njaku, a ne broj ko{nica samalim brojem p~ela u njima.

Ure|enjem prve p~elarske{kole u FNRJ stvoreni su solidnitemelji za obrazovanje p~e-larskih stru~njaka. Obrazovanjeje trajalo jednu kalendarskugodinu. Dakle, ovako su se prijepola stolje}a kod nas obrazovalikadrovi zvani- p~elari. A kako sedanas, na po~etku 21. vijeka,postaje p~elar? Obi~no kupo-vanjem ko{nica sa p~elama i nji-hovim postavljanjem u vo}-njak… Ovaj prvi korak, uvelikom broju slu~ajeva, na~inise bez ikakvog znanja iz oblastip~elarstva. Zbog ovakvog pris-

tupa p~elarstvu i na~ina zasni-vanja p~elinjaka, prinosi odp~ela i gubici na p~elinjacima sukatastrofalni. ZA[TO I DO KADATAKO?

Bez truda nema nafakeDrugi i tre}i slu~aj pou~an je

iz razloga {to nam sugeri{e dase ''na silu'' ni{ta dobro i pozi-tivno ne mo`e uraditi. Autorovog teksta je ~etvrti potomak uporodici koja se decenijama bavip~elarstvom. Iz sljede}a dvaprimjera lako je uo~iti kako jemoja porodica (a siguran sam imnoge druge porodice), u tovrijeme do`ivjela lo{e iskustvo.Naime, bilo je vrijeme kada sepo{teno ste~ena imovina (uovom slu~aju p~elinjaci) na siluoduzimala od strane postoje}evlasti…Moj djed had`i Jusuf agaVelagi} je 1933. godine kupioparnu ma{inu za vr{aj p{enice,sigurno prvu u BiH. Po{to nijebilo rukovaoca za takvu ma{inu,iz fabrike u Njema~koj dolazio jeizvjesni majstor Fric da radi zaovom ma{inom i da drugeobu~ava. Iste godine moj djed jenabavio i ostalu najnoviju opre-mu za uspje{no bavljenje p~e-larstvom, po{to je porodica pos-jedovala nekoliko p~elinjaka. Uzsvu ovu nabavljenu opremu u tovrijeme se podrazumijevalo daiz fabrike do|e stru~njak zap~elarstvokoji je obu~avao za-du`eno osoblje (odnosno na{e

p~elare) koji su radili kod djeda.Tako razvijeni i modernizo-

vani p~elinjaci sa najsavremeni-jom opremom u to vrijeme,poslovali su sve do zavr{etka IIsvjetskog rata kada su konfisko-vani (odnosno oplja~kani) ipodijeljeni ''zaslu`nim'' budu}im''p~elarima'' koji se ovom djelat-no{}u nikada nisu ni bavili.Po{to prema prirodnom zakonu,od na silu otetog i oplja~kanogjo{ niko nije vidio nafaku, desilose da su pomenuti p~elinjaciuskoro propali. Desilo se i to dasu ti ''novokomponovani'' p~e-lari, poslije, djedu prodavaliprazne ko{nice, uz minimalnunov~anu naknadu.

Na kraju ovog podsje}anja nagolemu muku i dug (d`ombast)put kroz koji je prolazilodana{nje BH-p~elarstvo, valjanapomenuti da se u tokomposljednjeg na{eg rata istorijaponovila…Naime, tokom rata imeni je moj valstiti p~elinjakotet i oplja~kan.

Novi samozvani p~elari tu subili samo jedan kratak period,dok sve nije uni{teno. Nek sezna da p~elarenje nije zasvakog, a pogotovo nije zaonog ko p~elama ne prilazi sljubavlju i osje}anjem potpuneposve-}enosti poslu. Sve ovopi{tem tek toliko, iz razloga dase ne zaboravi!�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

28

Po~eci p~elarenja kod nas

Prilikom odlu~ivanja o seobitreba prvo izra~unati kolikise prihod od pa{e o~ekuje i

koliki }e biti tro{kovi seobe.Pored toga, treba uzeti u obzireventualne {tetne posljedice(nastale seobom) na p~elinjezajednice (gnje~enje i gu{enjep~ela, habanje ko{nica, lomljenesa}a), te koliko }e se to odraziti-na kori{}enje kasnijih pa{a. Napa{u se isplati seliti samo ondaako se postignu srazmjernoukupno ve}i prihodi od ukupnoostvarenih tro{kova pri kori{-tenju konkretne pa{e, tj. akoseoba na tu pa{u doprinesepove}anju ukupne proizvodnje idobiti p~elinjaka u toku godine.Ako tro{kovi i radna snagaseobe, gubici p~ela i {tetneposljedice iznose koliko i vrijed-nost dobivenih proizvoda na tojpa{i, onda nema ekonomskogopravdanja za seobu p~ela.

Ako se u prolje}e p~ele selena neku nadra`ajnu pa{u radirazvoja p~elinjih zajednica zakasnije pa{e, te ako ovomseobom nastanu ve}i tro{kovi zarazvoj nego {to bi bili tro{kovinadra`ajnog prihranjivanja {e-}ernim sirupom, onda je boljene seliti p~ele.

Na glavnu p~elinju pa{u trebaseliti samo jake i zdrave p~elinjezajednice. Jake, zato {to se odslabih ne mogu o~ekivati vi{kovimeda za vrcanje, jer naj~e{}etro{kovi seobe prema{uju dobitod izvrcanog meda. Seobaslabih p~elinjih zajednica mo`ese vr{iti samo ako na starommjestu nema uop}e nadra`ajnepa{e, ili ako pak predstoji treti-ranje terena pesticidima {tetnimza p~ele. P~elinje zajednice kojeboluju od zaraznih bolesti

odraslih p~ela ili p~elinjeg legla,ne samo da ne treba seliti, negoje seoba takvih zajednica zako-nom zabranjena. Svakog p~e-lara zakon obavezuje (prije nego{to preseli p~ele), da pribaviuvjerenje o zdravstvenom stanjusvojih p~ela.

Pakovanje, utovar, prevozi istovar ko{nica

Priprema ko{nica za seobu,utovar, prevoz i istovar suveoma te{ki poslovi. Zato sumnogi p~elari koji p~elare s lis-nja~ama i sli~nim ko{nicama,ove montirali na prikolicu ili nakamion. Kod ko{nica polo`enogtipa, tako|er, nema te{ko}a okopakovanja ali postoji problem utome {to ih treba utovariti, pre-vesti i istovariti. Ko{nice nastav-lja~e potrebno je upakovati

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

29

Seoba p~ela na pa{u

PreseljenjePreseljenjekko{nicao{nica

Ka`e se da ''na osnovirodi med''. Ovoj izrecise mo`e vjerovati, jerbez seobe p~ela napa{u nema visoke pro-izvodnje meda. Te{koje mogu}e na}i takvomjesto gdje bi se mo-glo p~elariti a da p~eleu toku cijele sezoneimaju dobru pa{u. Zato, p~elari koji p~e-lare s ve}im brojemko{nica radi proizvod-nje meda, trebaju seli-ti svoje ko{nice- ali nepo svaku cijenu!

(u~vrstiti dijelove ko{nice), atako|er utovariti, prevesti i isto-variti. Ali, s obzirom na drugeprednosti nastavlja~a (ve}i pri-nosi meda), ovi poslovi neutje~u na smanjenje rentabil-nosti p~elarenja.

Postoji vi{e na~ina pakovanjako{nica nastavlja~a. Neki p~elariu~vr{}uju dijelove ko{nica zaki-vanjem letvica, neki ih u~vr{}uju`icom, a neki koriste limenespojnice. Me|utim, svi ovina~ini pakovanja su neekono-mi~ni jer za to treba mnogo vre-mena, a pored toga (pri raduoko pakovanja), mnogo seuznemiruju p~ele. Najbr`i inajlak{i na~in pakovanja jeu~vr{}ivanje dijelova ko{nicepomo}u plasti~ne trake, kojenisu skupe a dovoljno su jake pane}e popustiti ili se otkinuti priseobi.

Traka se zate`e pomo}ukop~e ({nale) u obliku slova W, akada se dobro uvje`ba, vrijemezatezanja je veoma kratko(svega oko pola minute). Ako setrake dr`e stalno na ko{nici,zakop~avanje je jo{ br`e. Akotraka za u~vr{}ivanje dijelovako{nice- nastavlja~e nije dovo-ljno zategnuta, mo`e se dogodi-ti da neki dijelovi skliznu, pap~ele iza|u napolje. Ovaj prob-lem se mo`e otkloniti ukivanjemlimova (koji su ne{to vi{i) nauglove nastavaka, tako da gorn-ji dio ulegne pa se ne mo`epomicati ustranu, naprijed inazad. Me|utim, mnogo je sig-urnije i ekonomi~nije da se na

bo~ne strane podnja~e (gore) ina sve nastavke postave utori(tiplovi) na koje nasijedaju gorn-ji dijelovi, na kojima se sa donjestrane nalaze rupe u koje ulazeutori.

Kako se p~ele sele uglavnomljeti (kada je toplo) a dru{tvajaka, pri seobi p~elama se moraobezbjediti svje` vazduh da nebi do{lo do njihovog gu{enja,suvi{nog zagrijevanja unutra{-njosti ko{nice i srozavanja sa}a.Pitanje provjetravanja se rje{avana razne na~ine, a naj~e{}e seprave zbjegovi tj. prazni prostorikoji su zamre`eni i u koje diop~ela prelazi iz gnijezda priseobi. Ako ko{nica nema zbijeg,onda se kao zbijeg mo`e koristi-ti jedan nastavak ili polunas-tavak, u kome je najbolje da suprazni okviri (bez sa}a) kako bise p~ele boljedr`ale u gni-jezdu, a vi{eimaju i vaz-duha.

Ako se ra-spola`e uokvi-renom `i~a-nom mre`omza provjetrava-nje veli~ine po-vr{ine nastav-ka, onda jedovoljno da seiz gornjeg nas-tavka izvadinekoliko okvirasa sa}em i nanjihov mjestostave okviribez sa}a. Jas-no je da semre`e za prov-jetravanje kodnastavlja~a nesmiju zatvoritipoklopcem ilikrovom. Krovse mo`e posta-viti ali tako dabude malo uz-dignut kako bi

ispod njega mogao lako prolaz-iti vazduh. Ako se p~ele seleno}u, onda je bolje seliti bezkrova (koji se posebno pakuje)jer je tako najbolja ventilacija.Ako se ko{nice sele s otvorenimletima, onda nije potrebnoposebno provjetravanje.

Re~eno je da kod ko{nica kojesu postavljene na prevoznosredstvo izostaju radovi okoutovara i istovara. Zbog toga semnogi p~elari i odlu~uju dap~elare ko{nicama koje supogodne za smje{taj nato~kove. Za sada, kod nas prob-lem utovara i istovara nijerje{en, ne zato {to se ne mo`erije{iti, ve} zato {to su na{ip~elinjaci mali, pa se utovar iistovar mo`e obaviti sa dva-triradnika, a nabavka mehani~kih idrugih dizalica ili utovariva~a se

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

30

Pakovanje, utovar, prevoz i istovar ko{nica

Plasti~na traka sa {nalom za pakovanje ko{nica.

Ko{nica {iroko-niskih okvira (Farrarova) upakovana zaseobu.

ne isplati. Utovar ili istovarve}eg broja ko{nica beztehni~kih sredstava je spor ineekonomi~an. U zemljama srazvijenim p~elarstvom utovar iistovar se obavlja pomo}u dizal-ice ili utovariva~a. U novije vri-jeme sve vi{e se koriste konte-jneri ili palete, ~ime se ovajposao jo{ vi{e ubrzava.

Pri seobi na pa{u (za mali brojko{nica), pored fizi~ke radnesnage, za utovar i istovar moguse koristiti razna kolica za pri-jenos ko{nica do kamiona. Nap~elinjaku sa 50 do 100 ko{nicaekonomi~no je da se ima i malalaka kotura~a koja se veoma jed-nostavno montira na vozilo. Zave}i broj ko{nica veoma dobrose mogu iskoristiti (za utovar iistovar) hidrauli~ni utovariva~ikoji se u poljoprivredi montirajuna traktore za utovar stajnjaka,{e}erne repe i sl.

Takve utovariva~e priklju~enena traktore imaju dru{tvenapoljoprivredna gazdinstva i nekipoljoprivredni individualni pro-izvo|a~i, pa se mogu iznajmitiza utovar i seobu.

Bilo bi idealno kad bi dosvake p~elinje pa{e postojaodobar put. Do nekih dobrihpa{a ne mo`e se uvijek do}izbog lo{ih puteva. P~elari sunekada primorani i da bje`e odtvrdog puta da bi izbjegli prena-trpanost koja nastaje zbogvelikog broja doseljenih ko{nica.

Neo~ekivane situacije…Najbolje i najbr`e p~ele se

mogu prevesti na pa{u kamion-ima. Ali, zbog lo{eg puta to uvi-jek nije mogu}e. Kamion trebakoristiti za seobu na ve}e udal-jenosti, da bi se p~ele {to prijepreselile, dok pri seobi na kra}erelacije (pogotovo ako seko{nice sele van tvrdog puta)treba koristiti traktorski prevoz.Prevozno sredstvo treba bitiispravno, kako ne bi do{lo donezgoda pri seobi.

Naj~e{}e se p~ele pakuju upopodnevnim satima, a uto-varaju i sele uve~e, tako da naodre|eno mjesto sti`u u tokuno}i. Me|utim, poneki p~elar seodlu~i da utovara i krene uranim jutarnjim satima, tako dase na odre|eno mjesto sti`e podanu (u jutarnjim satima). To jeza p~elare ~ije su ko{nice sta-cionirane na prevoznom sred-stvu jednostavnije, jer nemaistovara. Me|utim, pri seobitokom dana, tj. ujutro, postojiveliki rizik, jer za slu~aj kvaravozila ili kakve havarije, p~elarse mo`e na}i u veoma neugod-noj situaciji. Tako, ako bi se vozi-lo pokvarilo na putu gdje je jaksaobra}aj ili u naseljenom mjes-tu, ko{nice se ne smiju otvaratida bi p~ele iza{le. Ali, ako je vri-jeme toplo, tokom dana nemogu se dr`ati ni zatvorene, jermo`e do}i do srozavanja sa}a igu{enja p~ela.

Leta ko{nica montiranih naprikolice ili motorna vozila nijepotrebno zatvarati. Isto tako,ako se ko{nice utovarajumehani~ki (dizalica, utovara~),leta ne treba zatvarati. Ali, akose utovara ru~no, da p~ele ne biubadale radnike, leta morajubiti zatvorena. Za vrijeme ljeta,

kada su jake vru}ine p~ele neulaze u ko{nicu do kasno u no},a nekada ho}e i da preno}e naletu. Da bi se mogao izvr{itiru~ni utovar, p~ele se morajuutjerati u ko{nicu i leto zatvoriti.Mnogi p~elari praktikuju dap~ele tjeraju u ko{nicu pomo}udima. Me|utim, to ~esto neuspijeva jer mnoge p~ele oduispod podnja~e. Daleko je bolje ijednostavnije koristiti prskalicu svodom. P~ele se prskaju vodomu vidu spreja, tako da one sveodmah ulaze u ko{nicu, kao dapada ki{a. ^im u|u, leto nako{nici se zatvara.

Bi}e zanimljivo ~uti kako pro-fesionalni australijski p~elari selesvoje p~ele. Nekada su na podn-ja~ama imali zamre`ene otvoreza provjetravanje. U novije vri-jeme, po{to ko{nice utovarajumehani~ki, pri seobi ne zatvara-ju leta ko{nica, a drugog provje-travanja nema. Utovar se vr{i upopodnevnim ~asovima, jo{ zavrijeme izleta p~ela. Svaku petu-{estu ko{nicu ostavljaju, kako bise pokupile povratnice iz uto-varenih ko{nica. Na kraju, ve}kad prestane izlet p~ela, utovarese i preostale ko{nice. Kada sveko{nice budu utovarene, pozalasku sunca, kre}e se na put.

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

31

Seoba p~ela na pa{u

S obzirom da oni sele navelike udaljenosti, dogodi se dado svitanja ne stignu naodre|eno mjesto. U tomslu~aju, sa natovarenim ko{nica-ma na vozilu stanu u hladovinuispod nekog drveta i ugasemotor. P~ele po~nu izlaziti pa,provla~e}i se izme|u ko{nica,odlaze na pa{u. Po povratku spa{e nalaze isti put i ulaze usvoju ko{nicu! Kada sunce za|e,nastavlja se putovanje. Ako utoku no}i stignu na odre|enomjesto, ko{nice se ne istovarajudok ne svane. Motor stalno radidok ko{nice ne budu istovarene.Kada je poznati australijskistru~njak za p~elarstvo A.Klemson upitan za{to se ~eka sistovarom do svanu}a, on jeodgovorio: ''Bolje je da p~elelete oko glave nego da mile potijelu.''

Izbor mjesta i smje{tajko{nica na pa{i

Izborom mjesta gdje }epostaviti ko{nice, svaki p~elarnastoji da {to bolje iskoristipa{u. Tom mprilikom treba vodi-ti ra~una o vi{e ~inilaca…Idealno bi bilo kad bi se ko{nicemogle postaviti pored tvrdogputa u centru kompleksa medo-nosnog bilja. Ali, kompleksi smedonosnim biljem su ~estodalje od tvrdog puta, a ako put

prolazi kroz (ili pored njega),nagomila se toliko ko{nica da~esto bude vi{e {tete od seobenego koristi. Pogotovo ako pa{aomane, onda ~esto na p~eli-njacima nastaje grabe`, {todovodi do uni{tenja slabijihzajednica i {irenja zaraznihbolesti. Zato treba izbjegavatida se p~ele postavljaju tamogdje ve} ima dosta p~ela, bezobzira na veli~inu povr{ine sboljem. Tako }e p~ele bolje isko-ristiti pa{u, a smanji}e se opas-nost od grabe`i i {irenja bolesti.

Blizina pa{njaka veoma jeva`na kada je rije~ o dobijanjuve}eg prinosa meda. [to suko{nice bli`e izvorima nektara,to je unos ve}i. Prema podacimakoje su iznijeli austrijskistru~njaci na P~elarskom kon-gresu u Atini, prinos medaopada srazmjerno pove}anju

rastojanja izme|u p~elinjaka ipa{e. Tako, pove}anjem rasto-janja preko 500 metara prinosopada za 25 %, preko 1.000matara za 50%, a preko 2.000metara za 75%. Smatra se da jekoristan let p~ele do 3 km, jer zalet preko 3 km p~ela potro{i svuzalihu hrane koju mo`e ponijeti.[to je let dalji, p~ela tro{i vi{ehrane nego {to donese uko{nicu. Du`im letom p~ele sevi{e zamaraju, br`e iscrpljuju, paprema tome i kra}e `ive.Udaljenost p~elinjaka od pa{eima utjecaja na visinu prinosane samo zbog du`ine boravkap~ela sabira~ica van ko{nice.Ako je pa{a bli`e, p~ele se br`e ilak{e vra}aju u ko{nicu za vri-jeme iznenadnog vremena, takoda manje stradaju. Pri naglojpromjeni temperature p~elekoje su mnogo udaljene odko{nice vi{e stradaju, a s ve}omudaljeno{}u vi{e su izlo`eneopasnosti da budu plijen ptica.

Posebno je va`no da sep~elinjak postavi blizu nekevode, po mogu}nosti teku}ine,jer naro~ito za vrijeme velikihvru}ina (pa ako jo{ prestanelu~enje nektara), p~elama jepotrebno dosta vode za spre-manje hrane za leglo i zastvaranje povoljne mikroklime uko{nici, odnosno, potrebnevla`nosti vazduha. Ako blizup~elinjaka nema vode, onda jepotrebno postaviti pojila.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

32

Pakovanje, utovar, prevoz i istovar ko{nica

P~elarska prikolica sa 44 ko{nice.

Utovar ko{nica u kamion pomo}u lakih dizalica.

Na mjesta gdje ima uslova zaizbijanje po`ara (suha trava isl.), p~ele ne treba postavljati.Isto tako, p~elari koji sele svojep~ele na pa{u suncokreta, tre-baju voditi ra~una o paljenjustrni{ta. Naime, ako se p~elinjakpostavi tako da p~ele morajuletjeti preko strni{ta (kadaodlaze na suncokret), prilikomnjegovog paljenja mnoge mogustradati.

Mjesta podlo`na poplavamaili kuda nailaze bujice za vrijemejakih ki{a, treba izbjegavati i nepostavljati na njih ko{nice. Istotako vrta~e ili druga udubljenjagdje se mo`e zadr`avati voda,nisu pogodna mjesta za postav-ljanje p~elinjaka.

Pri postavljanju ko{nica naizabrano mjesto, ~esto se nevodi ra~una o nekim naizgledneva`nim ~injenicama, a po-~esto p~elari i ne znaju kako jebolje postaviti ko{nice. Prijesvega, pogre{no je da se ko{nicepostavljaju u hladovinu. Kodnas (~ak kod ve}eg broja p~e-lara) postoji shvatanje da jep~ele bolje postaviti u hladov-inu. U Australiji, gdje se dnevnetemperature vazduha u hladukre}u oko 40oC, p~ele sepostavljaju na sunce. Na{i sep~elari pla{e da postavljanjeko{nica na sunce nije pogodnoza p~ele, da }e od toplote leglouginuti ili se srozati sa}e.Me|utim, strahu nema mjestaako se obezbijedi dobro provje-travanje unutra{njosti ko{nice.

Postavljanje p~ela na sunceima vi{e prednosti. Ako suko{nice na suncu, potrebno jemanje p~ela koje zagrijavajuleglo, ~ime se pove}ava brojizletnica, a to opet utje~e napove}anje prinosa meda.Ko{nice na suncu se vi{e zagri-javaju pa med u medi{tima br`esazrijeva, jer br`e isparava vodaiz nektara.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

33

Seoba p~ela na pa{u

Polo`aj leta i prinos medaAko su izuzetno velike `ege, pomo}na gornja leta treba da su

otvorena, kako bi se omogu}ilo bolje provjetravanje. Ako pomo}ihleta na ko{nicama nema, onda je potrebno malo podi}i poklopnudasku. Na taj na~in }e do}i do ja~eg strujanja vazduha, ~ime }e sejo{ ubrzati isparavanje vode i sazrijevanje meda. Manje ili vi{ep~elarima je poznato da se varoa najvi{e razmno`ava u }elijama satrutovskim leglom. Prema nekim autorima, ovo je zbog toga {to jena periferiji legla (gje je trutovsko leglo) temperatura ne{to ni`anego u centru gdje je radili~ko leglo. To zna~i, da temperatura usferi radili~kog legla budu}i da je vi{a, nije optimalna za razvoj krpe-lja-varoe. Iz toga se mo`e zaklju~iti, da stvaranjem vi{e temperatureu ko{nici nego {to je u oblasti trutovskog legla, ote`avamo varoiuslove za razvoj, dok p~elama to mnogo ne}e smetati, jer premanekim istra`ivanjima p~ele mogu opstati ~ak na temperaturi od49oC. Sve ovo upu}uje na zaklju~ak da postavljanje ko{nica nasun~ano mjesto sigurno ne {teti p~elama, ali ne pogoduje razvojukrpelja varoa.

U knjizi ''Zlatna knjiga p~elarstva'' pi{e da ''temperatura od 35oC,kakvu podra`avaju p~ele jakih zajednica oko legla, ne odgovararazvoju parazita'' i dalje, ''primje}eno je da nakon selidbe ko{nica napodnja~i ima ~esto ve}i broj mrtvih grinja. To je zbog njihoveosjetljivosti na povi{enu temperaturu''.

Brojnim ispitivanjima u nau~no-istra`iva~kim institutima,utvr|eno je da je temperatura od 37oC krajnje nepovoljna kako zapolaganje jaja krpelja, tako i za samog odraslog krpelja. Pri toj tem-peraturi `enke krpelja skoro potpuno prestaju s polaganjem jaja, apolo`ena jaja propadaju. ^ak mnogi odrasli krpelji na toj tempera-turi uginu.

Pitanju polo`aja leta kod seobe na glavne pa{e mnogo se ne pok-lanja pa`nje. U praksi se leto naj~e{}e okre}e prema jugu, rje|eprema istoku i zapadu, a samo izuzetno prema sjeveru. Ali, polo`ajleta ima utjecaja na prinos meda. Ako su p~ele na lipovoj, sun-cokretovoj ili bilko kojoj pa{i (tokom maja, juna ili jula) onda jenajbolje da su leta okrenuta prema sjeveroistoku, istoku ili sjeveru.Ovo iz tog razloga {to sunce za vrijeme dugodnevnice izlazi nasjeveroistoku, pa leta okrenuta prema toj strani svijeta najranijebudu osvijetljena i p~ele iz tih ko{nica najprije izlaze na pa{u. A kakove}ina biljaka najvi{e lu~i nektar u ranim jutarnjim satima ili pakzbog jutarnje svje`ine nektar se ne su{i, te ranije izlijetanje p~ela imautjecaja na ukupan prinos meda. Uop{te, uvijek treba te`iti da letabudu okrenuta prema izlasku sunca, osim zimi, kada je najbolje dasu leta okrenuta prema jugu. Okretanjem leta prema istoku,sjeveroistoku i sjeveru umanjuju se uslovi za stvaranje brade p~elana letu ko{nice, {to doprinosi smanjenju uslova za rojevno raspo-lo`enje p~ela.

O utjecaju polo`aja leta pisao je N.M. Vitvicki: ''…Ko{nice je ljetiprikladnije staviti letom prema sjeveru. Ja sam primjetio da je dalekovi{e bilo meda i p~ela u onim dupljama koje su imale izlet na sje-ver.''U vezi sa ovim isti autor jo{ pi{e: ''Za vrijeme rojenja, kada mi obi~nosmjestimo na p~elinjaku i izvjesnim mjestima prazne ko{nice djeli-mi~no na drve}e, a djelimi~no na podove, roj }e ~e{}e u}i u ko{niculetom okrenutim na sjever, a veoma rijetko postavljenim na drugina~in''.

BAGREM (Robinia pseudoaca-cia L.)- spada u red najme-donosnijeg drve}a kod nas. UEvropu je donijet 1.600 godineiz Sjeverne Amerike, tako da sedo dana{njih dana pro{irio umnogim zemljama Evrope, pa ikod nas. Skromnijih je zahtijevaprema zemlji{tu, brzo raste, adrvo je odli~nog kvaliteta zaogrev i za tehni~ke svrhe. Bag-removo stablo mo`e dosti}i vis-inu do 20 metara i debljinu i do1 metar. Zbog ovih dobrihosobina mnogo se razmno`iokako u nizijskim tako i u planin-skim predjelima.

Dodu{e, bagremu vi{e odgo-varaju predjeli s toplijom kli-mom, uglavnom gdje uspijevahrast i vinova loza, jer je dostaosjetljiv prema jakim mrazevi-ma. Zato ~esto njegovi cvjetnipupoljci izmrznu u velikim niz-inama i hladnim kotlinamaplaninskih predjela, gdje sumrazevi najja~i. Ali, dok kroztkiva njegovog stabla ne krenusokovi, pupoljci ne}e da izm-rznu i pri veoma niskim temper-aturama. Ukoliko su prethodnoljeto i jesen bili ki{oviti, bagremdugo vegetira, tako da cvjetnegran~ice i pupoljci dovoljno ne

sazriju, ne o~vrsnu, pa ondalako izmrznu.

Isto tako i suvi{e su{no ljeto ijesen, kada li{}e prije vremenaopadne, cvjetni pupoljci senedovoljno hrane (ne o~vrsnu)pa su podlo`ni izmrzavanju.Izmrzavanja cvjetnih pupoljakabude ~esto, ali ne u svim predje-lima zemlje, i ne svi pupoljci. Nisvi pupoljci na jednom stablubagrema nisu podjednako os-jetljivi na mraz. Pupoljci na vrhustabla, koji dobijaju vi{e sunca,bolje sazrijevaju pa su otpornijina ni`e temperature, a i za vri-jeme mrazeva pri tlu su temper-ature ni`e pa pupoljci u tomdijelu prije izmrznu.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

34

Glavne medonosne biljke

Bagrem, lipa,kadulja... Iako ve}ina biljaka koje

lu~e nektar u isto vri-jeme p~elama daju icvjetni prah, ipak, go-tovo kod svake medo-nosno-polenonosnebiljke prednost imajedno ili drugo. Ali,ima biljaka gdje lu-~enje nektara ne uma-njuje zna~aj cvjetnogpraha (uljana repica).Zbog toga nije nimogu}e napraviti o{t-ru granicu izme|u me-donosnih i polenonos-nih biljaka, jer se kodnjih naj~e{}e izlu~ujenektar koji p~ele saku-pljaju s cvjetnim pra-hom.

Vrijeme cvjetanja bagremanije uvijek isto i zavisi odt e m p e r a t u r e ,sun~anih dana utoku pozne zime iranog prolje}a. Akosu temperature vaz-duha vi{e i akobude vi{e sun~anihdana, bagrem }eprije procvjetati.Na mjestima krajvelikih vodenih po-vr{ina, bagremprije procvjeta odmjesta koja sudaleko udaljenaod vodenih toko-va (potoka, rijeke,jezera). Na vrijemecvjetanja utje~e ig e o g r a f s k ipolo`aj mjestagdje se bagremnalazi. Po~etak cvjetanja ba-grema mo`e se pribli`no proci-jeniti prema po~etku cvjetanjanekih drugih biljaka. Tako,bagrem normalno po~inje cvje-tati {est nedjelja poslije kajsije,ili 24-25 dana poslije jabuke. Ali,ako u vremenu izme|u cvjetan-ja kajsije ili jabuke i bagremaoki{a ili zahladi, me|uvrijemeizme|u cvjetanja tih biljaka ibagrema bi}e du`e, a akoveoma otopli, bi}e kra}e.

Bagrem naj~e{}e cvjeta uprvoj polovini maja, a zbogranog cvjetanja p~elinja dru{tva~esto nisu u stanju dovoljno dase razviju za bagremovu pa{u,pa je nedovoljno iskoriste. Zatoje mnogo bolje ako bagrem kas-nije procvjeta. Ali i pored toga,bagrem je na{a najva`nija inajbogatija p~elinja nektarnapa{a, jer su rijetke godine kadase od bagrema ne vrca med.Prosje~ni prinosi meda po jed-noj ko{nici na bagremovoj pa{ikre}u se oko 20 kilograma, alidobro pripremljena dru{tva (uko{nicama ve}e zapremine),mogu donijeti i vi{e. Dnevni

unos jakih p~elinjih zajednica,ako su povoljni uslovi za

medenje, kre}e se od 5-10kg, zabilje`eni su i ve}iunosi.

Dogodi se da bagre-movu pa{u

p~e lene mogu

dovoljno daiskoriste. ^este

promjene tem-perature, prodori hladnih

vazdu{nih masa sa sjevera iki{a, onemogu}e p~ele da izli-je}u i sakupljaju nektar. Vru}isuhi vjetrovi isu{uju nektar iubrzavaju precvjetavanje bagre-ma, pa cvjetanje traje samonekoliko dana. S obzirom narasprostranjenost bagrema i narazli~ito vrijeme cvjetanja,p~elari mogu seliti svoje ko{niceiz ni`ih predjela u vi{e i takouve}avaju prinose od bagre-move pa{e. U brdovitim predje-lima, gdje ima bagremovih{uma, bagremova pa{a du`etraje nego u ravnicama gdje subagremova stabla pojedina~naili u me|ama. Na padinamaprema jugu, bagrem prije cvjetanego na sjevernim, pa p~eleprvo koriste bagrem s ju`ne, akasnije sa sjeverne strane. U{umskim kompleksima, cvjetnipupoljci na vrhovima stablaprije procvjetaju nego ni`e, pa itu bagrem du`e cvjeta.

Me|utim, bagrem ne medisvugdje isto (~ak iako su kli-matski uslovi isti). Naime, namjestima gdje je veoma plodno

zemlji{te, cvjetovi bagrema suveoma krupni sa dubokim~a{icama, tako da p~ele nisu ustanju dohvatiti nektar.

S obzirom na dobro medenje,veoma kvalitetan med i njegovucijenu, p~elari ne trebaju pro-pu{tati bagremovu pa{u. Medod bagrema ima svijetlu (pro-vidnu) boju, a u mladom dje-vi~anskom sa}u (ako je bezikakvih drugih primjesa), skoroje bezbojan. Ovakav med dugone kristali{e, pa je zbog togaveoma prijatnog okusa.

Bagrem se razmno`ava iz sje-mena i izdancima. Sjeme se berekada dobro uzri (od jeseni doprolje}a). Prije nego {to se posi-je, sjeme je potrebno prelitivrelom vodom pa ga ostaviti 2-3 dana u vodi (kako bi nabubri-lo), pa se tek onda sije. Sije setokom marta-aprila u dobropripremljenu zemlju na dubiniod oko 2 cm. Mo`e se sijatiodmah na stalno mjesto, ali jebolje ako se posije u rastresitogdje se plijevi i okopava, anaredne godine (ili drugegodine od sijanja) sadi se nastalno mjesto. Naro~ito dobrobagrem se razmno`ava izdanci-ma. Kada se bagremovo stabloposije~e, pa ~ak i panj izvadi, izkorijena (tj. iz preostalih `ila)izbija mno{tvo izdanaka. Tako,ako se bagremova {uma isje~e,

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

35

Polenonosne biljke

nije neophodna nova sadnja,jer, poslije sje~e izbije dalekovi{e izdanaka nego {to je bilostabala.

LIPA (Tilia L.)- poslije bagremaje na{e najmedonosnije drvo.Kada su povoljni uslovi zamedenje, ne zaostaje za bagre-mom. Me|utim, veoma povoljniuslovi za medenje veoma surijetki, pa i tako izuzetno mednegodine su rje|e. S obzirom dalipa dugo cvjeta, iako ne svakegodine, od lipe se dobiju znatnekoli~ine meda. Dogodi se da lipazamedi samo 3-4 dana i p~elenapune medi{ta. Bilo je godinakada su lipe medile du`e pa suko{nice bile male (bez obzira nazapreminu), za smje{taj meda.

Zbog svoje izuizetno lijepe lis-nate kro{nje i mirisa njenog cvi-jeta, lipa je u narodu veomacijenjeno drvo. Zato se onamo`e na}i gotovo u svakomparku, a veoma je zastupljena iu drvoredima po ulicama grado-va. Lipov cvijet se koristi zaspravljanje ljekovitih ~ajeva,protiv raznih prehlada, jer izazi-va znojenje. Cvijet sadr`ieteri~na ulja od kojih i dolazimiris, zatim sluzi, glukoze idruge materije. Lipove {umenajvi{e uspijevaju na plodnimzemlji{tima ni`ih planina, gdjeima dosta vlage. Od plodnostizemlji{ta i koli~ine vlage unjemu zavisi koli~ina i protoksokova iz korijena u li{}e, ukome se stvaraju materije (skrobi dr.) za proizvodnju nektara.Lipe imaju dosta {iroko li{}e paje isparavanje vode preko li{}aveliko, zbog ~ega se nedostatakvlage u zemlji smanjuje (pa iobustavlja lu~enje nektara).

Na medenje lipe utje~etako|er i vla`nost i strujanjevazduha. Ako je vazduh suh isuvi{e topao, izlu~eni nektarbrzo gubi vodu i osu{i se, takoda ga p~ele ne mogu sakupljati.Ako je vrijeme vjetrovito, iz nek-

tara tako|er brzo isparavavoda. Najbolje lu~enje nektarai mogu}nost da ga p~ele saku-pljaju je poslije obilnih ki{a,kada je vrijeme tiho i umjerenotoplo (od 25-28oC). Me|utim,nekada se dogodi da lipa izne-nada zamedi, pa tako isto iprestane, a da se promjenevremenskih prilika ne primjete.Zato p~elari ka`u da nema}udljivije medono{e od lipe. Tu}udljivost lipe neki p~elaridobro znaju pa na lipovu pa{usele p~ele, bez obzira na vre-menske prilike prije cvjetanjalipe.

Lipa ima vi{e vrsta i podvrsta,ali se smatraju kao dobremedono{e kasnije lipe (s krupn-im li{}em i krupnijim cvjetovi-ma). Cvjetanje lipa zavisi od vre-menskih prilika u prolje}e, odvrsta pa i od nadmorske visine.Ako je prolje}e hladno i pozno,lipe }e kasnije po~eti s cvjetan-

jem i obrnuto. Lipe sa sitnijimli{}em ranije procvjetavaju odlipa s krupnijim li{}em. Ina~e,lipe na terenima s umjereno-kontinentalnom klimom (u nor-malnim godinama) cvjetaju od10. juna do 10. jula. To je vre-menski period kada nema nekihzna~ajnijih glavnih pa{a, pa bezobzira na nesigurnost lipovepa{e, na terene sa dosta lipovih{uma doseljavaju brojni p~elarisa svojim ko{nicama. Kad lipazamedi, ne osjeti se prenatr-

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

36

Glavne medonosne biljke

panost p~elama, ali ako lipa nemedi, a nema ni drugogmedonosnog bilja, kod velikeprenatrpanosti p~elama ~estodolazi do grabe`i. Pri dobrommedenju jaka p~elinja zajednicamo`e dnevno donijeti 5-6 kgmeda. Ako medenje potraje,posti`u se prinosi od 20-30 kg,pa ~ak i vi{e meda.

P~ele posje}uju lipu najvi{e ujutarnjim, a ne{to slabije uve~ernjim satima, kada jelu~enje nektara intenzivnije aisu{ivanje manje. Medenje semo`e procijeniti po zadr`avanjup~ele na cvijetu. Ako je medenjedobro, p~ele se zadr`avaju nacvijetu, a ako se ne zadr`avaju(ve} prelije}u s cvijeta na cvijet),lipa ne medi.

Lipov med spada u najk-valitetnije sortne medove, iakoga neki potro{a~i ne vole zbogveoma jakog, ali prijatnogmirisa. Svijetle je boje sa `utim

prelivom. Kada se ukristali{e,ima `u}kastu boju. U BiH lipovih{uma ima na Grme~u, Karaulikod Biha}a, na Majevici itd.Pored nektara, s lipe p~ele saku-pljaju i medljiku. Ovaj med odmedljike nije pogodan za zimo-vanje p~ela, a ako se brzo izvrca,

za nekoliko dana toliko ukrista-li{e da ga je veoma te{ko izvr-cati.

KADULJA, @alfija (Salvia offic-inalis L.) je veoma medonosnabiljka koja raste u kr{evitimpredjelima Hercegovine, Dalma-cije i Crne Gore. Najvi{e je imaoko Bile}e, Nevesinja, Trebinja,kao i na drugim podru~jima une{to manjem obimu. Biljkaraste u obliku `buna koji seformira tako {to iz korijenaizraste vi{e stabljika od 60 cm.

Kadulja spada u porodicuusnatica sa duguljastim li{}em.Stablo i li{}e obrasli su dlakamasive boje. Cvijet je ljubi~ast uobliku cvasti. Cvjeta u maju ijunu, te predstavlja glavnu pa{uu tim krajevima. Obilno lu~i nek-tar a daje i ne{to cvjetnogpraha, tako da dobro priprem-ljena p~elinja dru{tva u tokudana mogu unijeti 5-6 kg meda,a u toku cvjetanja ukupan unosmo`e dosti}i i do 50 kg.

Med od kadulje je odli~nogkvaliteta, zbog ~ega je veomacijenjen i tra`en na tr`i{tu pamu je i cijena vi{a nego drugihmedova. Ima zatvorenu zlatnuboju, malo je nagorak ali jeveoma prijatnog ukusa i mirisa.Kadulja je ljekovita biljka. Odlista se pravi ljekoviti ~aj za ispi-ranje usta i grla, a od listova ivrhova gran~ica dobija se eter-sko ulje. Zbog svoje ljekovitostiu nekim zemljama se gaji u kul-turi.

ULJANA REPICA KUPUSNA(Brassica napus oleifera D.C.) jeveoma zna~ajna medonosnabiljka. U krajevima gdje uspijeva{e}erna repa, uspijeva i ona, anajvi{e se kod nas sije u sjever-noj Bosni. Iako je md od uljanerepice lo{eg kvaliteta, njenzna~aj kao p~elinje pa{e se timemnogo ne umanjuje, jer se nauljanoj repici p~elinje zajedniceizuzetno dobro razvijaju, zbog

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

37

Polenonosne biljke

dosta nektara i izobilja cvjetnogpraha, koji p~ele sa nje veomamnogo sakupljaju. Dobro razvi-jena p~elinja zajednica mo`ednevno da sakupi i do 4 kgmeda, tako da se dobije i znatanvi{ak meda za vrcanje.

Med od uljane repice je `ut,brzo kristali{e i lako uskisne.Nekada, ako se blagovre-meno izvrca, kristali{e i usa}u, pa se ne mo`e izvrcati.Za zimsku ishranu p~ela nijedobar pa ga zato ne treba nikoristiti, ali se mo`e koristitiza spravljanje {e}erno-med-nih poga~a radi ranog prol-je}nog prihranjivanja p~ela.Zna~aj uljane repice kaopolenonosne biljke je ve}i odnjenog zna~aja kao medo-no{e. Zbog obilja cvjetnogpraha, zajednice se tako brzorazvijaju da ponekad ~ak

dobiju i nagon za rojenje. S ovepa{e p~elinja dru{tva odlazeoja~ana na bagremovu pa{u.Vrijeme cvjetanja uljane repicetreba iskoristiti za pripremanjerezerve cvjetnog praha za zimu.Svaka normalna p~elinja zajed-nica mo`e za zimu sebi spremiti

dovoljnu zalihu polena kojip~elar treba sa~uvati do uzimlja-vanja.

Uljana repica cvjeta poslijejabuke (krajem aprila), pa nekip~elari Slovenije najprije koristecvjetanje jabuke na planta`amaa zatim sele na uljanu repicu.Kako za vrijeme cvjetanja ~estozahladi, p~ele ne mogu do-voljno da iskoriste uljanu repicu.Jak miris cvjetova ove biljkemami p~ele da izlije}u i naniskim temperaturama, gdjeone ozebu, uko~e se i uginu. Ali,bez obzira na to, p~ele inten-zivno odgajaju leglo, zajednicese obnavljaju i brzo ja~aju.

HRASTOVE I ^ETINARSKE[UME za p~elarstvo su zna~ajnene zbog lu~enja nektara icvjetnog praha, nego iz razloga{to (ponekad) daju obiljemedljike od koje p~ele nekihgodina sakupe znatne koli~inemeda- medljikovca. Ovaj med,iako ne potje~e iz cvjetova bilja-ka, veoma je cijenjen na tr`i{tuzbog velikog sadr`aja raznihminerala. Pored {e}era i miner-alnih materija, medljikovacsadr`i niz slobodnih amino-kiselina.

Medljikovac ima razli~ituboju, od svjetlosive, svjetlo`ute i`ute (kao limun) pa do mrke. Zazimovanje p~ela nije dobar, jersadr`i dosta nesvarljivih miner-alnih materija, od kojih se kodp~ela prepuni zadnje crijevo(zbog ~ega naj~e{}e dobiju pro-ljev pa uginu). Zato, ako p~ele utoku jeseni donesu medljikovac,njega treba izvrcati.

Iako za zimovanje p~elamedljikovac nije dobar, zbognjegove dobre cijene na tr`i{tu,treba ga sakupljati. Na `alost,procjenjuje se da se kod nassakupi veoma malo medljike,tako da ostaju velike koli~ineprakti~no neiskori{tene.�

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

38

Iz istorije p~elarstva

Ne samo to da su p~eleraseljene na sve konti-nente, one su i razmno-

`ene, tako do sada, prema sta-tisti~kim podacima u svijetu imaoko 48 miliona p~elinjih dru-{tava. Me|utim, smatra se da bina na{oj planeti bilo mogu}e dase gaji oko 150 miliona p~elinjihdru{tava, jer se sada iskori{tavatek oko tre}ine nektara koji bi semogao sakupiti. Svjetska proi-zvodnja meda iznosi oko800.000 tona. Iako neke zemljeposti`u visoku produktivnost,svjetska produktivnost po p~e-linjoj zajednici je niska, tako dase po jednom stanovniku u svi-jetu proizvede 100-150 gramameda.

EVROPAje kontinent s najstarijom

p~elarskom tradicijom. Po brojup~elinjih dru{tava Zajednicanezavisnih dr`ava- biv{i SSSRzauzima prvo mjesto u svijetu,gdje na svakih 25 stanovnikadolazi jedna p~elinja zajednica,a prosje~na produktivnost iznosi26 kg meda godi{nje po ko{nici(tako da ukupna godi{njaproizvodnja meda za tr`i{teiznosi preko 230.000 tona. UEvropi (ne ra~unaju}i Zajednicunezavisnih dr`ava- biv{i SSSR),ima oko 12,5 miliona p~elinjihdru{tava ili na svakih 39 sta-

novnika jedno, od kojih se dobi-ja 9 kg meda prosje~no godi{njeza tr`i{te ili 0,23 kg postanovniku.

U ve}ini evropskih zemaljap~elarstvom se bave amaterikoji uglavnom dr`e 5-50 p~eli-njih dru{tava. Neznatan je brojonih koji se profesionalno bavep~elarstvom i dr`e od 250-500

p~elinjih porodica. Po brojuko{nica u odnosu na teritoriju,Zapadna Evropa je ''prenaselje-na'' p~elama. Po broju p~elinjihdru{tava (ne ra~unaju}i Zaje-dnicu nezavisnih dr`ava) naprvom mjestu je [panija (1,4miliona dru{tava) zatim dolaziRumunija, Njema~ka, Poljska,^ehoslova~ka itd. Prema broju

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

39

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

Uvoz i izvoz medaNema nijednog kontinenta u svijetu na kome se ne gaji medonosnap~ela. Otkri}em novih kontinenata i ostrva (gdje god se nalazio), ~ovjekje sa sobom donosio p~ele. Tako je u 16. vijeku p~ela prenijeta naameri~ki kontinent (Brazil), a u vezi sa uvozom medonosne p~ele uSjevernu Ameriku spominje se 1638. godina. Na Australijski kontinent iNovi Zeland p~ele su donijete u 19. vijeku (1822. i 1842. god.). Tako sesada p~ele nalaze svuda gdje one sebi mogu na}i hranu, pa ~ak i u oblas-tima s veoma surovim zimama, gdje se temperature vazduha spuste ~akna 40 oC ispod nule (i ni`e).

stanovnika, proizvodnja meda jenedovoljna da podmiri potro-{nju, pa se zato med uvozi.Potro{nja meda po stanovniku uZapadnoj Evropi iznosi oko 1 kg,a proizvodnja je svega oko 0,16kg. Osnovni razlog tome jenedovoljna medonosna baza, tj.prenatrpanost teritorije p~ela-ma. Na svaki kvadratni kilome-tar dolazi po 2,5 p~elinje poro-dice. Najve}i uvoznici meda suNjema~ka, Engleska i Francuska.

AZIJAima ne{to vi{e od 8,6 miliona

p~elinjih dru{tava, tako da nasvakih 10 kvadratnih kilometaradolazi oko 4,4 p~elinjih zajedni-ca, ~ija se prizvodnja medakre}e oko 23 kg po p~elinjemdru{tvu, ili svega 43 gr. po sta-novniku. Po broju p~elinjih dru{-tava i p~elarskoj proizvodnji uAziji prvo mjesto zauzimaju Kinai Japan. U kini ima 7,6 milionap~elinjih dru{tava ili 88% odsvih p~elinjih dru{tava Azije, odkojih se prosje~no dobija 23,3kg meda. Ukupna proizvodnjameda iznosi 177.800 tona od~ega se izveze 68.000 tona.Veliki dio svoje proizvodnjemeda Kina izvozi u ZapadnuEvropu (Njema~ka) i Japan. UJapanu ima vi{e od 260.000

p~elinjih porodica ili ne{to vi{eod 0,5 na 1 kvadratni kilometar.Prosje~na proizvodnja iznosi20,5 kg po p~elinjem dru{tvu,tako da pored vlastite proizvod-nje od oko 5.500 tona Japanuvozi oko 46.000 tona meda.

AFRIKAPoslije Evrope, s 8 miliona

p~elinjih dru{tava i ukupnomproizvodnjom meda za tr`i{teod 45.000 tona, dolazi Afrika.Produktivnost od 5,6 kg medapo ko{nici je znatno manja negona drugim kontinentima. Me-|utim, postoje znatne razlike up~elarskoj proizvodinji izme|uSjeverne i Ju`ne Afrike s jednestrane, i njenog centralnog dije-la, s druge strane. Naime, u sjev-ernim i ju`nim dijelovima Afrikep~elarstvo je sli~no kao u zeml-jama Sredozemlja, sa savre-menim ko{nicama i savreme-nom tehnologijom p~elarenja,dok u centralnim dijelovimap~ele dr`e u primitivnim ko{ni-cama, p~elare}i uglavnom radidobijanja voska (pa je centr.Afrika i glavni izvoznik voska saoko 3.500 tona. Med se tamote`e prodaje zbog male potro-{nje, pa se zato manje i proizvo-di.

SJEVERNA AMERIKAima najrazvijenije p~elarstvo

u svijetu, iako je na ovaj konti-nent p~ela donijeta tek u 16.vijeku. Prema raspolo`ivimpodacima, u Sjevernoj Americiima 6,3 miliona p~elinjihdru{tava, tako da na svakih 37stanovnika dolazi jedna p~elinjaporodica. Naseljenost p~elamaveoma je razli~ita od dr`ave dodr`ave. Dok u SAD na kvadratnikilometar dolazi jedna p~elinjazajednica (u Meksiku 1/2), dotleu Kanadi ima jedna p~elinjazajednica na 25 kvadratnih kilo-metara. Po produktivnostip~elinjih dru{tava SjevernaAmerika je ispred Evrope, Azije iAfrike. Tako SAD proizvede oko27 kg, Kanada 55 a Meksiko 20kg po ko{nici. Potro{nja meda uSAD je 0,67 kg po stanovniku aproizvodi se oko 0,50 kg, takoda ukupna proizvodnja od90.000 tona meda ne zadovolja-va potrebe.

SADU SAD p~elartsvo se razvijalo

u dva pravca; ka koncentraciji(ukrupnjavanju p~elinjaka) ispecijalizaciji proizvodnje. Takou SAD postoji preko 3.000 pro-fesionalnih p~elara koji p~elaresa 500 (i vi{e) p~elinjih dru{tava

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

40

Proizvodnja meda po dr`avama

~ija proizvodnja ima industrijskikarakter. Pored ovih velikihproizvo|a~a meda, 28.000p~elara ima 50-500 ko{nica, kojitako|er daju znatnu proizvod-nju, ali postoji i oko 170 000amatera s manje od 50 p~elinjihdru{tava.

Za SAD je karakteristi~no dase p~elarska privreda specijal-izirala u dva smjera: za pro-izvodno-opra{iva~ku (proizvod-nja meda i opra{ivanje poljo-privrednih kultura) i uzgajiva~ku(uzgoj matica i paketnih rojeva).Smatra se da od ukupnog priho-da p~elinjaka 2/3 dolazi odproizvodnje meda, a 1/3 od ren-te koju farmeri pla}aju p~elari-ma radi opra{ivanja. Za svakup~elinju zajednicu koja se done-se radi opra{ivanja na planta`e,farmeri pla}aju 5-7 dolara, {toodgovara vrijednosti 15-20 kgmeda.

Uzgojem matica i paketnihrojeva bavi se oko 100 uzgaji-va~a, koji godi{nje uzgoje oko800.000 matica i 500.000

paketnih rojeva. Matice i paket-ni rojevi se uzgajaju u ju`nimdr`avama SAD a prodaju se usjevernim dr`avama i Kanadi.Ukrupnjavanje p~elinjaka pra}e-no je usavr{avanjem proizvod-nje, koja nije bila mogu}a bezstandardizacije ko{nica, opremei mehanizacije radnih operacija(oduzimanje i vrcanje meda,seobe p~ela na pa{e i dr.). Ovo jedovelo do velike produktivnostii upro{}enosti rada u p~elarstvu,posti`u se veoma veliki u~inci,tako da na velikim specijaliziran-im p~elinjacima na jednog rad-nika dolazi prosje~no 1.500p~elinjih porodica.

Standardizacija ko{nica i op-reme omogu}ila je usku speci-jalizaciju u p~elarskoj grani, zah-valjuju}i kojoj su i mogu}i takoveliki u~inci.

MEKSIKOje zemlja brzog razvoja

p~elarstva i velike proizvodnjemeda. Iako je uvezana u 17.vijeku, medonosna p~ela se

veoma ra{irila, potiskuju}i brzodomoroda~ke p~ele bez `aoke.Ekspanziju razvoja p~elarstvaMeksiko je postigao naro~itoposlije Drugog svjetskog rata.Za posljednje dvije decenije brojp~elinjih dru{tava pove}ao se na2,4 miliona (ili za dva puta), yap~elarska proizvodnja je za istovrijeme porasla za 2,5 puta. Odukupno 42.000 p~elara, 97% supoljoprivrednici koji posjedujuvi{e od polovine p~elinjih dru-{tava i daju oko 50% ukupneproizvodnje meda, a p~elarstvoim je sporedno zanimanje. Oko3% p~elara koji predstavljajukrupna p~elarska gazdinstva,posjeduju pribli`no polovinup~elinjih dru{tava i daju 50%tr`nih vi{kova meda.

Najve}i broj p~elara koji pos-jeduju oko 50-1.000 p~elinjihdru{tava udru`eni su u zadrugepreko kojih plasiraju svojeproizvode. Ovi p~elari prekozadruga dobijaju kredite zaunapre|enje proizvodnje, zanabavku ko{nica i inventara,satnih osnova i matica. Zadrugesvojim ~lanovima obezbje|ujuzdravstvenu za{titu p~ela istru{no usavr{avanje. P~elarikoji posjeduju oko 50 p~elinjihdru{tava su ~isti amateri kojinisu uklju~eni u zadruge.Tehnologija ovih p~elara je prim-itivna, bez primjene mehanizaci-je. Vi{kove svojih proizvoda pro-daju krupnim p~elarskim pre-duze}ima po veoma niskim cije-nama, koje se kre}u od 12-16pezosa za 1 kg meda, dok gaova prodaju po cijeni od 100pezosa, tj. osam puta vi{e.

Krupna p~elarska preduze}a,koja imaju od 1.000 do 25.000p~elninjih dru{tava (''M.Karlota''ima 25.000 ko{nica, proizvodi2.000 tona meda i otkupi zapreradu od amatera, oko 1.000tona, plasira 60.000 matica,20.000 ko{nica, vosak i mati~numlije~), posti`u veoma valikuproduktivnost koriste}i savre-

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

41

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

menu mehanizaciju,specijaliziraju}i se zapojedine proiz-vode.

Zahvaljuju}i povo-ljnim klimatskim uslo-vima koji pru`aju izu-zetno povoljnu medo-nosnu bazu, meksikoproizvodi oko 50.000tona meda od ~ega80% izveze u zemljeZapadne Evrope. Poizvozu meda zauzimadrugo mjesto u svije-tu, odmah poslijeKine.

KANADAje zemlja inten-

zivnog p~elarstva.Iako se nalazi nasjeveru Ameri~kog ko-ntinenta, s o{trim idugim zimama i kra-tkim ljetima, kanadskip~elari posti`u velike prosje~neprinose me-da po ko{nici. Osno-vna karakteristika kanadskogp~elarstva je paketno p~elare-nje. Kako je glavno medobranjeu prvoj polovini avgusta, kanad-ski p~elari nabavljaju paketnerojeve iz ju`nih dijelova SAD uaprilu, tako da se p~elinje zajed-nice (do po~etka glavne pa{e),mogu maksimalno razviti. Iakoje ovdje aktivna p~elarska

sezona kratka, zahvaljuju}i sav-remenoj tehnologiji p~elarenja,profesionalni kanadski p~elariposti`u visoke prinose meda.Najpovoljnije podru~je za p~e-larenje u Kanadi je sliv rijeke Pis,gdje se posti`u prosje~ni prinosi~ak i do 80 kg meda po ko{nici.Po zavr{enom medobranju p~e-linje zajednice likvidiraju, jer nji-hovo dugotrajno odr`avanje (dosljede}eg medobranja) nije ren-tabilno.

JU@NA AMERIKAIako na cijelom

Ju`noameri~kom kon-tinentu postoje idealniuslovi za p~elarenje, ucjelini uzeto, p~elarst-vo u J. Americi je ma-nje razvijeno nego usjevernom dijelu. Pros-je~ni prinosi meda poko{nici kre}u se oko 15kg, {to je daleko ispodpostoje}ih mogu}no-sti. Oko 3 miliona p~e-linjih dru{tava dajegodi{nje preko 45.000tona meda koji se sko-ro sav izveze. Najraz-vijenije p~elarstvo inajve}u proizvodnjumeda daje Argentina.U ovoj zemlji postojeidealni uslovi za p~e-larenje, zahvaljuju}i

izobilju p~elinjih pa{a i povolj-nim klimatskim uslovima. Naj-va`nije medono{e u Argentinisu eukaliptus, bagrem, djeteline(bijela i lucerka), agrumi, soforai dr.

Oko 1,5 miliona p~elinjihdru{tava prosje~no daju 27 kgmeda, omogu}uje ovoj zemljida godi{nje izveze do 35.000tona u Japan, Njema~ku i drugezapadnoevropske zemlje. Ovako

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

42

Proizvodnja meda po dr`avama

Tabela koja prikazuje prosje~nu godi{nju proizvodnju meda:

Zemlja Broj ko{nica Proizvodnja Proizvodnja Uvoz Izvozu tisu}ama meda po ko{nici meda, svega meda meda

(kilograma) (tona) (tona) (tona)

Argentina 1.500 27,3 41.000 - 35.000Australija 428 64,5 26.980 211 12.938Brazil 2.086 16,6 34.760 942 643Kanada 618 55,2 34.004 453 14.614Kina 7.662 23,3 177.800 - 67.881Njema~ka 1.101 18,6 20.400 83.000 15.600Japan 267 20,5 5.458 46.588 18Meksiko 2.440 20,1 49.204 48 43.283SSSR (biv{i) 8.930 26,6 238.249 - 18.660SAD 3.249 27,7 89.936 35.859 4.877

veliku produktivnost (na indus-trijskim p~elinjacima preko 70kg) omogu}uje izuzetnopovoljno lu~enje nektara, jed-nostavna tehnologija, specijal-izacija i organizacija rada.Zahvaljuju}i tehnologiji i organi-zaciji rada, na industrijskimp~elinjacima jedan radnikopslu`uje 800-1000 p~elinjihdru{tava, tako da po produk-tivnosti rada ovi p~elinjaci nezaostaju za krupni p~elinjacimau SAD-u.

AUSTRALIJA I NOVI ZELANDU ovim dr`avama p~elarstvo

nema vi{evjekovnu tradiciju, aliove zemlje imaju veoma razvi-jenu p~elarsku proizvodnju,zahvaljuju}i izobilju p~elinjihpa{a, povoljnim klimatskimuslovima, savremenoj tehnolo-giji i dobroj organizaciji rada.Nedostatak radne snage u ovimzemljama uslovio je uvo|enjenajsavremenije tehologije kojaje omogu}ila veliku produk-tivnost, tako da s proizvodnjomod 64,5 kg meda po dru{tvu,Australija zauzima prvo mjestou svijetu. Dobre pa{e i znatnove}a proizvodnja od potro{nje uzemlji utje~u na formiranjeveoma niskih cijena meda natr`i{tu. Niske cijene meda prisil-javaju p~elare na visoku produk-tivnost, koja je mogu}a samoprimjenom savremene tehno-logije i dobre organizacije rada.

Godi{nja proizvodnja meda uAustraliji iznosi oko 27.000 t, od~ega se polovina izveze u Japani zemlje Zapadne Evrope. Odukupne proizvodnje, meda odeukaliptusa dobije se 80%, aostatak je od raznog drugogbilja. Od oko 430.000 p~elinjihdru{tava, preko 90% dr`ekomercijalni i profesionalnip~elari.

Iako proizvodnja meda uAustraliji dva puta nadma{ujepotro{nju, znatne koli~ine se

uvezu iz Kine i jo{ nekih zemaljajugoisto~ne Azije, {to tako|erutje~e na formiranje niskihotkupnih cijena doma}eg meda.Uslovi za p~elarenje u Australijisu razli~iti od jedne do drugedr`ave. Najpovoljnije uslove zap~elarenje ima Novi Ju`ni Vels,gdje je srazmjerno najve}i brojp~elinjih dru{tava i najvi{e seproizvede meda (40% p~elara i50% p~elinjih dru{tava Austra-lije nalazi se u N.J.Velsu).

P~elari Australije se mogupodijeliti u tri grupe. U prvugrupu mogu se svrstati hobistikoji posjeduju do 100 p~elinjihdru{tava. Oni svoje ko{nice nesele, a p~elarenje im jesporednozanimanje. U drugu grupu spa-daju komercijalni p~elari kojiposjeduju od 100-400 ko{nica.Oni se dijelom izdr`avaju odp~elarstva a dijelom od rugogzanimanja. Tre}u grupu ~ineprofesionalni p~elari koji posje-duju preko 400 ko{nica. Bavlje-nje p~elarstvom im je isklju~ivozanimanje i od njega `ive. Ovip~elari ostvaruju prosje~ne pri-

nose 100 i vi{e kilograma medapo ko{nici.

Visoka proizvodnja ostvarujese zahvaljuju}i primjeni najsa-vremenije tahnologije i standar-dizaciji ko{nica i opreme kao ispecijalizaciji p~elarske proizvo-dnje. Svakako, visokoj produk-tivnosti p~elinjih dru{tava dopri-nosi obilno i dugotrajno meden-je bilja, u prvom redu eukalip-tusa. Neke vrste eukaliptusacvjetaju i mede po nekolikomjeseci, pa ~ak i zimi.

Novi Zeland je ostrvska zem-lja s veoma povoljnim uslovimaza p~elarstvo. Od oko 200.000p~elinjih dru{tava dobija se oko6.000 tona meda ili 30 kg poko{nici. Kao Australija i NoviZeland veliki dio svoje proizvod-nje meda izvozi.

Prema podacima iz izvje{tajaMinistarstva za poljoprivreduSAD (od oktobra 1990. godine),iz prilo`ene tabele je vidljivaprosje~na godi{nja proizvodnjameda i broj ko{nica vode}ihzemalja u p~elarstvu.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

43

P~elarstvo u svijetu od svojih po~etaka do danas

Priredila: Suzana Sokolovi}

Tri puta na dan, tokom 10sedmica, pije se (u gutljaji-ma) pola {olje biljnog ~aja:

� ~ajne ka{i~ice mje{avine jed-nakih dijelova kamilice i haj-du~ke trave (Achillea millefoli-um L.). Svaki put jedan sat prijedoru~ka i ru~ka, te 1 sat nakonve~ere, ~aju se dodaju sljede}ekoli~ine meda:

1. sedmica- tri puta dnevnopo 1/2 ~ajne ka{i~ice meda,

2. sedmica- tri puta dnevnopo 1 ~ajna ka{i~ica meda,

3. sedmica- tri puta dnevnopo 1,5 ~ajne ka{i~ice meda,

4. do 7. sedmice- tri putadnevno po dvije ~ajne ka{i~icemeda,

8. sedmica- tri puta dnevnokao u tre}oj sedmici,

9. sedmica- tri puta dnevnokao u drugoj sedmici,

10. sedmica- tri puta dnevnokao u 1. sedmici.

Med se dodaje kad se biljni~aj toliko ohladi da se mo`e piti.Najbolje je da se ~itava dnevnakoli~ina ~aja pripremi ve}

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

44

Lije~enje medom

MednaMednarecepturareceptura

Svima je poznato da prirodni, pravi med, nije samo hrana nego je iveoma efikasan lijek. Zahvaljuju}i svom baktericidnom djelovanju (mrav-lja kiselina uni{tava {tetne mikroorganizme), med direktno djeluje na vrlo{irok spektar razli~itih uzro~nika oboljenja, pa se preporu~uje mednakura koja poma`e u mnogim slu~ajevima kada lijekovi zaka`u...

ujutro, te da se doda med ipopije ona koli~ina koja jeodre|ena za jutro, a ostala dvaobroka spreme u termos-bocu.

Kura se prema potrebi mo`eponoviti nakon pauze od 2-3sedmice, dok ne nastupi znatnoi trajno pobolj{anje op{tegzdravstvenog stanja. To zavisi ostepenu oboljenja i tjelesnojkonstituciji. Za vrijeme mednekure treba izbjegavati svako uzi-manje alkohola ili crnog ~aja(indijskog, ruskog itd.), kao i svapi}a koja u sebi sadr`e ugljen-dioksid: pivo, soda voda, vo}ni irazni drugi osvje`avaju}i napicisa sodom, mlado vino ili mladimo{t. Za vrijeme kure treba pot-puno odbaciti pu{enje.

Tokom primjene ovemedne kure preporu~ujese sljede}i dijetalni re`im:

Treba uzimati samo lakoprobavljivu hranu, malo mesa,puno svje`eg vo}a i povr}a,dosta kiselog zelja ({to vi{esirovog), jela od sira. U jela jedozvoljeno dodavati samo blagivinski ocat, ne uzimati jakeza~ine, koli~inu soli svesti naminimum (koristiti morsku so).Ne konzumirati svinjsko mesoniti svinjsku mast, zbog visokogprocenta masno}e.

Bezbroj je primjeraupotrebe meda u

lije~enju najraznovrsnijih oboljenja…

-Gnojne rane: na gnojne ranepola`e se ka{asta masa od finosamljevenog sjemena piskavice(Trigonella foenum L.)pomije{anog s medom. Svakogsata potrebno je ranu ispratirazbla`enim alkoholom, potomna nju staviti novi oblog. Ovajoblog se mo`e primijeniti i nasve otekline, ko`ne upale i gno-jne ~ireve.

-Sr~ana oboljenja: med jenajsavr{enije i najprirodnije

sredstvo za rad srca. Kodsr~anih oboljenja preporu~uje sekonzumiranje razrije|enog me-da. Med se razrje|uje ili pro-kuhanom mlakom vodom (pa sedobije tzv. medna voda), ili sepripremi ~aj od kamilice, te se usvaku {olju ~aja zamije{a 1 do 2~ajne ka{i~ice meda. Kodsr~anih pote{ko}a uzrokovanihnervozom (sr~ana neuroza),nervozno lupanje srca sa osje-}ajem straha, kod upale sr~anogmi{i}a te kod sr~anih o{te}enjauslovljenih staro{}u, veomadobro djeluje ~aj od mirisne lju-bice (Viola odorata L.) sadodatkom meda, s tim {to semed dodaje u mlak, a ne vreo~aj. Med se tako|er veoma pre-poru~uje i kod angine pectoris.

-@elu~ana oboljenja: Kodupale `elu~ane sluznice ipoja~anog izlu~ivanja sluziusljed katara `eluca, pije se ~ajod koprive (Urtica dioica L.) sdodatkom meda, i to 1/2 ~ajneka{i~ice meda na {olju ~aja.

-Umirenje i ja~anje `ivaca:Provesti jednu od tri kure meda.

-Nesanica: Najbolja je kura smedom ili ~ajna mje{avina od 2do 3 sljede}e ljekovite biljke:zova (Sambuscus L.), gospinatrava (Hypericum perforatumL.), kamilica(Chamomi l l aL.), cvijet jago-r~evine (Primu-la officinalishill.) mirisnaljubica (Violaodorata L.). Pri-premljenom ~a-ju (na jednu {o-lju vrele vode)dodati jednukafenu ka{i~icu~ajne mje{avineod jednakih di-jelova pomenu-tog ljekovitogbilja. Priprem-ljenom ~ajuobilno dodati

meda i lagano, u gutljajimapopiti {olju ~aja prije spavanja.Osnovni preduslov u lije~enjunesanice je potpuno uzdr`avan-je od alkohola, pu{enja,uzbu|enja, a od svega jenajva`nije izbjegavati uve~e uzi-manje te{ko probavljive hrane.

-Upala vena: Mast od gavezaili mast od nevena pomije{ati smedom i kroz dan ponavljatiobloge. Treba se pobrinuti zatemeljito ~i{}enje pomo}u jedneili vi{e kura medom.

-Kurje o~i: Na kurje o~i stav-ljati ~ist p~elinji med.

-Sredstvo za pospje{enje zno-jenja: Jednu od dvije pune {akezobi prokuhati u jednoj litrivode, kada bude mlako dodatimed i piti toplo. Dodatkommeda poja~a}e se djelovanje~aja od ljekovitih biljaka kojepospje{uju znojenje.

-Opekotine od sunca: Odmahpripremiti obloge od meda.

-Ispadanje kose: Pripremitijak uvarak od zelenih orahovihljusaka i listova…^im uvarakpostane mlak ocijedi se i doda 1do 2 supene ka{ike meda. Ovimse ~esto i temeljito pere glava, atrlja ~itavo tjeme.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

45

Prirodna apoteka

Pi{e: Ferid Velagi}

P~ele izletnice iz pojedinihp~elinjih dru{tava napada-ju p~ele u ko{nici gdje je

grabe` p~ela. Ulije}u u tuko{nicu i plja~kaju hranu…P~ele stra`arice iz napadnuteko{nice poku{avaju da onemo-gu}e ulaz p~elama koje su kre-nule u plja~ku. Stra`arice napoletaljci ko{nice prepoznajup~ele koje su krenule u plja~kujo{ dok su u vazduhu i lete okoko{nice, tra`e}i bilo kakav otvorza ulaz u nju. Let p~ela koje sukrenule u plja~ku je ubrzan ispecifi~an. Za njih su p~elariodavno utvrdili naziv ''tu|ice''.

Na udaru grabe`i prva sunajslabija p~elinja dru{tva (nap~elinjaku) i ona koja nemajumaticu. Grabe` se naj~e{}epojavljuje u jesenjem periodu. Uovom periodu u prirodi sesmanjuje koli~ina nektara ipolenovog praha. Da bi p~elezadovoljile svoje potrebe, onepronalaze najlak{i na~in kako do

hrane do}i. Tu su najbli`a: slaba,nejaka, bezmati~na i bolesnap~elinja dru{tva koja pru`ajunajslabiji otpor…Tada se napoletaljkama razvije ''ogor~enaborba'' u kojoj strada veliki broj

tu|ica ali i veliki broj p~ela iznapadnute ko{nice. Tek tadanastaju problemi. Zato je grabe`najlak{e sprije~iti na samompo~etku kada je p~elar primjeti.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

46

Odbrana p~elinjeg dru{tva

Prijete}aPrijete}agrabe`grabe`

@ivot i opstanak p~ela pored ostalih uslova umnogome zavisi i odsposobnosti odbrane p~elinjeg dru{tva. Grabe` na p~elinjacima pred-stavlja stalnu i pritajenu opasnost. U cilju vlastitog opstanka p~elinjedru{tvo je razvilo raznovrsne na~ine odbrane. Da bi odbranilo svoje gni-jezdo i rezervu hrane u ko{nici p~alinje dru{tvo je razradilo specifi~anmehanizam odbrane. Pri pojavi grabe`i na jednoj ko{nici, u njoj se radnaaktivnost svodi na minimum.

Kako se izaziva grabe`?Neoprezan p~elar mo`e izaz-

vati velike probleme na svom iokolnim p~elinjacima. Pri tomvalja imati na umu da svap~elinja dru{tva nisu sklonagrabe`i. Neoprezan p~elar najla-k{e izazove grabe` u p~elinjakuu sljede}im slu~ajevima:

-kada radi oko p~ela u bes-pa{nom periodu pa dugo vre-mena dr`i otvorenu ko{nicu;

-kada pri radu vadi ramove samedom i ostavlja ih oko ko{nicedok radi oko p~ela, a u tomperiodu nema pa{e;

-na slabim p~elinjim dru{t-vima u bespa{nom periodu dr`i{irom otvorena lijeta;

-ostavlja po ko{nicama ili ublizinu p~elinjaka bilo {ta, {tomo`e namamiti p~ele u plja~ku;

-ako prilikom dodavanja siru-pa, isti prosipa po ko{nicama ioko njih;

-ako na p~elinjaku ima slabap~elinja dru{tva;

-ako u bespa{nom periodu utoku dana vra}a u ko{nice izvr-cane ramove koji su umazanimedom;

-ako p~elama dodaje vi{esirupa u hranilice nego {to gaone mogu, u toku no}i, prenijetii odlo`iti u sa}e;

-bezmati~na dru{tva na p~e-linjaku su izvor grabe`i;

-sele}i p~elari izazovu grabe`ako na jednom terenu locirajuveliki broj ko{nica, a p~elinjapa{a u tom periodu izda.

Kada p~ele uspiju u}i u tu|u inapadnutu ko{nicu (sa ciljem daprona|u med), one napunemednu voljku s medom i vra}ajuse u svoju ko{nicu. Obe brzoobavje{tavaju ''svoje'' p~ele da suprona{le izvor hrane, te seubrzo pove}ava broj napada~icakoje agresivno napadaju p~ele unapadnutoj ko{nici. Ako je velikibroj napada~ica, tada p~elestra`arice brzo budu savladane.

Prodorom u unutra{njostnapadnute ko{nice ve}eg broja

napada~ica jo{im preostaje daubiju maticu, tetako jo{ vi{esmanje mogu-}nost odbrane.Kada ubiju ma-ticu napada~icesu ostvarile svojcilj jer im jeposlije sve lak{euzimati hranu.Kada matica bu-de ubijena, nje-ne p~ele vi{e nepru`aju otpor atada prestaje io rgan i zovanaodbrana napad-nute ko{nice.

Kada medbude oplja~kanp~ele tu|ice po-~nu napadati isusjedne ko{ni-ce, tamo gdjenai|u na slab i neorganizovanotpor. Napada~icama se pridru-`uje sve ve}i broj p~ela iz drugihjakih ko{nica koje iza sebeostavljaju veliki broj isje~enihp~ela, razru{eno sa}e u ko{nica-ma, umazane ulaze u ko{nicu,izba~ene sitne komadi}e sa}aitd. Grabe` se brzo {iri na istomili na susjednim p~elinjacima. Utakvim situacijama nije rijetkostda se uspani~i i iskusan p~elar.^esto i on ''u ovoj fazi'' ne mo`eni{ta poduzeti niti zaustavitiplja~ku.

Najefikasnije preventivne mjere

Najefikasnije mjere za spre~a-vanje grabe`i na p~elinjaku suodgovaraju}a preventiva. Naj-bolji rezultati se posti`u na sa-mom po~etku, ako je p~elar pri-mjeti. Ako se grabe` pojavi,prvo {to treba uraditi je da seotkloni uzrok zbog kojeg jegrabe` izazvana: potrebno jeustanoviti iz koje ko{nice dolazep~ele napada~ice. P~elar to

mo`e uraditi ako p~ele na poli-jetaljci napadnute ko{nice,pospe sa p~elinjim ili sojinimbra{nom. Na taj na~in, pra}e-njem p~ela koje izlaze iz napad-nute ko{nice, on mo`e ustanovi-ti iz koje ko{nice su p~ele napa-da~ice. Potrebno je pratiti p~eleu povratnom letu. U ovomslu~aju lahko se rije{iti grabe`i,ako p~ele napadaju samo izjedne ko{nice.

Efikasan na~in za spre~avanjegrabe`i u ovom slu~aju jeme|usobna zamjena napad-nute ko{nice i ko{nice iz koje sup~ele napada~ice. Ovo uspjevasamo u po~etku pojave grabe`i.Ako je grabe` u poodmaklojfazi, napadnuta dru{tva potreb-no je unijeti u zamra~enu pros-toriju. Tim p~elama je neophod-no dodati vodu i dovoljan dotokvazduha. Pod tim uslovimap~ele trebaju biti zatvorenenekoliko dana. Poslije unosanapadnutih ko{nica u prostori-ju, na njihovo mjesto (na p~eli-njaku) potrebno je postaviti

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

47

Preventivne mjere na p~elinjaku

Okvire sa medom od uginule p~elinje zajednice p~elarje ostavio na p~elinjaku, kako bi p~ele odnijele med.Ovako ne treba raditi, jer se lako izaziva grabe` iprenose bolesti p~ela.

praznu ko{nicu bez sa}a.Pri pojavi grabe`i na svim

ko{nicama potrebno je suzitilijeta, srazmjerno ja~ini p~elinjihdru{tava u njima. Dobre rezul-tate u odbrani napadnuteko{nice, u po~etnoj fazi dajepostupak izazivanja vje{ta~keki{e sa prskalicom za vodu.Prskanjem ko{nice sa svih stranap~ele dobiju osje}aj da je ki{novrijeme i prestaju sa plja~kom!Ako je grabe` u poodmakloj faziovaj postupak ne poma`e.

''Tiha grabe`''Ako grabe` zahvati ve}i dio

p~elinjaka, a na spomenute

na~ine ne uspijeva da se zaus-tavi, onda p~elinjak treba pre-seliti na drugu lokaciju koja jeudaljena 4 do 5 kilometara.Preseljenjem na novu lokacijuneophodno je odmah otklonitiuzroke koji su doveli do grabe`i,ako to nije prije ura|eno. Utakvim slu~ajevima ~esta je po-java da p~elinja dru{tva ostanubez matice i hrane. Takvimp~elinjim dru{tvima, ako ih seisplati spa{avati, treba dodatioplo|ene matice i veoma opre-zno postepeno dodavati hranu,i to kasno uve~er.

Na na{im p~elinjacima ~estoje prisutna ''tiha grabe`'' koju

p~elar te{ko uo~ava. Naj~e{}e sede{ava u jesen kada je u prirodismanjena koli~ina pa{e. Nijemasovna kao prethodno obja-{njenja grabe`. Ona obi~no trajedu`i period, a postepeno naovaj na~in neka p~elinja dru{tvaostanu bez hrane ili zimskih rez-ervi. Ako p~elar to ne primjeti ine kontroli{e zalihe hrane polo-vinom oktobra, neka p~elinjadru{tva ostanu bez hrane i utoku zime je neminovno njihovouginu}e.

Iskusan p~elar po ulijetanjup~ela u ko{nicu, primjeti da li jeu toku ''tiha grabe`''. Ako jeste,prvi korak je da suzi lijeta srazm-jerno ja~ani p~elinjeg dru{tva,tako da se ono mo`e braniti odtu|ica.

Zbog svega navedenog, svip~elari (gdje god da su smjestilisvoje p~elinjake) moraju me|u-sobno sura|ivati, a sve u zajed-ni~kom interesu kako im se nebi de{avale neugodnosti. P~elarina svojim p~elinjacima trebajuimati samo jaka p~elinja dru{tvakoja su sposobna da se braneod tu|ica, i koja su garant usp-jeha i visokih prinosa u p~e-larstvu.�

ZA IZAZIVANJE GRABE@I NAP^ELINJAKU UVIJEK JE KRIVP^ELAR. P^ELA NIKADA NEGRIJE[I, UVIJEK GRIJE[I P^ELAR!

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

48

Odbrana p~elinjeg dru{tva

SVE ZA P^ELARSTVO - SVE OD P^ELA

D.o.o. P~elarski centar ''Maestro med''- Tuzla

-Doma}a i uvozna p~elarska oprema-Proizvodimo i prodajemo:selekcionisane matice, vje{ta~ke i paketne

rojeve-Zamjena voska za satne osnove svih dimenzija-P~elarska literatura-Lijekovi za p~ele-P~elinji proizvodi-Kooperantski odnosi-Preparati na bazi p~elinjih proizvoda-Teoretska i prakti~na obuka p~elara

Ferid Velagi}, telefon: 061/168-679

Zatvor uko{nici

Afri~ke p~ele medarice izumilesu neobi~nu, ali veoma dje-lotvornu taktiku izla`enja na

kraj s nepoznatim gostima, pi{e~asopis ''New Scientist''. Zaklju~a-vaju ih u zatvorske }elije u svojojko{nici. Ta strategija omogu}ava imda parazite dr`e pod kontrolom teda, ako je potrebno, na vrijemeorganizuju bijeg ~itave kolonije.

Naime, istra`iva~i su prou~avalina~in na koji se p~ele u Ju`noj Africibrane od kukaca (Aethina tumida),koji su otprilike upola manji od njihi napadaju njihove ko{nice. PeterNeumann, jedan od istra`iva~a ka`eda je taj kukac gra|en ''poputtenka''. Stoga, napadnutim p~elamane preostaje ni{ta drugo nego daga strpaju u komoru koja im slu`ikao zatvor. ''Dok neke p~ele gradezatvore, druge imaju stra`are kojistalno dr`e kukce pod nadzorom,ne dozvoljavaju}i im da pobjegnu'',obja{njava Neumann.

Kao gra|evni materijal p~elekoriste smolu koju skupljaju s koredrve}a, a gradnja traje najvi{e ~etiridana. P~ele evropskog porijekla, ukoje se ubrajaju i p~ele iz SjeverneAmerike, ne slu`e se tom strategi-jom. Zato kad njihovu ko{nicunapadne spomenuti kukac (koji jeprije otprilike pet godina slu~ajnoprenesen u Sjedinjene Dr`ave)ko{nica je u biti ''osu|ena napropast''.�

Go

din

a II/bro

j 8/Sarajevo

20

03

.

49

Poziv na pretplatu:Zanimljivosti

Kako i gdje mo`ete kupiti ~asopis ''P~ela i med''?

Jedan na~in je pretplata, direktno na adresu redakcije ''ARKA PRESS''-a (Ul. Hamdije ^emerli}a br. 43, Sarajevo) narud`ba putem telefon/faxa: 033/710-802, a drugi na~in je pretplata preko mati~nihUdru`enja p~elara koja su aktivna u brojnim mjestima {irom BiH.

^asopis mo`ete nabaviti na sljede}im adresama:

GORA@DE: Sejo Deljo, 061/ 192-149MOSTAR: Mustafa Pajovi}, 061/ 212-500BIHA]: [emso Deli}, 037/ 310-091CAZIN: Ibrahim Mahmutovi}- Baja, 037/ 512-099KLJU^: Ermin Vu~ki}, 061/ 167-012VELIKA KLADU[A: Omer @ali}, 061/ 799-444TRAVNIK: Dervi{ Sejdi}, 030/ 616-753TURBE: Hazim Zolota, 030/ 530-631BUGOJNO: ''Samadex'', Muhamed Star~evi} 030/ 530-092 i 061/ 254-790TRAVNIK: Poljoprivredna zadruga, 030/ 611-107USKOPJE: Dragutin Iki}, 030/ 494-617ZENICA: Midhat Serdarevi}, 032/ 283-503@EP^E: Mehmed Mulabdi}, 032/ 880-522MAGLAJ: Zijad Hasani}, 032/ 600-588BREZA: Mi{o Visi}, 032/ 766-058TE[ANJ: Ekrem Karahod`i}, 061/ 785-366KAKANJ: D`emal Maslo, 061/ 751-215VARE[: Avdo Mufti}, 032/ 827-977GRADA^AC: Rade Laki}, 061/ 151-870NEMILA: Bego Neslanovi}, 032/ 680-068VISOKO: Muhamed Husomanovi}, 032/ 735-565OLOVO: Nusret Sir~o, 061/ 273-092TUZLA: ''Tuzamed'', Fahro Mustajba{i}, 035/ 269-196TUZLA: ''Bosnamed'', Saut Avdi}, 035/ 234-909KLADANJ: Abdulah Vejzovi}, 035/ 620-709@IVINICE: ''Solid'', Raif Kijametovi}, 061/ 736-265SARAJEVO: Suad Kahriman, 033/ 204-585BIJELJINA: ''Medkom'', Dragan Simi}, 065/ 511-175BANJA LUKA: P~elarska zadruga ''Matica'', 051/ 317-865

P O Z I V N A P R E T P L A T UNARUD@BENICA

Molim vas po{aljite mi ~asopis za p~elarstvo ''P~ela i med'' broj________u (koliko)________ primjeraka, po cijeni od 5 KM (po primjerku) nasljede}u adresu:

Ime i prezime:___________________________________________________

Adresa:_________________________________________________________

Broj telefona:___________________________________________________

Ukupan iznos }u uplatiti op}om uplatnicom na broj `iro-ra~una: 1610000012900041 (kod Raiffeisen Bank d.d. BiH) ~iju }u kopiju poslati na adresu izdava~a ''ARKA PRESS'',Ul. Hamdije ^emerli}a br. 43, Sarajevo

Ovom narud`benicom se obavezujem da }u po{tarinu platiti pouze}em.

Go

din

a II/

bro

j 8

/Sar

ajev

o 2

00

3.

50

OGLASNIK: aktivne ljekovite tvari

'' ''MMEEDDKKOOMM'' ''dd..oo..oo.. ,,

BBii jjee ll jj iinnaa

Ul. Svetog Save br. 48Tel.: 055/ 401-418, Fax.: 055/ 472-416GSM: 065/ 511-175Veleprodaja i diskont:-P~elinji proizvodi, rojevi iz vlastitogp~elinjaka-Poga~a za prehranup~ela-P~elarski pribor i oprema-P~elarska literatura

Izrada satnih osnova zap~ele, Vl. Star~evi} RajkoD. Lug br. 223, Derventa

Tel.: 053/ 321-223, GSM: 061/ 568-325

PRERADA VOSKA

-Proizvodnja satnih osnova na Richerovim valjcima uz

potpunu sterilizaciju-Proizvodnja satnih osnova

svih dimenzija-Prerada Va{eg voska u ve}im koli~inama

(100 kg i vi{e)-Otkup sirovog voska

FITOAPITERAPIJA(200 godina porodi~ne tradicije)

MO] MEDA I BILJA[ENFIT PREPARATI LIJE^E- [titna `lijezda (upala i rast {titne `lijezde) . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Ciste (na bilo kojem mjestu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Prostata (upala i rast prostate) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Epi napadi (uro|eni i ste~eni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Disajni organi- stoma~ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Nervne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Angina pektoris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM@EN-[ENFIT PREPARATI LIJE^E:- Kamen u bubrezima i `u~i (otapanje bezbolno) . . . . . . . . . . . .120 KM- Zlo}udne tumore (ubija virus raka, eliminira bolove,

umno`ava broj crvenih krvnih zrnaca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM- Spre~ava nepotrebne izrasline, tumore . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM- Potencin (bosanska Viagra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Hemoroide (ja~a , ~isti debelo crijevo, unutra{nje i vanjsko) . . .30 KM- Elimi{e depresiju, fobiju i strah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Elimi{e no}no mokrenje vrlo brzo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Cirozu jetre (elimi{e jake bolove) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- [e}er u krvi (sagorijevanje {e}era u krvi) . . . . . . . . . . . . . . . . .10 KM- Preparati za ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM- Kreme za reumu, zglobove i ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . .20 KM- Za sterilnost (neplodnost) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210 KM

NARUD@BE IZVAN TUZLE [ALJEMO PO[TOMObratite nam se sa punim povjerenjem, jer imamo iza sebe 200. godina porodi~nog iskustva i uspjeha u radu. Narud`be na telefon: 061/ 151-612 ''Fitoapiterapija'', Zeni~ka 142, Tuzla.Radno vrijeme od 9.00 do 18.00 sati.