PODUZETNICI P R E D I Z A Z O V O M K O R I Š T E N J A

EU FONDOVA

hrabrost + inovativnost + odvažnost =poduzetništvo

Sadržaj:3Uvod

4 Europska politika za razvoj poduzetništva

6Stanje u Republici Hrvatskoj

9Mogućnosti financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

9Institucionalni okvir za provedbu EU projekata u Republici Hrvatskoj

11Europski fond za regionalni razvoj

13Što politika konkurentnosti EU donosi malom i srednjem poduzetništvu?

19Europski fond za socijalni razvoj

22Socijalno poduzetništvo

26Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

31Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

37Mogućnosti financiranja iz Programa Unije

37Horizon 2020

43COSME

47LIFE

50Eurostars

52Erasmus za mlade poduzetnike

53Kreativna Europa

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

AutoriIvana MaletićMarija TufekčićKristina KosorIvana PetričkoDražen MalbašićIvan DvornikIvana Topalović

Lektura i korekturaAndrea Vodanović

Fotografije PromoArt Studio d.o.o.

Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

KontaktZAGREBTrg J.J. Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Winston ChurchillM020601, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli05E25860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734

Travanj/2014. www.ivana-maletic.com

PODUZETNICI P R E D I Z A Z O V O M K O R I Š T E N J A

EU FONDOVA

hrabrost + inovativnost + odvažnost =poduzetništvo

Poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva države te je ključni element za povećanje konkurent-nosti i otvaranje radnih mjesta. Kompleksnost segmen-ta poduzetništva očituje se u velikom broju čimbenika koji na njega utječu, od ekonomskih, tehnoloških pa do socioloških i društvenih.

Prema podacima Europske komisije 99 posto poduzet-nika (otprilike 20 milijuna) u kategoriji je malih i srednjih poduzetnika tj. imaju manje od 250 zaposlenika i smatra-ju se glavnim nositeljima gospodarskog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. Kao okosnica eu-ropskog gospodarstva, mali i srednji poduzetnici ključ su oporavka Europe, stvaraju dvije trećine svih novih radnih mjesta u privatnom sektoru i održavaju stopu rasta bro-ja novih radnih mjesta dvostruko većom nego u velikim trgovačkim društvima.

Novi poduzetnici, posebno mali i srednji, predstavljaju najvažniji izvor novih zaposlenja te godišnje u Europi stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta.

Od 2008. Europa osjeća posljedice najteže gospodarske krize u posljednjih 50 godina. Po prvi je put u Europi preko 25 milijuna nezaposlenih i u većini država članica mali i srednji poduzetnici ne mogu se vratiti na razinu na kojoj su bili prije krize.

Prije i tijekom ekonomske krize europsko se gospodarst-vo suočavalo s potrebom za strukturnim promjenama u svrhu rasta konkurentnosti. Mnoge od tih promjena i da-nas su aktualne, a gospodarska kriza bila je katalizator za promišljanje o dubljim promjenama i restrukturiranju. Svjetska je ekonomija također u posljednjem desetljeću doživjela veliku transformaciju. Naglo povećanje potražnje i proizvodnje na globalnom tržištu rezultiralo je pritiskom

na zalihe energije i resursa što je dovelo do mijenjanja strukture troškova za europske poduzetnike, koji u većini ovise o uvozu navedenih zaliha.

Da bi se Europa gospodarski razvijala i rasla, te povećala broj zaposlenih, potrebno je povećati broj poduzetnika. Od 2004. udio osoba koji odabiru samozapošljavanje, a ne zapošljavanje, pao je u 23 od 27 država članica1. Posto-tak Europljana kojima je prvi izbor bio samozapošljavanje 2010. iznosio je 45 posto, a 2013. 37 posto.

Udio poduzetnika u gospodarstvu razlikuje se od države do države, kao što se razlikuju i razlozi slabe poduzetničke motiviranosti. Općenito gledajući neki od razloga su: nead-ekvatan obrazovni sustav koji ne pruža čvrste temelje za poduzetništvo, otežan pristup financijskim sredstvima i kreditima, poteškoće pri prebacivanju poslova, strah od sankcija ako poduzetnički pothvat ne uspije, promjene propisa i poreznog sustava te komplicirana administracija i birokracija.

Europska strategija Europa 2020 daje odgovore postavljajući temelje za rast i razvoj konkurentne Europe koja će biti pametna, održiva i uključiva. Postavljenim cilje-vima za sljedeće financijsko razdoblje Europa se okreće održivom razvoju i zajedničkoj odgovornosti država članica te europskih institucija.

Malim i srednjim poduzetnicima potrebna je pomoć pri lakšem pristupu financiranju i privlačenje kvalificiranih rad-nika kako bi promjene u gospodarstvu što manje utjecale na njih i kako bi mogli ostati konkurentni na globalnom tržištu. U nastavku su predstavljene europske politike za razvoj poduzetništva te ciljevi i mehanizmi za njihovo postizanje.

Uvod

3

1 Entrepreneurship 2020 Action Plan - Reigniting the entrepreneurial spirit in Europe COM(2012) 795 final

Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku proizlazi iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Glava XVII) kojim se predviđaju aktivnosti ubrzanja strukturnih prilagodbi u industriji, razvoj okruženja povoljnog za pokretanje novih inicijativa i poslovnih pothvata s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, unaprjeđenje praktične primjene najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća te poticanje suradnje među poduzetnicima.

Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potječe iz 1983. kada je donesen prvi zajednički program aktivnosti namijenjen poticanju poduzetništva.

Krajem 2000. usvojen je posljednji Višegodišnji program za poduzetnike i poduzetništvo (MAP) s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjivao u razdoblju od 2001. do 2006. Njegovo je područje s aspekta financijskih sredstava i primjene znatno šire od

prethodnih programa jer obuhvaća aktivnosti u više od 30 država, uključujući europski gospodarski prostor i države kandidatkinje za članstvo u EU.

Ciljevi Višegodišnjeg programa za poduzetnike i poduzetništvo su:

• poboljšavanje rasta i konkurencije poslovnih subjekata u međunarodnom gospodarstvu temeljenom na znanju;

• promicanje poduzetništva;

• pojednostavljivanje i poboljšanje upravnog i regulatornog okvira za poslovne subjekte kako bi istraživanje, inovacije i poslovanje mogli napredovati;

• poboljšanje financijskog okruženja za poslovne subjekte, osobito za male i srednje poduzetnike te

4

Europska politika za razvoj poduzetništva

• omogućavanje lakšega pristupa potpornim službama Europske unije, programima i mrežama za poboljšanje koordinacije tih pogodnosti poslovnim subjektima.

Višegodišnji program za poduzetnike i poduzetništvo nakon 2006. uklopljen je u Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP program) za razdoblje od 2007. do 2013.

Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Europsku povelju za male poduzetnike pozivajući države članice i Komisiju da podrže male poduzetnike u deset glavnih područja:

(1) Obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo;

(2) Jeftinije i brže pokretanje trgovačkog društva;

(3) Bolje zakonodavstvo i regulativa;

(4) Dostupnost potrebnih radnih vještina;

(5) Poboljšanje online pristupa;

(6) Bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta;

(7) Porezna i financijska pitanja;

(8) Jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzetnika;

(9) Korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje potpora malim poduzetnicima;

(10) Bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj razini.

Akt o malom poduzetništvu donesen u lipnju 2008. predstavljao je dotad najobuhvatniju i najpotpuniju inicijativu o malim i srednjim poduzetnicima.

Cilj akta bio je stvoriti novi politički okvir kojim bi se povezali postojeći instrumenti te nadopunila Europska povelja o malom poduzetništvu iz 2000. Jedan je od prioriteta definiran ovim aktom smanjenje broja administrativnih postupaka i birokracije s obzirom da javna uprava prilagođena potrebama MSP-a može uvelike doprinijeti njihovu rastu.

Europska komisija je za novo financijsko razdoblje 2014 – 2020 predložila Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020 koji prati smjernice dane u Aktu o malom poduzetništvu.

Predloženi Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020 postavlja obnovljenu viziju i brojne aktivnosti koje podržavaju poduzetništvo u Europi. Temelji se na 3 stupa: razvijanje poduzetničkog obrazovanja i osposobljavanje, stvaranje poduzetničke klime i promicanje poduzetništva u određenim ciljanim skupinama.

Poduzetništvo ima ključno mjesto i u temeljnom strateškom dokumentu na razini Europske unije Europa 2020 - strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija postavlja pet ključnih ciljeva vezano uz klimu i energetiku, zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu uključenost koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače rasta.

Cilj strategije Europa 2020 je učiniti EU najkonkurentnijim i najdinamičnijim gospodarstvom na svijetu koje se temelji na znanju. Strategijom se predlaže sedam inicijativa od kojih četiri posvećuju posebnu pozornost poboljšanju okvirnih uvjeta i poslovnog okruženja za razvoj malih i srednjih poduzetnika2:

• Inovativna Unija – Unaprjeđenje okvira i pristupa izvorima financiranja istraživanja i inovacija te osiguravanje pretvaranja inovativnih ideja u proizvod ili uslugu koja kreira rast i zapošljavanje.

• Digitalno vrijeme za Europu – Ubrzavanje uvođenja brzog interneta i ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta za stanovništvo i gospodarstvo.

• Industrijska politika za vrijeme globalizacije – Poboljšanje poslovnog okruženja posebno za male i srednje poduzetnike te poticanje razvoja snažne industrijske osnove koja će biti konkurentna na svjetskom tržištu.

• Vrijeme za nove vještine i zapošljavanje – Moderniziranje i stvaranje ravnoteže ponude i potražnje na tržištu rada kroz cjeloživotno obrazovanje i veću mobilnost.

Europska komisija je za programsko razdoblje 2014. – 2020. predložila niz novih financijskih instrumenata kako bi se olakšalo financiranje malih i srednjih poduzetnika. U okviru kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020. udio financijskih instrumenata povećava se, a provedbeni okvir je fleksibilniji u odnosu na raniju perspektivu.

U nastavku slijedi pregled europskih strukturnih investicijskih fondova i ostalih financijskih instrumenata, koji su malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju te mogućnosti financiranja projekata i natječaja u tijeku.

5

2 EU Politike i fondovi 2014 - 2020, Plavi partner 2013.

www.ivana-maletic.com

3 Position paper Croatia 2014 - 2020 4 Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

Prema Pozicijskom dokumentu Europske komisije za Hrvatsku najvažniji izazovi s kojima se Hrvatska susreće su: nedovoljno razvijeni čimbenici rasta temeljeni na znanju i njihova nedovoljna povezanost; slaba integracija na tržište rada, posebno mladih; neučinkovit sustav obrazovanja i teška socijalna situacija; zaštita okoliša; očuvanje prirodnih resursa i baštine; prilagodba klimatskim promjenama; neučinkovita javna uprava na središnjoj i lokalnoj razini te slaba uključenost civilnog društva i ostalih dionika koji su međusobno povezani3.

Opća ocjena stanja hrvatske ekonomije iskazana je u Izvješću o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije sljedećim riječima: „Hrvatska mora odgovoriti na velike vanjske obveze, sve lošije izvozne rezultate, veliku zaduženost trgovačkih društava i dug opće države koji se ubrzanim ritmom povećava u kontekstu niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe. Postoji potreba za znatnim dodatnim nastojanjima u pogledu fiskalne konsolidacije kako bi se ograničio deficit i spriječilo da se dug neodrživo poveća. Hrvatska ima prekomjerni fiskalni deficit, a kako bi ga riješila, mora poduzeti učinkovite mjere do kraja travnja 2014. U slučaju izostanka dodatnih mjera, Hrvatska riskira da ne ostvari svoje ciljeve u 2014.“

Prema podacima o ulaganjima u istraživanje i razvoj Hrvatska zaostaje u usporedbi s ostalim europskim državama. Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u prosjeku iznose 2,03 posto BDP-a u EU, dok je u Hrvatskoj ta brojka 0,75 posto, što nas pozicionira na 30. mjesto od 37 ocjenjenih država. Suradnja javnog i privatnog sektora u segmentu istraživanja, razvoja i inovacija onemogućena je administrativnim ograničenjima, nedostatkom zajedničkih projekata i transnacionalnih veza, nerazvijenim akademskim poduzetništvom i niskim apsorpcijskim kapacitetom poslovnog sektora. Učinkovitost sredstava koja se izdvajaju za istraživanje, razvoj i inovacije glavna je slabost s obzirom da se rijetko prenose u komercijalno održiva znanja. U strukturi izvora ulaganja u istraživanje i razvoj dominira javni sektor. Visokoškolske ustanove i državna tijela zajedno čine 55,8 posto ukupnog ulaganja u istraživanje i razvoj, za razliku od EU gdje javno-istraživački sektor čini u prosjeku 37,5 posto ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj.4

Hrvatska je razvila širok spektar usluga za male i srednje poduzetnike, ali one su još uvijek u velikoj mjeri usmjerene

na potpore niske dodane vrijednosti. Iako Hrvatska kotira visoko u regiji kada je riječ o financiranju malih i srednjih poduzetnika, dobivanje start-up kapitala, uključujući fondove rizičnog kapitala, još je uvijek teško, a veliku prepreku rastu malog i srednjeg poduzetništva predstavlja i kompleksna administracija.

Potpora za modernizaciju i restrukturiranje trgovačkih društava, npr. u brodogradnji i u sektoru čelika, uključujući i modernizaciju proizvodnog procesa, nije dovoljno razvijena. Poljoprivredni sektor karakterizira niska produktivnost: on predstavlja 15 posto u ukupnom broju zaposlenih te 5,5 posto BDP-a. Struktura farmi uglavnom je okarakterizirana visokim stupnjem rascjepkanosti vlasništva dok je povezanost među poljoprivrednicima vrlo slaba i bez skupina proizvođača u poljoprivredi i šumarstvu. Sektor ribarstva također je suočen sa strukturnim promjenama i ograničenom proizvodnom stranom. U kontekstu rastućeg izvoza i unutarnje potražnje za ribljim proizvodima (osobito na moru tijekom turističke sezone) postoje mogućnosti za povećanje dodane vrijednosti poboljšavanjem proizvodnje i marketinškim planiranjem od strane proizvođačkih organizacija.

Transport i ICT mreže neuravnotežene su i negativno djeluju na konkurentnost. Tijekom proteklih 15 godina naglasak je stavljen isključivo na razvoj autocesta. Svi ostali oblici prijevoza zahtijevaju poboljšanje kvalitete, a sigurnost na cesti i dalje predstavlja izazov. Željeznička mreža ima duge dionice koje nisu elektrificirane ili koje imaju jednu tračnicu. Europski željeznički sustav upravljanja prometom još nije raspoređen po glavnim linijama kako bi se osigurala interoperabilnost sa susjednim državama. Dunav i Sava ne zadovoljavaju međunarodne standarde za navigaciju, a riječni informacijski sustavi još nisu razvijeni. Multi - modalni objekti još su uvijek u ranoj fazi razvoja. Udio kontejnerskog prijevoza još uvijek je nizak u usporedbi s drugim europskim lukama.

Teška makroekonomska situacija utjecala je na sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj i kao posljedica pada prodaje i narudžbi smanjio se broj poduzetnika. Iako je sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj potpuno usklađen s istim sektorom u EU, gustoća malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj iznosi samo 70 posto iste gustoće u EU. Više od polovice subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj posluje u okviru uslužnog sektora, ali kao i u drugim državama s malim domaćim tržištem, nužno je naglasiti

6

Stanje u Republici Hrvatskoj

5 Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.

važnost prerađivačke industrije koja je glavni izvor izvoza.Istraživanja pokazuju izuzetno nisku razinu ulaganja hrvatskih subjekata malog gospodarstva u istraživanja i razvoj te samo jednu trećinu onih koji se bave inovacijama. U odnosu na EU, Hrvatska ima mnogo veći postotak osoba koje nakon srednjoškolskog obrazovanja prestaju sa daljnjim obrazovanjem, kao i niži postotak studenata koji stječu doktorski stupanj u odnosu na prosjek EU. Podaci pokazuju da 54 posto osoba u Hrvatskoj samozapošljavanje smatraju poželjnim, dok 80 posto smatra da ono nije prihvatljivo i moguće. Hrvatska je na 84. mjestu od 185 država prema izvješću Svjetske banke „Doing Business“ za 2013., na 81. mjestu od 144 države prema „Indeksu globalne konkurentnosti“ Svjetskog gospodarskog foruma, te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta GEM (eng. Global Entrepreneurship Monitor, GEM). GEM je međunarodni projekt, koji je iniciran 1998. godine, a u koji je uključeno 37 država. Republika Hrvatska je od 2002 godine postala sudionikom tog velikog istraživačkog projekta.

Glavni cilj tog projekta je praćenje i razvijanje indikatora kojima se mjeri poduzetnička aktivnost. GEM projekt svake godine rezultira objavljivanjem indikatora ukupne poduzetničke aktivnosti i poduzetničke okoline, u obliku izvještaja globalnih rezultata (svih uključenih država), te izvještajem analize nacionalne poduzetničke aktivnosti svake pojedine države uključene u projekt. Ono što je također zapaženo je da svi mali i srednji poduzetnici imaju poteškoća u dobivanju financijskih sredstava jer nema dovoljne ponude mikrokredita, financijski se sustav tek razvija, a nema ni dovoljno instrumenata rizičnog i temeljnog/vlasničkog kapitala.

Tablica 1. Kriteriji koje poduzetnici moraju ispunjavati da bi bili u kategoriji mikro, malih ili srednjih poduzetnika su: broj zaposlenih, godišnji promet i/ili visina kapitala

Kategorija poduzetnika Broj

zaposlenih

Promet/Poslovni prihod (u milijunima eura)

Ukupna aktiva (u milijunima eura)

Srednji poduzetnici 50-249 ≤ 50 ≤ 43

Mali poduzetnici 10-49 ≤ 10 ≤ 10

Mikro poduzetnici 1-9 ≤ 2 ≤ 2

U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekata malog gospodarstva. Od ukupnog su broja 92,2 posto mikro poduzetnici (do 9 zaposlenih), 6,3 posto su mali poduzetnici

(od 10 do 49 zaposlenih), dok srednjih poduzetnika ima 1,2 posto. Posljednji podaci za države članice EU pokazuju da je 99,8 posto svih subjekata malo gospodarstvo.

Analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje rast od 23 posto u broju malih i srednje velikih poduzetnika registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u osmogodišnjem razdoblju, od 2002. do 2010.

Zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj u 2010. iznosila je 702.071 ili 69,83 posto ukupne zaposlenosti. Mikro poduzetnici zapošljavali su 26,06 posto ukupnog broja zaposlenih, mali poduzetnici 27,07 posto a srednje veliki 16,71 posto. Podaci za EU-27 iznose 67,5 posto za cijelo malo gospodarstvo, a 20,6 posto za male poduzetnike. U usporedbi s EU-27, mali poduzetnici u Hrvatskoj važniji su za stvaranje zaposlenosti. Uzimajući u obzir udio malih i srednjih poduzetnika u ukupnom broju poduzetnika te doprinos ukupnoj zaposlenosti i dodanoj vrijednosti, važno je povećati broj aktivnih malih i srednjih poduzetnika u državi.5

Institucionalni okvir za malo gospodarstvo

Ministarstvo poduzetništva i obrta odgovorno je za kreiranje politika i zakonodavnog okvira za malo gospodarstvo, u cilju pružanja potpore ovom sektoru. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) odgovorna je za provedbu politika te investicija za malo gospodarstvo.

Veliki je broj drugih resornih i paradržavnih tijela čije aktivnosti imaju utjecaja na poslovanje subjekata malog gospodarstva, kao što je npr. Ministarstvo gospodarstva (industrijska politika i sektorska podrška), Ministarstvo turizma (mali i srednji poduzetnici u turizmu) i Poslovno inovacijska agencija BICRO (podrška inovacijama).

Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski savez zadruga i Hrvatska banka za obnovu i razvoj također pružaju podršku subjektima malog gospodarstva.

Agencija za regionalni razvoj, lokalne razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi djeluju na lokalnim i regionalnim razinama kao potporne institucije za razvoj poduzetnika.

Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Programi Vlade za poticanje malog gospodarstva provode se od 2001. Prvi program pod nazivom „Program razvoja malog gospodarstva“, odobren 14. lipnja 2001.,sadržavao je tri glavna instrumenta: dodjelu bespovratnih sredstava,

7

6 Dokument Ministarstva poduzetništva i obrta: Poduzetnički impuls - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2014. 7 Više o prioritetima i aktivnostima koje će se financirati http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544

subvencioniranje kamatnih stopa i osnivanje kreditnih linija s određenim komercijalnim bankama uz sudjelovanje lokalnih vlasti. Ovakva politika provodila se sve do 2011. kada je pored navedenog Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva financiralo udjele za osnivanje i fondova rizičnog kapitala. Programski proračun uveden 2008. zahtijevao je i uvođenje aktivnosti poput razvoja kapaciteta za procjenu utjecaja politika, prikupljanje informacija o učinkovitosti politike za malo gospodarstvo te osnivanje i usvajanje pokazatelja uspješnosti politike u svrhu praćenja i vrednovanja.

Poduzetnički impuls

Poduzetnički impuls temeljni je program poticanja malog gospodarstva te je operativni dokument u ostvarivanju Programa Vlade za razdoblje od 2011. do 2015. kao i Strategije razvoja poduzetništva za razdoblje od 2013. do 2020.6. U Programu Vlade mjere poticanja konkurentnosti poduzetništva i obrta definirane su u tri glavna područja i to: • Gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva; • Tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti i; • Regionalni razvoj i korištenje fondova EU.

Poduzetnički impuls za 2014.7 naglasak stavlja na stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja, poticanje inovacija i internacionalizacije u svrhu povećanja dodane vrijednosti stvorene u sektoru malog gospodarstva. U odnosu na Poduzetnički impuls u 2013., u 2014. godini Ministarstvo poduzetništva i obrta želi postići veći doseg potpora čime bi se povećao ukupni broj subjekata malog gospodarstva koja su ostvarila potpore.

Novost je i iskorištavanje izvoznog potencijala u najvećoj mogućoj mjeri, kao i stvaranje struktura koje će omogućiti sudjelovanje hrvatskih poduzetnika u programima Europske unije namijenjenim istraživanju i inovacijama. Umrežavanje i suradnja bitan su izvor novih znanja i stvaraju nove lance vrijednosti koji zajedno mogu postići dodatnu vrijednost. S tim ciljem potiče se i zadružno poduzetništvo te udruživanje kroz klastere.

U svibnju 2013. Ministarstvo poduzetništva i obrta izradilo je Strategiju razvoja poduzetništva 2013. – 2020., koja predstavlja krovni strateški dokument u području poduzetništva koji se nastavlja na Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj za 2013. i Procjenu utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj (neovisno istraživanje poduzetnika o bespovratnim sredstvima koja je Vlada dodijelila u razdoblju 2008. – 2011.).

Također, pored osiguravanja sukladnosti s nacionalnim strateškim dokumentima vodilo se računa i o usklađenosti s ključnim strateškim dokumentima EU, prethodno spomenutim, Aktom o malim poduzetnicima i Akcijskim planom za razvoj poduzetništva 2020.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donosi se s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva.Realizacija općeg cilja bit će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva:

1. POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTI Unaprjeđenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim ulaganjem u istraživanje i razvoj, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

2. POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.

3. PROMICANJE PODUZETNIŠTVA Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.

4. POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

5. POBOLJŠANO POSLOVNO OKRUŽENJE Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj.

Strateški dokumenti, ciljevi i mjere su definirani ali realizacija ide jako sporo. Za realizaciju je potrebno osigurati sredstva, a Vlada je rebalansom proračuna za 2014. najviše smanjila izvore financiranja srednjim i malim poduzetnicima te time pokazala da ne razumije koliko su poduzetnici važni u preokretanju trendova i postizanju gospodarskog rasta. Ulaganja u pokretače rasta nisu se smjela smanjivati.

8

9

Mogućnosti financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Iz europskih fondova financiraju se samo projekti koji su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvatske odnosno Europske unije. Ciljevi su sažeti unutar strateškog dokumenta Europa 2020. Područja koja se mogu financirati iz strukturnih fondova definiraju se u operativnim programima, tj. programskim dokumentima pomoću kojih se određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih u Partnerskom sporazumu – temeljnom nacionalnom strateškom dokumentu za korištenje europskih fondova te način njihove provedbe.

Europski strukturni investicijski fondovi (ESI) koji će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju sljedećih sedam godina, od 2014. - 2020. su: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF). Zajedničkim strateškim okvirom definira se investicijski okvir za ulaganja iz navedenih fondova. Od 2014. ovi fondovi djeluju pod zajedničkim okvirom i imaju međusobno komplementarne ciljeve. Glavni su izvor ulaganja na razini EU-a za pomoć državama članicama u povećanju njihova rasta i osiguravanju većeg broja radnih mjesta, istovremeno osiguravajući održivi razvoj u skladu sa ciljevima strategije Europa 2020.

Za razliku od Programa Unije, koji su državama članica na raspolaganju na razini EU, strukturne investicijske fondove pojedine države koriste na nacionalnoj razini i to tek kada se postave i dobro definiraju strateški dokumenti, tj. operativni programi za pojedina područja. Kako je već rečeno, da bi Republika Hrvatska mogla ispuniti ciljeve zacrtane u strateškom dokumentu Europa 2020 za sljedeće financijsko razdoblje 2014. - 2020., nužno je dobro definirati prioritete te usvojiti strategije za pojedina područja. Upravo je zbog toga važno županijske razvojne strategije uskladiti s regionalnima te naposljetku s nacionalnim strateškim dokumentima i obratno. Za razliku od Programa Unije, pri korištenju strukturnih investicijskih fondova, ono što nije navedeno kao prioritet u strateškim dokumentima neće se moći niti financirati iz fondova.

Za kvalitetnu izradu strateških dokumenata važan je partnerski pristup. Parterski pristup pri definiranju ciljeva i prioriteta znači zajednički rad na dokumentima, povezivanje nacionalnih strateških dokumenata s regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima. Važno je da Vlada, zajedno s nadležnim Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, uključi u izradu operativnih programa sve dionike, koji su ujedno i potencijalni nositelji projekta (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnike, neprofitne organizacije, znanstveno-istraživačke organizacije i druge partnere).

Institucionalni okvir za provedbu EU projekata u Republici HrvatskojZajednička fondovska regulativa (1303/2013) propisala je obvezna tijela kao i njihove odgovornosti i poslove koja su zemlje članice dužne ustrojiti za korištenje strukturnih instrumenata EU. Hrvatska funkcionira u tzv. proširenom decentraliziranom sustavu upravljanja (EDIS) EU fondovima što znači da su ovlasti za upravljanje EU fondovima prenesene na institucije RH. Zbogsveobuhvatnosti institucionalnog okvira u nastavku se daje pregled svih tijela i njihovih funkcija.

Institucije koje su najbitnije za poduzetnike su tzv. Tijelo nadležno za koordinaciju odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU koje je odgovorno za programiranje, uspostavu cijelog sustava, donošenje pravila, razvoj integriranog sustava upravljanja informacijama (MIS), praćenje provedbe na nacionalnoj razini te koordinaciju s Europskom komisijom.

Tijela koja upravljaju operativnim programima su tzv. Upravljačka tijela, a to su sektorska ministarstva koja obavljaju funkcije vezane uz pravilno provođenje svih postupaka vezanih uz pojedini operativni program za koji su nadležna.

ERDF

ESF

EARDF

EMFF

Ipak, poduzetnici trebaju obratiti posebnu pozornost na posrednička tijela razine 1 i 2 jer su to operativna tijela koja će raspisivati natječaje, ocjenjivati projektne prijedloge, potpisivati ugovore, vršiti nadzor nad provedbom, odnosno s kojima će biti u direktnom kontaktu tijekom pripreme i provedbe projekta.

Takozvano Posredničko tijelo razine 1 priprema kriterije za odabir projekata (Upravljačko tijelo ih provjerava), raspisuje natječaje i provodi postupak ocjenjivanja projekata te donosi odluku o financiranju odabranih projekata.

Ovo tijelo zatim podnosi prijedloge projekata Posredničkom tijelu razine 2 na procjenu sukladnosti s pravilima

prihvatljivosti te zaključuje ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima i Posredničkim tijelom razine 2. Ujedno ima obvezu da savjetovati korisnike o njihovim pravima i odgovornostima u vezi s financiranjem.

Posredničko tijelo razine 2 primarno obavlja poslove provjere jesu li financirani proizvodi i usluge isporučeni, jesu li izdaci koje je korisnik prikazao za projekt stvarno nastali te udovoljavaju li nacionalnim i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta, te zaključuje ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima i Posredničkim tijelom razine 1. Ovo tijelo obavlja i kontrole na terenu kod korisnika sredstava.

10

Tablica 2. Pregled upravljačke strukture

FOND Operativni program/sektor

Upravljačko tijelo/Managing authority

Posredničko tijelo razinie 1

Posredničko tijelo razine 2

ERDF Regionalni razvoj/kohezija - promet

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

SAFU

ERDFKohezijski fond

Regionalni razvoj/kohezija - zaštita okoliša - vode i otpadne vode

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske vode

Regionalni razvoj/kohezija - zaštita okoliša/gospodarenje otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

SAFU

ERDFRegionalni razvoj/kohezija - regionalna konkurentnost

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo turizma

SAFU

ESF Razvoj ljudskih potencijala

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaMinistarstvo socijalne politike i mladihUred za udruge VRH

Hrvatski zavod za zapošljavanjeAgencija za strukovno obrazovanjeNacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

11

Prioriteti ERDF-a definirani EU regulativomEuropski fond za regionalni razvoj podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među regijama najvećim dijelom putem ulaganja u infrastrukturu i fizički kapital.

ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, obzirom na financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim prioritetima europske krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast te posebno istaknutim mjerljivim ciljevima. U programskom je razdoblju 2014. - 2020. ERDF jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest zacrtanih prioritetnih područja.

U razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na raspolaganju ima 183 milijarde eura od čega se 122,7 milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama, 21,9 milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,9 milijardi za teritorijalnu suradnju.

Značaj ovoga fonda za Republiku Hrvatsku u kontekstu njezine nerazvijenosti i potrebe za ulaganje u ujednačen teritorijalni razvoj od iznimnog je značaja. To pokazuje i činjenica da će se od ukupno oko 450 milijuna eura koje je Hrvatska dobila na raspolaganja za šest mjeseci članstva u financijskoj perspektivi 2007.-2013. oko 250 milijuna eura alocirati upravo kroz ERDF. To znači da će se ovaj novac, dodijeljen u 2013., moći trošiti u iduće tri godine, tj. do 2016. (prema pravilu n+3).

Što se tiče nove financijske perspektive 2014. - 2020. kroz stavku ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatskoj je dodijeljeno oko 8,1 milijardu eura od čega oko 6 milijardi eura upravo za Operativni program koji se odnosi na ERDF i Kohezijski fond.

Područja i piroriteti ulaganja ERDF-aPodručja u koja će se ulagati putem ERDF-a su sljedeća:• Proizvodne investicije koje stvaraju i čuvaju radna

mjesta, a putem izravne pomoći malim i srednjima poduzetnicima;

• Investicije u infrastrukturu koje osiguravaju osnovne usluge za građane u području energije, zaštite okoliša, prometa te informacijske i komunikacijske tehnologije;

• Investicije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu;

• Jačanje razvojnih potencijala kroz pomoć regionalnom i lokalnom razvoju, istraživanjima i inovacijama. Ove mjere uključuju:o Ulaganja/investicije u opremu i infrastrukturuo Potpora i usluge za poduzetnike, posebice male

i srednjeo Potpora javnim istraživačkim i inovacijskim

ustanovama, investicijama u tehonologiju te primijenjenim istraživanjima u trgovačkim društvimaPovezivanje, suradnju i razmjenu iskustava između regija, gradova te relevantnih društvenih, ekonomskih i čimbenika u zaštiti okoliša

• Tehnička pomoć.

Najjasnije je vidjeti područja u koja će se ulagati iz ERDF-a kroz definirane prioritete ulaganja u razdoblju 2014. - 2020. u regulativi ERDF-a, a to su:

1. Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija:a. Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje

i inovacije, razvoj izvrsnosti u istraživanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih od europskog interesa;

b. Promicanje poslovnog R&I ulaganja (istraživanje

i inovacije), proizvoda i usluga, transfera tehnologije, društvenih inovacija, povezivanja, klastera, inovacija putem pametne specijalizacije

c. Potpora tehnološkom i primijenjenom razvoju, pilot projektima, potpora ranom razvoju proizvoda, napredni proizvodnim kapacitetima i prva proizvodnja u ključnim razvojnim tehnologijam (KRT) te širenje tehnologija.

2. Jačanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT):a. Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje

super brzih mreža;b. Razvoj IKT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje

potražnje za IKT-om;c. Jačanje korištenja IKT-a za e-upravljanje,

e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost itd.

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika:a. Promocija poduzetništva, razvoj novih ideja i

pokretanje novih tvrtki;b. Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice

internacionalizacija.

4. Potpora prelasku na zeleno, ‘niskougljično’ gospodarstvo u svim sektorima:a. Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive

energije;b. Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja

obnovljive energije kod MSP-a;c. Potpora energetske učinkovitosti i korištenja

obnovljive energije u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru – kućanstvima;

d. Razvoj sustava pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona;

e. Promidžba niskougljičnih strategija za urbana područja.

5. Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:a. Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim

promjenama;b. Promocija ulaganja za rješavanje posebnih rizika

i prirodnih katastrofa;c. Razvoj sustava za upravljanje katastrofama.

6. Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja resursa:a. Rješavanje velikih potreba za investicijama u

sektoru otpada kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative;

b. Rješavanje velikih potreba za investicijama u sektoru voda kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative;

c. Zaštita, promocija i razvoj kulturne baštine.

12

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

13

d. Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture;

e. Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih područja i smanjenje zagađenja zraka.

7. Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi:a. Ulaganja u osnovnu mrežu Europe – TEN-T mrežub. Poboljšanje regionalne mobilnosti povezivanjem

sekundarnih i tercijarnih prometnih čvorova i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mreža) na TEN-T infrastrukturu (mrežu);

c. Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagađuje okoliš i promocija održive gradske mobilnosti;

d. Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava.

8. Promocija zaposlenosti i potpora radne mobilnosti:a. Razvoj poslovnih inkubatora i investicije potpore

samozapošljavanju i pokretanju poslovanja;b. Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i

uslugama koje pomažu stvaranju novih radnih mjesta;

c. Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju zapošljavanja i obavljanju usluga na tržištu radne snage.

9. Promocija socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva:a. Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu

koja doprinosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u području zdravstvenog statusa i prelazak s institucionalne na uslugu na razini lokalne zajednice;

b. Potpora infrastrukturnom i gospodarskom jačanju urbanih i ruralnih zajednica;

c. Potpora za poduzetnike u socijali.

10. Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture.

12. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije i javnih službi koje sudjeluju u provedbi ERDF-a.

Sve aktivnosti koje se želi financirati morat će doprinositi ovim prioritetima definiranim u okviru europske regulative za ERDF. Kako bi se osigurala koncentracija investicija u ove prioritete, određene su minimalne alokacije za neka od prioritetnih područja. Nerazvijene regije mogu birati širi raspon prioriteta ulaganja što odražava njihov širi

raspon potreba. Međutim, i ove regije će morati minimalno 50 posto ERDF sredstava alocirati na energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim i srednjim poduzetnicima.Također, posebna se pozornost pridaje područjima s posebnim prirodnim ili demografskim značajkama posebnom dodatnom alokacijom za najudaljenije i rijetko naseljene regije.

Modeli pomoći putem kojih će ERDF pomagati prihvatljive projekte sve će više ići u smjeru novih, inovativnih instrumenata financiranja, a sve manje u obliku klasičnih, izravnih, bespovratnih sredstava pomoći. Inovativni financijski instrumenti mogu biti u obliku jamstava, kredita, ulaganja u kapital, raznih vrsta fondova i drugih instrumenata podjele rizika, koji mobiliziraju dodatna sredstva i uključuju sredstva privatnog sektora (vlastita sredstva korisnika ali i mirovinske fondove, osiguranja, banke).

Što politika konkurentnosti EU donosi malom i srednjem poduzetništvu?Kriteriji koje poduzetnik mora ispunjavati da bi bio u kategoriji srednjih poduzetnika u EU su: broj zaposlenih, godišnji promet i/ili visina kapitala. Dakle, poduzetnik da bi ga se smatralo srednjim poduzetnikom mora imati manje od 250 zaposlenih – obvezan uvjet, te promet manji od 50 milijuna eura i/ili kapital manji od 43 milijuna eura. Mali i mikro poduzetnici imaju niže granice u svim kategorijama.Poseban napor potreban je u promicanju razvoja malih i srednjih poduzetnika jer su značajan izvor ekonomskog rasta i zapošljavanja. Stvaranje uvjeta za procvat malih i srednjih poduzetnika dio je EU strategije rasta i zapošljavanja. Europska unija ima važnu ulogu u jačanju potencijala rasta MSP-a i kroz ciljano korištenje sredstava EU proračuna. Aktivnosti u ovom području koncentrirane su na rješavanje i uklanjanje najvažnijih tržišnih nedostataka koji limitiraju rast MSP-a, a to su ograničen pristup financijskim izvorima i pomoć MSP-evima u potpunom iskorištavanju prednosti ogromnog potencijala europskog jedinstvenog tržišta.

EU proračun pomoći će osigurati prijeko potrebno financiranje ulaganjem u kapital i davanjem kredita putem korištenja inovativnih financijskih instrumenata. Osim toga, EU proračun poduprijet će široki raspon aktivnosti koje potiču razvoj malih i srednjih poduzetnika na europskoj razini. Ove će aktivnosti zajedno pridonijeti i značajnom rastu broja MSP-a.

U budućim programima potpora u obzir će se uzimati specifični interesi malih i srednjih poduzetnika. Posebno će budući financijski okvir odražavati potrebe sudjelovanja

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

MSP-a u programima dodjele potpora na način da osigura pojednostavljenu proceduru, smanji troškove sudjelovanja i ubrza proceduru dodjele kako bi se olakšalo korisnicima EU pomoći.

Strateški dokumenti RH koji određuju financiranje poduzetništva

Bez donesenih nacionalnih strateških dokumenata nije moguće ostvarivati financiranje razvojnih projekata. To se prije svega odnosi na Partnerski sporazum i na operativne programe koji su temelj za određivanje prioritetnih osi i investicijskih prioriteta u okviru njih, tj. područja u koja zemlja želi ulagati EU fondove.

Financijsko i programsko razdoblje 2007. - 2013.

Hrvatska trenutno (travanj 2014.) ima usvojene i u upotrebi strateške dokumente koji određuju prioritete za razdoblje 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013. tj. šest mjeseci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji u financijskoj perspektivi 2007. - 2013.

U okviru ovih dokumenata definiran je Operativni program za regionalnu konkurentnost u kojem su definirane tri prioritetne osi:

1. Razvoj i unapređenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija

2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva 3. Tehnička pomoć

Krajnji korisnici prioritetne osi 1. su:

- jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i njihove razvojne agencije

- nacionalne/regionalne/lokalne javne institucije ili udruženja

- druge regionalne poslovne organizacije i institucije koje predstavljaju poslovnu zajednicu, kao što su stručne udruge, gospodarske i obrtničke komore, zadruge

- javne tvrtke u vlasništvu jedinica regionalne/lokalne samouprave

- nacionalne/regionalne/lokalne turističke zajednice i udruženja

Krajnji korisnici prioritetne osi 2. su:

- poslovni subjekti u privatnom vlasništvu (i pravne i fizičke osobe) koji udovoljavaju kriterijima za malo i srednje poduzetništvo, registrirani su u Hrvatskoj te posluju u sektorima prihvatljivim za sudjelovanje u programu

- klasteri - tijela javne uprave na središnjoj državnoj razini

(ministarstva i agencije) - regionalne/lokalne javne institucije ili asocijacije - ostale organizacije i ustanove koje pružaju

potporu poslovanju i zastupaju interese poslovne zajednice, strukovne udruge (Gospodarska komora, Obrtnička komora, Savez zadruga itd.)

- pružatelji usluga poslovnog savjetovanja - županije i njihovi partneri

Primjer objavljenog natječaja za male i srednje poduzetnike

U okviru ovog programa u prosincu 2013. bio je raspisan prvi natječaj namijenjen malim i srednjim poduzetnicima (zatvoren u veljači 2014.). Budući se očekuje raspisivanje sličnog natječaja do kraja 2014. godine ovdje se daje kratak pregled uvjeta natječaja radi orjentira što se može očekivati na idućem natječaju za poduzetnike.

Radilo se o dodjeli bespovratnih potpora za „Rast i razvoj malih i srednjih poduzetnika” (jačanje konkurentnosti MSP i MSP u turizmu). Ukupna vrijednost natječaja bila je oko 60 milijuna eura, dok je doprinos EU bio oko 30 milijuna eura (nacionalni doprinos oko 30 milijuna eura uz sufinanciranje podnositelja zahtjeva). Svrha natječaja bila je definirana kroz dvije mjere:

MJERA 1: Konkurentnost MSP: Poboljšanje učinkovitosti i produktivnosti MSP-a podržavanjem ulaganja koja se odnose na primjenu najboljih praksi, novih tehnologija i uvođenje inovacija u proizvodne procese.

MJERA 2: MSP u turizmu: Razvoj MSP-a u turizmu ulaganjima u izgradnju, obnovu i podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta malih i srednjih hotela, kao i razvoj dodatne turističke ponude i povećanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa.

Sredstva su bila podijeljena između konkurentnosti MSP-a i MSP-a u turizmu u omjeru 50:50.

Maksimalni iznos sufinanciranja prihvatljivih troškova (sukladno karti regionalnih potpora) po projektu bio je :

- 50 posto za srednje poduzetnike; - 60 posto za male i mikro poduzetnike Iznos

bespovratne potpore po projektu: 500.000 – 3.500.000 eura.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI Osnovni uvjeti• Projekt je potpuno spreman za provedbu – zrelost

projekta na temelju dostavljene dokumentacije • Razdoblje provedbe projekta je unutar definiranih

granica – provedba najviše 28 mjeseci, odnosno mora završiti do 30. lipnja 2016.

14

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

15

• Aktivnosti moraju biti provedene u Hrvatskoj

Prihvatljive aktivnosti

Ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu povezanu s: - proširenjem postojeće proizvodnje, proširenjem

proizvodnog programa na nove proizvode ili temeljitu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće proizvodnje;

- kupnjom novih tehnologija i opreme (npr. proizvodne linije, strojevi, uređaji i sl.), uvođenjem novih procesa ili metodologija proizvodnje i/ili uvođenjem rezultata istraživanja i razvoja (R&D) u proizvodnju;

- ciljem da se postigne viši stupanj zaštite okoliša ili sprečavanje šteta fizičkom okolišu ili prirodnim resursima nastalim uslijed posljedica proizvodnog procesa, uključujući mjere uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energije;

Ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu povezanu s:

- mjerama energetske učinkovitosti kroz aktivnosti koje omogućavaju smanjenje korištenja količine energije u proizvodnom ciklusu;

- izgradnjom novih te osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem kvalitete ugostiteljskih smještajnih objekata hotela i aparthotela kvalitete od tri i više zvjezdica, kao i hotela baština i pansiona (standard i comfort) te njihovih pripadajućih pomoćnih objekata namijenjenih pružanju usluga sastanaka, kongresa, konferencija i izložbi (MICE), slobodnog vremena i rekreacije i sporta i zdravlja (medicinske, spa, wellness usluge) u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata.

Prihvatljivi korisnici

Pravne i fizičke osobe koje sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12): • imaju sjedište na području Republike Hrvatske; • imaju podmirene obveze prema državi; • imaju podmirene obveze prema zaposlenicima; • nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu

koristile bilo koju drugu vrste državne potpore; • registrirane su po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

(NKD - NN 58/2007) u jednom od prihvatljivih sektora (industrija i usluge, turizam).

Iduće natječaje raspisivat će i provoditi Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Njih se, uz pripadajuću dokumentaciju, može očekivati i pratiti na web stranci Ministarstva: www.minpo.hr

Trenutni natječaj “Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa“

Još je jedan natječaj raspisan iz ERDF-a za razdoblje 2007. - 2013. čiji su korisnici mali i srednji poduzetnici. Riječ je o natječaju Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije (dalje u tekstu: IKT) za poboljšanje poslovnih procesa. Natječaj je otvoren 19. ožujka 2014. a zatvara se najkasnije 30. lipnja 2015. ili po iskorištenju sredstava (prijave se primaju do 22. travnja 2014.). Bitno je napomenuti da je ukupan raspoloživ iznos 24,1 milijun kuna. Prijavitelji mogu biti mali i srednji poduzetnici te obrtnici, a raspon potpora kreće se od minimalno 150.000 kuna do maksimalno 750.000 kuna. Raspon EU sufinanciranja kreće se od minimalno 70 posto do maksimalno 85 posto, što znači da razliku treba osigurati sam korisnik bespovratne pomoći.

Potpore ovog javnog poziva pružit će se za analizu postojećih poslovnih procesa, kao i njihovu modernizaciju, inovaciju i digitalizaciju, uključujući i izdatke informatičke opreme i softvera. Cilj je potaknuti uvođenje naprednih e-poslovnih modela i potaknuti razvoj, rast i konkurentnost mikro, malih i srednjih poduzetnika.

Prihvatljive su sljedeće aktivnosti (jedna ili više njih):• Analiza postojećih poslovnih procesa te mogućnost

uvođenja IKT rješenja za poboljšanje poslovnih procesa, kako internih (kao što je informatizacija skladišta), tako i onih procesa koji se protežu izvan granica poduzeća (kao što su upravljanje lancem opskrbe i upravljanje odnosima s kupcima);

• Nabava, razvoj i provedba IKT rješenja za informatizaciju analiziranih poslovnih procesa;

• Uvođenje pojedinačnih IKT rješenja za pojedine poslovne procese;

• Uvođenje holističkih IKT rješenja za integraciju poslovanja cijelog poduzeća;

• Osposobljavanje zaposlenika za rad s novim IKT sustavom/ima;

• Iskorištavanje mogućnosti širokopojasnih rješenja, kao što su e-učenje i e-trgovina

Odgovorno tijelo je Ministarstvo poduzetništva i obrta, a dokumentacija i upute za prijavitelje mogu se naći na stranici www.minpo.hr

Financijsko i programsko razdoblje 2014.-2020.

Hrvatska nema usvojene strateške dokumente za razdoblje 2014.-2020. te se ne može jasno i nedvojbeno govoriti o prioritetima koji će se financirati u idućih sedam godina niti se može očekivati raspisivanje natječaja iz ovog financijskog razdoblja prije usvajanja strateških dokumenata. Ono što je nedvojbeno Eruopska komisija

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

istaknula da želi vidjeti financiranou Hrvatskoj je, između ostalih, i prioritet jačanje konkurentnosti gospodarstva. U nastavku se daje pregled područja kroz koja se očekuje ulaganje u jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz EU fondove u idućih sedam godina. Jačanje inovativnog profila kroz pametnu specijalizaciju

Pametna specijalizacija treba identificirati inovativne, posebice industrijske, sektore i one koji su brzorastući, a koji će biti prioriteti za investicije iz ESI fondova. Poticat će se projekti koji će uključivati bolju koordinaciju između različitih tijela odgovornih za politiku inovacija, promociju klastera, stimulaciju privatnog sektora za ulaganje u istraživanje i razvoj, podršku zajedničkim projektima znanosti i industrije i komercijalizaciju inovacija. Sektori koji će se poticati nisu ograničeni samo na „high tech“ nego mogu biti i tradicionalni, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i kreativne industrije. Istraživanje i inovacije u rastućim tržištima moraju dobiti posebnu pažnju. Dodatno, treba u potpunosti iskoristiti potencijalnu transnacionalnu suradnju (suradnja i transfer iskustva, razvoj novih tržišta i slično).

Podrška modernizaciji i konkurentnosti poduzeća

ESI fondovi investirat će u poduzetništvo, pristup MSP-a izvorima financiranja i daljnji razvoj usluga koje prate poduzetništvo, a imaju visoku dodanu vrijednost. Trgovačka društva poticat će se u početnoj fazi i tijekom životnog ciklusa kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost, razvoj novih proizvoda i procesa, jačanje IKT-a i postizanje bolje učinkovitosti u smislu potrošnje energije i izvora uključujući inovativne i zelenije proizvodne procese. Modernizacija i restrukturiranje trgovačkih društava trebaju biti praćene uvođenjem modernih tehnologija, provođenjem treninga, pre i dokvalifikacijom, nadogradnjom upravljačkih i organizacijskih sustava u proizvodnom lancu.

U ruralnim područjima treba podupirati lokalni razvoj i gospodarsku diversifikaciju. Kroz resturkturiranje i modernizaciju poljoprivrednog sektora postoji značajan potencijal za povećanje produktivnosti, a kako bi se povećala dodana vrijednost kroz preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda i diversifikaciju u nepoljoprivredne sektore. Ribarstvo i akvakultura nude potencijal za budući razvoj plave ekonomije.

Proširenje i nadogradnja prometne i IKT infrastruktureUlaganja trebaju biti koncentrirana na razvitak uravnoteženih prometnih mreža, a u okviru strateškog prometnog plana. Posebna se pažnja treba posvetiti uklanjanju uskih grla i završetku prometnih poveznica, posebice prema susjednim zemljama i važnim prometnim

čvorovima. Prioritet treba dati željezničkom prometu, interoperabilnosti i povezivanju sa susjednim zemljama. Postoji potreba za prelaskom s cestovnog na željeznički (čisti) prijevoz kako bi se doprinijelo smanjenju emisije stakleničkih plinova. U cestovnom prometu naglasak treba biti na unapređenju cestovne sigurnosti.

Sustavi urbane mobilnosti trebau biti razivjeni u glavnim gradovima. Održiv i čisti gradski prijevoz treba imati prioritet u ulaganjima. Treba razviti inteligentne prijevozne sustave. Treba promovirati pristup i upotrebu visoko kvalitetnih IKT mreža i usluga, posebice u udaljenim i izoliranim otočnim i ruralnim područjima (uvažavajući pravila konkurentnosti i slobode tržišnog natjecanja).

U nacrtima strateških dokumenata Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. poticanje konkurentnosti poduzetništva obrađeno je u okviru jedne od prioritenih osi. Naime, iz nacrta dokumenta (ožujak 2014.) čije se usvajanje od strane Europske komisije očekuje u srpnju 2014. izvjesno je da će se u okviru navedene prioritetne osi financirati dva investicijska prioriteta:

1. Promicanje poduzetništva, posebice olakšavanjem gospodarskog iskorištavanja novih ideja i kreiranje novih tvrtki, uključivo kroz poslovne inkubatore

2. Podržavanje kapaciteta malih i srednjih poduzetnika za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu i uključivanje u inovacijske procese.

Svakako treba razumjeti da poduzetnici u okviru svoga poslovanja mogu sudjelovati i u drugim prioritetnim osima, koje nisu direktno namijenjene poticanje konkurentnosti poduzetništva, kao što su na primjer:jačanje gospodarstva kroz primjenu istraživanja i inovacija, korištenje IK tehnologija, promoviranje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, zaštita okoliša, prilagodbe na klimatske promjene i održivost izvora.

Bitno je napomenuti da se natječaji ne mogu početi raspisivati iz ove financijske perspektive sve do donošenja strateških dokumenata (očekuje se u srpnju 2014.), a kada se preduvjeti ispune natječaje se može pratiti na web stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta www.minpo.hr, ali i na stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje je kao koordinacijsko tijelo otvorilo web stranicu s pregledom svih dokumenata i natječaja www.strukturnifondovi.hr.

16

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

Svakoga utorka u Business.hrkolumna zastupnice

Ivane Maletić

17

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

Primjeri dobre prakse

Halland – mladi poduzetnici, Švedska

Kratak opis: Švedska regija Halland uspjela je značajno podići interes mladih ljudi za poduzetništvo. Županijske i lokalne institucije investirale su u razvoj poslovnog okruženja regije obučavajući i motivirajući mlade ljude za poduzetništvo.

Nositelj: Regija Halland

Ciljevi: Podizanje interesa učenika/studenata za poduzetništvo.

Aktivnosti: Osnovne i srednje škole počele su nuditi sate poduzetništva kao izborne predmete, učenici su mogli sudjelovati u poduzetničkim projektima i veliki broj predavača obučen je za poučavanje poduzetničkih vještina (aktivnosti od gradnje gradske skate rampe do učenja primijenjene matematike koje je potrebna lokalnim tvrtkama). Od 2007. - 2010. ukupno 2500 predavača iz cijele Švedske prošlo je kroz petodnevni program namijenjen podizanju interesa učenika/studenata za poduzetništvo. Također, kroz projekt je omogućeno poduzetnicima, predavačima i učenicima/studentima korištenje virtualnog foruma za međusobnu interakciju u planiranju predavanja, organiziranju treninga, razgovoru o financijskim pitanjima i sl.

Rezultati: Rezultat projekta je 44 posto mladih ljudi starosti 18-30 godina koji žele osnovati vlastiti privatni posao (što je rekord u cijeloj Švedskoj) i porast broja novoosnovanih trgovačkih društava u regiji. Regija je primila nagradu European Enterprise Awards (2010.) za svoj rad na obuci budućih poduzetnika.

Čista voda i zdrav posao, Estonija

Kratak opis: Projekt dokazuje kako je inovativni mali poduzetnik sufinanicrao sredstvima iz EU fondova projekt vezan uz zaštitu okoliša i uspješno ga implementirao kako bi ojačao svoju tržišnu poziciju u susjednoj zemlji. Fixtec je mala tvrtka koja radi u području tehnologije zaštite okoliša koju sama razvija ili ju uvozi. Počela je s proizvodnjom malih organskih pročiščivača vode nazvanih BioFix za privatne domove, hotele i sl. Ideja je potekla od uočene velike potražnje na finskom tržištu koje je vrlo striktno u zakonskim odredbama vezanim uz zaštitu okoliša.

Nositelj: Fixtec trgovačko društvo

Ciljevi: Razvoj, uvođenje i pozicioniranje novog proizvoda na tržištu i izvoz na inozemna tržišta.

Aktivnosti i rezultati: Kroz projekt je financirana faza razvoja proizvoda i procesa te faza proizvodnje, ali i marketinškog pozicioniranja proizvoda na domaćem tržištu Estonije, ali i Latvije i Finske.Financiranje: Vrijednost projekta je 43.460 eura.

Materia Nova Working, centar za nove materijale, Belgija

Kratak opis: Kroz rad za regionalna trgovačka društva, centar za istraživanja Materia Nova Working razvija materijale budućnosti u području polimera i površinskih premaza. U centru radi 50 istraživača i visokokvalificiranih tehničkih stručnjaka.

Nositelj projekta: Materia Nova Working

Ciljevi: Od svog osnivanja, Materia Nova širi svoje kontakte s poduzetnicima, sveučilištima i centrima za istraživanje. Dugoročno gledano, trgovačko društvo planira stvoriti dodatnih 50 radnih mjesta.

Aktivnosti: 2005. Materia Nova Working provela je istraživanja i pružila usluge za šezdesetak klijenata. Na taj način, europski proizvođač kablova Nexans Benelux SA mogao je održavati i razvijati svoj objekt kod Doura proizvodnjom novih visokonaponskih kablova koji su bili rezultatom istraživanja provedenog u suradnji s centrom Materia Nova.

Rezultati: Istraživački centri u velikim poduzećima kao što su Glaverbel i Dow Corning su izjavili da su spremni približiti svoje aktivnosti centru Materia Nova.Financiranje: Ukupno ulaganje je 15.120.000 eura, a doprinos EU-a 7.560.000 eura iz fonda INTERREH IVC (EEDF).

Glatt Ingenieurtechnik GmbH proširenje tvornice, Njemačka

Kratak opis: Glatt Ingenieurtechnik GmbH u Weimaru, podružnica multinacionalne grupacije Glatt GmbH, tvrtka je za inženjersku tehnologiju specijalizirana u dizajniranju, inženjeringu, izgradnji i puštanju u pogon objekata za proizvodnju farmaceutskih proizvoda, biotehnologije, hrane i finih kemikalija.

Nositelj: Glatt Ingenieurtechnik GmbH

Ciljevi: Proširenje tvorničkog objekta i otvaranje radnih mjesta.

Aktivnosti: Proširenje tvorničkog objekta te tvrtke, koje je financirao ERDF i koje je dovršeno u ožujku 2010., omogućilo je toj tvrci da se razvije i poboljša svoje granulacijske procese, proceduru koja je u širokoj upotrebi

Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

18

u proizvodnji tableta i peleta. U međuvremenu, izgradnja nove uredske zgrade pružila je dodatan prostor za smještaj većeg broja kvalitetnog osoblja.

Rezultati: Ukupno je nakon završetka projekta stvoreno 120 novih radnih mjesta, a proširenje tvornice omogućilo je Glattu da ostane konkurentan u visokokonkurentnoj međunarodnoj industriji.

Financiranje: Ukupno ulaganje je 7,97 milijuna eura, a sufinanciranje EU je 1,41 milijun eura.

JIC, Inovacijski park, Češka

Kratak opis: Glavna djelatnost Inovacijskog parka JIC je poticanje inovacija i poduzetništva u područjima IT-a, softverskog inženjeringa, računalne sigurnosti, obradnih sustava, biotehnologije i robotike, kao i u drugim područjima visoke tehnologije. Novim tvrtkama, kao i malim i srednjim poduzetnicima (MSP-ovima) pružaju se poslovi te uredski i/ili laboratorijski prostori u Inovacijskom parku koji, sa svojih 7000 m2 prostora posjeduje dovoljan kapacitet kako bi se omogućio smještaj za 60 tvrtki u svakom trenutku.

Kako bi ispunjavala uvjete za pristup programu, trgovačka društva ne smiju poslovati duže od tri godine te moraju imati godišnji promet manji od 10 milijuna kruna (oko 400 000 eura). Inozemne tvrtke koje žele pokrenuti poduzeće u Južnoj Moravskoj također mogu koristiti ovu shemu.

Nositelj: Ministarstvo industrije i trgovine Češke Republike

Ciljevi: Ambiciozni ciljevi projekta uključuju pomoć pri stvaranju najmanje pet vodećih poduzeća na globalnom planu do 2015., stvaranje najmanje jedne tvrtke s prometom koji prelazi 1 milijardu kruna (oko 38,7 milijuna eura) do 2020., te stvaranje 2 000 radnih mjesta za visokokvalificirane osobe.

Aktivnosti: Tvrtkama koje sudjeluju u projektu pruža se smještaj u Inovacijskom parku u razdoblju ne dužem od tri godine tijekom kojeg dobivaju prilagođene savjete o formuliranju ili preradi svog poslovnog plana te o načinima na koje mogu ostvariti rast i razvijati svojatrgovačka društva. Prilagođene konzultantske savjete pruža tim stručnjaka samog Inovacijskog parka kao i mreža vanjskih mentora. Mentorski program pokriva područja poput marketinga, brendiranja, pravnih pitanja, ljudskih potencijala i odnosa s javnošću te svake godine uključuje i organizaciju brojnih radionica, obrazovnih, istraživačkih i mrežnih aktivnosti.

Rezultati: Od njegovog pokretanja u 2003., više od stotinu tvrtki prošlo je kroz inkubaciju u Inovacijskom parku JIC od kojih se većina nakon napuštanja programa uspješno etablirala u poslovnom svijetu. Samo je 5 posto onih koje su sudjelovale u programu doživjelo neuspjeh. 2012.

tvrtke uključene u program lansirale su 53 nova proizvoda ili usluge i generirale promet od gotovo 21 milijun eura. Iste godine, početni kapital uložen u tvrtke uključene u program iznosio je 1,26 milijunaeura. Udio ljudi stalno zaposlenih u parku na položajima vezanim uz istraživanje i razvoj povećao se na 44 posto ukupne radne snage parka od gotovo 300 ljudi.

Poboljšanje ekološkog učinka malih i srednjih poduzetnika, Belgija

Kratak opis: Kroz projekt su se financirale ekološke revizije za male i srednje poduzetnike, te se organiziralo niz predavanja i radionica za tvrtke na temu kako svoje proizvodne procese učiniti „zelenima”.

Nositelj: Istraživačka organizacija VITO

Ciljevi: Poboljšanje ekološkog učinka malih i srednjih poduzetnika.

Aktivnosti: Za više od 300 poduzetnika koji su primili obuku organizirane su i ocjene izvedivosti ekološki prihvatljive tehnologije, omogućilo se poduzetnicima korištenje širokog izbora objekata za testiranje, proveli su se brojni demonstracijski projekti za testiranje novih postupaka i materijala te su organizirana savjetovanja o proizvodnji obnovljive energije i umrežavanju.

Financiranje: 500.000 eura iz ERDF-a

Riblje brašno iz ribljeg otpada, Španjolska

Kratak opis: Poduzetnik koji se bavi uzgojem i prodajom brancina i orade, te ima godišnju potrošnju od 40.000 eura na riblju hranu,. Na lokalnoj burzi ribe riblji se otpad spaljivao, a poduzetnik je uvidio potencijal ovog resursa.

Ciljevi:: Reduciranje troškova poslovanja uvođenjem proizvodnje riblje hrane za vlastite potrebe.

Aktivnosti: Nabavio je stroj koji je kombinirao riblji otpad s krušnim mrvicama koje se sakupljaju u tom području te je riblji otpad danas vrijedan izvor resursa koji pokriva 50 posto potreba tvrtke za ribljom hranom u vlastitom uzgoju.

Osim smanjenja troškova uzgoja ribe i jačanja tržišne konkurentnosti ovaj projekt imao je i pozitivni dodatni utjecaj na okoliš. Poduzetnik je razvio kontakte sa stručnjacima iz različitih područja djelovanja s ciljem usavršavanja tehnike proizvodnje te uspostavio kanale razmjene iskustava s drugim regijama i državama.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 31.000 eura, a sufinanciranje ERDF-a 7.000 eura.

Europski socijalni fond - ESFEuropski socijalni fond (ESF) osigurava potporu i pomoć u prihvaćanju i upravljanju ekonomskim i društvenim promjenama s brojnim mogućnostima za male i srednje poduzetnike. Povećava prilagodbu radnika i poduzetnika zahtjevima tržišta, sposobnost za zapošljavanje i nastup na tržištu rada. ESF je usmjeren na jačanje socijalne uključenosti kroz borbu protiv diskriminacije i uključivanje u tržište rada ugroženih i ljudi s posebnim potrebama. Promoviranje partnerstava za reforme u području zapošljavanja i socijalne uključenosti, investicije u ljudski potencijal kroz ulaganje u sustav obrazovanja i obuke, jačanje administrativnih kapaciteta i efikasnosti javnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nalazi se na listi poželjnih projekata ovog fonda. Kroz Europski socijalni fond izdvajat će se značajna financijska sredstva za sljedeće aktivnosti:

• Povećanje prilagodbe radnika i poduzetnika zahtjevima tržišta;

• Jačanje sposobnosti za zapošljavanje i nastup na tržištu rada;

• Jačanje socijalne uključenosti kroz borbu protiv diskriminacije i brigom o uključivanju u tržište rada ugroženih i ljudi s posebnim potrebama;

• Promoviranje partnerstava za reforme u području zapošljavanja i socijalne uključenosti;

• Investicije u ljudski potencijal kroz ulaganje u sustav obrazovanja i obuke;

• Jačanje administrativnih kapaciteta i efikasnosti javnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

U financijskoj perspektivi 2007. – 2013. (šest mjeseci članstva) Hrvatska je imala na raspolaganju 60 milijuna eura, dok je u novoj financijskoj perspektivi 2014. – 2020. na raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 milijuna eura godišnje.

Nadležne institucije za provedbu Europskog socijalnog fonda prikazane su na slici 1. Strateški koordinator za komponentu IV (Razvoj ljudskih potencijala) je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a upravljačko tijelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Posrednička tijela razine 1 su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ured za udruge Vlade RH, dok su posrednička tijela razine 2: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

19

Europska komisija i države članice EU-a zajednički su odredile prioritete ESF-a i načine trošenja njegovih financijskih sredstava.

Jedan od prioriteta koji je ponuđen na izbor državama članicama je jačanje prilagodljivosti radnika novim vještinama i pružanje pomoći poduzetnicima u uvođenju novih načina poslovanja. Ostali prioriteti povezani s poduzetništvom usmjereni su boljem pristupu zapošljavanju, posebice kroz pružanje pomoći mladim ljudima pri prelasku iz sustava obrazovanja na posao ili obučavanjem osoba koje traže zaposlenje kako bi se povećale njihove mogućnosti za zapošljavanje.

Posebna pozornost usmjerena je strukovnom osposobljavanju i potrebi cjeloživotnog učenja radi stjecanja novih vještina. Među prioritetima ESF-a je i pružanje pomoći pri zapošljavanju osobama u nepovoljnom položaju. Taj se aspekt odvija u sklopu jačanja „socijalne uključenosti“, što proizlazi iz činjenice da zapošljavanje ima značajnu ulogu u boljoj integraciji ljudi u društvo i svakodnevni život.

Velika ekonomska kriza dovela je do pojačanih napora država članica u zadržavanju radnih mjesta ljudi ili pružanju pomoći kako bi se isti po gubitku radnog mjesta što prije vratili na posao. Europska unija posljednjih godina naglašava kako je globalizacija promijenila način života te da radnici u EU moraju postati prilagodljiviji i otvoreni za promjene kako bi poboljšali svoju zapošljivost.

Poslodavcima se također kroz ESF pomaže u predviđanju budućih traženih vještina i otvara mogućnost da svoje zaposlenike i proizvode prilagode novim tehnologijama i tržištima.

Radnici, kao i poduzetnici širom Europske unije, suočavaju se s novim izazovima i promjenama u načinu rada koje od njih zahtijevaju fleksibilnost te učenje predviđanja i upravljanja promjenama.

ESF kao pomoć radnicima Unije u prihvaćanju promjena i fleksibilnosti nudi mogućnosti osposobljavanja koje osiguravaju razvoj i unaprjeđenje vještina potrebnih na tržištu rada. U slučajevima kada postoji opasnost od gubitka radnog mjesta, osposobljavanjem se podupire i preusmjeravanje ugroženih osoba u razvojne djelatnosti koje traže nova znanja i vještine.

Europska unija potiče i aktivnije upravljanje karijerama, posebno pružanjem financijske podrške u shvaćanju potreba buduće karijere i njihovom planiranju, najčešće kroz programe cjeloživotnog učenja. ESF također podržava programe mobilnosti radnika kojima se potiče radnike na preseljenje u područja s dostupnim radnim mjestima.

Europska unija drži da prilagodljivost potrebama tržišta rada nije samo na pojedincu nego da se vlade, regionalne i lokalne vlasti, sindikati, javne i privatne službe za zapošljavanje i tvrtke svih veličina trebaju uključiti u primjenu mjera aktivnog zapošljavanja. To znači da se

Razvoj ljudskih potencijala

MInistarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo rada i mirovinskog

sustava

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Hrvatski zavod za zapošljavanjeAgencija za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Legenda Tijela odgovorna za operativni programTijela odgovorna za prioritet mjeruTijela nadležna za provedbu

Slika 1. Provedbena struktura OP Razvoj ljudskih potencijala

Europski socijalni fond - ESF

20

institucije koje se bave zapošljavanjem i tržištem rada moraju modernizirati u kontekstu prebacivanja fokusa s reakcija na zatvaranje tvrtki i gubitka radnih mjesta na dugoročnije planiranje i predviđanje promjena.

Važan segment ESF-a je i promicanje aktivnog starenja, posebice među starijim radnicima i posloprimcima. Tim se projektima potiče nadogradnja njihovih vještina, koje mogu biti zastarjele, moguće osposobljavanje za nove vještine, prihvaćanje novih tehnologija i informatičkog znanja te rasprava o promjenama u radnoj praksi s poslodavcima. Prilagođeni pristupi primjenjuju se kako bi se starije osobe potakle na dulji radni vijek i nastavak pružanja dragocjenog doprinosa, što je vrlo važan čimbenik u borbi s posljedicama sve starije radne snage. Na sličan način poduzimaju se posebne inicijative kojima se tvrtke potiču na zapošljavanje starijih osoba koje traže posao.

U okviru politika koje su usmjerene na rješavanje nezaposlenosti, posebno je naglašeno područje jačanja malih i srednjih poduzetnika te obrtničkog sektora, osnivanjem novih trgovačkih društava, ali i poticanjem nezaposlenih osoba da postanu poduzetnici.

Vlada Republike Hrvatske već je 2010. prepoznala i definirala sektor malih i srednjih poduzetnika kao ključnog pokretača hrvatskog gospodarstva u borbi protiv nezaposlenosti. Primjerice, u dijelu Vladina programa Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije jedan od ciljeva jest usklađivati projekte politika regionalnog razvoja kroz promicanje malih i srednjih poduzetnika, socijalnog poduzetništva, inovacija, istraživanja i razvoja, regionalnih mreža i novog zapošljavanja koje uključuje aktivne mjere zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja.

Nadalje, Strategija učenja za poduzetništvo 2010. - 2014. pruža posebnu pažnju sljedećim vrijednostima: znanje, pravda, transparentnost, društveno odgovorno poduzetništvo, društvo koje cijeni poduzetništvo i socijalna skrb.

Poduzetnička stručnost jedan je od glavnih preduvjeta za uspješnu održivost poduzetnika i rast na konkurentnom tržištu. Stoga se opći razvoj stručnosti zahtijeva od svakog pojedinca, kao i visoka razina vještina, primjerice, neizbježni rezultati u podizanju sveukupnog poduzetničkog kapaciteta kao nove kvalitete u svakom segmentu društva i preduvjet za podizanje opće razine konkurentnosti.

Jedan od prioriteta unutar dokumenta predstavlja područje poticanja “Rada i radništva” i financiranje cjeloživotnog učenja s ciljem osposobljavanja radnika za prilagodbu potrebama tržišta, tehnološkom razvoju, kao i jačanje njihovih stručnosti. Mjerom se želi povećati stopa sudjelovanja zaposlenika u cjeloživotnom učenju, koje će biti jedna od ključnih inicijativa u nacionalnom kontekstu.

U operativnom programu Razvoj ljudskih potencijala 2014.-2020. u okviru Europskog socijalnog fonda u Republici Hrvatskoj prepoznata je važnost uključivanja poduzetništva u aktivnosti te je istaknuto kako je dio mjere unutar prvog prioriteta vezanog za zapošljavanje posvećen osposobljavanju u temeljnim vještinama za male i srednje poduzetnike te podizanje opće poduzetničke stručnosti, posebice kod onih poduzetnika gdje se djelatnici suočavaju s potencijalnom nezaposlenošću zbog neadekvatnih znanja i vještina. Također, predviđa se potpora novoosnovanim poduzetnicima, prije svega kao način promicanja samozapošljavanja. U prvoj polovici 2014. u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala predviđeno je objavljivanje natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Podupiranje razvoja poduzetništva i unapređivanje konkurentnosti malih i srednjih trgovačkih društava i obrta“. Vrijednost natječaja: 2,35 milijuna eura (2 milijuna eura ESF sufinanciranje)

Opći cilj: Podizanje razine kvalitete stručnog obrazovanja i usavršavanja, usvajanje poduzetničkih kompetencija, poticanje poduzetničke kulture u društvu te razvoj pozitivnog odnosa prema cjeloživotnom učenju u poduzetništvu radi rasta i razvoja poduzetništva te povećanja stope samozapošljavanja i zapošljavanja.

Navedenim projektom predviđene su dvije skupine aktivnosti:

1. Obrazovanje poduzetnika i obrtnika:

• Osposobljavanje za posebne stručne/ poduzetničke vještine potrebne malim i srednjim poduzećima, zaposlenicima u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, obrtnicima i zaposlenicima u obrtima;

• Obrazovanje poduzetnika, obrtnika i njihovih zaposlenika (stručna osposobljavanja, majstorska zvanja, prekvalifikacije, stručna usavršavanja, seminari i tečajevi koje provode ustanove za obrazovanje odraslih kojima se stječu poduzetničke i stručne kompetencije).

2. Promicanje poduzetništva i obrta:

• Aktivnosti povezane s promidžbom obrtničkih zanimanja;

• Aktivnosti povezane s promocijom i poticanjem stvaranja poduzetničke kulture (sufinanciranje natjecanja, smotri, sajmova, učeničkih zadruga i učeničkih trgovačkih društava, sufinanciranje studenskih poduzetničkih inkubatora).

Europski socijalni fond - ESF

21

ESF Operativni program 2014.-2020.

Europski socijalni fond u proračunskom razdoblju 2014. - 2020. ima vrlo važnu ulogu u postizanju ciljeva Europske unije i ublažavanju posljedica ekonomske krize, posebice porasta broja nezaposlenih i siromašnih. U financijskom razdoblju 2014. - 2020. kroz ESF se predviđa niz aktivnosti usmjerenih promicanju poduzetništva i to unutar tematskog cilja posvećenog zapošljavanju, kao i tematskog cilja posvećenog poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva. U Hrvatskoj se predviđa uvođenje tzv. financijskih instrumenata kojima se želi pružiti potpora investicijama od kojih se očekuje financijska održivost i za koje nije moguće prikupiti dovoljno financijskih sredstava iz tržišnih izvora. Kod primjene financijskih instrumenata, upravljačka tijela i tijela koja provode financijske instrumente poštuju mjerodavno pravo, posebno u državnim potporama i javnoj nabavi.

Potpora financijskih instrumenata temelji se na ex-ante procjeni kojom je ustanovljeno nefunkcioniranje tržišta ili neoptimalne investicije te razina potrebe za javnim investicijama, uključujući vrste financijskih instrumenata koji se namjeravaju poduprijeti. Takva ex-ante procjena uključuje:a. analizu tržišnih nedostataka, neoptimalnih situacija za ulaganja te potreba za ulaganjima za područja politika i tematske ciljeve ili ulagačke prioritete s kojima se treba pozabaviti radi ostvarenja specifičnih ciljeva utvrđenih u okviru prioriteta kojima će se pružiti potpora kroz financijske instrumente. Ta analiza temelji se na dostupnoj metodologiji dobrih praksi;b. procjenu dodane vrijednosti financijskih instrumenata koji se razmatraju za potporu ESI fondova, usklađenost s ostalim oblicima javnih intervencija usmjerenih na isto tržište, moguće implikacije u pogledu državnih potpora i proporcionalnost predviđene intervencije i mjere za minimaliziranje narušavanja tržišta;c. procjenu dodatnih javnih i privatnih sredstava koja će potencijalno privući financijski instrument sve do razine krajnjeg primatelja (očekivani učinak poluge) uključujući, prema potrebi, procjenu potrebe za povlaštenom naknadom kao i njezine razine radi privlačenja drugog dijela sredstava privatnih ulagača i/ili opis mehanizama kojima će se koristiti za utvrđivanje potrebe i opsega takve povlaštene naknade kao što su konkurentni ili odgovarajuće nezavisni procesi procjene;d. procjenu naučenih lekcija iz sličnih instrumenata i ex-ante procjena koje su države članice izvršile u prošlosti i načine primjene tih lekcija u budućnosti;e. predloženu investicijsku strategiju, uključujući ispitivanje mogućih rješenja u vezi s provedbenim mehanizmima u smislu članka 38., predviđenu ponudu financijskih proizvoda, ciljane krajnje primatelje te, prema potrebi, predviđenu kombinaciju s bespovratnim potporama; f. navedene očekivane rezultate i načine na koje se očekuje

da će dotični financijski instrument doprinijeti ostvarivanju specifičnih ciljeva određenih u okviru relevantnog prioriteta koji uključuje pokazatelje za taj doprinos;g. odredbe kojima se omogućuje da se ex-ante procjena preispita i ažurira tijekom provedbe bilo kojeg financijskog instrumenta koji je proveden na temelju takve procjene kada tijekom faze provedbe upravljačko tijelo smatra da ex-ante procjena moguće više točno ne predstavlja tržišne uvjete prisutne u vrijeme provedbe.

Europska je komisija za novo sedmogodišnje razdoblje identificirala 11 tematskih ciljeva od kojih je za promicanje poduzetništva kroz ESF posebno važan tematski cilj 8. „Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage“. U tom tematskom cilju predviđen je i poseban cilj pod nazivom „Samozapošljavanje, poduzetništvo i osnivanje trgovačkog društva: postojanje strateškog okvira politika za uključive nove poduzetnike“ kroz koji će se uspostaviti strateški okvir politika i djelovanja za uključivu potporu novim poduzetnicima sa sljedećim elementima:

• uspostavljanje mjere s ciljem skraćenja vremena i smanjenja troškova osnivanja trgovačkog društva;

• uspostavljanje mjere s ciljem skraćenja vremena potrebnog za dobivanje licenci i dozvola za pokretanje i obavljanje određene djelatnosti trgovačkog društva;

• promicanje radnji kojima se povezuju odgovarajuće usluge za razvoj poslovanja i financijske usluge (pristup kapitalu), što obuhvaća i dopiranje do zapostavljenih skupina i/ili područja, ako je potrebno.

Socijalno poduzetništvoU uvodu Nacrta strategije razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj koja je trenutno u procesu javne rasprave istaknuto je kako „hrvatsko društvo već godinama osjeća posljedice svjetske gospodarske krize koja još od 2008. snažno utječe ne samo na gospodarske nego i na ostale segmente života. Uz promjene načina i procesa poslovanja koji su usko povezani s (ne)prilagođavanjem tržišta rada, obilježenog kontinuiranim rastom nezaposlenosti, nužno dolazi do preispitivanja uobičajenih tržišnih postulata i to ne samo u okviru ekonomske politike, kao i do snažne potrebe uvažavanja pojedinca kao nositelja promjene, a u skladu s potrebom jačanja društvene, odnosno socijalne svijesti te osvješćivanja uloge okolišnog i održivog razvoja. Društveno/socijalno poduzetništvo kao novi način poslovanja predstavlja područje preklapanja poduzetničkih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti usko povezanih s društvenom odgovornošću i okolišnim načelima“. Socijalno poduzetništvo predstavlja velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo ne samo u kontekstu zapošljavanja skupina u nepovoljnom položaju nego i u svim drugim područjima pod unaprijed zadanim i jasnim kriterijima. Kako

Europski socijalni fond - ESF

22

u svijetu i u državama članicama EU postoji niz definicija socijalnog poduzetništva. Nacrt strategije određuje socijalno poduzetništvo kao „poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice“.

Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti odrednice socijalnog/društvenog poduzetništva koje se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društveno-poduzetničkih aktivnosti u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.

Uz opću definiciju socijalnog/društvenog poduzetništva, Strategija također navodi kriterije prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika koji se velikim dijelom naslanjaju na kriterije Europske komisije i Europskog socijalnog i gospodarskog odbora.

Kriteriji prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika su sljedeći:

1. Socijalni/društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja;

2. Socijalni/društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unaprjeđenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini;

3. Socijalni/društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25 posto prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti;

4. Socijalni/društveni poduzetnik najmanje 75 posto dobiti, odnosno viška prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u razvoj svoje djelatnosti i ostvarivanje ciljeva svojeg poslovanja;

5. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te visok stupanj autonomije poslovanja;

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne mogu biti jedini osnivač socijalnog/društvenog poduzetnika;

7. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije;

8. Socijalni/društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i

utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja te vodi računa o njihovu poboljšanju/povećanju;

9. Socijalni/društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva.

Ispunjavanje navedenih kriterija društveni poduzetnik dokazuje svojim aktima osnivanja i poslovanja koje je potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u evidenciju društvenih poduzetnika.

U skladu s prethodno navedenim kriterijima:„Socijalni/društveni poduzetnik je svaka pravna ili fizička osoba koja kontinuirano obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim strateškim poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko posluje dulje od tri godine, dosadašnjim rezultatima može dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika navedenim od točke 1. do točke 9“. U samom Nacrtu strategije otvaraju se brojne mogućnosti za socijalne poduzetnike od edukativnih aktivnosti i promicanja do konkretnih dodjela bespovratnih sredstava i definiranje novih inovativnih financijskih instrumenata.

EU program za zapošljavanje i društvene inovacije

Uz strukturne fondove temelj za ispunjavanje strateških ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno uključivanje tvori i EU program za zapošljavanje i društvene inovacije 2014. - 2020. Program integrira i proširuje tri postojeća programa:

1. Progress (Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost);

2. EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s EK); i

3. Mikrofinancijski instrument „Progress”.

Progress program će u razdoblju 2014. - 2020. nastaviti s dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije EU politika kroz analize i razmjenu iskustava te će imati poseban proračun za društvene inovacije i razvoj socijalnih politika. Mikrofinancijski instrument „Progress” se proširuje i na sektor društvenog poduzetništva te će se kroz njega financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati potpora pružateljima kredita i podržati razvoj društvenog poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe podrške sektora društvenog poduzetništva alocirano je 85 milijuna eura.

Europski socijalni fond - ESF

23

Primjeri dobre prakseInfo centar za poduzetnike, Slovenija

Kratak opis: U organizaciji slovenskog Ministarstva pravosuđa i javne administracije 2008. godine otvoren je online portal koji je omogućio edukaciju javnih službenika koji rade s poduzetnicima te omogućio poduzetnicima svladavanje birokratskih prepreka.Nositelj: Slovensko Ministarstvo pravosuđa i javne administracije Cilj: Ubrzanje provedbe procedura i smanjenje birokracije te omogućavanje poduzetnicima otvaranje trgovačkog društva u roku tri dana.

Aktivnosti: Radionice i obuke koje organiziralo slovensko Ministarstvo pravosuđa i javne administracije za javne službenike ima za cilj osiguravanje i pružanje učinkovite podrške poduzetnicima s obzirom na korištenje usluga. Portal omogućuje poduzetnicima registraciju trgovačkog društva, rezervaciju njegovog naziva, otvaranje privremenog bankovnog računa te davanje izjave o PDV-u.

Rezultati: Od pokretanja portala u veljači 2008., online portal uspio je povezati 15 ustanova, šest službenih baza podataka i šest različitih podsustava. Koristi ga više od 700 državnih službenika i 300 poduzetnika. Ovaj projekt omogućio je poduzetnicima u Sloveniji savladavanje birokratski zapreka, a 2009. projekt je osvojio Nagradu za javnu upravu Organizacije ujedinjenih naroda (eng. United Nations Public Seervice Award – UNPSA) u konkurenciji sjevernoameričkih i europskih zemalja u kategoriji poboljšanja usluga u javnom sektoru.Financiranje: Doprinos Europskog socijalnog fonda iznosio je 3,67 milijuna eura.

Podrška pri pokretanju trgovačkog društva, Francuska Kratak opis: U okrugu Saone et Loire u Francuskoj tri su se partnera udružila s ciljem pružanja potpore poduzetnicima:poduzetnički inkubator „Potentiel“, mikrokreditna organizacija „Association pour le droit à l’initiative economique (Adie)“ i francuska nacionalna organizacija za potporu poduzetnicima „Boutiques de Gestion“pomažu u različitom aspektu poslovanja jednog trgovačkog društva.Nositelji: Poduzetnički inkubator „Potentiel“ u suradnji s mikrokreditnom organizacijom i nacionalnom organizacijom za potporu poduzetnicimaCilj: Potpora poduzetnicima ili onima koji će to tek postati u upravljanju trgovačkim društvima, proizvodnji, plasiranju proizvoda/prodaji, računovodstvu. Aktivnosti: Svaki je partner u sklopu projekta pružao pomoć u različitim dijelovima životnog ciklusa poduzetnika ili pri ponovnom pokretanju posla, pri pružanju potpore za inovacije te pokretanju pilot projekta.

Rezultati: U godinu dana koliko je trajao ovaj projekt 1600 poduzetnika kontaktiralo je nositelje ovog projekta od kojih je 1000 primilo potporu. U tom razdoblju osnovano je ili ponovno pokrenuto 350 trgovačkih društava dok je njih 47 primilo pomoć u obliku mikro zajmova. Financiranje: Ukupno financiranje projekta iznosilo je 525.000 eura od čega je EU financiranje iznosilo 195.000 eura.

Zapošljavanje skupina u nepovoljnom položaju kroz recikliranje, Slovenija

Kratak opis: Mladinski centar Dravinjske doline u suradnji s Radnom Tvornicom – Tekstil sudjeluju u neprofitnom, socijalnom projektu gdje angažiraju socijalno ugrožene društvene skupine u proces obnove i preprodaje rabljene odjeće.Nositelj: Mladinski center Dravinjske doline Cilj: Ovim projektom želi se zaposliti mlade ljude koji su napustili školovanje i koji su bez formalnih kvalifikacija ili su dugotrajno nezaposleni. Također, ovim projektom žele se promijeniti navike današnjeg društva u kojem pojedinci odjeću često bacaju prije nego što stvarno postane nenosiva.

Aktivnosti: Mladi ljudi sudjeluju u procesu razvrstavanja, redizajnu i obnavljanju nošene odjeće te je pripremaju za daljnju distribuciju u Ljubljani i drugim prodajnim mjestima u cijeloj Sloveniji.

Rezultati: Radna Tvornica – Tekstil ovim je projektom uspjela angažirati socijalno ugrožene mlade osobe zaposlivši 10 osoba izskupina u nepovoljnom položaju te 20 do 30 volontera. Osim što je pridonijela socijalnom razvoju, pridonijela je okolišnom i ekonomskom održivom razvoju. Financiranje: Sufinanciranje kroz Europski socijalni fond iznosilo je 294.050 eura

Poticaji za mlade poduzetnike, Francuska Kratak opis: U Francuskoj regiji Périgord ova ESF inicijativa temelji se na načelu ‘’kredita na povjerenje’’ kojima se omogućuje poduzetnicima da pokrenu svoje poslovanje u optimalnim uvjetima povećavajući istovremeno i mogućnosti za mlade poduzetnike. Dok jedno od dva trgovačka društvau Francuskoj ne posluje više od tri godine, od onih koja su pokrenuta kroz ovu inicijativu, to je samo jedno od dvadeset. Projekt je trajao godinu dana. Nositelj: Lokalna jedinica – Regija Périgord Cilj: Potaknuti poduzetnički duh kod mladih

Aktivnosti: Kredit na povjerenje daje se beskamatno i bez dodatnih garancija, a temelji se na odnosu povjerenja s korisnikom koji pristaje platiti/vratiti posuđeni iznos u

Europski socijalni fond - ESF

24

razdoblju od tri do pet godina. Périgord Inicijativa pomaže u pokretanju poslovanja prije i nakon što je kredit odobren. Kroz kontinuiranu i individualiziranu podršku korisnicima se pomaže u uspostavljanju ili preuzimanju trgovačkih društava.

Rezultati: U 2010. kroz provedbu ovog projekta bilo je uključeno 425 osoba, 274 osobe su uspostavile svoje poslovanje, a 73 od njih su žene.Financiranje: Vrijednost EU sufinanciranja iznosila je 176.140 eura.

Stručno osposobljavanje, Grčka

Kratak opis: Grčka udruga obrtnika osnovala je Centar za stručno osposobljavanje s ciljem da se malim i srednjim poduzetnicima pruži podrška i savjetovanje u njihovom radu. Nositelji: Grčka udruga obrtnika Cilj projekta: Osnovni je cilj ovog projekta udovoljiti rastućoj potrebi za stručno osposobljavanje kod malih i srednjih poduzetnika, poticanje cjeloživotnog učenja isavjetovanje pri implementaciji novih tehnologija. Aktivnosti: Centar za stručno osposobljavanje savjetuje i podržava implementaciju novih komunikacijskih tehnologija i implementaciju programa za sigurnost i zaštitu na radu. Za različit profil poduzetnika organiziraju se posebni treninzi ovisno o njihovom poslovnom profilu.

Rezultati: Veliki broj obrtnika dobio je podršku pri implementaciji novih tehnologija i opreme kroz radionice i seminare.

Viestin Vaikto, prijenos vlasništva, Finska

Nositelji: Ministarstvo trgovine, industrije i zapošljavanja

Kratak opis: Ministarstvo trgovine, industrije i zapošljavanja u suradnji s drugim partnerima stvorilo je „Viestin Vaihto“ (Passing on the Message) koji će pomoći malim i srednjim poduzetnicima prenijeti vlasništvo sa starijih generacija na mlađe i tako izbjećinepotreban rizik u prenošenju vlasništva.Cilj: Pomoći malim i srednjim poduzetnicima u prijenosuvlasničke structure. Aktivnosti: Projekt će pomoći poduzetnicima u pronalaženju potencijalnih kupaca, određivanju financijske vrijednost tvrtke, definiranju plana preuzimanja, savjetovanju u procesu preuzimanja. Rezultati: Približno 800 malih i srednjih trgovačkih društava od kojih većina ima manje od 50 zaposlenika sudjelovala je u ovom projektu od čega je njih 77 posto dovršilo proces prijenosa vlasništva sa starije na mlađe generacije ili je još u tom procesu.

Ugrađivanje poduzetničke kulture u obrazovanje, Njemačka

Kratak opis: Europski socijalni fond kroz program EXIST pomaže u podizanju razine svijesti o prednostima odabira karijere u poduzetništvu. 63 projekta namijenjena su ugrađivanju poduzetničke kulture u sveučilišta i istraživačke institute kroz jačanje znanstvenog znanja s ekonomskom dodanom vrijednosti. Nositelj: Njemačko federalno Ministarstvo za obrazovanje i istraživanjeCiljevi: Učiniti poduzetništvo atraktivnom profesionalnom alternativnom u ranom stadiju obrazovanja.

Aktivnosti: Program se ostvarivao kroz tri temeljna smjera. U smjeru „Kultura i poduzetništv“ financirani su projekti namijenjeni izgradnji infrastrukture za promociju i poticanje poslovnih ideja na sveučilištima. Ove aktivnosti financirane su od strane Ministarstva ekonomije i energetike u trajanju od tri godine. Smjer „Poslovni start-up“ stipendirao je poslovne ideje i planove kroz mjesečne stipendije te financirao materijal, opremu i dodatno obrazovanje potrebno za pokretanje poslova. U trećem smjeru financirani su poslovni planovi temeljeni na visokoj tehnologiji.

Rezultati: Prema istraživanju Fraunhofer Instituta većina studenata bila je odlučna u osnivanju vlastitih trgovačkih društava te su samozapošljavanje razmatrali kao ozbiljnu alternativu. Financiranje: - 800 do 2500 eura u obliku stipendija- 10.000 eura za materijale za individualni start-up, 17 000 eura za grupni start-up- 60.000 eura za materijale i opremu u početnoj fazi poslovnih planova temeljenih na visokoj tehnologiji, te do 150.000 eura za nastavak razvoja proizvoda.

Inovacijsko upravljanje, Italija

Kratak opis: Autonomna regija Sardinija i Formez PA – centar za usluge, podršku i trening pružaju podršku malim i srednjim poduzetnicima u inovacijama i unapređenju vještina. Nositelj projekta: Autonomna regija Sardinija Cilj projekta: Projekt za cilj ima razvijanje profesionalnog profila koji će moći upravljati inovacijama, poticati raspravu o novim inovacijama (think thank), stvoriti inovacijski duh ne samo među poduzetncima već i među ostalom populacijom Aktivnosti: Seminari, konferencije i radionice o razvoju novi vještina u poduzetničkim inovacijama.

Rezultati: Na kraju ovog projekta mlade poduzetnike inovatore i sve ostale uključene pripremit će se za novo europsko programsko razdoblje 2014. – 2020.

Europski socijalni fond - ESF

25

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) namijenjen je financiranju drugog stupa Zajedničke poljoprivredne politike-ruralnog razvoja. Uz EAFRD važan je i Europski fond za garancije u poljoprivredi (EAGF), namijenjen financiranju prvog stupa Zajedničke poljoprivredne politike, dohodovne i tržišne politike. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja skup mjera i programa potpore europskoj poljoprivredi kojima se reguliraju proizvodnja i trženje poljoprivrednih proizvoda. Cilj je te politike osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače te primjereni dohodak poljoprivrednicima pri čemu će se očuvati ruralno naslijeđe.

Za razliku od dobrog broja politika poput zdravstvene, obrambene, socijalne i sl., koje države članice donose samostalno te ih financiraju iz nacionalnih proračuna, ZPP se donosi zajednički od strane svih država članica, financira se iz EU proračuna i po istim se načelima provodi u svim državama članicama, koje ipak imaju određenu

fleksibilnost u odabiru predloženih mjera i iznosa koji će biti namijenjeni za pojedine mjere. O značenju Zajedničke poljoprivredne politike govori i činjenica da je za njenu provedbu u razdoblju 2014. - 2020. namijenjeno 37,8 posto europskog proračuna, odnosno 362,79 milijardi eura, od čega na EAGF, namijenjen izravnim plaćanjima i tržišnim potporama, otpada 277,85 milijardi eura, dok je za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za razdoblje 2014. - 2020. namijenjen proračun od 84,93 milijarde eura, od čega je 2,35 milijardi eura namijenjeno Republici Hrvatskoj.

EAFRD ima tri osnovna cilja:

• unaprjeđenje konkurentnosti poljoprivrede;• osiguranje održivog gospodarenja prirodnim resursima

i klimatske aktivnosti;• osiguranje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica, uz stvaranje novih radnih mjesta i očuvanje postojećih.

26

Navedeni ciljevi ruralnog razvoja koji pridonose strategiji Europa 2020 koja uključuje pametan, održiv i uključiv rast ostvarit će se kroz sljedećih šest prioriteta ruralnog razvoja:

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i općenito u ruralnim područjima;

2. Unaprjeđenje održivosti poljoprivrednih gospodarstava i svih tipova poljoprivrednih aktivnosti u svim regijama te promoviranje inovativnih tehnologija na poljoprivrednim gospodarstvima i promoviranje održivog upravljanja šumama;

3. Promoviranje organizacije prehrambenog lanca, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi;

4. Obnova, očuvanje i unaprjeđenje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo;

5. Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje prijelaza na niskougljično gospodarstvo i prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu;

6. Promicanje socijalne uključivosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog rasta u ruralnim područjima.

Navedene prioritete moguće je realizirati mjerama ruralnog razvoja koje će se financirati sredstvima EAFRD-a u udjelu od 85 posto, dok 15 posto sredstava dolazi iz nacionalnog proračuna. Uredbom Parlamenta i Vijeća EU 1305/2013, koja propisuje provedbu EAFRD zadan je paket mjera između kojih države članice mogu odabrati one koje na najbolji mogući način mogu odgovoriti na zahtjeve koji proizlaze iz njihovih specifičnosti.

Hrvatska je odabrala set od 16 mjera i tehničku pomoć koje planira implementirati dijelom u 2014., a dijelom od 2015. nadalje. Prosječnu godišnju alokaciju koja iznosi oko 332 milijuna eura Hrvatska planira rasporediti po mjerama na način prezentiran u tablici u nastavku. Valja naglasiti da gotovo trećina sredstava, odnosno oko 110 milijuna eura godišnje, planira biti utrošeno u mjeru Ulaganja u fizičku imovinu. Program prepoznaje široki krug potencijalnih korisnika: od poljoprivrednih gospodarstava, gospodarskih subjekata u poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenoj industriji, turizmu i nepoljoprivrednim djelatnostima koje se obavljaju na ruralnom području, proizvođačkih organizacija, savjetodavnih službi, udruga, medija, znanstvenih i obrazovnih institucija, žena poduzetnica, mladih poljoprivrednika, komunalnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave pa do institucija središnje države koje mogu participirati u mjeri tehničke pomoći predviđenoj EAFRD uredbom.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Godina Naziv mjere Udio %2014. Ulaganja u fizičku imovinu 32,04

2014. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 11,86

2014. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 13,00

2014. Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti 18,14

2014. Ekološki uzgoj 4,07

2014. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima 3,18

2014. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 2,68

2014. LEADER pristup 3,00

2014. Tehnička pomoć 2,50

2015. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 0,432015. Savjetodavne službe, službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 0,432015. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 0,43

2015. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje preventivnih aktivnosti 1,29

2015. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma 1,712015. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača 0,502015. Suradnja 0,642015. Uzajamni fondovi 0,93

Tablica 3. Odabrane mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.

27

8 www.apprrr.hr

Pretpostavke za provedbu EAFRD-a

Temeljem zadanog zakonskog okvira svaka država članica pa tako i Hrvatska izrađuje Partnerski ugovor koji predstavlja krovni dokument na državnoj razini koji daje smjernice i strateški okvir za provedbu svih ESI fondova, te ujedno zadaje točne crte razgraničenja između područja koja će se financirati iz pojedinog fonda.

Drugi važan dokument jest Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. kojim se, temeljem izrađene analize stanja, definiraju nedostatci, određuju ciljevi te odabiru mjere kojima će se definirani ciljevi dosegnuti. Programom ruralnog razvoja određuju se kriteriji prihvatljivosti i korisnici mjera, utvrđuju rasponi potpora te se planiraju javna sredstva potrebna za realizaciju mjera. EAFRD daje temeljne odrednice po pitanju kriterija, financijskih alokacija po mjerama i korisniku, a na svakoj državi članici ostaje zadaća jasnijeg definiranja svih navedenih kriterija i fokusiranja na određena područja, sukladno rezultatima analiza stanja. Program ruralnog razvoja odobrava se od strane Europske komisije. Može se reći da je izrada kvalitetnog programa ruralnog razvoja jedan od ključnih preduvjeta uspješnog korištenja sredstava EAFRD-a. Drugi važan preduvjet uspješne provedbe jest akreditacija provedbenog tijela, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija kroz postupak akreditacije mora pokazati da je u proceduralnom i kadrovskom smislu u stanju provoditi natječaje te obavljati kontrolne aktivnosti nad prijavama za dodjelu sredstava.

Temeljem kriterija zadanih EU regulativom i Programom ruralnog razvoja te zakonskih akata i proceduralnih odrednica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju8, izrađuju se pravilnici za svaku pojedinu mjeru i njima se jasno definiraju pravila za sudjelovanje potencijalnih korisnika na natječajima, koji se pak raspisuju temeljem pravilnika. Sve ove aktivnosti međusobno su isprepletene te je u cijelom ovom procesu potrebno osigurati dobru koordiniranost svih tijela koja u tom postupku sudjeluju.

Gdje se trenutno nalazi Hrvatska?

Hrvatska je izradila nacrt Programa ruralnog razvoja i neformalno ga u siječnju poslala u Europsku komisiju na očitovanje. Nakon dobivanja neformalnih komentara od strane EK i popravaka Programa, pripremit će se konačna verzija te službeno poslati na odobrenje. Postupak odobrenja Programa vrlo vjerojatno potrajat će do kraja ove godine. Akreditacija Agencije za plaćanja započet će vrlo vjerojatno u drugoj polovici godine.

Ministarstvo je najavilo natječaj iz EAFRD mjera ruralnog razvoja u drugoj polovici 2014. bez obzira na

činjenicu da neće imati niti odobren Program ruralnog razvoja, samim time ni stabilizirane pravilnike i procedure, a vrlo vjerojatno ni akreditiranu Agenciju. Neovisno o najavi Ministarstva mišljenja smo da je vrlo vjerojatno da se prvi natječaji mogu očekivati ili krajem ove godine, ili, što je još izglednije, tek početkom 2015.

Očekivani natječaji u 2014.

Premda je u drugoj polovici 2013. dosta optimistično najavljivana objava prvih natječaja iz EAFRD-a, već u ožujku ove godine, taj je rok već sada pomaknut na drugu polovicu ove godine, što je također dosta kratak rok koji Ministarstvo teško da može ispoštovati. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede u javnim su nastupima isključivali bilo kakvu mogućnost korištenja IPARD-a (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj) u 2014., ali izgleda da ćemo IPARD koristiti tijekom cijele 2014. Europska komisija omogućila je svim državama članicama koje su koristile EAFRD u razdoblju 2007. - 2013. da po istim kriterijima nastave s korištenjem EAFRD sredstava iz razdoblja 2014. - 2020. Kako je Hrvatska u prethodnom razdoblju koristila IPARD, dopušteno nam je tijekom 2014., odnosno do uspostave sustava za provedu EAFRD-a, koristiti dvije IPARD mjere. Riječ je o Mjeri 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjeri 103 - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda koje će se financirati iz EAFRD sredstava za razdoblje 2014. - 2020.

Tako je od 24. ožujka do 7. travnja otvoren natječaj za dodjelu sredstava iz Mjere 103 - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.

Dozvoljena su ulaganja u okviru ove mjere u sektore mlijeka i mljekarstva, prerade mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva i maslinovog ulja.

Potencijalni korisnici su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici PDV-a u rangu mikro, malih ili srednjih poduzetnika, kao i oni s manje od 750 zaposlenih (obveznici IPPC Direktive) ili godišnjim prometom koji ne prelazi 200 milijuna eura, s manje od 25 posto državnog vlasništva, odnosno vlasništva jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

U razdoblju od 4. travnja do 18. travnja bit će otvoren natječaj za dodjelu sredstava iz Mjere 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva.

Prihvatljivi sektori u ovoj mjeri su mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, jaja, voće, povrće te žitarice i uljarice. Podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

28

programa u Mjeri 101 su poljoprivredna gospodarstva u skladu s člankom 3. Zakona o poljoprivredi, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, u 100 posto u privatnom ili do 25 posto u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

Kroz natječaje iz IPARD mjera neće se moći osigurati zadovoljavajuća apsorpcija sredstava tim više što se propustilo pregovarati s EK oko ukidanja ograničenja vezanih uz proizvodne kapacitete koja postoje u IPARD programu. Dodatno, negativan učinak mogli bi imati kratki rokovi natječaja od svega dva tjedna te je za nadati se da će sljedeći IPARD natječaji (ako ih bude) ipak trajati nešto dulje.

Sve relevantne informacije o mogućim ulaganjima i načinu prijave u okviru ovih mjera moguće je pronaći na web stranicama Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju www.apprrr.hr. Pitanja vezana uz implementaciju natječaja mogu se postaviti i putem elektroničke pošte na adresu info@apprrr.hr.

Povećanjem interesa javnosti za EU fondove povećava se i broj izvora informacija, pa su u informiranje vrlo dobro uključene Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatska obrtnička komora (HOK), poslovne banke te konzultantske kuće.

Koje korake podnositelji moraju napraviti za kvalitetno sudjelovanje na IPARD i EAFRD natječajima?

Za kvalitetnu prijavu na IPARD natječaje kao i za buduće EAFRD natječaje potrebno je provesti nekoliko važnih koraka:

• Osmisliti projekt koji je doista potreban podnositelju;• Utvrditi prihvatljivost projekta i podnositelja kroz provjeru

svih kriterija propisanih pravilnikom i natječajem;• Osigurati sredstva za financiranje projekta;• Napraviti vremenski plan za pripremu projekta koji

treba biti održiv i izvediv;• Na vrijeme pribaviti potrebnu građevinsku, tehničku i

vlasničku dokumentaciju;• Odrediti na koji će se način projekt voditi (samostalno ili

uz pomoć konzultanata);• Ishoditi sve potrebne potvrde, rješenja i mišljenja;• Prikupiti ponude za nabavu roba, radova i usluga;• Izraditi investicijsku studiju koja će biti utemeljena na

realističnim podacima;• Poslati prijavu na natječaj sukladno propisanim

uvjetima;• Osigurati nadzor nad projektom tijekom izvedbe;• Osigurati da projekt po dovršetku i isplati ostane

sukladan kriterijima prihvatljivosti.

Primjeri dobre prakse

Modernizacija mljekare, Grčka

Kratak opis: Modernizacija infrastrukture, proizvodne linije i unutarnjih procesa prve mljekare koja prerađuje ekološki proizvedeno mlijeko i mliječne proizvode. Poboljšala je konkurentnost poslovanja te otvorila nove mogućnosti u lokalnoj ekološkoj proizvodnji kroz projekt koji je trajao dvije godine.

Nositelj: Mljekara Volos

Ciljevi: Projekt je bio usmjeren ispunjavanju nekoliko specifičnih ciljeva: poboljšanju održivosti zadruga, povećanju proizvodnih kapaciteta, unaprjeđenju ekološke proizvodnje kroz pokretanje nove linije, zadovoljavanju standarda vezanih uz sigurnost hrane kroz renoviranje linije za konvencionalnu proizvodnju te povećanje palete proizvoda namijenjenih tržištu. Kao generalni cilj zadano je stvaranje mogućnosti za novo zapošljavanje što će spriječiti depopulaciju lokalnog područja.

Aktivnosti: Gradnja nove zgrade od 1700 m2, nabava i ugradnja sustava za prijem, skladištenje, pasterizaciju i flaširanje ekološkog mlijeka, ugradnja sustava za odstranjivanje mirisa, pasterizaciju i homogenizaciju konvencionalnog mlijeka (10 000 l/h), nabava sustava za klimatizaciju prostora, oprema za CIP-čišćenje na mjestu i ostala oprema, osmotski sustav za pročišćavanje slankaste otpadne vode.

Rezultati: Zahvaljujući projektu zadruga je u mogućnosti apsorbirati lokalnu proizvodnju kozjeg i ovčjeg mlijeka te ojačati lokalni opskrbni lanac, ponuditi kvalitetniji proizvod. Projekt je osigurao i uvjete za ostanak stanovnika na tom području kroz poticanje njihovog uključivanja u uzgoj mliječnih ovaca i koza.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,13 milijuna eura, od čega je EU financiranje 2,55 milijuna eura.

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, Slovačka

Kratak opis: Tvrtka je imala 2.466 hektara zemljišta na raspolaganju, no nije u potpunosti koristila raspoložive resurse. Zbog korištenja zastarjele tehnologije tvrtka nije bila u mogućnosti koristiti raspoložive potencijale niti upravljati stočarskom proizvodnjom stoga je odlučeno provesti postupak modernizacije farmi te u potpunosti iskoristiti sve raspoložive resurse. Sredstva EAFRD iskorištena su za pomoć restrukturiranju i modernizaciji poljoprivredne tvrtke Agrosev u Slovačkoj. Podizanjem

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

29

učinkovitosti biljne i stočarske proizvodnje značajno je porasla konkurentnost tvrtke. Projekt je trajao od 2007. – 2010.

Nositelj: Agrosev d.o.o.

Ciljevi: Podizanje konkurentnosti kroz uvođenje novih tehnologija i kvalitetno korištenje raspoloživih resursa.

Aktivnosti: Ulaganje u rekonstrukciju staja za mliječne krave i pomladak te rekonstrukcija i modernizacija skladišta.

Rezultati: Povećanje prinosa i učinkovitosti, smanjenje utroška goriva i smanjenje troškova održavanja, osiguranje kvalitete proizvodnje i osiguranje dovoljne količine hrane čime se povećala konkurentnost tvrtke. Površina zemljišta kojim se gospodari mnogo učinkovitije povećala se za 1543 hektra.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,36 milijuna eura, od čega je EU financiranje 1,26 milijuna eura.

Proizvodnja svježeg sira s probiotikom, Češka

Kratak opis: Mljekarna Olesnice koja uglavnom proizvodi svježi mekani sir iz različitih tipova mlijeka zbog neodgovarajućih uvjeta pakiranja skratila je rok valjanosti svojim proizvodima. Iz navedenih razloga odlučila je razviti novi proizvod u novom pakiranju. Kroz projekt je povećana tržišna vrijednost sira proizvodnjom inovativnog, dijetetski izbalansiranog svježeg sira s probiotikom. Projekt je proveden u suradnji s istraživačkim institutom i trajao je od 2010. – 2011.

Nositelj: Mljekarna Olesnice

Ciljevi: Glavni cilj projekta je bio razviti novi proizvod takve konzistencije i pakiranja koji će omogućiti produljen rok valjanosti čime bi se omogućio iskorak na tržište, veći prihodi, bolje zapošljavanje te stvaranje proizvoda koji cilja na populaciju koja brine o zdravoj prehrani. Tvrtka se udružila s istraživačkim institutom kako bi razvila novu tehnologiju i pakiranje.

Aktivnosti: Konzultacije i suradnja s istraživačkim institutom, razvoj receptura i metoda rada, tehnoloških procesa, selekcija i kontrola sirovina, laboratorijska ispitivanja, testiranje roka valjanosti i senzorsko ispitivanje proizvoda i razvoj dizajna proizvoda u suradnji s proizvođačem ambalaže.

Rezultati: Novi probiotički proizvod s pozitivnim učinkom na zdravlje potrošača izašao je na tržište u Češkoj i Slovačkoj. Zahvaljujući novom pakiranju proizvod

ima dulji rok valjanosti. Proizvođač je u mogućnosti standardizirati težine pojedinih komada sira čime se poboljšava učinkovitost proizvodnje. Projekt je pridonio poboljšanju konkurentnosti i održivosti tvrtke te proširio izbor funkcionalne hrane.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 565.120,00 eura, od čega je EU financiranje 177.366 eura.

IT tehnologija za učinkovito upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, Poljska

Kratak opis: Projektom se nastojao otkloniti problem slabog znanja i vještina ruralne populacije vezano za korištenje informatičke tehnologije. Trening se organizirao kako bi poljoprivrednici i šumoposjednici stekli osnovne vještine za korištenje informatičkih tehnologija kao sredstva za upravljanje svojim gospodarstvima. Projekt je trajao od 2010. – 2012.

Nositelj: Combidata - Poljska, dok su krajnji korisnici poljoprivrednici i šumoposjednici iz nekoliko poljskih regija.

Ciljevi: Cilj projekta jest poboljšavanje vještina poljoprivrednika i šumoposjednika te pružanje potpore u restrukturiranju i modernizaciji poljoprivrednih gospodarstava i povećanje njihove konkurentnosti i profitabilnosti.

Aktivnosti: Radionice za skupine od 20 osoba. Proučavanje teoretskih i praktičnih elemenata IT-a. Posebno su obrađene sljedeće teme: pregled programa namijenjenih ratarstvu, stočarstvu i agroekonomiji, uključujući izradu poslovnih planova, prezentacija programa za unaprjeđenje upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, uključujući knjigovodstvo i korištenje programa namijenjenih poljoprivrednicima te korištenje interneta.

Rezultati: Glavni rezultat projekta jest 11.000 poljoprivrednika i šumoposjednika istreniranih za korištenje računala i interneta u upravljanju gospodarstvima. Sudionici su dobili trening materijale i certifikate o završenom treningu.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,27 milijuna eura.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

30

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) najmanji je europski strukturni i investicijski fond (ESI fondovi). Namijenjen je financiranju provedbe i postizanja ciljeva EU ribarstvene te integrirane pomorske politike. Sastavni je dio Zajedničke ribarstvene politike EU (ZRP), čija je velika reforma provedena u 2013. Ukupan iznos sredstava kojima ovaj fond u cjelosti raspolaže u razdoblju od 2014. - 2020. je 6,4 milijarde eura, od čega je 5,7 milijardi eura namijenjeno provedbi u državama članicama. Pritom je potrebno imati na umu da nisu sva sredstva namijenjena izravno poduzetnicima.

Naime, za razliku od ranijih programa i fondova Unije namijenjenih ribarstvu, u EMFF-u se po prvi put na razini Operativnog programa uključuju i mjere nadzora i kontrole te financiranje prikupljanja podataka koji su potrebni za provedbu ZRP-a. Javne natječaje za provedbu ovih mjera provodit će tijela državne uprave izravno zadužena za ove elemente. Za izravne investicijske projekte namijenjeno je 4,35 milijarde eura za sve države članice zajedno. Za razliku od ostalih strukturnih i investicijskih fondova, provedbeni propisi za ovaj fond na razini Unije još nisu

usvojeni, a usvajanje cjelokupnog paketa očekuje se do srpnja 2014. godine. S obzirom da proces usvajanja zakonodavnog paketa još uvijek traje, države članice još nemaju definirane individualne iznose koji će im biti na raspolaganju u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju. No, kao kriteriji raspodjele uzet će se u obzir veličina sektora, zastupljenost malih plovila u floti, značaj pojedinih segmenta (primjerice djelatnosti uzgoja) te povijesna dodjela sredstava. Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji, Hrvatska „povijesna alokacija“ je oko 29 milijuna eura godišnje.

Kao i za sve ostale ESI fondove, temelj povlačenja sredstava iz ovog fonda su Partnerski sporazum i poseban Operativni program za EMFF. Partnerskim sporazumom definirane su opće strateške smjernice i ciljevi Republike Hrvatske, no Operativni program mora sadržavati iscrpniju i detaljniju analizu sektora te definirati mjere koje će se financirati. Dodatno, Operativni program sadržavat će i neke elemente kriterija odabira projekata (ali ne i konačne kriterije). Za izradu i provedbu Operativnog programa za EMFF u Republici Hrvatskoj

31

nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, unutar kojega je uspostavljeno i upravljačko tijelo (eng. Managing Authority; MA) za ovaj fond. U dijelu financiranja sektora ribarstva (što uključuje i uzgoj, odnosno akvakulturu), EMFF predviđa sufinanciranje u ukupno šest područja prioriteta (tzv. prioriteti Unije) koji se povezuju s općim tematskim ciljevima (TC) zajedničkog strateškog okvira (eng. Common Strategic Framework; CSF). Prioriteti Unije u sklopu EMFF su:

1. poticanje održivog, učinkovitog, inovativnog i konkurentnog ribolova;

2. poticanje održivog, učinkovitog, inovativnog i konkurentnog uzgoja;

3. poticanje provedbe ZRP-a kroz prikupljanje podataka te nadzor i kontrolu;

4. povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije; 5. poticanje trženja i prerade; 6. poticanje provedbe integrirane pomorske politike.

Fond omogućava investicije u ribolovnu flotu, uzgoj te preradu i trženje proizvoda ribolova i akvakulture. Pored ovih mjera, koje su najznačajnije za poduzetnike, EMFF je namijenjen i financiranju mjera nadzora i kontrole, prikupljanju podataka o ribarstvu te mjerama čiji su korisnici javne ustanove, državna uprava te lokalna uprava i samouprava, a koje se mahom nalaze u domeni integrirane pomorske politike. Kao opće pravilo u okviru EMFF-a, neće se smatrati prihvatljivim projekti za koje se utvrdi neusklađenost s okolišnim zakonodavstvom Unije, kao ni oni čiji su nositelji počinili teške prekršaje ZRP-a. Općenito neprihvatljivi izdaci u ovom fondu su konstrukcija plovila i prijenos vlasništva te projekti koji za cilj imaju povećanje ribolovnog kapaciteta (povećanje snage – u kW – i tonaže – u GT – plovila).

Mjere investicija u ribolovnu flotu prvenstveno su namijenjene postupnom prelasku na oblike održivog ribolova i smanjivanje učinka ribolova na morski okoliš. Naime, temeljni element reformirane ZRP-a je smanjivanje i postupna potpuna zabrana odbacivanja ulova (tzv. discard ban). Riječ je o praksi koja je karakterizirala sjeverna mora Unije, u kojima se ribolov regulira kroz kvote. No, ova se obveza primjenjuje i na Mediteranu. S tim ciljem, EMFF će financirati projekte koji ulažu u inovativne tehnologije i razvoj proizvoda i opreme, pri čemu projekti ovog tipa moraju biti provedeni u suradnji sa znanstvenim ili tehničkim institucijama. Također, prihvatljivi projekti i ulaganja jesu i oni kojima se ribolovni alat mijenja za selektivniji ili se plovilo oprema uređajima koji mogu smanjiti količinu odbačenog ulova. Predviđeno je i sufinanciranje ulaska mladih poduzetnika u sektor ribarstva (mladim poduzetnikom u smislu EMFF-a smatra se osoba mlađa od 40 godina), pri čemu se pri

ulasku u ribolov može sufinancirati nabava prvog plovila ukoliko ono nije dulje od 24 metra, i koje je starosti između 5 i 30 godina.

Projekti koji za cilj imaju povećanje sigurnosti plovidbe, uvjeta rada i higijene na plovilima i slično imaju također svoje mjesto u okviru mjera namijenjenih ribolovu. Zamjena pogonskih i pomoćnih strojeva na plovilima također je moguća, no uz vrlo restriktivne uvjete s obzirom da je cilj ove mjere prvenstveno povećanje energetske učinkovitosti. Uvjeti podrazumijevaju da za plovila od 12 do 18 metara duljine snaga novog stroja mora biti najmanje 20 posto manja od snage onoga koji se zamjenjuje, a za plovila od 18 do 24 metra najmanje 30 posto manja. Nije predviđeno sufinanciranje zamjene pogonskog stroja za plovila preko 24 metra. Dodatno, zamjena porivnih strojeva sufinancirat će se u iznosu od maksimalno 30 posto (udio javnih sredstava u prihvatljivim troškovima).

Premda to nisu investicijski projekti, EMFF će nastaviti financirati i mjere trajne i privremene obustave ribolova. Kako bi se smanjio učinak na obnovljive biološke resurse, od kojih su neki prelovljeni, EMFF predviđa financiranje povlačenja iz ribolova ili privremene obustave ove djelatnosti. No, mjera trajne obustave ribolova moći će se provoditi samo do 2017. Pritom korisnici ove mjere moraju ostvariti najmanje 90 dana godišnje tijekom dvije godine koje prethode zahtjevu za povlačenjem (180 dana u dvije godine). S druge strane, mjera privremene obustave može se koristiti tijekom cijelog programskog razdoblja 2014. - 2020., no smije se koristiti u ukupnom trajanju od 6 mjeseci tijekom tih sedam godina. Mogućnost korištenja ove mjere može se koristiti ukoliko je ostvareno najmanje 120 dana na moru tijekom dvije godine koje prethode zahtjevu. Dodatno, obje ove mjere moraju biti predviđene bilo mehanizmima Unije koji reguliraju mjere upravljanja resursima ili nacionalnim planovima upravljanja za pojedine oblike ribolova.

Najveće mogućnosti financiranja projekata iz novog fonda postojat će u okviru mjera namijenjenih uzgoju te preradi i trženju. Pritom je za korištenje mjera financiranja uzgoja ključan dokument Nacionalni višegodišnji strateški plan razvoja održive akvakulture. Izrada ovog plana u Republici Hrvatskoj je u tijeku9. Usvajanje ovog dokumenta ujedno je i jedan od uvjeta za povlačenje sredstava iz EMFF-a općenito (tzv. ex-ante uvjet). Nacionalni višegodišnji strateški plan razvoja održive akvakulture mora sadržavati analizu sektora uzgoja te odrediti mjere koje se planiraju financirati ne samo iz EMFF-a već eventualno i iz nacionalnih sredstava (državne potpore). Investicije u uzgoj moguće su u raznim segmentima, od povećanja proizvodnje do uvođenja posebnih shema certifikacije. Posebno zanimljiva mogu biti i ulaganja u projekte koji za cilj imaju smanjenje utjecaja na okoliš, poput uzgoja u sustavu recirkulacije i sl.

9 Više informacija može se dobiti na http://mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=467

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

32

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Proizvodne investicije u akvakulturu koje EMFF može sufinancirati uključuju i diversifikaciju proizvodnje, modernizaciju postojećih uzgajališta, povećanje i dodavanje vrijednosti proizvodima iz uzgoja, financiranje komplementarnih aktivnosti na uzgajalištima te projekte kojima se povećava energetska učinkovitost. Preduvjet mogućnosti financiranja ovih projekata je da su isti obuhvaćeni planovima i ciljevima u okviru Nacionalnog višegodišnjeg strateškog plana razvoja održive akvakulture.

Osim proizvodnih investicija, moguće je sufinanciranje i projekata koji za cilj imaju uspostavu odgovarajuće kopnene infrastrukture za uzgoj (primjerice osiguravanje dovoljne količine vode) te izradu prostornih planova u smislu identifikacije područja za uzgoj (planiranje akvakulture). No, korisnici u ovim mjerama ne mogu biti individualni poduzetnici već javna tijela ili tijela koja su za odgovarajuće poslove ovlaštena od strane Republike Hrvatske. Novost koju EMFF donosi u odnosu na ranije instrumente financiranja ZRP-a je i mogućnost sufinanciranja osiguranja proizvodnje u uzgoju te sufinanciranja troškova savjetodavnih usluga kao i uspostavu sustava pružanja takvih usluga.

U segmentu prerade i trženja, EMFF predviđa mogućnosti sufinanciranja projekata koji povećavaju uvjete sigurnosti na radu ili projekata koji za cilj imaju razvoj novih proizvoda. Također, favoriziraju se projekti prerade ribe iz uzgoja. Sufinanciranje projekata iz područja prerade moguće je samo za mikro, male i srednje poduzetnike. Što se pak trženja tiče, projekti se mogu odnositi na sheme certificiranja proizvodnje (uključujući i oznake podrijetla) ili provedbu promotivnih kampanja za proizvode ribarstva i akvakulture. Pored izravnih mjera koje su predviđene za poduzetnike, većinu mjera moguće je sufinancirati i kroz lokalne razvojne strategije na ribarskim područjima ili područjima vezanim uz akvakulturu. Da bi neko područje bilo „ribarsko“ mora zadovoljavati određene uvjete, a na njemu mora biti aktivna i lokalna akcijska grupa (u okviru EMFF-a poznata kao FLAG – Fishery Local Action Group). U Republici Hrvatskoj zasad nema niti jednog priznatog FLAG-a. Mehanizam financiranja mjera na razini lokalnih razvojnih strategija (eng. Community Led Local Development – CLLD) u okviru EMFF-a identičan je LEADER pristupu u okviru EAFRD-a.

Sufinanciranje projekata iz EMFF-a provodi se po različitim stopama. U principu, prihvatljivi troškovi mogu se sufinancirati u iznosu od 50 posto (udio javnih sredstava, pri čemu EU sredstva odnosno sredstva EMFF-a mogu činiti najmanje 20 posto a najviše 75 posto udjela javnih sredstava). No, ovo opće pravilo ima nekoliko iznimaka. Primjerice, temeljem Ugovora o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj uniji, projekti koji se provode na Dugom Otoku, Visu, Mljetu i Lastovu mogu se sufinancirati u iznosu od 85 posto. Projekti koji se odnose na segment male flote (plovila manja od 12 metara) mogu biti sufinancirani u iznosu od 80 posto. Projekti koji su od zajedničkog interesa ili se provode od strane više korisnika istovremeno mogu biti sufinancirani u iznosu od 60 posto.

Još jedna velika novost u ovom programskom okviru su i financijski instrumenti koji su mogući i u EMFF-u. Za korištenje financijskih instrumenata potrebno je uspostaviti niz mehanizama na nacionalnoj razini. Financijski instrumenti mogu se koristiti za financiranje mjera u okviru Operativnog programa i mogu ih koristiti svi poduzetnici (ne samo MSP). Uvjeti za uspostavu i funkcioniranje financijskih instrumenata u okviru EMFF-a identični su onima koji su mogući u okviru drugih ESI fondova (prvenstveno EFRD-a).

EMFF može omogućiti financiranje svih gore navedenih mjera, no odluka o tome koje će se mjere odabrati te koliko će sredstava (od ukupno predviđenih za Republiku Hrvatsku) biti namijenjeno pojedinoj mjeri donijet će se tek pri izradi Operativnog programa. Ovaj dokument bit će ključan za provedbu i financiranje mjera. Za razliku od mehanizma programiranja primjerice EFRD-a, gdje su zainteresirani korisnici bili pozvani na dostavu projekata i projektnih ideja temeljem kojih su izrađivani i neki elementi budućeg financiranja, EMFF ne počiva – u osnovi – na principu programiranja po „spremnosti“ ili stupnju zainteresiranosti korisnika. Njegova je primarna svrha omogućiti prilagodbu sektora ribarstva i akvakulture zahtjevima ZRP-a, te stoga sadrži mjere financiranja koje su usmjerene na postizanje pojedinih ciljeva te politike. Primjerice, bez obzira što je moguće da bi većina potencijalnih korisnika bila zainteresirana za mjere trajne ili privremene obustavu ribolova ili investicija u uzgoj, Operativni program morat će sadržavati i elemente financiranja ispunjenja obveza iskrcaja cjelokupnog ulova, kao i elemente financiranja integrirane pomorske politike. Kako pravni okvir za EMFF još uvijek ne postoji, Republika Hrvatska nije još usvojila Operativni program. Rad na ovom dokumentu očekuje se tijekom 2014. godine. Po pitanju samog mehanizma provedbe EMFF-a, on će u osnovi biti sličan mehanizmu provedbe EFRD-a, Socijalnog i Kohezijskog fonda, te je stoga i opisan u tzv. Uredbi o zajedničkim odredbama za sve ESI fondove (eng. Common Provisions Regulation, CRP, Uredba (EU) Parlamenta i Vijeća br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013.). Za provedbu Operativnog programa odgovorno je Upravljačko tijelo koje svoje provedbene zadaće može delegirati. Primjerice, u provedbi sadašnjeg fonda za ribarstvo (Europski fond za ribarstvo, EFF, za razdoblje 2007.- 2013.) Upravljačko tijelo (Ministarstvo poljoprivrede – Uprava ribarstva) prenijelo je ovlasti

33

provedbe na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Posredničko tijelo, eng. Intermediary Body, IB). Sva tijela potrebna za uspješno povlačenje sredstava iz EMFF-a bit će definirana u okviru Operativnog programa. Operativni program potvrđuje odnosno usvaja Europska komisija.

Operativni program za EMFF – osim opisa sektora i SWOT analize te određivanja tijela potrebnih za provedbu – mora sadržavati i popis odabranih mjera kao i indikatore njihove uspješnosti. Indikatori su u ovom programskom razdoblju posebno važni jer će se ovisno o njihovom postavljanju i ispunjenju vršiti i izvjesne financijske korekcije. Naime, ukoliko se zacrtani ciljevi ne ostvare, EK može predložiti neisplatu ili prenamjenu 6 posto ukupno alociranih sredstava. Osim indikatora, koji se definiraju u samom Operativnom programu, ključan element u programiranju su i tzv. ex-ante uvjeti (ili prethodni uvjeti). Riječ je o popisu zahtjeva koji moraju biti zadovoljeni – ili mora postojati plan njihova ispunjenja – kako bi EK uopće odobrila Operativni program, odnosno omogućila povlačenje sredstava EU.

Opći ex-ante uvjeti za sve ESI fondove sadržani su u CPR Uredbi. U dodatku na opće uvjete, kao specifični uvjeti za EMFF postavljeni su usvajanje višegodišnjeg strateškog plana za razvoj akvakulture, redovna izrada izviješća o usklađenosti kapaciteta i raspoloživih resursa te postojanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta za provedbu mjera prikupljanja podataka i nadzora i kontrole.Nakon izrade Operativnog programa i njegova odobrenja od strane EK, kriteriji odabira projekata za svaku pojedinu mjeru moraju se potvrditi od strane Upravljačkog odbora (eng. Managing Committee). Ovo tijelo ima isključivu funkciju pratiti provedbu Operativnog programa te razmatrati njegovu učinkovitost i moguće potrebe za izmjenama. Tek nakon potvrđivanja kriterija odabira za svaku pojedinu mjeru moguće je raspisati natječaj za provedbu. Više informacija, ovisno o daljnjem tijeku usvajanja pravnog okvira za EMFF kao i pripremnih radnji za izradu svih potrebnih strateških i provedbenih dokumenata, očekuje se na www.mps.hr/ribarstvo.

Republika Hrvatska nalazi se u jednakoj situaciji kao i ostale države članice u pogledu korištenja sredstava EMFF-a s obzirom na kašnjenja u usvajanju svih potrebnih pravnih instrumenata, države članice tijekom 2014. i 2015. nastavit će koristiti sredstva alocirana u prošlom financijskom razdoblju (2007. - 2013.) u okviru ranijih mehanizama (EFF). To dakako ne znači da se neće moći koristiti i sredstva iz sadašnjeg financijskog razdoblja – zapravo očekuje se da će se provedba dva programa (EFF i EMFF) preklapati, posebno u 2015.

Temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, za provedbu EFF-a (dakle za staro programsko razdoblje, i provedbu u 2013. te 2014. i 2015. godini) Republika Hrvatska dobila je 8,7 milijuna eura iz EU sredstava, čemu je potrebno dodati 2,9 milijuna eura nacionalnih sredstava. Ukupno 11,6 milijuna eura tako je namijenjeno provedbi mjera koje su navedene u strateškim i programskim dokumentima iz sad već prošlog financijskog razdoblja. Republika Hrvatska usvojila je dokumente potrebne za provedbu ovih mjera i to Nacionalni strateški plan za ribarstvo10 te Operativni program za Europski fond za ribarstvo11. Europska komisija usvojila je Operativni program Republike Hrvatske za EFF u prosincu 2013.

Kao ključna investicijska mjera u Operativnom programu za EFF izdvajaju se ulaganja u akvakulturu. Predviđeno je raspisivanje natječaja za sufinanciranje projekata u povećanju, obnovi i modernizaciji postojećih uzgajališta i mrijestilišta, te za nabavku opreme za uzgajališta i mrijestilišta kao i za diversifikaciju proizvodnje. Nakon što je Odbor za praćenje potvrdio kriterije za odabir projekata za mjeru ulaganja u akvakulturu u ožujku 2014. godine, očekuje se usvajanje Pravilnika o provedbi ove mjere kao i raspisivanje natječaja. Informacije o natječaju te potrebnoj dokumentaciji očekivano će biti raspoložive na stranicama Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo pod EFF – Natječaji), te na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr). Pravilnik i natječaj sadržavat će sve potrebne informacije o prihvatljivosti projekata i troškova. Potrebno je imati na umu da se ne smatraju svi troškovi prihvatljivima, a da je stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova 60 posto. Korisnici ove mjere bit će ovlaštenici povlastice za akvakulturu (morsku ili slatkovodnu).

Ono što je važno napomenuti je da će financiranje iz „novog“ fonda (EMFF-a) u odnosu na „stari“ (EFF) ovisiti o potvrdi kriterija u predstojećem razdoblju te da nije moguće izravno nastavljanje natječaja bez odgovarajuće administrativne procedure.

Osim investicijske mjere za ulaganja u akvakulturu iz sredstava EFF-a predviđeno je i financiranje trajne i privremene obustave ribolova.

Trajna obustava ribolova podrazumijeva povlačenje iz ribolova, bilo na način da se plovilo trajno uništi ili da se prenamijeni za aktivnosti izvan ribolova. Korisnici mjere mogu biti ovlaštenici povlastice za ribolov na moru. Premija će se izračunavati u odnosu na tonažu plovila te će se postotno umanjivati za određeni koeficijent ukoliko se plovilo ne uništava. Kod privremene obustave korisnici mjere mogu biti ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru te članovi posade ribarskih plovila, a iznos

10 http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages//NSP/NSP_OP_06112013/Nacionalni%20strateški%20plan%20razvoja%20ribarstva%20Republike%20Hrvatske.pdf11 http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/NSP/op131213/Operativni%20program%20za%20ribarstvo%20Republike%20Hrvatske%20za%20programsko%20razdoblje%202007-2013.pdf

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

34

premije za trajnu obustavu aktivnosti izračunavati će se u odnosu na tonažu (GT) plovila. Dodatno, premija po članu posade iznosi 36 eura za svaki dan privremene obustave. I mjera trajne, kao i mjera privremene obustave ribolova, mogu se početi provoditi nakon usvajanja Planova upravljanja za koćarski odnosno plivaričarski ribolov. Plan upravljanja pridnenim povlačnim mrežama – koćama usvojen je na Vladi Republike Hrvatske 27. ožujka 2014. godine. Provedba ovih mjera temeljit će se također na pravilnicima i natječajima koji će sadržavati detaljne uvjete (na primjer broj dana aktivnosti na moru tijekom dvije godine prije podnošenja zahtjeva) i izračune premije. Informacije o natječaju te potrebnoj dokumentaciji očekivano će biti raspoložive na stranicama Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo pod EFF – Natječaji), te na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).

Iskustva država članica u prethodnom programskom razdoblju (2007. do 2013, financiranje iz EFF-a) pokazuju da su najznačajnija sredstva povučena u okviru mjera namijenjenih preradi (17,41 posto sredstava EFF-a za sve države članice, prema stanju stvorenih obveza, svibanj 2013., 504,6 milijuna eura), trajnoj obustavi ribolova (17,25 posto, 486 milijuna eura) te investicijama u uzgoj (14,83 posto, 429,9 milijuna eura). Prosječni iznos potpore na razini EU-27 koji je dodijeljen za preradu proizvoda ribarstva iznosio je oko 370.000 eura po projektu, pri čemu su investicije imale veliki raspon ovisno o državi i tipu proizvodnje. S obzirom da je u novom programskom razdoblju (EMFF) potpora rezervirana za male i srednje poduzetnike, očekuje se da će prosječna vrijednost investicija biti manja. Prihvatljivi troškovi uključivali su nabavku novih strojeva, izgradnju novih pogona, nabavku i instalaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i slično. U pred-pristupnom razdoblju sličan instrument financiranja u Republici Hrvatskoj postojao je iz SAPARD i IPARD sredstava, a najnoviji natječaj za Mjeru 103 u okviru IPARD-a (kojom su obuhvaćena dijelom i ulaganja u preradu proizvoda ribarstva) otvoren je od 24. ožujka do 7. travnja 2014. (sve informacije nalaze se na www.apprrr.hr/mjera-103).

U sadašnjem programskom razdoblju (sredstva EMFF-a) očekuje se porast vrijednosti investicija u mjerama koje se odnose na uzgoj riba i drugih vodenih organizama, upravo s obzirom na stagnaciju i opadanje aktivnosti u ribolovnom sektoru. U proteklom razdoblju (EFF), investicije u mjere uzgoja u državama članicama koje su EFF koristile od 2007. većinom su obuhvaćale izgradnju bazena na kopnu/mrjestilišta na kopnu, nabavku opreme za uzgajališta i slično. EMFF predviđa da se lista prihvatljivih troškova, s obzirom na značaj mjera financiranja uzgoja, dodatno proširi.

Primjeri dobre prakseTuristička obuka za ribare, Finska

Kratak opis: U mjestu Sodankylä broj ribara se prepolovio, kako bi omogučilo preostalim ribarima da se diversificiraju, projekt im je omogućio da dobiju potrebne licence i sposobnosti da razviju turistički proizvod. Nositelj: LAG Lapland u suradnji s okrugom SodankyläCilj: Pomoći lokalnim ribarima/poduzetnicima da diverzificiraju svoje poslovanje te osigurati im potrebno znanje kako bi mogli razviti svoju turističku ponudu.

Aktivnosti: Radionice, tečajevi, studijski posjeti poduzetnicima kako bi dobili adekvatna znanja. U ponudi su im bile desetodnevne radionice na temu turističkog razvoja proizvoda, određivanje cijena usluga, proizvoda za korisnike, te sedmodnevni personalizirani tečaj o menadžmentu.

Rezultati: 14 od 20 lokalnih ribara dobilo je kvalifikacije, certifikate i vještine koje će im pomoći da razviju uspješni turistički paket. Usvojenim znanjem su razvili su 7 utrživih proizvoda te turističke aranžmane, kao što su zimske ribolovne izlete, ljete ribolovne izlete na rijekama te organizirali tečaje i obuke u ribolovu. Financiranje: Doprinos Europskog fonda za ribarstvo iznosio je 30.200 eura.

Rekonstrukcija proizvodnog Pogona, Škotska

Kratak opis: Tvrtka Whitelink koja se bavi obradom ribe dobila je sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo te ih je investirala u rekonstrukciju postrojenja.Nositelj: WhitelinkCilj: Rekonstrukcija postrojenja za preradu ribe i ostalih morskih proizvoda.

Aktivnosti: Izgradnja novog rashladnog postrojenja te postrojenja za termičku obradu ribe, škampa i morskih puževa.

Rezultati: Projektom se otvarilo šest novih radnih mjesta.Financiranje: Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,33 milijuna eura, dok iznos EU sufinanciranja kroz Europski fond za ribarstvo iznosi 533.303 eura.

Centar za obradu ribe, Finska

Kratak opis: Izgradnja centra za obradu ribe, kao novog koncepta u Finskoj gdje se potrebe ribara i prerađivačke industrije stavlja pod isti krov s modernom tehnologijom skladištenja i obrade ribe.Nositelj: Zajednica ribara poduzetnika i općina Kuusamu

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

35

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

36

Cilj: Omogućiti ribarima prostor za čišćenje i zamrzavanje ribe te obrađivačima omogućiti postrojenja/tehnologiju za preradu ribe. Također staviti u funkciju logistički centar gdje će ribari razvijati svoje poslovne operacije. Aktivnosti: Izrada elaborata i studije izvodljivosti i isplativosti. Gradnja skladišnog centra i ugradnja opreme za skladištenje ribe te opreme za obradu ribe. Sagrađena su moderna postrojenja za čišćenje i skladištenje ribe, te postrojenja za proizvodnju pašteta, dimljene ribe, marinada i konzervirane ribe.

Rezultati: Očekuje se povećanje količine obrađene ribe ma 300.000 kg. Otvoreno je šest novih mjesta u ribarskih poduzećima te dva nova radna mjesta u postrojenjima za oradu ribe. Očekuje se da će nakon 10 godina vlasništvo nad ovim skladištem prenijeti s općine na ribare poduzetnike i prerađivače. Financiranje: Doprinos Europskog fonda za ribarstvo iznosio je 10.000 eura

Prodaja lokalno proizvedene morske hrane preko Twittera

Kratak opis: U Cornwallu u Ujedinjenom kraljevstvu, troje ribara poduzetnika počeli su koristiti društvene medije za izravnu prodaju.Nositelj: @DrecklyfishCiljevi: Širenje baze klijenata i dodavanje vrijednosti ulovu.

Aktivnosti: Uz korištenje Prioritetne osi 4, kroz Europski ribarski fond financirali su aktivnosti kojima su unaprijedili svoje digitalne vještine i povećali proizvodnju. Također su privukli nove korisnike te stvaraju uvjete za uspostavljanje radnog mjesta na kopnu. Korištenjem twittera kao medija za online aukciju (@Drecklyfish), ribari su potpuno novoj bazi klijenata omogućili da u svakom trenutku slijede njihovo poslovanje i započnu nadmetanje neposredno nakon što je riba ulovljena, fotografirana te objavljena na internetu.

Rezultati: Prosječna cijena koju dobivaju za svoj ulov povećala se s tim da su neke vrste postigle pedesetpostotno povećanje vrijednosti u usporedbi s cijenom postignutom putem redovne aukcije. Uz privlačenje novih ribara u shemu, troje ribara žele i uspostaviti stalno radno mjesto na kopnu za administratora koji bi se bavio logistikom. Druge koristi uključuju veću vidljivost s obzirom na lokalnu morsku hranu. Ovaj inovativni projekt također pokazuje kako lokalne ribarske zajednice mogu iskoristiti Prioritetnu os 4 kako bi što bolje iskoristile modernu tehnologiju u svrhu povećanja svojih prihoda te stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja u tom području. Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 10.258 eura, dok EU financiranje iznosi 7.695 eura.

Košare morske hrane, Francuska

Kratki opis: Povezivanje lokalnih ribara i proizvođača akvakulture s klijentima putem mreže košara morske hrane pomoglo je poboljšati profil i povećati razinu konzumacije lokalno ulovljene ribe, školjki i druge morske hrane u tom području.Nositelj projekta: CPIE de Thau – Centre Permanent d’Initiatives pour l’EnvironnementCiljevi: Počevši od inicijative direktne prodaje, projektom se razvila distribucijska mreža u četiri sela putem web stranice koja omogućava korisnicima besplatno registriranje na mrežu, mjesto narudžbe košare morske hrane i mjesto isporuke.Rezultati: Mreža je do danas privukla 690 registriranih kupaca iz više od pedeset susjednih općina udaljenih do 30 km. Kombinirajući plodove mora s kruhom, sirom i ostalim delicijama lokalnih proizvođača, ova mreža postala je kulturno obilježje domaćih proizvoda lokalnog mjesta.

Aktivnosti: Odluka o pokretanju sheme donesena je nakon procjene potreba i očekivanja potencijalnih klijenata koji traže svježe lokalne proizvode te potreba i očekivanja proizvođača koji uglavnom žele privući lokalne klijente i dodati vrijednost svom ulovu. Također, zbog aktivnog uključivanja „klijenata ambasadora“ u poslovanje sheme, postoji snažno ozračje lokalnog vlasništva i poduzetništva. Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je77.250 eura, dok EU financiranje iznosi 38.625 eura.

Ribarsko selo godine 1906., Njemačka

Kratak opis: Projekt oživljavanja lučkog dijela Bremenhaven-a stara je inicijativa kojom se luku namjerava učiniti integralnim dijelom grada.Cilj projekta: Pružanje pomoći lokalnim ribarima/poduzetnicima u diverzifikaciji poslova te privlačenje novih ulaganja u luku i podizanje popularnost ribarskog naselja.Aktivnosti: Projektom se obnovila luka u Bremerhaven-u, a osim ribolova, poduzetnici su se diverzificirali na turizam, promoviralo se kulturno nasljeđe i privukla privatna ulaganja.

Rezultati: Projekt je pomogao povećati atraktivnost lokalnog područja te pružio pomoći poduzetnicima u diverzifikaciji poslova. Danas djeluje 15 trgovačkih društava i gastronoma koji nude svoje proizvode i usluge. Rastuća popularnost povećala je prodaju u lokalnim trgovinama te uspjela očuvati postojeća radna mjesta i stvoriti nova. Ovaj projekt uspio je osvojiti nekoliko nagrada za poduzetnike.

Nositelji projekta: FBG Fischereihafen-Betriebsgesellschaft mbH

Doprinos EFR-a: 158.000 eura

37

Mogućnosti financiranja iz Programa Unije

Programi Unije predstavljaju aktivnosti koje EU provodi sa ciljem promicanja suradnje između država članica u različitim područjima koja se tiču zajedničkih EU politika. Namijenjeni su u pravilu državama članicama, ali neki su programi otvoreni i državama pristupnicama, koje kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu, već su dužne platiti članarinu za sudjelovanje koja se razlikuje od programa do programa.

Iznos članarine za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programima Unije za vrijeme pristupanja uglavnom se financirao iz pretpristupnog programa IPA. Za provedbu Programa Unije odgovorne su relevantne Opće uprave Europske komisije. Provedba pojedinog Programa Unije u Republici Hrvatskoj regulirana je posebnim Memorandumom o suglasnosti, te svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila.

Programi Unije u većini se provode prema centraliziranom modelu, u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, proračunu te raspisuju natječaje za poziv na dostavu projekata. Zbog centralizirane provedbe na nacionalnoj razini potrebno je osigurati informacije i pomoć svim zainteresiranima za prijavu projekta na natječaje.

Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje služba tehničke podrške za pojedini Program Unije, tj. nacionalni koordinator zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost programa. U pojedinim slučajevima nacionalni koordinatori ne djeluju u okviru nadležnog tijela državne uprave.

Horizon 2020Horizon 2020 novi je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014. – 2020. koji objedinjuje aktivnosti FP7 (eng. Seventh Framework Programme) i CIP (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme) programa iz ranije financijske perspektive 2007. - 2013.

U novoj financijskoj perspektivi na razini Unije za program Horizon 2020 izdvojen je proračun u iznosu od 78,6 milijardi eura. Horizon 2020 doprinijet će ostvarivanju ključnih ciljeva postavljenih unutar strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Glavni cilj Horizona 2020 je pružanje rješenja i odgovora vezanih za gospodarsku krizu, investiranje u nove poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

Glavni instrumenti Horizona 2020 su: bespovratna sredstva za istraživanje i razvoj (100 posto financiranje svih aktivnosti i sudionika u konzorciju s najmanje tri partnera iz tri različite države članice ili pridružene države), bespovratna sredstva za inovacije (70 posto financiranja svih aktivnosti i sudionika u konzorciju), aktivnosti potpore i koordinacije (100 posto financiranje svih aktivnosti), sufinanciranje aktivnosti (co-funding), instrument za MSP, predkomercijalna nabava, javna nabava inovativnih rješenja i nagrade.

Horizon 2020 COSME LIFE Eurostars Erasmus Kreativna Europa

38

Prioriteti Horizona 2020 su izvrsna znanost, industrijsko vodstvo i društveni izazovi.

1. Izvrsna znanost Jačanje istraživanja u graničnim područjima znanosti te transdisciplinarnih istraživanja koja teže nastanku radikalnih inovacija i podržavaju alternativne ciljeve i koncepte. Unutar prioriteta financira se izobrazba i osposobljavanje istraživača, stjecanje novih vještina te geografska i transdiciplinarna mobilnost koja se fokusira na razvoj i jačanje europskih istraživačkih infrastruktura svjetske klase. Za prioritet Izvrsne znanosti izdvojeno je 24,4 milijarde eura.

2. Industrijsko vodstvoPrioritet je usmjeren na podržavanje istraživačkih i inovacijskih projekata s jakim fokusom na primijenjena istraživanja strateških tehnologija Europe. Strateškim tehnologijama smatraju se ključne razvojne tehnologije poput informacijske i komunikacijske tehnologije, nanotehnologije, naprednih materijala, biotehnologija i istraživanja svemira. Za ovaj prioritet izdvojeno je 17 milijardi eura. U okviru ovog prioriteta dvije su aktivnosti osobito važne za male i srednje poduzetnike, a to su Pristup rizičnom kapitalu s naglaskom na osiguranje rizičnog kapitala potrebnog u ranoj fazi inovacijskog razvoja i aktivnosti Inovacija u malim i srednjim trgovačkim društvima pomoću kojih se promiče njihov rast povećanjem inovativnosti putem različitih instrumenata.

3. Društveni izazovi Prioritet društvenih izazova uključuje između ostalog područje zdravlja u smislu praćenja demografskih promjena i kvalitete života. Unutar prioriteta financiraju se se istraživanja u području sigurnosti hrane, održive poljoprivrede i šumarstva, istraživanja mora, podmorja i unutarnjih voda te bioekonomije. Za ovaj prioritet izdvojeno je ukupno 29,7 milijardi eura.

Posebne dvije aktivnosti horizontalnog su karaktera: Širenje izvrsnosti i sudjelovanja i Znanost u i za društvo. Ukupno imaju na raspolaganju 1,3 milijuna eura. Program Euratom za istraživanje i osposobljavanje za razdoblje 2014. - 2018. dopunjuje aktivnosti Horizona 2020. u području nuklearnih istraživanja. Pregled prioriteta i aktivnosti unutar Horizona 2020 nalazi se na slici.

Horizon 2020 navedene izazove i prioritete rješava na način da osigurava vezu između istraživanja i tržišta, odnosno primjene. Važna usmjerenost ovog novog programa su mali i srednji poduzetnici. Procjenjuje se da će oko 15 posto ukupnih sredstava programa biti iskorišteno upravo od strane MSP-a. Sijedom toga, program podupire sve vrste inovativnih MSP-a koji pokazuju volju za rast, razvoj i internacionalizaciju. Pomoć je osigurana za sve vrste inovacija – tehnološke, ne-tehnološke te inovativne usluge. Jedan od instrumenta unutar Programa Unije Horizon 2020 je Instrument za male i srednje poduzetnike (dalje u tekstu: Instrument za MSP).

Slika 2. Pregled prioriteta i horizontalnih inicijativa u sklopu Programa Unije Horizon 2020

Zajedniči istraživački

centar (JRC)

IZVRSNA ZNANOST24,4 milijarde eura

Širenje izvrsnosti i sudjelovanja

Europsko istraživačko vijeće

INDUSTRIJSKO VODSTVO17 milijardi eura

DRUŠTVENI IZAZOVI28,7 milijardi eura

Znanost u i za društvo

Buduće i tehnologije u nastajanju

Maria Skłodowska-Curieakcije

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama:• informacijske i

komunikacijske tehnologije• nanotehnologije, napredni

materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada

• Svemir

Pristup rizičnom kapitalu

Mala i srednja poduzeća

• zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života

• sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i biokemija

• sigurna, čista i učinkovita energija

• pametan, zeleni i integrirani promet

• klimatska aktivnost i okoliš, učinkovitost resursa i sirovine

• Europa u promjenjivom svijetu - uključiva, inovtivna i promišljena društva

• sigurna društva, zaštita slobode i sigirnosti Europe i njezinih građana

Europski institut za inovacije i

tehnologiju (EIT)

EURATOM

Horizon 2020

39

Horizon 2020

Kroz Instrument za MSP, poduzetnici mogu dobiti financijska sredstva i za sve faze razvoja – od ideje do komercijalnog proizvoda spremnog za tržište:

• Faza 1: Ocjena koncepta i održivosti – MSP dobiva pomoć za ocjenu znanstvene i tehničke održivosti te komercijalnog potencijala nove ideje kako bi se razvio inovativni projekt. Pozitivna ocjena u ovoj fazi pretpostavka je za nastavak financiranja u idućoj;

• Faza 2: Istraživanje i razvoj, testiranje, prototip: pomoć u istraživanju i razvoju s posebnim naglaskom na testiranja, prototip, dizajn, razvoj inovativnih procesa, proizvoda i usluga, ocjena karakteristika itd;

• Faza 3: Komercijalizacija: Pomoć za potporne aktivnosti, omogućavanje pristupa privatnom kapitalu, fondovima rizičnog kapitala, umrežavanje, povezivanje, obuku, mentoriranje i savjetovanje itd.

Napomena: Natječaji u sklopu Instrumenta za MSP su otvoreni od 1. ožujka 2014. a rokovi za dostavu projektnih prijedloga za 2014. i 2015. navedeni su u tablici.

Rokovi su indikativni i skloni promjenama od strane nadležnih Uprava Europske komisije za Horizon 2020.Svaki krajnji korisnik Instrumenta za MSP tijekom Faze 1 ima na raspolaganju potporu u vidu poslovnog obučavanja

u trajanju do tri dana, a tijekom Faze 2 u trajanju od 12 dana. Podrška je pružena u okviru Europske poduzetničke mreže (eng. Enterprise Europe Network, eng. EEN). Lokalna EEN u pojedinoj fazi predlaže selekciju trenera iz baze uspostavljene od strane Europske komisije, nakon čega poduzetnik odabire ovisno o vrsti projekta trenera koji će ga obučavati u određenom vremenskom periodu.

Ogledni aplikacijski obrazac za Fazu 1 u sklopu Instrumenta za MSP nalazi se na sljedećem linku: http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/call_ptef/pt/h2020-call-pt-sme-1_en.pdf

Ogledni aplikacijski obrazac za Fazu 2 u sklopu Instrumenta za MSP nalazi se na sljedećem linku: http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/call_ptef/pt/h2020-call-pt-sme-2_en.pdf

Oko 20 posto ukupnog proračuna za prioritete Društveni izazovi i Vodstvo u industrijskim tehnologijama namijenjeno je upravo malim i srednjim poduzetnicima, a u okviru prioriteta Industrijsko vodstvo dvije posebne aktivnosti, Inovacija u MSP i Pristup rizičnom kapitalu, namijenjene su isključivo malim i srednjim poduzetnicima koji čine osnovu poduzetništva u EU.

Nadalje, malim i srednjim poduzetnicima pruža se potpora za sudjelovanje i u prvom prioritetu Horizon

Tablica 4. Rokovi za dostavu projektnih prijedoga za 2014. i 2015.

INSTRUMENT ZA MSP 1. Faza: koncept i procjena izvedivosti

1. Faza: Demonstracija, tržišna replikacija te istraživanje i razvoj

3. Faza: Komercijalizacija

Prihvatljive aktivnosti

Aktivnosti od ideje do raz-rade koncepta: izvedivost koncepta, procjena rizika, intelektualno vlasništvo, traženje partnera, studija dizajna, pilot primjena i sl.

Razvoj prototipa i testiran-je, minijaturizacija, izrada tržišne replikacije, klinička ispitivanja.

Podrška kroz umrežavanje, trening, savjetovanje, in-formiranje, upravljanje intelektualnim vlasništvom, pomoć u pristupu privatnom kapitalu i sl.

Financiranje 50.000,00 eura 1 - 2,5 milijuna euraNe uključuje financiranje, već podršku najuspješnijim poduzetnicima

Trajanje aktivnosti 6 mjeseci 12 - 24 mjeseca /

Rokovi u 2014.18/06/2014 24/09/201417/12/2014

09/10/201417/12/2014 /

Rokovi u 2015.

18/03/2015 17/06/201517/09/201516/12/2015

18/03/201517/06/201517/09/201516/12/2015

/

2020, Izvrsnoj znanosti kroz aktivnosti Marie S. Curie i aktivnostima u području budućih i nadolazećih tehnologija. Aktivnosti Europske poduzetničke mreže (eng. Enterprise Europe Network) i inicijativa Eurostars, malim i srednjim poduzetnicima dodatno će olakšati pristup Horizonu 2020.

U prethodnom sedmom okvirnom programu za istraživanje za svaku se godinu programirao novi Radni program za pojedina područja zajedno s novim temama i pozivima na natječaj dok će u Horizonu 2020. radni programi biti definirani svake dvije godine.

Glavni doprinosi Horizona 2020 konkurentnosti malih i srednjih trgovačkih društava očituju se u: • pružanju financijske potpore za vlastiti inovacijski

projekt;

• mogućnosti pristupa u kontekstu velikih projekata s istraživačkim institucijama te pristupu određenim financijskim instrumentima namijenjenim tehnologijsko-inovativnim poduzećima.

Natječaji

U okviru programa Horizon 2020 za razdoblje 2014. - 2020. objavljeni su prvi natječaji koji se mogu pratiti na hrvatskom portalu okvirnog programa EU za istraživanje i inovacije: http://www.obzor2020.hr/obzor2020-natjecaji/1

Detalji prvih otvorenih natječaja dostupni su na posebnim mrežnim stranicama Europske komisije posvećene programu Horizon 2020 koja nudi detaljne informacije o tematskim područjima kao i pristup posebnom interaktivnom portalu za prijavitelje projekata koji se mogu pratiti na:http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en

Kontakt osoba u području malih i srednjih poduzetnika: marijana.cutuk@bicro.hr.

Mreža nacionalnih osoba za kontakt dostupna je na sljedećem linku:http://www.obzor2020.hr/obzor2020/mreza-nacionalnih-osoba-za-kontakt

Nacionalne institucije koje su obvezne informirati i prikazati otvorene natječaje u okviru programa Horizon 2020 su sljedeće:

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; • Agencija za mobilnost i programe EU; • Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske –

BICRO;• Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.

Horizon 2020

40

Horizon 2020

41

Primjeri dobre prakseCETIEB – Energetska učinkovitost, Njemačka

Kratak opis: Projekt je usmjeren na pronalaženje jeftinih rješenja kako bi se osigurala široka primjena razvijenih sustava.

Nositelj: University of Stuttgart – USTUTT (Njemačka), DW EcoCo – DWE (Irska), S&B Industrial Minerals S.A. – S&B (Grčka), Solintel – SOL (Španjolska).Cilj: Razviti inovativna rješenja za bolje praćenje kvalitete unutarnje okoline te istražiti aktivne i pasivne sustave za njezino poboljšanje.

Aktivnosti: Razvoj sustava za praćenje (bežičnih i/ili djelomično ožičenih) kako bi se utvrdili parametri udobnosti i zdravlja. Predviđeno je razvijanje modularne verzije sustava kako bi se krajnjim korisnicima omogućila brza provjera kvalitete zraka u zatvorenom prostoru.

Rezultati: Razvoj kontrolnih sustava za unutarnju okolinu koji bi mogao biti utemeljen na pasivnim elementima kao što su PCM-ovi i aktivni sustavi koji kontroliraju stopu strujanja zraka na temelju podataka prikupljenih praćenjem. Modeliranje unutarnjih okolina u svrhu procjene i potvrde podataka prikupljenih praćenjem te optimiziranje kontrolnih sustava i parametara s obzirom na energetsku učinkovitost.Financiranje: 3,5 milijuna euraViše o projektu: http://cetieb.eu/SitePages/Home.aspx

WEB2SME – WEB 2.0 alati za male i srednje poduzetnike koji djeluju na globalnoj razini, Španjolska

Kratak opis: Omogućiti korisnicima MSP-ova koji nisu stručnjaci u području informacijskih tehnologija proširenje/upravljanje takvim proizvodnim linijama kako bi udovoljili dinamičnim potrebama svojih klijenata, slijedeći načela WEB 2.0 usluga.

Nositelj: Innopole sl (Španjolska), OAS (Njemačka), Esco Spolka zoo (Poljska), Centrum Techniczne Supra Elco, Dorota Szulc Modlinska (Poljska), Industrias Mecano Electricas Fontecha Yebenes sl (Španjolska) te Freiheit.com Technologies GMBH (freiheit) (Njemačka).Cilj: IKT rješenje financijski prihvatljivo za MSP-ove (jeftino, lako za integriranje) razvit će se na temelju napredne paradigme uslužno orijentirane arhitekture. Rješenje će se prvo primijeniti u tri MSP-a korisnika koji će poslužiti kao demonstratori projektnih rezultata.

Aktivnosti: Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativnog i sveobuhvatnog SW rješenja slijedeći načela Web 2.0 alata, proširenja proizvodne linije malih i srednjih

poduzetnika koji djeluju na globalnoj razini te proizvodnja automacijskog sustava i električne opreme. Takva će rješenja omogućiti malim i srednjim poduzetnicima koji su pružatelji IKT usluga i usluga inženjeringa da pribave novi SW sustav koji će biti visoko konkurentan na tržištu IKT usluga. Svrha je povećanje njihove konkurentnosti na globalnom tržištu pružanjem novih usluga podrške za proizvode i klijente te omogućavanje novih poslovnih modela. Ključni aspekt takvih usluga proširenja proizvodne linije (PES) jest da one zahtijevaju sredstvo za učinkovitu suradnju različitih aktera u lancu opskrbe i klijenata, u kontekstu geografski raspodijeljenih proširenih poduzeća. Korisnici trebaju IKT rješenja koja će omogućiti glatki prijelaz sa sadašnjeg, uglavnom lokalno orijentiranog pružanja usluga na pružanje usluga na globalnom tržištu, djelomice i u virtualnom svijetu.

Rezultati: Konzorcij uključuje: tri pružatelja IKT usluga i tri MSP-ova korisnika, dobavljača opreme i automacijskih sustava. WEB2SME će malim i srednjim poduzetnicima koji djeluju na globalnoj razini pružiti sredstvo (sustav, SW usluge u obliku suradnje i dijeljenja znanja, te skup alata za pružanje usluga inženjeringa) kako bi učinkovito proširili/održavali proizvodnu liniju.

RAISME – Brza primjena inovacija kod malih i srednjih poduzetnika, Ujedinjeno Kraljevstvo

Kratak opis: RAISME projekt predstavlja inovativnu suradnju između tri visokotehnološka MSP-a koji teže širenju na globalno tržište i tri najbolja izvođača u području istraživanja i razvoja tehnologije (RTD-a) u Europi. Sam projekt i rezultati rada imaju objedinjujuću temu inoviranja, fleksibilnosti, suradnje te pružanja cjelovitih proizvodnih rješenja kao norme.

Nositelj: Sveučilište Sheffield (Ujedinjeno Kraljevstvo), Fundacio privada i2cat, internet i innovacio digital a catalunya (Španjolska), Institut national de recherche en informatique et en automatique (Francuska) i mnogi drugi.Cilj: Omogućiti visokotehnološkim MSP-ovima s tržišnim sposobnostima da brzo izrade aplikacije kroz zajedničku upotrebu napredne tehnologije „hibridnih web aplikacija“ i „računarstva u oblaku“. Izvođači u području RTD-a koji su razvili najmodernije alate za vizualizaciju, optimizaciju i integraciju pokreću niz tržišnih aplikacija koje su u projekt donijeli MSP-ovi kako bi prikladno iskoristili usluge prijenosa znanja.

Aktivnosti: MSP-ovi koji sudjeluju u programu RAISME poslužit će kao izvidnica s obzirom na novu poslovnu paradigmu gdje krajnji korisnik postaje dijelom životnog ciklusa projekta, time ga ubrzavajući, i gdje uvoz inovacija s interneta omogućava brže korištenje znanja i povećanje produktivnosti.

Rezultati: Očekivani rezultati projekta pomogli su pri mobilizaciji zajednica visoko djelotvornih MSP-ova u natjecanju na globalnim tržištima.Financiranje: 982.844 eura

AGROBIOFILM – Razvoj poboljšanih biorazgradivih filmova za poljoprivredne aktivnosti, Portugal

Kratak opis: Trenutno, tržištem pretežno dominiraju plastični materijali izvedeni iz fosilnih goriva i sirovina (PE), što je praksa za koju su potrebni znatni resursi, povezana s troškovima premještanja i odlaganja od oko 700-800 eura po hektaru. Potreban je razvoj poboljšanih biorazgradivih filmova za poljoprivredne aktivnosti.

Nositelj - Mali i srednji poduzetnici: Silvex, Indústria de Plásticos e Papéis (Portugal), Biobag International AS (Norveška), ICS Environnement (Francuska).

Sveučilišta: Instituto Superior de Agronomia da Universidade Técnica de Lisboa (Portugal), Centro Tecnológico de la Agroindustria (Španjolska), Unité Mixte de Recherches Ingénierie des Agropolymères et Technologies Emergentes (Francuska), Faculty of Agricultural Sciences, Aarhus University (Danska).

Cilj: Razviti novu generaciju biorazgradivih filmova za malčiranje specifičnim usjevima u koje su integrirani pojačivači rezultata s obzirom na kontrolu bolesti, pripremu tla i/ili gnojidbu.

Aktivnosti: Kako bi ostvarili cilj razvili su nova znanja u području biorazgradivih formulacija prilagođenih fiziološkim zahtjevima usjeva; optimizacije procesa ekstruzije u svrhu smanjenja energetskih troškova; utjecaja novih filmova na bolesti, svojstva tla i ukupne prinose te integracije zahtjeva usjeva s rezultatima LCA u svrhu procjene potencijala za širu primjenu. Instrument financiranja Istraživanja u korist MSP-ova pruža idealno rješenje omogućavajući im da preusmjere R&D aktivnosti na četiri izvođača u području RTD-a: ISA-u, ADESVA-u, IATE i AU-DJF.

Rezultati: Ukidanje troškova u isto vrijeme omogućavajući povećanje prinosa i kvalitete usjeva. Takvi proizvodi ciljaju na tržište vrijedno 100 milijuna eura koje je odgovorno za konzumaciju 92.000 tona plastike u Europi svake godine. Predviđena rješenja morat će odgovoriti na dvostruki tehnički izazov punog mehaničkog otpora tijekom kultivacije usjeva, što čini propadanje i potpunu apsorpciju tla prije nego što su posađeni novi usjevi osobitim problemom pri kultivaciji usjeva dužeg ciklusa. Tijekom petogodišnjeg razdoblja nakon završetka projekta, MSP-ovi su od prodaje i licenciranja FIP-a ostvarili prihod u iznosu od 10 milijuna eura.Financiranje: 1 milijun eura

Rapidcool – Tehnologija hlađenja pića za 45 sekundi, Velika Britanija

Kratak opis: Kombinirani komercijalni hladnjaci prema procjenama godišnje potroše 85 TWh električne energije, što je jednako potrošnji 20 milijuna kućanstava. Rapidcool je inovativan projekt s podrškom Europske unije u programu financiranja istraživanja koji smanjuje trošak energije za hlađenje pića na prodajnim mjestima te prodavačima štedi novac i pomaže okolišu.

Nositelj: Britanska tvrtka Enviro-Cool LimitedCilj: U usporedbi sa standardnim otvorenim hladnjacima za piće, ovakva tehnologija hlađenja uštedi preko 80 posto energije, dok u usporedbi s hladnjacima sa staklenim vratima i preko 54 posto.

Aktivnosti: Razvoj energetsko učinkovitog koncepta za komercijalnu proizvodnju.Rezultati: Britanska tvrtka Enviro-Cool Limited razvila je uređaj za hlađenje pića u limenkama i bocama sa sobne temperature na četiri stupnja celzija za 45 sekundi ili kraće.Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz Sedmi okvirni program za istraživanje. EU sufinanciranje iznosilo je 903.000 eura.

Konzorcij razvija tehnologiju, Malta, Njemačka, Mađarska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo

Kratak opis: 2010. konzorcij CleanHatch razvio je novu tehnologiju čišćenja ribogojilišta s ciljem kontroliranja proliferacije bakterija u spremnicima ribe i sprječavanja rizika od infekcija u ribogojilištima.

Nositelj: CleanHatchCilj: Razvijanje tehnologije koja će omogućiti učinkovito čišćenje spremnika ribe, smanjenje troškova čišćenja, povećanje proizvodnje i kvalitete uzgojene ribe u ribogojilištima.

Aktivnosti: Razvijanje tehnologije automatizirane „ruke“ koja čisti zidove i baze spremnika i ubrizgava ozoniranu vodu (voda u kojoj nema bakterija, virusa, spora, parazita ni kemikalija) kako bi se povećala učinkovitost čišćenja spremnika i uštedjelo vrijeme. Također, dok traje proces čišćenja, prikupljaju se podaci o brojnosti bakterija te prati rast i zdravlje riba.

Rezultati: Uz pomoć ove tehnologije povećala se stopa preživljavanja riba za 10 posto, smanjili su se troškovi čišćenja i povećala proizvodnja.Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz Sedmi okvirni program za istraživanje, a EU sufinanciranje iznosilo je 790.000 eura.

Horizon 2020

42

43

COSME - Competitiveness and SMEs Programme

U novoj financijskoj perspektivi Program COSME ima na raspolaganju ukupni proračun od 2,5 milijarde eura čime se jača konkurentnost i održivost europskih poduzetnika, promovira poduzetništvo te potiče osnivanje i rast malih i srednjih poduzetnika. Otežana mogućnost financiranja poduzetničkih projekata, nedostatak poduzetničkog duha, brojne administrativne i tržišne barijere, otežano pokretanja poslovanja, ograničeni kapaciteti malih i srednjih poduzetnika za prelazak na „zeleno“ gospodarstvo te otežan pristup vanjskim tržištima (EU i globalnom) problemi su s kojima se EU poduzetnici suočavaju. Upravo rješavanje ovih problema zadaća je novog EU programa za jačanje konkurentnosti te malih i srednjih poduzetnika – COSME.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju imaju za cilj:• Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se

ojačala konkurentnost i održivost EU poduzetnika uključujući i turistički sektor:− Unapređenje regulatornog i gospodarskog

okruženja za MSP;− Potpora dosljednosti i ujednačenosti u provedbi

politike prema MSP-ima;− Razmjena najbolje prakse i sektorskih inicijativa;− Jačanje sektora u kojima MSP imaju značajan

udio.

• Promoviranje poduzetništva:− Promoviranje poduzetništva poboljšavajući

okvirne uvjete koji utječu na razvoj poduzetništva;− Posebna pozornost i pomoć mladim poduzetnicima,

novim i potencijalnim poduzetnicima te ženama poduzetnicama;

− Potpora zemljama članicama jačanju poduzetničkog obrazovanja i vještina, posebice među novim i potencijalnim poduzetnicima.

• Poboljšavanje pristupa financiranju MSPa u obliku kapitala i duga:− Pomoć aktivnostima koje MSP-ima olakšavaju i

poboljšavaju pristup financiranju u početnoj (start up) i fazi rasta;

− Europska komisija razvit će mjere koje imaju za cilj poboljšati financiranje izvan države članice te financiranje u više država (osnivanje npr. venture capital fonda u jednoj državi članici omogućit će automatski njegov rad u cijeloj EU).

• Poboljšavanje pristupa tržištu unutar EU i šire:− S ciljem jačanja konkurentnosti i pristupa tržištu

europskih poduzetnika Komisija će nastaviti s potporom Europskoj poduzetničkoj mreži (eng. Enterprise Europe Network);12

− Pomoć poduzetnicima u nastupu na jedinstvenom EU tržištu uključujući pružanjem informacija i jačanjem svjesnosti o koristima izlaska na EU tržište;

− Posebne mjere potpore za izlazak MSP-a na međunarodno, globalno tržište, mjere u području standarda i zaštite intelektualnog vlasništva;

− Ujednačavanje regulatornog okvira između EU i trećih zemalja u području industrijskih proizvoda i industrijske politike.

Nedostatak odgovarajućih instrumenata financiranja, posebice fondova rizičnog kapitala, koji bi pratili poduzetnike i njihove projekte u ranim fazama i fazama rasta jedno je od značajnijih ograničenja rasta i razvoja EU gospodarstva uočenih u proteklom razdoblju. Naime, EU gospodarstvo u dijelu vanjskog financiranja najvećim se dijelom oslanja na banke odnosno bankovne kredite (80 posto), a svega 2 posto na fondove rizičnog kapitala (u USA čak 14 posto). Ovi pokazatelji ukazuju na činjenicu da ne postoji dovoljno kapitala koji je spreman preuzeti veći rizik, ali i omogućiti realizaciju razvojnih projekata i rasta malih i srednjih poduzetnika te ostvariti i značajniji povrat na uloženi kapital. Europska komisija je u okviru COSME programa značajan naglasak stavila upravo na instrumente financiranja koji trebaju pomoći MSP u fazama rasta i razvoja. Mjere unutar ovog programa

12 Mreža od oko 600 međusobno povezanih članica koja malim poduzetnicima pomaže u pristupu i nastupu na tržištu, poduzetnik na jednom mjestu dobije informacije i pomoć za nastup na tržištu.

ići će u smjeru razvoja financijskih instrumenta s ciljem poboljšavanja pristupa tržištu kapitala i tržištu duga (olakšanog zaduživanja). Kroz program COSME malim i srednjim poduzetnicima osiguravaju se jamstvene linije za kredite koje će ponuditi jamstva za:

− Zaduženja putem kredita ili leasinga kako bi se MSP-ima olakšao pristup financiranju putem zaduživanja;

− Sekuritizacijom zaduženja MSP-a kako bi se omogućilo dodatno financiranje za potrebe rasta.

Ovaj instrument jamstvom pokriva kredite do 150.000 eura i minimalne ročnosti od 12 mjeseci. U godišnjem radnom programu detaljno su određene sve mjere koje se provode u okviru programa COSME za 2014. godinu. Godišnji radni program može se preuzeti na: http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cosme/index_en.htm

Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa je

Ministarstvo poduzetništva i obrta. Europska poduzetnička mreža (Enterprise Europe Network) djeluje kao popratni mehanizam COSME-a u smislu pružanja spektra usluga na jednom mjestu (one-stop-shop) i koja pruža poslovnu podršku pomažući poduzetnicima da povećaju konkurentnost te dobiju uvid u poslovne mogućnosti koje im pruža program. Unutar Republike Hrvatske poduzetničku mrežu čini sedam organizacija u pet gradova. Za više informacija pogledajte: http://een.ec.europa.eu/about/branches/?Country=HR

Kako bi se osiguralo da financiranje bude ograničeno na rješavanje tržišnih, političkih i institucionalnih neuspjeha te s ciljem izbjegavanja narušavanja tržišta, financiranje iz programa COSME treba bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

Natječaje pratite na: http://ec.europa.eu/enterprise/contracts-grants/calls-for-proposals/index_en.htm

Tablica 5. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti unutar cilja: poboljšanje pristupa tržištu

Aktivnosti Sažetak Proračun za 2014. Predloženi datum objaveCilj: Poboljšanje pristupa tržištu

Europska poduzetnička mreža (EPM)

Poziv na dostavu prijedloga- Služba pružanja poslovne pomoći konzorcijima za pridruživanje EPM

45 milijuna eura

Otvorenorok za prijave do 15. 05. 2014.Više informacija na: http://een.ec.europa.eu/

Info-pult o informiranju MSP-ova o pravima na intelektualno vlasništvo za Kinu, Južnu Ameriku i Jugo Istočna Azija

Poziv na dostavu prijedloga – Izravno savjetovanje i potpora MSP-ovima u poteškoćama sa intelektualnim vlasništvom

7,2 milijuna eura Drugi kvartal 2014.

Tablica 6. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti koje doprinose cilju: promocija poduzetništva i poduzetničke kulture

Aktivnosti Sažetak Proračun za 2014. Predloženi datum objave

Cilj: Promocija poduzetništva i poduzetničke kulture

Erasmus za mlade poduzetnike Poziv na dostavu prijedloga - u izradi sheme za mobilnost mladih poduzetnika

4,12 milijuna eura Prvi kvartal 2014.

Obrazovanje za poduzetnike - Pan europska inicijativa za obrazovanje poduzetnika

Poziv na dostavu prijedloga – u izgradnji potpore za virtualno središte na razini EU i umrežavanje tržišnih politika

350.000,00 eura Prvi kvartal 2014.

Žene poduzetniciPoziv na dostavu ponuda - u izgrad-nji online platforme za poduzetništvo žena

1,05 milijuna eura Prvi kvartal 2014.

44

COSME

COSME

45

Tablica 7. Datumi objave natječaja i predviđeni proračun za aktivnosti koje doprinose cilju: poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzetništva

Aktivnost Sažetak Proračun za 2014. Predloženi datum objaveCilj: Poboljšavanje okvirnih uvjeta za konkurentnost i održivost poduzetništva

e-vještine za konkurentnost i inovativnost

Poziv na dostavu ponude- e-vještine za poslovne komunikacije i kampanju o podizanju svijesti

2 milijuna eura Drugi kvartal 2014.

Poziv na dostavu ponude-Razvoj i implementacija Europskog okvira za informacijsko komunikacijsku profesiju

500.000,00 eura Drugi kvartal 2014.

Poziv na dostavu ponude- Promocija vještina e-vodstva u Europi

500.000,00 eura Drugi kvartal 2014.

Program internacionalizaci-je klastera za MSP-ove

Poziv na dostavu prijedloga – Internacionalizacija klastera- uspostavljanje nove europske strategije klasterskih partnerstava u potpori internacionalizacije MSP-ova

2,25 milijuna eura Prvi kvartal 2014.

Poziv na dostavu ponuda – Promocija međunarodnih klastera i poslovna suradnja

750.000,00 eura Prvi kvartal 2014.

Program izvrsnosti klastera

Poziv na dostavu prijedloga- Promocija izvrsnosti klastera širom EU kroz treninge i potporne djelatnosti

1 milijun eura Prvi kvartal 2014.

Jačanje europske turističke konkurentnosti i održivosti

Poziv na dostavu prijedloga – Povećavanje broja turista u predsezoni i posezoni

1,65 milijuna eura Prvi kvartal 2014.

Poziv na dostavu prijedloga- Diversifikacija EU turističke ponude i proizvoda- održivi transnacionalni turistički proizvodi

1 milijun eura Drugi kvartal 2014.

Poziv na dostavu prijedloga- Diversifikacija EU turističke ponude i proizvoda –Europska destinacija izvrsnosti (EDEN)

750.000,00 eura Drugi kvartal 2014.

Poziv na dostavu prijedloga- Diversifikacija EU turističke ponude kroz sinergiju s kreativnim i luksuznim industrijama

400.000, 00 eura Drugi kvartal 2014.

Zvučni zid od reciklirane gume, Hrvatska

Kratak opis: Zagrebački zoološki vrt nalazi se u urbanom dijelu grada što za posljedicu ima „zagađivanje bukom“ uzrokovanu automobilima i tramvajima te obližnjem nogometnom stadionu.

Nositelj: Građevinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuCilj: Zamisao je bila napraviti inovativan zvučni zid od reciklirane gume kako bi se zaštitio zoološki vrt.

Aktivnosti: Posredovanjem Hrvatske gospodarske komore (Europska poduzetnička mreža) Građevinski fakultet osigurao je mrežu kontakata s kojima bi u suradnji mogao realizirati svoj projekt. Hrvatska gospodarska komora također je pomogla u sastavljanju prijave za povlačenje EU fondova. Aplikacija je prihvaćena te je ovo postao prvi hrvatski projekt prihvaćen unutar CIP programa, prethodnika COSME-a. Ustupljenim sredstvima Građevinski fakultet mogao je realizirati rad na izgradnji zvučnog zida od recikliranja gume.

Rezultat: Po završetku projekta zvučni zid će biti na tržištu kako u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama, budući da je Hrvatska harmonizirala svoje zakone o „zagađivanju bukom“.

Financiranje: EU sufinanciranje iznosilo je 650,000 eura.

U zelenom naslonjaču automobila, Francuska i Španjolska

Kratak opis: Technisit je tražio poslovne partnere za ostvarivanje zamisli o društveno odgovornijim sjedalima, dok je u isto vrijeme i Leitat tehnološki centar aplicirao za dobivanje sredstava Eco-inovativnog (CIP program) za razvoj novih „zelenih“ presvlaka za automobile.

Nositelj: Technisit, Francuska i Leitat tehnološki centar, Španjolska

Cilj: Tekstilni MSP Technisit koji zapošljava 17 radnika imao je za cilj proizvoditi sjedala za automobile, vlakove i namještaj od recikliranih materijala. Budući da je riječ o organizaciji s ograničenim brojem djelatnika bila je potrebna suradnja.

Aktivnosti: Dvije organizacije stupile su u konzorcij. Prijava je uspješno prošla te se krenulo u realizaciju

projekta. Technisit je mogao koristiti svoja poznanstva iz sektora tekstilne industrije i poznavanja potreba i specifičnosti tržišta. Leitat tehnološki centar bolje je poznavao materijale i korištenje prikladnih tehnologija u ostvarivanju svojih zamisli.

Rezultati: Smanjenje količine otpada iz unutrašnjosti automobila zamjenom poliuretanske pjene recikliranim poliesterskim vlaknom.

Financiranje: EU sufinanciranje iznosilo je 473.404 eura.

Brava za vrata koja je osvojila Europu, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija

Kratak opis: Ekološka brava predstavlja proizvod koji ima ekološku perspektivu te osigurava europsku dodanu vrijednost čime je bilo moguće aplicirati za Eco-inovativna sredstva (CIP program).

Nositelj: Horatio, Njemačka; Istraživački institut Aimme, Španjolska i JSJS Dizajn, Velika Britanija

Cilj: Berlinsko trgovačko društvo Horatio izumilo je ekološki učinkovitu bravu za urede i hotele, pod nazivom „Zeleni pristup“. Izumu nije bio potreban ključ, struja ili baterije već je brava funkcionirala isključivo na osnovu energije koju je sama generirala otvaranjem i zatvaranjem vrata. Izvršni direktor Horatio-a imao želju staviti novi proizvod na europsko tržište, ali su za to bila potrebna sredstva.

Aktivnosti: Nakon potrage za potencijalnim partnerima 12 je organizacija bilo kompatibilno za suradnju. Horatio je odabrao Istraživački institut Aimme i JSJS Dizajn te su zajedno napisali aplikaciju za projekt i dobili sredstva. Partneri surađuju na projektu od sredine 2011. Najveći izazov u radi jest osiguravanje poštivanja svih europskih normi za ovaj inovativni proizvod kako bi mogao biti plasiran na europsko tržište.

Rezultat: Suradnjom triju organizacija omogućilo se da inovativan proizvod koji je društveno odgovoran uskladi sve norme s europskim standardna te bude plasiran na europsko tržište. Bez EU financiranja te suradnje realizacija ovog projekta ne bi bila moguća.

COSME

Primjeri dobre prakse

46

47

Za novo financijsko razdoblje 2014. - 2020. Europska komisija usvojila je novi program LIFE za okoliš i klimatske akcije s predviđenim proračunom od 3,4 milijarde eura. LIFE se sastoji od dvije vrste odvojenih programa, jedan za okoliš i jedan za klimatsku akciju. Program za

okoliš potiče ulaganja u projekte u području učinkovitosti resursa, zaštite prirode, vode i bioraznolikosti. Program za klimatsku akciju fokusira se na projekte u području smanjenja stakleničkih plinova, povećanju otpornosti klimatskim promjenama i rukovođenju informacija.

LIFE

CILJEVI POŽELJNIH PROJEKATA ZA OKOLIŠ CILJEVI POŽELJNIH PROJEKATA ZA KLIMATSKU AKCIJU

- podržavanje primjene, razvoja, testiranja i demonstraci-je integriranih pristupa za provedbu planova i programa u skladu s EU politikom za zaštitu okoliša i zakonodavstva, prije svega u području vode, otpada i zraka

-pridonošenje provedbi i razvoju politika EU, posebice u razvoju, testiranju i pokazivanju najboljih pristupa, praksi i rješenja za ublažavanje klimatskih promjena

- unapređenje baze znanja za razvoj, procjenu, praćenje i evaluaciju politike EU o zaštiti okoliša i zakonodavstva, te baze za procjenu i praćenje čimbenika, pritisaka i reakcija koji utječu na okoliš unutar i izvan EU

-olakšavanje razvoja i provedbe integriranih pristupa i kreiranje akcijskih planova na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

- promicanje podizanja svijesti o ekološkim pitanjima, uključujući stvaranje podrške EU politike u području zaštite okoliša, kao i promicanje obrazovanja za održivi razvoj

-promicanje i doprinos učinkovitijem poštivanju i proved-be klimatskog zakonodavstva EU, posebice razvoj i širenje najbolje prakse i politike pristupa

- unapređenje komunikacije, upravljanja i širenja infor-macija u području zaštite okoliša, te olakšavanje dijeljen-ja znanja o uspješnim rješenjima i praksama za okoliš, uključujući i razvijanje platforme suradnje između zainter-esiranih strana tog područja i obuke

-doprinos razvoju i demonstracije inovativnih adaptacija tehnologija, sustava, metoda i instrumenata koji su po-godni za repliciranje, prijenos ili ugradnju

Najmanje 81 posto proračuna za financiranja projekata programa bit će dostupno kroz četiri vrste projekata:• Tradicionalni projekti: projekti koji prikazuju najbolje

prakse, inovacije i demonstracije projekata, projekte informiranja i upravljanja

• Integrirani projekti: projekti usmjereni na provedbu planova na velikim teritorijalnim razmjerima i strategije EU zakonodavstva u području prirode, voda, otpada i zraka

• Pripremni projekti: projekti koje je Komisija identificirala potrebnima za podršku specifičnim potrebama za provedbu i razvoj okoliša, klimatske politike i zakonodavstva EU

• Projekti izgradnje kapaciteta: projekti koji se odnose na pružanje financijske potpore aktivnostima vezano za izgradnju kapaciteta država članica s ciljem omogućavanja njihovog učinkovitijeg sudjelovanje u programu LIFE

Ostatak od oko 19 posto proračuna namijenjen je financiranju kroz operativne potpore i javnu nabavu (npr. studije, konferencije, ugovori o pružanju usluga, tehnička pomoć za praćenje LIFE programa).

Radni program LIFE za razdoblje 2014. - 2017. usvojen je 19. ožujka 2014. Za navedeno financijsko razdoblje izdvojena su sredstva u iznosu od 1,796 milijarde eura. Za potprogram Okoliš izdvajaju se sredstva u iznosu od 1,3 milijarde eura, dok se za potprogram Klimatske akcije izdvajaju sredstva u iznosu od 449,2 milijuna eura.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode krovna je institucija koja je obvezna informirati i prikazati otvorene natječaje u okviru programa LIFE.

Kontakt za područje okoliša: melita.zdilar@mzoip.hrKontakt za područje klimatskih akcija: darko.bizjak@mzoip.hrKontakt za području prirode i bioraznolikosti: biserka.puc@mzoip.hr

U trenutku izdavanja ove brošure nema otvorenih natječaja.

Otvoreni natječaji za potprogram Okoliš moći će se pratiti na mrežnim stranicama Europske komisije u nadležnosti Opće uprave za Okoliš (eng. DG Environment) putem sljedećeg linka:http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus.htm

Otvoreni natječaji za potprogram Klimatske akcije moći će se pratiti na mrežnim stranicama Europske komisije u nadležnosti Opće uprave za klimatske akcije (eng. DG Climate Action) putem sljedećeg linka:http://ec.europa.eu/clima/funding/index_en.htm

Isto tako, svi objavljeni natječaji u okviru programa LIFE bit će dostupni na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode: http://www.mzoip.hr/

Primjeri dobre prakseHEATPOWER

Kratak opis: Razvijanje sustava iskorištavanja otpadne topline ispušnih plinova za generiranje energije u proizvodnji cementa.

Nositelj: EPSCO d.o.o. (Italija)

Hrvatski partneri: EMERGO d.o.o., NOVAMINA Centar inovativnih tehnologija i Našicecement Tvornica Cementa d.d. Hrvatska.

Aktivnosti i cilj: Ovim projektom želi se doprinijeti smanjenju emisije CO2 u industriji cementa koja je proizvođač više od 5 posto globalnih emisija CO2 te ostvariti cilj Europske unije za smanjenje emisija CO2 i povećanje udjela obnovljive energije na 20 posto do 2020. godine.

Financiranje: 984.174 eura

E.D.I.T – Interaktivni alati za ekološki dizajn, Francuska

Kratak opis: S obzirom da je Direktiva o otpadnim vozilima odredila ciljeve u svrhu povećanja stope recikliranja i smanjenja stope odlaganja na odlagalištima otpada za 16 posto do 2005. te 5 posto do 2015. godine, cilj je bio razviti metodologiju i pomoćne alate putem lanca opskrbe koji bi uključivao ključne dionike: proizvođače automobila, proizvođače dijelova te dobavljače sirovina.

Nositelj: FPA (eng. Federation Plasturgie Activities)

Cilj: Jedan od ciljeva projekta bio je potaknuti 300 dobavljača guma, uglavnom malih i srednjih poduzetnika da integriraju te alate u svoje organizacije i procese donošenja odluka putem treninga i drugih aktivnosti.

Aktivnosti: Uz dizajn, proizvodnju, testiranje i dokazivanje valjanosti instrumenata, Program EDIT bio je organiziran u četiri modula – razvoj alata, uključujući baze podataka usmjerene na materijalna, supstancijalna i otpadna pitanja, softver za „mapiranje dijelova“ u svrhu procjene poveznica između komponenti, materijalne kompatibilnosti i kapaciteta za rasklapanje i razdvajanje.

Rezultati: Edukacija 300 dobavljača guma te komunikacija i podizanje svijesti u automobilskoj industriji, ali i u drugim industrijskim sektorima budući da su alati i metodologija osmišljeni kako bi bili prenosivi. Kreiran je upravljački sustav za ekološki dizajn koji je primjenjiv i na druge proizvode kao što su ambalažni, električko-elektronički i ruševinski otpad.Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 2,5 milijuna eura, a EU financiranje je 746.996 eura.

48

LIFE

LIFE

49

ECO FUTURE – Ekološki prijateljski namještaj, Italija

Kratak opis: Projekt je bio usmjeren podizanju svijesti poduzetnika na važnost ekološki prijateljskog izbora u proizvodnji namještaja, instalacija i opreme - od dizajniranja do odlaganja otpada te dokazivanja njegove tehničke, ekonomske i financijske valjanosti.

Nositelj: Konzorcij Casa Toscana (Italija)

Cilj: Razviti najmanje 15 prototipa (s demonstracijskim karakteristikama) ekološki kompatibilnih i ekološki učinkovitih proizvoda koji bi doprinijeli smanjenju onečišćenja te potrošnje energije i materijala.

Aktivnosti: Razvoj 16 prototipa različitih komada namještaja sa smanjenim učinkom na okoliš u rasponu između 10 i 50 posto, uspostava pozitivne suradnje s dizajnerima, stvaranje konstruktivnog odnosa između ponude inovacija (sveučilišta i istraživački instituti) i potražnje za njima (mala trgovačka društva) putem posredovanja od strane uslužnih centara.

Rezultati: Većina razvijenih prototipa prikazuje smanjeni učinak na okoliš, ali posjeduje i originalan dizajn koji bi se trebao pokazati privlačnim na tržištu. Postignuta poboljšanja mogu se pripisati: recikliranju materijala, korištenju punog drveta, povećanju kvalitete boja i ljepila, smanjenju količine otpada i ambalažnog otpada, smanjenju upotrebe poliuretanskih materijala i korištenju mono materijala. Smanjenje troškova proizvodnje prototipa nastalo je kao rezultat korištenja jeftinijih materijala, manje količine materijala, uštede energije pri korištenju strojeva, sustava osvjetljenja, grijanja, optimizacije upotrebe skladišta, dodane vrijednosti koju pridaje ekološka kompatibilnost proizvoda te povećanje kvalitete rada.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 1,5 milijuna eura, od čega EU financiranje iznosi 676.988 eura.

Tehnologija za recikliranje, Španjolska

Kratak opis: Prikupljanje i recikliranje plastičnih boca pesticida uz pomoć naprednog procesa oksidacije kojeg pokreće solarna energija u svrhu očuvanja okoliša.

Nositelj: Albaida prirodni resursi i okoliš Inc.Cilj, aktivnosti i rezultati: Definiranje i uspostava logističkih mehanizama za selektivno prikupljanje i transport upotrjebljenih plastičnih boca pesticida iz poljoprivrednih staklenika, integriranje postrojenja za solarnu detoksikaciju u opći proces obrade i recikliranja, izgradnja pilot dekontaminacijskog postrojenja za puno testiranje i evaluaciju procesa, izgradnja, puštanje u funkciju i procjena ukupnog integriranog dekontaminacijskog/reciklažnog postrojenja na industrijskoj razini, osiguranje suradnje i podrške za inicijativu od strane poljoprivrednika i tijela nadležnih za okoliš.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 1,5 milijun eura, od čega EU financiranje iznosi 316.158 eura.

Recikliranje plastike iz tvorničkog otpada u svrhu proizvodnje ambalaže i paleta, Španjolska

Kratak opis: Uveden je novi proces u kojem se plastični otpad miješa kako bi se proizveo visokokvalitetan plastični materijal koji je 100 posto pogodan za reciklažu, obnovljiv i ponovno upotrebljiv. Navedeni proces ne rezultira nikakvim strukturnim oštećenjem materijala te omogućuje njegovo kontinuirano recikliranje .

Nositelj: RIBAWOOD d.o.o.

Cilj i aktivnosti: Do završetka projekta (kolovoz 2006.), proizvođač je proizveo 1.986 paleta reciklažom 28.668 kg plastičnog materijala, od čega je 16.881 kg došlo iz Ribawoodovih vlastitih aktivnosti, a 11.816 od jednog proizvođača branika.

Rezultati: Proizvođač je ostvario ciljeve koji su se odnosili na smanjenje količine otpada i recikliranje, promicanje korištenja čistih tehnologija te obnovljivih i proizvoda pogodnih za reciklažu. Projekt je odabran kao jedan od 21 najboljih projekata programa LIFE vezanih uz okoliš u razdoblju 2007. - 2008.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 3 milijun eura, od čega EU financiranje iznosi 595.212 eura.

Eurostars program zajednički je program EUREKA programa i Europske komisije i prvi europski program za financiranje i podršku fondova. Posvećen je posebno istraživanjima i praćenju malih i srednjih poduzetnika. Eurostars potiče poduzetnike na međunarodnu suradnju u području istraživačkih i inovacijskih projekata.

Od 23. lipnja 2000. Republika Hrvatska punopravna je članica EUREKA-e, europske inicijative za financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja koja pomaže izgradnji partnerstva kroz zajedničke multilateralne projekte u cilju jačanja europske konkurentnosti. Očekivani rezultati projekta su novi proizvodi, usluge ili procesi koji promiču napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na tržištu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povjerilo je Poslovno-inovacijskoj agenciji Republike Hrvatske (eng. Business Inovation Croatian Agency, BICRO) operativno provođenje EUREKA tj. EUROSTARS programa za Hrvatsku13.

Uvjeti prijave

Eurostars projekti su zajednički, što znači da moraju uključivati najmanje dva sudionika (pravne osobe) iz dvije

različite Eurostars zemlje sudionice. Glavni partner na projektu mora biti malo ili srednje trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem (R&D performing SME). Konzorcij bi trebao biti uravnotežen, što znači da niti jedan sudionik ili država neće uložiti više od 75 posto ukupnih troškova projekta.

Projekti Eurostars trebaju biti tržišno orijentirani i moraju maksimalno trajati tri godine. Programski kriteriji prihvatljivosti objavljeni su na stranicama programa te su detaljno objašnjeni na: http://www.eurostarseureka.eu/static/forms/Eligibility_Guidelines_for_Project_Applicant.pdf

Različite države članice Eurostarsa mogu imati različita pravila (npr. postojanje gornjih granica iznosa sufinanciranja, financiranje na godišnjoj bazi i dr.).

Sve detaljne informacije o programu mogu se naći na stranici: www.eurostars-eureka.eu, dok upite o uvjetima prijava na natječaj i o programu Eurostarts možete uputiti na e-mail koordinatora projekta u Poslovno inovacijskoj agenciji – BICRO: ana.tomasek@bicro.hr.

Eurostars

13 www.bicro.hr

50

51

Eurostars

Primjeri dobre praksePrimjena sastojaka morske spužve u zdravstvu, Njemačka

Kratak opis: Tajna morske spužve je enzim zvan silicatein. Ovi enzimi kao i proteini dobiveni iz morske spužve mogu postati izuzetno važni materijali u širokoj primjeni u nanobiotehnologiji i medicini.

Nositelj: NanotecMARIN je trgovačko društvo u Njemačkoj koje je bilo glavni koordinator SILIBACT Eurostars projekta. Sudionik projekta bilo je i mađarsko trgovačko društvo MicroVacuum. Projekt je imao i dva akademska partnera: medicinski centar Sveučilišta Johannes Gutenberg University Mainz i Sveučilište Pierre et Marie Curie.

Cilj: Svrha projekta bila je pronaći mogućnost uporabe enzima zvanog bio-silicij, jednog od glavnih sastojaka morske spužve, kao zaštitne omotnice za bakterije korištene u procesima proizvodnje.

Aktivnosti: Istraživanje široke uporabe bio-silicija u rasponu od industrijske biotehnologije do mikroelektronike i medicine. Cilj je bio implementirati bio-silicijski genetski materijal u bakterije i tako im omogućiti izgradnju zaštitne omotnice kako bi bakterije bile znatno otpornije na raznorazne šokove.

Rezultati: NanotecMARIN je nakon uspješnog otkrića znatno unaprijedio svoj portfolio različitih patenata. Nadalje, ostvarili su više uspješnih suradnji s velikim industrijskim kompanijama, na čemu i dalje rade. Projekt se pokazao kao pun pogodak kako u komercijalnoj uporabi, tako i u akademskoj, u svrhe daljnjih istraživanja.

Financiranje: Ukupno financiranje projekata iznosilo je 904.266 eura

Eurostars OPTITUNE projekt, Danska

Kratak opis: Dansko trgovačko društvo Delta, uz pomoć financijskih sredstava dobivenih iz Eurostars programa, uspješno je razvilo novi optički filtar, koji će pomoći u znatno bržem dijagnosticiranju po život opasnih bolesti.

Nositelj: Delta trgovačko društvo, Danska

Cilj: Zahvaljujući novim optičkim filtrima, bolesti će se dijagnosticirati brže, po nižoj cijeni i u znatno ranijoj fazi nego što je to bio slučaj do sada.

Aktivnosti: U biotehnološkim i laboratorijskim analizama istraživači ovise o učinkovitosti filtra kako bi postavili dijagnozu na temelju rezultata dobivenih od uređaja osjetljivih na svjetlo. Novi filtri znatno su precizniji od onih dostupnih na tržištu do sada, s višim postotkom prijenosa i učinkovitosti, što ih čini iskoristivim u mnogim drugim, širim područjima.

Rezultati: Razvoj tehnološke platforme koja omogućuje

organizacijama stvaranje novih inovativnih aplikacija unutar biotehnologije, zdravstva i drugih tehnoloških područja s visokim utjecajem na društvo općenito. Uz novu razinu osjetljivosti u analizi liječnici mogu napraviti precizniju dijagnozu na primjer u području ranog otkrivanja karcinoma. Ranom dijagnozom može se spasiti ljudski život.

Financiranje: Istraživački projekt Optitune trajao je tri i pol godine, a imao je ukupni proračun od 1,3 milijuna eura.

Mala revolucija u praćenju vode, Njemačka i Austrija

Kratak opis: Projekt u sklopu kojega je razvijen uređaj AZ100 od strane njemačkog FAST GmbH i austrijskog trgovačkog društva MTA Messtechnik GmbH.

Nositelj: FAST GmbH, Njemačka i MTA Messtechnik GmbH, AustrijaCilj: Uređaj koji radi brže, jeftinije i preciznije nego bilo koji sličan alat trenutno dostupan na tržištu. Sustav pomoću računala prikuplja i analizira podatke kroz niz udaljenih senzora.

Aktivnosti: AZ100 Radiopodatkovni Logger je uređaj koji bilježi podatke kroz sustav koji detektira curenje u vodovodnim cijevima analizom zvučnih valova.

Rezultati: Uređaj je uspješno riješio problem detektiranja mjesta u vodovodnim cijevima gdje se događaju gubici vode. Za trgovačko društvo ovo je veliko postignuće kojim su postali lideri na europskom tržištu i preuzeli vodstvo od američkih kolega.

Program Erasmus za mlade poduzetnike pokrenut je od strane Europske unije 2009., a pod vodstvom je Opće uprave za poduzetništvo i industriju i Europske komisije. Dio je programa CIP (eng. The Competitiveness and Innovation Framework Programme), dostupan je državama članicama, a glavni je cilj programa je pomoć novim odnosno mladim poduzetnicima da razviju svoje vještine, obogate svoja iskustva kroz učenje i umrežavanje, provodeći vrijeme kod iskusnijih poduzetnika u drugim zemljama EU.

U programu mogu sudjelovati novi ili iskusni poduzetnici. I jednima i drugima program nudi značajnu dodanu vrijednost (razmjenu, znanje, iskustvo, umrežavanje diljem Europe, nove poslovne suradnje i nova tržišta).

Novi poduzetnici (eng. New entrepreneurs - NE) – Poduzetnici u ranoj fazi poslovanja, tj. trgovačka društva koja tek planiraju nastati ili već nastala trgovačka društva, ali koja su do tri godine stara. Prijaviti se mogu i fizičke osobe, tj. mladi od 18 godina pa na dalje s ciljem stjecanja iskustva u nekoj od država EU.

Domaći poduzetnici (eng. Host entrepreneurs) – Iskusni i uspješni poduzetnici, tj. fizičke osobe koje su vlasnici trgovačkog društva starijeg od tri godine ili poduzetnici koji su direktno uključeni u uprave malih i srednjih trgovačkih društava.

Novi poduzetnici usvajaju i razmjenjuju znanje i poslovne ideje s iskusnim poduzetnikom kod kojeg borave i s kojim surađuju u razdoblju od jednog do šest mjeseci. Boravak im jednim dijelom financira Europska komisija. Ovisnu o trajanju i državi poslovanja novi poduzetnici primaju financijsku pomoć od strane EU ovisno o mjesečnoj stopi rasta pojedine zemlje.

Lokalne kontakt točke – Posredničke organizacije (eng. Intermediary Organisations - IO), nadležne za poslovnu potporu iz država sudionica podržavaju nove poduzetnike i iskusne poduzetnike, tj. domaćine poduzetnike, u umrežavanju i pronalaženju poslovne razmjene, olakšava pripremu za poslovnu razmjenu kako bi novi poduzetnici izvukli maksimalnu korist od iskusnih poduzetnika. Aktivnosti su koordinirane na europskoj razini od strane Ureda za potporu. Također, pružaju i pomoć u pronalasku poduzetnika koji će se najviše poslovno podudarati s novim/potencijalnim poduzetnikom.

Posredničke organizacije – organizacije nadležne za potporu i provođenje programa:

1. Gospodarske komore;2. Razvojne agencije; 3. Poslovni inkubatori.

PROCES PRIJAVE

Prijavljuje se online putem formulara na službenoj web stranici projekta: www.erasmus-entrepreneurs.eu nakon čega je potrebno javiti se posredničkoj organizaciji (lokalna kontrolna točka). U Republici Hrvatskoj lokalna kontrolna točka je Hrvatska gospodarska komora (www.hgk.hr/naslovnica/erasmus-za-poduzetnike-pocetnike) na čijim se stranicama nalaze detalji o programu te pripremi za poslovnu razmjenu.

Poduzetnici početnici prilikom online registracije šalju svoj CV, mogu se prijaviti u bilo koje vrijeme, nema krajnjeg roka za prijavu.

Nakon što se poduzetnik početnik prijavi njegova se prijava provjerava od organizacije posrednika tj. Hrvatske gospodarske komore. Zatim iskusni poduzetnik iskazuje interes za sudjelovanje te se dokumenti provjeravaju od strane organizacije posrednika. Nakon provjere dokumenata slijedi ‘’Matching’’ između poduzetnika početnika i iskusnog početnika pod vodstvom dvije posredničke organizacije kako bi se ustanovilo postoje li zajednički interesi nakon čega se potpisuju ugovori te započinje priprema za boravak u inozemstvu.

Razmjena se obavlja u jednom od termina koji sudionicima najviše odgovara te se nakon razmjene ispunjavaju evaluacije kako bi se dobila povratna informacija od sudionika. Nadležne lokalne kontakt točke prate koliko se kvalitetno odvijaju aktivnosti i daju ocjenu rezultata.

Boravak može trajati između jednog i šest mjeseci, a mora se dovršiti unutar ukupnog perioda od dvanaest mjeseci. Unutar spomenutog perioda boravak se može raspodijeliti na kraće vremenske periode (najmanje jedan tjedan po periodu) unutar kojih će novi poduzetnik boraviti u inozemstvu kod poduzetnika domaćina.

Erasmus za mlade poduzetnike

APLIKACIJA MATCHING POTPISIVANJE UGOVORA I PRIPREMA BORAVAK U INOZEMSTVU

Slika 3. Koraci u prijavi na Erasmus za podzetnike

52

53

U sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju za Program Kreativna Europa izdvojit će se 1,6 milijardi eura, od čega se 15 posto odnosi na međusektorski potprogram, 30 posto na Kulturu i 55 posto na potprogram Media. Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju do 4,5 % BDP-a EU-a, a zapošljavaju više od 8 milijuna ljudi.

U okviru programa Kreativna Europa sektorima će se pomoći da više pridonesu europskom gospodarstvu iskorištavanjem prilika koje je stvorila globalizacija i digitalni napredak te da savladaju izazove i teškoće u pristupu financijskim sredstvima i da pridonesu boljem stvaranju politike olakšavajući time dijeljenje znanja i iskustava.

Neki od ciljevi programa su: pomoći europskom kulturnom i kreativnom sektoru u transnacionalnom djelovanju te jačanje financijskog kapaciteta kulturnog i kreativnog sektora.

Program je podijeljen na dva potprograma Kultura i Media. Program Kreativna Europa će provoditi izravno Komisija putem godišnjih natječaja.

Potprogram Kultura koordinirat će za to zadužen Desk Kreativne Europe u Ministarstvu kulture, a potprogram Media, Desk Kreativne Europe pri Hrvatskom

audiovizualnom centru (dosadašnji uredi Kulturna kontaktna točka i Media desk Hrvatske).14

Programom će 300.000 umjetnika i kulturnih djelatnika dobiti sredstva da promoviraju svoj rad do nove publike, tj. izvan svoje matične države, više od 1.000 europskih filmova će dobiti financijsku potporu za distribuciju, tisuće kulturnih organizacija moći će pohađati treninge za stjecanje novih vještina i jačanja sposobnosti za rad na međunarodnoj razini, 2.500 europskih kina će dobiti financijsku potporu ukoliko prikazuju najmanje 50 posto europskih filmova, više od 5.500 knjiga i drugih književnih djela će dobiti potporu za prijevod.

Više o natječajima za 2014. godinu možete pronaći na stranicama programa Kreativna Europa: http://ec.europa.eu/culture/index_en.htm.

Zahtjevi moraju udovoljavati svim uvjetima smjernica te se moraju dostaviti na predviđenim obrascima.

Trenutno su otvoreni natječaji samo u sklopu potprograma Media, detalji su navedeni u Tablici, kao i rokovi za dostavu projektnih prijedloga.

Kreativna Europa

14 Potprogram Kultura ( http://mediadesk.hr/ ) Potprogram Media ( http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7541 )

Tablica 8. Otvoreni natječaji u sklopu potprograma Media

Natječaj Prihvatljive aktivnosti

Razina EU financiranja ukupno prihvatljivih troškova

Rok za dostavu projektnih prijedloga

Detaljnije o uvjetima natječaja

Potpora za pristup tržištima

Pristup fizičkim tržištima za europske stručnjake; Internetski alati namijenjeni stručnjacima; Zajedničke europske promotivne aktivnosti

60 - 80 posto 6. lipnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_4_en.htm

Umrežavanje kin-ematografa gdje se prikazuju europski filmovi

Mjere usmjerene na promicanje i prikazivanje europskih filmova.; Podizanje svijesti među mlađim posjetiteljima kinodvorana; Promotivne i marketinške aktivnosti u suradnji s drugim distribucijskim platformama (npr. pružateljima televizijskih usluga, platforme za usluge videa na zahtjev); Aktivnosti umrežavanja: informiranje, animacija i komunikacija.

50 posto 27. lipnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_12_en.htm

54

Natječaj Prihvatljive aktivnosti

Razina EU financiranja ukupno prihvatljivih troškova

Rok za dostavu projektnih prijedloga

Detaljnije o uvjetima natječaja

Potpora za distribuciju nenacionalnih europskih filmova – Program automatske potpore za kinematografe

Podupiranje distribucije u kinima transnacionalnim marketingom, brendiranjem, distribucijom i izlaganjem audiovizualnih projekata; Aktivnosti međunarodne prodaje, a posebno prijevod titlova, sinkronizacija i zvučni opis audiovizualnih djela.

40 - 60 posto 30. travnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_10_en.htm

Potpora za distribuciju nenacionalnih europskih filmova – Program za prodajne zastupnike

Podupiranje distribucije u kinima transnacionalnim marketingom, brendiranjem, distribucijom i izlaganjem audiovizualnih projekata; Aktivnosti međunarodne prodaje, a posebno prijevod titlova, sinkronizacija i zvučni opis audiovizualnih djela.

50 - 60 posto 18. lipnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_13_en.htm

Potpora filmskim festivalima

Poticanje zanimanja za europska audiovizualna djela i olakšavanjem pristupa tim djelima, osobito promotivnim aktivnostima, događanjimai i festivalima; Inicijative kojima se predstavlja i promiče raznolikost europskih audiovizualnih djela, uključujući kratke filmove, kao što su festivali i drugi promotivni događaji

Paušalni iznos/19.000 - 75.000 eura

4. srpnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_6_en.htm

Potpora razvoju pojedinačnih projekata i financiranje skupina projekata

Razvoj europskih audiovizualnih djela, posebno filmskih i televizijskih kao što su igrani, dokumentarni, dječji i animirani filmovi, kao i interaktivna djela poput videoigara i multimedijalnog sadržaja; Aktivnosti kojima je cilj pružiti potporu europskim kućama za audiovizualnu produkciju, osobito nezavisnim produkcijskim kućama, kako bi se potaknulo europske i međunarodne koprodukcije audiovizualnih djela uključujući i televizijska djela.

50 posto 6. lipnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_7_en.htm

Potpora za televizijsko emitiranje audiovizualnih europskih djela

Razvoj europskih filmskih i televizijskih djela kao što su igrani filmovi, dokumentarni filmovi, filmovi za djecu i animirani filmovi, kao i interaktivna djela poput videoigara i multimedije s većim potencijalom za optjecaj preko granica; Potpora europskim audiovizualnim produkcijskim kućama, ponajprije nezavisnim produkcijskim kućama.

ovisno o vrsti filma: 12,5 posto/ max iznos od 1 milijun eura/ 20 posto

13. lipnja 2014.

http://ec.europa.eu/culture/media/fundings/creative-europe/call_8_en.htm

Kreativna Europa

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).

www.hdz.hrwww.eppgroup.eu

Ured zastupnice u Europskom parlamentu

Ivane Maletić