1

2

3

4

5 Poslovna etika_2014/15.

Npr., ponekad zaposlenik mora napraviti ono za što vjeruje da je pogrešno (kao na primjer

slagati kupcu za rok dostave) samo zato što vam je šef naredio da se fokusirate na

kratkoročne financijske rezultate.

6 Poslovna etika_2014/15.

7 Poslovna etika_2014/15.

8

1. CARITAS - ako poslovni subjekt doživi neuspjeh treba mu dati mogućnost

oporavka da ponovno uspješno posluje – zdrava konkurencija kao temelj

uspješnog i etičnog ponašanja

2. Laži mogu kratkoročno biti isplative,a li ne i dugoročno. Priznavanje

pogrešaka te njihovo transparentno uklanjanje kupci znaju cijeniti.

3. Prepoznavanje dobrih poslovnih prilika je stvar mudrosti.

4. Ljubav prema poslu, hrabrost, požrtvovnost, optimizam – radite zato što

volite, a ne zato što morate.

5. Zajednička druženja, osjećaj zajedništva, izleti, domjenci, obljetnice i sl.

iskrena želja da našem poslovnom partneru bude još bolje.

9

10

11

12

13

Individualistički pristup:

djelovati moralno kada ono promiče dugoročno najbolje interese za pojedinca.

Pojedinac izračunava dugoročne prednosti za njega osobno kao mjeru koliko

je odluka dobra.

Odluka koja ima više dobrih nego loših strana u odnosu na druga rješenja

problema, bit će ona koju treba provesti. U teoriji, budući da svatko ustraje u

svom interesu, više dobro se automatski postavlja jer se ljudi nauče

prilagođavati međusobno na dugi rok. Vjeruje se da individualizam vodi

iskrenosti i povjerenju jer to najbolje djeluje u dugom roku. Naposljetku

individualizam vodi ponašanju prema drugima koje odgovara standardima

ponašanja kakvo ljudi očekuju prema njima samima.

14

15

16

17

18

19

Postoje dva temelja za donošenje etičkih odluka.

Prvi (koji sadrži Kantov kategorički imperativ, Benthov i Millov utilitarizam i

Konvecncionalna kulturno moralna pravila i kodeksi) se odnosi na dužnosti i

obveze. Npr, ne ubij, ne ukradi, održavaj obećanja. Ove odluke se podupiru

minimalnim standardom ponašanja koji impliciraju riječ „TREBA”.

Drugi se odnosi na ljudsku izvrsnost i prirodu dobrog života (Aristotelova

virtualna teorija). Ove odluke naglašavaju opće izraze poput sreće, izvrsnost,

napredak, dobar život. Npr., dobar život uključuje zadovoljstvo, prijateljstvo,

intelektualni razvoj i fizičko zdravlje.

Uz ova dva temelja postoji i treći način koji se odnosi na etičke standarde koje

je razvilo društvo. Ono se nadovezuje na jednu od prva dva načina. Prva tri

pristupa se odnose na teoriju KAKO BI SE TREBALO PONAŠATI. Zadnji

pristup se odnosi na osobne karakteristike izvrsnosti – KAKO BI TREBALI

ŽIVJETI

20

Ovaj pristup se odnosi na to da je moralno ispravan čin onaj čin koji se može

primijeniti kao univerzalno pravilo u svim situacijama, tj. da sve situacije imaju

isti rezultat, a to je moralnu ispravnost.

Npr., dati nekom obećanje da ćete mu otplatiti kredit bez da uopće imate

namjeru to napraviti ne može biti univerzalno pravilo jer će obećanja prestati

imati težinu ukoliko svi nešto obećavaju, a nemaju namjeru ispuniti obećanje.

Ovaj pristup naglašava da se prema svim ljudima mora ponašati s

dostojanstvom i poštovanjem te da se ljude ne treba tretirati kao objekte

pomoću kojih ćemo ostvariti vlastite ciljeve.

Na primjer, bilo bi moralno pogrešno prodati nekome nešto što oni ne žele ili

isključivo kako bi kao prodavač ostvarili proviziju od prodaje.

21

22

23

24

a. Za svaku alternativu trebate preispitati što bi se dogodilo kada bi svi težili za

principima koji su temelji za ovu alternativu i poštuju li se ovom alternativom svi

dionici te ih se ne tretira kao objekte.

b. Također je potrebno identificirati troškove i koristi za svakog dionica i odrediti

postoji li rješenje koje će svima donijeti najveće dobro, odnosno najmanje štete.

Ukoliko nema alternative koja će donijeti samo dobro svima bez imalo štete

trebate izabrati onu alternativu koja će donijeti što više dobroga, a što manje

lošega za dionike.

c. Ovo su vrsta pravila koje možemo naći u mnogim velikim religijama – ne ukradi,

ne laži, ne ubij, ne krši obećanja. Ostala pravila su specifična za određenu zemlju

i/ili organizaciju poput pravila kako se obući prikladno, odnos između spolova,

poštivanje autoriteta i slično

d. Može te li donošenjem ove alternative biti mirni sami sa sobom, ali i popraviti

vaše odnose s drugim ljudima. Kako se osjećate kada podijelite vašu odluku s

vašim mentorom, prijateljima, obitelji? Kako biste se osjećali kada bi vaše

aktivnosti i vaša odluka osvanula na stranicama lokalnih/nacionalnih časopisa?

Moja odluka je čisto poslovna…

imaju pristup koji bi većina nastavnih programa poslovnih škola proglasila racionalnim.

Napravili su službenu cost-benefit analizu – primjerice kada se kompanija odluči da će

radije platiti sudske troškove jer je to jeftinije od otklanjanja kvara (troškovi redizajna,

potencijalne tužbe, pa čak i živote).

nisu namjerno odobravali neetično ponašanje jer je mnogo psiholoških i organizacijskih

faktora koji skreću pažnju s etičke dimenzije problema.

kada se zaposlenici ponašaju na neetičan način treba razmisliti što ih na to potiče.

Zaposlenici se uključuju u nepotrebne i skupocjene projekte te se bave kreativnim

knjigovodstvenim praksama kako bi postigli svoje ciljeve. Ne uzimajući u obzir posljedice,

sustav ciljeva i poticaja stvara se podloga za (ne)svjesno donošenje etičnih odluka

Pogrešni ciljevi…

specifični, manje zahtjevni ciljevi daju bolji učinak od nejasnih ciljeva poput „dajte sve od

sebe”. Nagrađivanje zaposlenika za postizanje strogo određenih ciljeva vodi zanemarivanju

drugih područja.

ako se vodite s tim da cilj opravdava sredstvo skloniji ste prihvatiti nepoželjne rizike i

neetičkom ponašanju nego što bi inače bili.

25

Npr., financijska kriza nastala je zato što su kreditne agencije davale visoki rejting vrijednosnim

papirima vidljivo loše kvalitete – sukob interesa: agencije slijepe prema vlastitom neetičkom

ponašanju, ali i prema ponašanju kompanija koje ocjenjuju. Svrha agencija je da daju

objektivnu ocjenu kreditne sposobnosti, ali ih plaćaju kompanije koje su predmet njihovog

ocjenjivanja. Velike su kreditne agencije ostvarivale dobit tako da su sačuvale naklonost

ocijenjenih kompanija, a ne da isporuče što točniju procjenu

Prenošenje posla – istraživanja su pokazala da blaže sudimo o osobama ili tvrtkama kada se

neetično ponašanje delegira trećim stranama, posebno ako nemamo informaciju o

posljedicama takvog outsourcinga. Manageri rutinski delegiraju neetičko ponašanje a da toga

nisu ni svjesni… ”Učinite što god je potrebno” – praktično pozivaju na služenje upitnim

taktikama. Kada manager predaje neki posao drugome trebao bi se upitati stvara li u tom

slučaju okruženje koje pogoduju neetičnim postupcima.

26

Brojni manageri nagrađuju rezultate umjesto visokokvalitetne odluke. Zaposlenik može donijeti

lošu odluku koja u konačnici ispadne dobro te biti nagrađen za to ili pak donijeti dobru odluku

koja se pokaže lošom i biti kažnjen.

Manageri previđaju neetičko ponašanje kad su rezultati dobri i tako nesvjesno pomažu

narušavanje etičnosti svoje tvrtke. Trebali bi biti svjesni te pojave, preispitati ponašanje koje

potiče dobre rezultate i nagrađivati kvalitetne odluke, ne samo rezultate.

Kompanije sve više ulažu u etičke kodekse, treninge, programe usklađuju s propisima, a sve je

više neetičnog ponašanje. Čak i najdobronamjerniji etički programi neće uspjeti ako ne uzmu u

obzir pristranost koja nas može učiniti slijepima prema neetičnom ponašanju, našem ili tuđem.

Što se može učiniti?! Izbjegavati forsiranu etičnost pomoću sustava nadzora i odobravanja.

Osigurajte da vaši manageri i zaposlenici budu svjesni pristranosti koje mogu dovesti do

neetičnog ponašanja i ohrabrujte zaposlenike da postavljaju važna pitanja kad se razmatraju

različite opcije, primjerice - koje bi etičke implikacije ova odluka mogla imati?

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39