početnica za nepismene (zagreb, 1946)
DESCRIPTION
POČETNICA ZA NEPISMENE. 2. izdanje.ŠKOLSKA I PEDAGOŠKA IZDANJA NAKLADNOG ZAVODA HRVATSKE.ZAGREB 1946.Uredili: Z. MUNKO, T. PRODANOVIĆ, G. VITEZCrteži: K. TOMPA i V. GUHANaklada 130.000TISAK NAKLADNOG ZAVODA HRVATSKE U ZAGREBUTRANSCRIPT
POČETNICAZA NEPISMENE
DRUGO IZDANJE
OVU JE KNJI<1l1 ODOBRILO MINIST ARSTVO PR0S\' JETF 1\:,\111.'1l:--:FREPlIIRIKE IIIlVATSKE SV('\Jl~1 RJEŠENJEM BR, 17.5~7.• III. - IO~,.
ZAGREB 1 9 <} 6
SKOLSKi\ Il>EDAGOŠKA IZDANJA NAI,LADNOCi ZAVODA HRVATSKE
Uredili:Z. MUNKO, T. PRODANOVIĆ, G. VITEZ
Crtdi:K. TOMPA I V. GUHA
Naklada 130.000
TISAK NAKLADNOG ZAVODA HRVATSKE U ZAGREBU
••
MARSAl. JUGOSLAVIJI:. JOSIPHROZ TITO
•I, 1
:J~1 _
I•I /
••/f2
•A/A/7U
o.
J/J rJd (
,..o
u u1{;
M - -- - -u - - --
Mu •mlu
m
7JP12 /FlV. ·o/UU 0/ LtO /uz~---:.---
_171/ U 1lz 1A~G- .lJJ/ :7ff/ ,jfl ,J!lz6
7
T t
3~ O _-- -
00·?YAP
T __
T·o
TIT O
Tito•ti i ml
= z Iz ti lk laz,M/1VJPIi/t
; ,Jo .q~,9- ,9 . .. 7
9
A a./b~ E _
A _
AutoMato ima auto.
Ee
0//
Ema mota.Mati mete.
200 ;nz /ll7J11ff,mudiz liv---zt.2& z6 /lUlfw .ZIl~
10 11
LULA
L IX~
Lela .ima metlu.Mile ima ·Iulu.
Ji Zzb~ Mz muIJj;.;g:;s&Itz/ffuitmv~
12
V V
1?/If/
VILE
Volovi vole otavu.Ivo, evo ti vile, a tamo imaotave,Utovi, Ivo, volove!
71/0/17 zvik aZJ; kniu...?F 1];jjnn7;7JfJ& divlHJ~
:~>
i13
J j
J/J AJA
[ula je jela jaja.Jaja je jeo i Ilija.- I ja volim jaja, veli im Mijo.- Evo ti, Mijo, ali je malo jaja.
14
ua!f)d
Vodovod u domu- Da li imate vodu u domu?
-Da, u domu imamo vodovod i vodu.- To je mileta! Uvedite i vi vodu u dom!-- Eto, vodovod vam je tu!
s S
:YA
SvatoviSedam je sati. Sve je selo ustalo, da vidi
svatove i mladu.Evo svatova ! Veselo, veselo! Idu selom i
svi im se dive.Veli susjed susjedu:- Jesi li vidio ove svatove? Ej, veseli. su!
16
RATAR
Rad je radostJutro je. Dva vola stoje u jarmu. Idu orati.Tlo je vrlo tvrdo, ali orati se mora.Volovi doorali, Ratar dat jera volove doma,
a mali mu Rade veli:-. Umorili se,siromasi!- Da, moj Rade! A vidi ralo! Rad mu
je dao sjaj. Rad je radost!
--- ------.--- --.- -_._----_._------____ o. __ .. __ .._ .. .-------------- ----.--.
17
..,("'..-".l:
NOVINE
Novi DomNedavno je u selu otvoren novi Dom. On
.je nastao trudom sviju nas.Svanuli su nam sretni dani mira. Nastala
su nova vremena. I stari i mladi rado idu usvoj Dom. Tamo imaju i novine. One im do-nose vijesti o domovini i stranom svijetu.
IH
Pp!fO'r
PERO
PismenostSvi moramo postati pismeni! S malo truda
i uputamora nam uspjeti da umijemo napisatisami pismo! Samo pismeni danas napreduju I
1, Evo pera i papira, pa na posao! Poste-·peno, slovo po slovo, naprijed do potpunepismenosti!
]y
z2
z
ZVIJEZDA./
~~
ŠUMAZvijezda
v-
S-Š
Vr ij ed n o s t šumaŠume su nam vrednije od zlata. One nam daju
drva za zimu i drvo za dom, a u stanu pod i strop,ormar i stol. Rataru daju šume toporište, rudo i još~o~a. .
Svojom sjenom štite šume tlo, da se ne osušii da izvori ne presuše. Za vrijeme rata štitite supartizane.. . .
Po tome vidimo, da šume doista moraju pnpa-dati svemu narodu i da se ne smiju nerazumno rušiti.
Partizani su za svoj znamen uzeli zvijezdu,rumenu poput zore, i stavili je na svoju za-stavu. Pod zastavu su pozvali sav narod.
Narod je ovaj poziv razumio, odazvao sei listom pridolazio pod zastavu partizana. Znaoje, da za ovom zvijezdom dolazi sjajna zora,a za zorom novi i sretniji dani. .
21
------------~--------~-----~~.~~~.----.
G U S L E
Grana druga TitaGusta goro, puna ti si lada,dušmanima zadala si jada.
A u gori guslar nama gudi:"Oj narode, rujna zora rudi!Gdje najviša raste jela vita,.zeleni se grana druga Tita,a listovi mnogi na toj granidrugovi su - mladi partizani!-
G gC(ji/
22.
ž v
Z
ŽETVA
v
Zito Je spaseno
Naše žito je zrelo.Došao je dan žetve. Dušmani su nastojali da je osujete,
ali su im se partizani oduprli oružjem. Naša straža štiti žetvu.Oštri srpovi mirno ruše žute vlati. Vežu se snopovi i izlažuna slogovima, da se osuše.. Svi se žure, jer se do užlne morasve požeti.
Radili su marno i žurno j na vrijeme poželi. Žetva Jesvršena, žito je spase no !
,.
23
B b
,
BOR 'CIPELE
'B ura o p a n c t
Diže se bura i stade sve pred sobom bijesno rušiti. Lomila Jedebele grane, pa i golema stabla. Samo se zeleni bor na pustoj g'oriza inat opirao buri.
Nastade žilava borba. Bor se svijao, ali se nije dao prelomiti.Vjetar se još više razbjesni i upre da ga slomi, no i opet uzalud.
Najposlije se bura smiri. Posvuda su ležali tragovi borbe: po-rušena debla i otrgnute grane. No bor se i opet ponosno zelenio napustom brdu.
A što mu je pomoglo, da ga bura nije mogla srušiti? Evo što:žile su mu prodrle u dubinu tla, a to mu je dalo snage da izdrži uborbi!
Sretnu se negdje cipele i opanci. Cipele su bile nove, pa se bli-stale na suncu, a opanci puni blata i poderani. . .
_ Baš se divno sjajite! - dobace cipelama opancr, - A ml, eto,blatni i poderani -: pravi odrpancit . . .
_ Drugo"i, i vi ste jednom bili novi i lijepi! No vldll~O, dolaziteiz planine, gdje ste prolazili vrletnim gudurama u potr~zl za o~com.Onamo se i ide u starim opancima. A naša 'gospodanca uputila ~
. ti selo na proslavu, pa je obula, što je najvrednije imala. No za godl-nicu ili dvije možda se opet sretnemo, pa nam se tada narugajte!=Trebada znate. da smo [edinice u naše gospodarice!
----------------~------------------~---------------24
25
K k
KOSA
Kosci
U ranu zoru stigoše kosti na llvadu, Trava je bila visoka j vlažna.Kad J.e Kranulo sunce, cak1ile se kapi rose po livadi kao da je netkoondje prosuo biserje.
-'- Kume! - zovne jedan kosac drug'a do sebe. - Zar ne, daJe tebi drago, kad se teško kosi?
-Kako to misliš?. - Ovako: slabu travu lako pokosiš, no kad se otkosl posuše,
siJena· za šaku!. - Pravo veliš! Svi želimo da što više nakosimo.
Kosili su bez prekida. Kad je došlo doba k zalutarku, livada jebila· pokošena. , .
"
26
c c ,cč
ČEK I Ć
Će k i ć
Svaki dan se čuo čekić kovača Marka.Susjedi su govorili:-;- Ti, Marko, uvijek sa čekićem, kao da nemaš drugog alata.- Imam [a mnogo alata, ali je čekić ncUl{lavniji. Ni kuće, ni
mosta, ni kola, ni sjekire, ni motike - ništa bez čekića. Gdje godse gradi, tu je / čekić u ruci. Čekić je nastao u najdavnije doba, Idanas Je još nalg'lavni]! alat - govorio je Marko.
27
N J IVA
Onojenje tla
Nj njJa ·,r~
Tlo treba redovito i dobro ,;nojiti. Evo zašto:Posijemo li na negnojenoj njivi kukuruz, ne će nam dobro uspl-
Jevati. On za svo] rast treba mnogo sastojina, koje jz tla upijakorllenfe kao sok. To su neke rudne tvari iz samoga tla, a neke iztruleži, koja je u njelllu.
No. tlo treba gnojiti . razumno. Gnoj neka se izveze na njivu ujesen, tamo rastepe i zaore. Gnojenju neposredno prije samog sijanjas pravom se prigovara, jer se tada gnoj u tlu ne može pravo rastve-riti, to jest sagnjiti. Tak~ ostane više ili manje neiskorišten.
I.i
28
•....o "~:~"
Li li:ljf
LJUBIČICA .s.
Druže Tito, ljubičice bijelaPravi sin domovine ljubi svoj narod i bori se za nje.g~~.bolji i
ljepši život. On smatra da nema časnile smrti, negoli ~att 1 Zlv~t zasvoju domovinu i narod. Najljepše. p.rimj~r~ takve pozrtvovne.; ;:~sebične ljubavi daju nam nebrolern junac: IZ narodno-o~lobodl a .borbe, a osobito sam drug Tito. Njemu u čast narod pjeva ovako.
Druže Tito, Ijubičice bijela,pozdravlja te omladina. cijela!
"pozdrav1,\ate i staro i mlado,druže Tito, ti narodna nado!
29
H h
yHRCAKKako živi hrčak
. Hrčak se obično naseli na oranici. Stanuje u rupi, koju samizdube pod zemljom. Ljeti i jeseni vuče on u svoje ~nijezdo hranuvećino~pšenicu. Obično skupi mnogo veću zalihu, negoli mu treba:Pravi pl.lačkaš i lakomac! Takvih ima i u ljudskom društvu!
Zimi. dok napolju huje hladni vjetrovi, hrčak u svojoj rupi tihospava. Ne ha~ tada za ono, što se nad njim zbiva. A po što da izlazi?Napolju bi, doduše, našao 'suhe trave i tvrda korijenja, no što će muto? Nagrabio [e on sebi zalihu vredni.je hrane! .
-~-------------- ....•....
30
~'"
Dd
Đ ACI
Veliki daciTuđinske vlasti, a i vlade domaćih diktatora. slabo su marite za
'prosvjećivanje našeg naroda. Tako le došlo do toaa, da. se i danasu nekim krajevima Jugoslavije nade više nepismenih neao pismenih.
• Sada međutimvposlije oslobođenja od tuđinskih okupatora i domaćihdiktatorskih režima, uđosmo u novo razdoblje narodnog života -u doba slobode, napretka i prosvjete. Gdje god se nade dovoljanbroi daka, otvara se za njih škola, a ~d.ie ima stariIih nepismenih,osnivaju se posebni tečajevi.
Svi mladi, dakle, moraju u školu, a stari.ii nepismeni u tečajeve.Tako će doskora nepismeni bivati loiNeriedi i rjeđi, dok napokon svi
.ne postanemo pismeni.
31
.... :0
F R u L'A
.,....."
Filipova frula.
Dž dž
DŽEMALDžemal je postao pismen
Kad su u Sandžak stigle prve vijesti o. ustanku i partizanima,Dž I odmah odlučio na koju će stranu. . .
e~:dn~ noći razoružao je s drugovima neprijateljske voJmke I
otišao s otetim oružjem u šumu. . [teže oktšaJeDžemal je bio neustrašiv borac. On je Izdržao na d t
d . kako se bori za slobo u o a-i .svojim djelima pokazivao rugnna
~džbine.· b' či čitati i pisati.Džemal je bio nepismen i u bor i Je nau 10
,.Filip [e bio stari svinjar u seJu. Kad su fašisti došli u našu domo-
vinu, stari se Filip razbolio od tug-e.
Uskoro su stigli. j partizani u n.iegov kra]. Filip ih je dočekao sasuzama u očima. Start je Filip mnogo puta pomogao našim borcima.Filip je od mladosti svirao u Irulu. On se dcgovorto s drugovimai davao im svojom frulom znakove o fašistima I njihovoj fronti.
I stari je Filip dočekao slobodu. Veseo je i radostan. Sada svakoveče svira u svoju frulu ,i veseli se pobjedi i našim borcima.
32 a Počet nlen ~H neulamene 33
h!J'\'':""~::' ..•:r:~t:=-:--.;:.} .~_~'-;.---.-/... ',," -.'. ,'"
y
Stampana slovaA B b C
v
Ća c C Č,
O dcĐ đ Dž dž E e F f G g H hI . J K k L1 J 1 Lj Ij M mN n Nj nj O o P .P R r S s...
- ' S š T t U V -z - ž.u v z .•..z
Pisana slova
Jtai !lJkq)d;"ffj~
34
Narodne postovice i mudre riječi
Ako slijepac slijepca vodi, obadva će u jamu pasti.
J1brAkM /tWhdb;mw~
Brat je mio koje vjere bio.
!I+~~~\,~i;;1:'c Crv je sitan, ali radom savlada i hrast.
I;:;u::u:aš::e~~~"""~11UVr~~~rA~~}~tl'~'1iiĆ.prija' podnosi svakoga, a poClalje same peitene. '
;~~"'{rr ~ đi /ak~Dk.~~:~'~. Dobar glas daleko ide, a zao još daljt.
~~;'P~ ,g)~r /UUY~.
)~~r';iĐaci se uče u' školi, a ljudi u životu.",l"~$~.tk4W~+.:":1_'41 Džbun je za ptice carstvo, a za njiV1l propast.
"".~q)~+Aamffar ~.. Jt;'iI_ Eto ga kad, se veli: na!, a nema &akad le veli: daj 1
,-~ rbalv~~/YWQH/r_:.,,~l Fenjer nam svijetli u noći, a razum u fivotu.
;~ • ~~~d;r~/X4/~~
J:.,;.,~;;,',~... ';.~-
" 35
G g Gvožđe se kuje dok je vruće .
.~~~~-~AW~.
H h Hulje lijepo zbore, a nitkovski rade;
. I i I sitna kaplja tvrdi kamen dubi.
j # j~l1Wruub ~ m/;rrfw-J. j Još s~ nije rodio tko bi svakom ugodio.
,Jirr~~~·K k Kad se bratska srca sleže i olovo plivat može. .
X~Xkv~~~L 1 Lakomcu ni pol vola zalogaj.:tj ~. ~I.~. .' I.~.
. r~~AMtUU/...Lj lj Ljudi sve mogu' kad prihvate slogu .
.·+1~~ffw.~~~·At m Miš bježi u rupu, a kukavica u izgovor.
J1tmv~~~~v~N n Na muci se poznaju junaci.
JP/W~~Mw/~~
Nj nj Njiva traži njegu, ali daje snagu.
Jlf7r~-/r.a//1'r1V~~36
l~O'o O trudu žito rodi, Q muci grozdovi vise.
'~~:.~ m~r;rwnAln/~~.
'~:.;pp Pijana glava ne nosi barjaka.
~;ci:jJfV .~ ~ n.;b ~.\.' .~..
'·'\~~;·Rr
;.~~WtH'·..':t,~~'ss
F. ""':.: ',' «:š Š
.".-.
r. ". [/-4"
.: T t,"-- '- .
Uu
.u;-v v'( .
Ralo i motika svijet hrane.
Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari,
Šugava ovca sve stado ošuga.·
#idwvdnvAW~~Trula jabuka zarazi stotinu zdravih.
Um caruje, snaga klade valja.
1kkj~M/M/k,w~~Više vrijedi trun istine nego brdo laži.
~ananb dVmv~.
Z z Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača.
, :l/V~-:;-.:;-
I'~~Ž •.i žr~va za otadžbinu i slobodu najslavnija je žrtva.
,', 2" 'Y,.. JJ... j1JJ I." -x> ~ A'UUUV ~';.",;
~ad treba pisati veliko slovo?Ispod velike jele, kraj puta, sjede Ivo Gajdek i Jela Kazić.
Veliko slovo pišemo na početku rečenice. Isto tako pišemo veli-kim početnim slovom imena i prezimena.
. Ivo, i Jela bili su na sajmu u Velikoj Gorici, pa su sjeli da seodmore. Gledaju pred sobom Zagrebačku goru i misle: Sutra ćemop~ko Save u Zagreb da posjetimo naše ranjene borce. Kako bi divnobilo, kad bismo mogli putovati dalje, sve do našeg Jadranskog mora!
Imen~ gradova, sela, gora, rijeka, mora i jezera. pišu se isto takovelikim slovom.
· Kakve znakove upotrebljavarnokad pišemo?
TOČKA
Znanje vlada svijetom.
Točku pišemo na kraju svake rečenice.
Tvoje sam pismo primio 13. ovog mjeseca.
Točku pišemo iza rednih brojeva.
To možemo pisati i skraćeno:
Tvoje sam pismo primio 13.. o. mj.
Kad skraćujemo riječi, stavljamo iza njih točku. Na pr.'N. N., uč. tor. OSD. šk.
ZAREZ
Anka čita, Marko piše, li Peru računa.
Kad od više malih rečenica sastavimo jednu veću onda te malerečenice odvajamo zarezom. I
Pšenica, raž, kukuruz, ječam i zob su žitarice.Zarez .stavljamo iza riječi, koje nabrajamo. Iza pretposljednje
rijeČi nismo stavili zarez, jer iza nje dolazi i.
DVIJE TOČKE
Rečenicu IZ prošlog članka mo.žemo 'pisati i ovako:2itaric~ su: pšenica, raž, -kukuruz, ječam i zob.Ako ovako pišemo, onda moramo staviti dvije točke (dvoločje)
prije nego što počnemo nabrajati.
ZAGRADA
U .prošlorn članku zapazili smo još jedan znak: (
). Taj znak stavljamo kad nekom riječi ili. rečenicom želimo bolje. objasniti drugu riječ ili rečenicu. Na pr.: •
U Zagrebu je održan veliki miting (zbor).
UPITNIK
Gdje si bio?Što radiš?Upitnik se piše na kraju rečenice, kojom nešto pitamo.
UZVlčNIK
Dobar dan! živio! Uči! Ajs! Joj!Kad rečenicom iskazujemo želju, radost, žalost, zapovijed ili
-,netto uzvikujemo, onda stavljamo na kraju uzvičnik.
NAVODNICI
Drug Tito je rekao: »Tude ne ćemo. svoje ne damo!«
Kad navodimo nečije riječi baš onako kako ih je netko rekao,onda te riječi stavljamo medu navodnike.
Pročitao sam knjigu »Kako se kalio ćelik«.Tu sam knjigu kupio u knjižari »Naprijed«.Kad u rečenici spominjemo naslov knjige, ustanove i slično,
onda takve naslove možemo stavljati medu navodne znakove ili na-vpdnike ..
.~..
MrakMislio bi čovjekkad pogleda mrak,da je strašno moćan.da je silno jak.
To bi bilo naopako,al' na sreću nije tako:svjeticu zaželi,a mrak odmah bježi.
Zmaj Jovan Jovanovit
*.Svako ljudsko znanje dakle svaka škola i svaka naobrazba
- najbolje se može prispodobiti svijetlu, zato se prava i potpunanaobrazba zajedno s poštenjem i zove prosvjeta. Biti prosvijećen -to jest postati naobražen, a ostati pošten - najveća je dika i najvećakorist za svakoga čovjeka. .
Stjepan Radit
ZAGONETKABijelo po/je, crno sjeme, mudra glava koja ga sije.
(e1i
'..'~ ..{- _o,
Htjeli su flas uništiti... Započelo je masovno istrebljivanje srpskog naroda u Bosni,
Hercegovini. Vojvodini i t. d. Nesretni seljaci ovih krajeva bježalisu ti šume sa svojim porodicama, samo da, bi spasili svoje glave. Aliustaše, zajedno s Nijemcima, priredivali SlI hajke na ove bjegunce j
istrebljivati ih ondje gdje bi ih stigli. U t akovoj str ašnoj situaciji (ukojoj Sll se nalaz ili ne samo Srbi, nego I svi pošteni napredni ljudi),narod je postepeno, najprije .neorganiz irano. počeo da se hrani čimeje god mogao samo da se spasi od uništenja ...
TITO
: Dvanaesti junaTo Ie bilo dvanaestog' [una,kad pogibe dvanaest srpskih cura, .dvanaest cura, dvanaest sokolovaod ustaškog praha i olova.
Jadne majke po šumama lete,svaki pita: »Gdje je moje dijete?Kćeri moja, moj zeleni struku,pruži svojoj [adno] majci ruku.
Kažite nam, naše kćeri mile,jesu li vas ustaše mučlle,jesu li vas iz puške ubileili žive u jamu bacile?«. '
, Šuma, gora - sva priroda nijema:iz tišine' odgovora nema.
. .. Komunistička partija je pozvala i vodila narod il oružanuborbu da se s puškom u ruci. kroz krv i ogunj, bori za svoju slobodui svoja prava
M. Di1as
Živjela nam sloga i slobodai ustanci našijeh naroda
;:,;:~,~\~ ,.. Dalmatinci se dižu u borbu za slobodu i sretniju budućnost'~~~~;~>:~svoganaroda, U Hrvatskoj, Slavoniji,' Hrvatskom Zagorju, u .onoj
':';~~~Y""zemlji za čije se ljude govorilo da nisu sposobni' za borbu, ruse se. if~(~:}Željezničke pruge, lete u zrak skladišta, narod uništ~va živu sna~.u
-1:~r';'~'ustaša i Nijemaca i diže se da zajedno s drugim narodima Jugoslavije\j~t;;>ibaci fašistički režim koji nam je Hitler nametnuo. Pobjeda mora'}~~%>l:doći TITO
Cvate ruža rumena i rana,pobjeda je naših partizana.
I~'- Oj narode Like i Korduna"~.~//,()J narode Like i Korduna, Kunemo se našem drugu Titi,
';:)<~'.~'došlo vrijeme da se diže buna. da ćemo se do kraja boriti.-~;'{:';i';;,' ' Donijet čemo sreću i slobodu",~i,:;~itr~tiv sviju tvojih ugnjetača, hrvatskome i srpskom narodu.\'-~f::~.~ai tud~h osvajača,
-;'" -, ~:, .s ~\:-,:(~:::, .-
,< :;:~ Sastali se Kordunaši s Likom,lo: ne daju se pokoriti nikom.
,/
Rađanje naše vojske/{: , .: ~Naša- se narodna vojska radala iz malih partizanskih odreda.'-""'.' stvarala se od goloruk ih rodoljuba, seljaka, radnika, poštene inteli-
.:, .. gencije, omladinacagrada i sela, koji su se digli na ustanak u borbu, ,,":;:::/protiv dkupatora i njihovih plaćenika. Trebalo je, s krvavirn žrtvama::';:-~_-." '·osvajati od neprijatelja svaku pušku, svaku bombu, Svaki metak. svaki.:i"~ "mitraljez, svaki bacač, svaki top i odolijevati mnogobrolnirn ofan-
, zivama brojčano i tehnički nadmoćnih neprijatelja ...
TITO
Takvog borca nigdje bilo nije:smrt ga gleda, on se na nju smije.
$AM·
Golema ranaZora snijegom svu krajinu bijeli.kad pod Lapac momci doletjeli;
silni momci u dolinu grada.pa ljut bojak zametnuli sada.
Ne znaš. majko, ko li više vije:il mećava il puščane zmije.
A na čelu kobne bitke ovevodi Stojan svoje sokolove.
Stisnu junak bogaze i pute -smrtno mete dušmanine ljute.
Kad sred boja, a u zoru ranu.vidjeli smo nadu pokopanu:
aoj, maJko, sokola Stojana:pade junak od golemih rana.
Kad sloboda nasmija se gradu,mrtvo tijelo predali smo hladu:
crnoj zemlji ispod vitih jela,posred Lapca. posred grada bijela.
Plače gora. plače svaka grana:nema nama Matića Sto-jana. .
Bratstvo i jedinstvonaroda Jugoslavije
. ." N.i~im narodima prijetila je strahovita opasnost potpunog1:lllšto:ja. I' ada su naše srpske jedinice stigle u Istočnu Bosnu, na.onu bist re '1rine njihale su se hiljade leševa nedužnih žena, djece1 staraca muslimana. U Bosni i Hercegovini, a naročito u Krajini,našli smo velike prirodne panare pune leševa paklanih Srba - tena,
I i staraca. Naša parola bila je bratstvo i jedinstvo naroda Jugo-,·:tt;·'s1avije. Mi smo činili sve napore, dokazujući ogorčenom srpskom. ;?Y,~·liviju i zaveden im četnicima da svi Hrvati nisu zlikovci, da svi musli-
.' ..; mani nisu zlikovci, već samo jedan mali dio u ustaškim odredima,. koji pod vodstvom Nijemaca vrše zlodjela. Dokazivali smo svim mo-. gućim načinima ojadenom muslimanskom i hrvatskom življu da Srbi
nisu zlikovci, nego da zvjerstva vrši samo mala šaka četnika Mihaj-lovića, Pećanca i Nedića. To· je bio naporan rad naših herojskih bri-
. gada i partizanskih odreda, boraca ne samo protiv okupatora nego·i protiv ustaških i I četničkih zlikovaca, koji su bili samo orude urukama okupatora.' Ovi naši napori urodili su plodom. Stvoreno jeu; ovoj jedinstvenoj i natčovječanskoj borbi trajno jedinstvo i brat-
.- stvo Jugoslavije, kakvog nikada prije rata nije bilo.
TITO
Partizana volim kao bratakako. Srba tako i Hrvata.
Ličkom vođi od ustankaCijeloj Lici žalost srce biješto joj nesta dičnoga Krntije,
što joj nesta vode od ustanka.prvog vode - Orešković Marka.
Drug Je Marko hrvatskoga rodaal Je majka srpskoga naroda.
Oj, četnici. jadena vam majka,platit ćete Orešković Marka.
Ubi Marka razbojnička ruka.kleta ruka Rašete hajduka:
četnici nam ubiše junaka.hrabrog borca Orešković Marka.
Otkad junak u grobnici leži,naše srce za osvetom teži.
I'·~<O.·..,," .,,-~ ,~.,
'. -:-(.;"
Mnogo ih Je već palo za Marka,a i još će - žalosna im majka.
45
-;,: ..
Omladina... ' Omladina Jugoslavije pokazala je još davno prije rata, na
djelu, kako neizmjerno mrzi fašizam. Omladina Jugosiavije bila jeta koja je medu prvima počela da propovijeda jedinstvo i b-ratstvomedu narodima Jugoslavije .
. . . Na mladima svijet ostaje.Ali taj svijet, to društvo je onakvo, kako ga urede' sami ljudi.
Ako su' ljudi nazadnjački, nastrojeni, ako su pakosni, ako hoće davladaju ne obazirući se na mišljenje najširih masa, onda je to 'dru-
- štvo rdavo, onda je to slično fašizmu. A mi hoćemo da našu zemljuuredimo demokratski, da u njoj svaki čovjek bude slobodan, da seu njoj omladina može u punom zamahu posvetiti onim zvanjima ionim pozivima koje ona želi. Mi ne ćemo nepismenost i nazadnjaštvokao što je to bilo u staroj Jugoslaviji. Mi hoćemo škole, kulturu,univerzitete, fabrike, sve što je čovječanstvo do danas postiglo svojimumom, i što mnoge zemlje već koriste, samo nama to nije bilo dano ..Sve ćemo mi to izgraditi, sve ćemo svladati ...
TITOSei izvora nema vode,ni života bez slobode.
-'List aj goroUstaj goro, cvjetaj cvijeće,omladina .u boj kreće;omladi na u boj kreće,robovati više ne će.Omladino zemlje ove,zbijajmo se u redovezbijajmo se drug do druga,borba ne će biti duga,zbijajmo se brat do brata 'da skinemo jaram s vrata.Drug, nam Tito poručuje,nek se širom svijeta čuje:»Tko ustanak sad ne sprema,med narodom mjesta nema.Tko ne kune zlo proljeće,otkad dušman zemljom kreće?Dolje lanc;i i okovičim se vežu sokolovi.Suzama se boj ne bije,već se vrela krvca li,ie.«
46
Junačke žene Jugoslavije.. , Naše junačke žene Jugoslavije dale su u ovoj dugotrajno]
'tovječallskoj borbi toliko žrtava i primjera heroizrna, da se time,Qte~o ponositi, i sa ponosom se smatrati saveznicima naše velike, e braće. sovjetskog naroda i herojskih sovjetskih žena,
Z " , One su dokazale da su imale pravo tražiti svoju ravno-ij~~~·st.one su to dokazale svojim životima. svojom krvlju na;/~u bitke ;-njemačkim, talijanskim i madžarskirn fašistima i ostalim'vajačima. . . , ,
žene nisu ušle u ovu borbu slučajno, nesvijesno, već SVI'
da borba koja se vodi za oslobođenje našeg .naroda, jeste borba1!J1'etruJu budućnost naših naroda i sretniju budućnost samih žena, , .
TITO
Druže Tito, pogledaj s planina,kćeri u boj šalje domovina.
JedinicaNemaš majko, neg mene jedinui ja ću ti nosit karabinu.
Karabine, moja mila puško,nosit ću te i Ja kao muško.
Imala sam svog dragana Ranka,borac bio od prvoga danka.
" Kad u boju pao mi je ljutom,riješih poći ja njegovim putom.
Sad ću, majko, biti partizanka,ja ću svoga osvetiti Ranka.
.Partizanka kapa mi je mila,partizanku dragom sam krofila.
Karabinom dok mi ruka vlada,ne bojim se njemačkih brigada.
Srpkinja me odnjihala majka.Hrvatica porodila Ranka,
47
#42 AH
Kako živi narod... U Srbiji, Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Lici, Crnoj Gori,
vidjeli smo kako narod živi u malenim tijesnim kolibama, prljavimi nezdravim, često zajedno sa stokom. Vidjeli smo strahovite životneuslove, koji su nam nametali pitanje: pa kako je taj naš narod uopćeuspio da se održi u životu? Zašto je uopće plaćao poreze i drugenamete?
... Uzročnik te bijede nije samo okupator, već i 20-godišnjeharačenje raznih protunarodnih režima. Uzročnik te bijede je sistemvladavine korupcije i nasilja jedne organizirane škole odnarođenihprofitera, željnih brzog bogaćenja na račun naroda.
... Zato se narod ne bori za onu bivšu, maćehinsku Jugoslaviju,ve-ć za novu Jugoslaviju, koja treba da mu osigura život dostojančovjeka; Zato naš najsiromašniji dio naroda daje danas posljednjukoricu. kruha, zato on trpi sve patnje ovog rata- dobrovoljno:zato on daje svoju krv i živote ...
TITO
Pjesma novih zora,Pokraj puta ruža rascvjetana,pod njom sjedi seka rasplakanai dozivlJe, tužna, svog dragana.
AI iz zemlje nešto progovara:»Tko to sjedi na mojim nogama?«
»Ja sam dragi, ja sam tvoja mila,evo sam ti jastuke donijeta.«»Ne mogu ti primiti Jastuke,jer su moje salomijene ruke,već ti draga, ne da] suze oku,pusti zemlji tu žalost duboku.Hajde, mila, kaži mome rodu,da sam pao, mladan, za slobodu:zapjevaj mi pjesmu novih zora,nek se čuje od gora do mora«.
48\If:/f(:····'·-···.~"'. . ' .
'.J
Nema povratka na staro(Iz govora maršala Tita)
... Možda netko na strani sanja da će u Jugoslaviji poslije ratapočeti opet sve po starom. -, .
Mi danas lijerno svoju dragocjenu krv da iz nje procvjeta sre-tnija budućnost za naša buduća pokoljenja. Mi smo pokoljenje kojepati, ali mi smo ti, koji našim potomcima stvaramo bolji i sretnijiživot.
Narod je stvorio svoju vojsku, da mu ona ostvari mir zauvijekMi ćemo stvarati našu budućnost, nove gradove i sela. naša će
> zemlja procvjetati.
Biti ćemo prvi iz brigademeđ najboljim što drtavu grade.
Na Kordunu grob do grobaNa Kordunu grob do groba,traži majka sina svoga.
Našla ga je, na grob kleklai ovako sinu rekla:
»0 moj sine, radost moja,gdje počiva mladost tvoja?«
Otac plače, majka cvili:»Otvori se, grobe mili.«
Grobak se Je otvorio,sinak majci govorio:
»Ne plač', mila majko moja,teška mi je suza tvoja.
Teža mi je suza tvoja,nego crna zemlja moja.
)
Idi, majko, javi roduda sam pao za slobodu.
" Pohtnica sa _plamene 49
--.-.--.-.---------.---~ .,.f'··t , :: """ '
..:
Pismo moje majkeDanas sam dobio pismo moje majke, koja ima 75 godina.Kad sam odlazio u partizane, težak je bio naš rastanak. Rekao
sam majci da odlazim u šumu da se borim za slobodu i za boljiživot. Ona je zaplakala i rekla mi: »Znaš da ostavljaš ovdje mene,staru. Tko će hraniti tvoju malu djecu i šta ćemo raditi kad .dođečetnički major Vesić. Zaklat će i mene i tvoju djecu.e I još mi reče:»Moj sine, ti hoćeš da se boriš za pravdu,a znaš da se i tvoj pokojniotac borio na solunskom frontu pa pravde nije našao, i glavu jeizgubio, a mi smo se i dalje sami mučili i radili ... «
Ja sam ipak pošao u partizane i evo me danas ovdje. I danas,eto, prvi put sam primio. pismo od moje majke, koja mi piše:
»Zdravo sine. Prije svega da ti javim da sam jako stara, alizdrava. I djeca su ti živa i zdrava. Prvoga dana poslije tvoga odlaskaneki dobri ljudi uzeli su tvoju djecu u zaštitu i, kada je. prijetilaopasnost od četnika, oni su ih sklanjali. Ti dobri ljudi danas su sviu Narodno-oslobodilačkom odboru, poor ali su naše njive i na vri-jeme obraditi, davali nam drva za ogrjev i sve drugo ... «
I još mi majka piše: »Moj sine, tvoja borba pravedna je. Znašda sam ti rekla kad si pošao da je i tvoj otac tražio pravdu, a nijeje našao. Danas znam da sam pogriješila što sam ti onako rekla,jer vidim da si se uistinu borio za pravdu. Ja i tvoja djeca živimobez straha. Njive su nam i ovoga ljeta obrade ne. Za sve ovo vrijemedok ste vi vodili borbu, ovdje su vodili računa za svaku kuću i kojaima i koja nema vojnika. Prošloga rata dok se tvoj otac borio, njivesu nam bile zarasle u korov i nitko nije mario za one ljude kojimostali bez hljeba. Danas ni jedno dijete nije gladno. Svakoga danaomladinci zovu tvoju djecu na odgojni sastanak, i tvoja djeca izdana u dan znaju sve više ... «
I još mi majka piše: »Moj sine, kad se meni staroj sviđa ovajnovi život, kako će se tek svidjeti tebi i tvojoj djeci. Zato te po-zdravljam, i da čuvate ono zašto ste se borili i, ako netko pokušavada vam to otme, borite se i dalje. Jer je velika razlika izmedu borbetvoga oca i tvoje.
Zdravo sine, ljubi te tvoja majka.eDrag. Pešić
14.' brigada, XXIII. div.
50
A kad drugu pjesmu čuješ,to prolazi naša vojska,partizanske divizije,pred svakom se barjak vije.
Oj sokoleOj sokole, moj sokole,ne slijeći mi na prozoresa visoke Grmeč gore,JIe lomi mi vite grane
'pod prozor om rasc:vjetane,I ne budi prije dana ,
-, moga sina Radovana, -',moga mladog partizana,sinoć mi jedohodlo,a sjutra se u boj spravlja.
Već godina treća imaon se sveti dušmanima:mnoge pruge razorio,i tvrđave sagorio,I silnike oborio,al se nije umorio.
OJ sokole, moj sokole,sinoć stiže sin iz gore,••oce samnom razl'0vore:Probudi me rano, mati,.jutra moram putovati,rodne gore ostavljati.
OJ starice, majko mila.kada prve magle minu,ti se popni na planinu.P~ kad prvu pjesmu čuješ,to te proći moja četa,naše vojske prethodnica:sto momaka ndenJenihkroz goru će propjevati.Prepoznat ćeš svoga sinatanko grlo djevojačko,duša će ti zaigrati.
Tad raspleti, stara majko,sijedu kosu niz ramena,pusti kosu do koljena,neka vojsku sreća prati,nek se puti ne zapliću.
A kad treću pjesmu čuješ,iz daljine, sa Istoka,to će doći ruska vojska,tri će dana prolaziti,drumovi će propjevati.
Tad se kreni, stara majko,podi strmo niz planinu,od kamena do kamena,beri smilje ikovilje,tim ćeš braću zakititi,a u vrane konjske grivepleti dule inevene,tanke grane bosioka.Neka naša braća vide:to govori zemlja naša,to miriše duša naša,to brat brata dočekuje.
Oj sokole, moj sokole,ne sliJeći mi pod prozore,ne budi mi prije danamoga sina Radovana.
Branko topit
51
• .-,pt:
Tito i goluboviza vrijeme prvog zasjedanja AVNOJ-a (Antlf8Šlsti&og vljeta narodnog
oslobodenJa Jugoslavije) boravili su Tito I VladimJr Nazor, hrvatski pjesnik ipredsJednik ZAVNOH-a, u dvorcu Ostrošcu nedt.leko 8ibatL U dvorcu Je bilomnogo &,olubova. '.
Momci bi htjeli zaklati i pojesti golub ove, što zimuju po tava-.nima, ali Tito ne da. Kad pođemo odavle (a to bi moglo i preko-sjutra biti) mora sve, što smo ovdje našli, ostati na svome mjestu;ne smije se dirati ni u te ptice. Veli Tito: :.Takvom se dvorcu hoćej jato golubova.e
A jedan se golub prestrašio, našao - bježeći - put u donjihodnik, i, ulovljen, sletio u Titove ruke ..
Gledam, kako zapovjednik ogleda, je li zdrav i čitav; gladi gadlan om pa otvara prozor i pušta ga da odleti.
Vladimir Nazor
Mi čemo izgraditi syoju zemlju.... Danas su naše željeznice razorene. - treba graditi željeznice.
Naši su mostovi porušeni - treba graditi mostove. Naši su gradovibez ogrjeva - treba ihsnabdjeti ogrjevorn. Naši su putovi porušeni- treba graditi putove. Imamo stotine i stotine teških zadaća, sto-trne zadataka koje moramo riješiti. To nije stvar, može biti, samonekog odbora, . nego i vaša stvar. Vaše o~i i vaše ruke moraju sesvuda vidjeti; svuda doprinijeti svoj udio. Mi smo primili u nasljed-stvo jednu razorenu zemlju, čemu su krivi baš oni, koji danas odnas zahtijevaju da preko noći stvaramo čuda .. Mi čuda stvarati nemožemo. Mi smo navikli da počnemo postepeno i da postignemoeno što smo sebi postavili za cilj.
TITO
Zorom rano naša pjesma zvani:idu naši radni bataJj.oni.
./
PartizanskaPo šumama i goramanaše zemlje ponosneidu čete partizana,slavu borbe pronose.
Neka znade dušman kleti,da će kod nas slomit vrat;prije ćemo mi umrijeti,nego svoje zemlje dat.
52
-.; ..
Vo,dit ćemo borbu svetudok fašizmu dode slom,
I kazat ćemo cijelom svijetukako treba branit dom.
Zgazit ćemo izdajice,složit se u borbi toj,spasit kuće, oranice,oslobodit narod svoj.
Narodna vlast
~.~...,".
Preskupo stoji sloboda za koju se borimo, da bi je narod lakopustio iz ruku i dao da mu je čuva onaj koji se do danas borioprotiv njega. Pozivam vas danas, da se ne date zavesti ni od koga,
. a najmanje od onih, kojih nigdje nije bilo onda kada su naše narodeklali, ubijali, pljačkali i palili nam kuće i ognjišta. Gdje su bila ondata gospoda, kada je ustaški nož klao našu djecu, žene, sestre, majke
.••i očeye? Oni su pobjegli sramno u London j druge zemlje, anarod. je ostao sam sa svojom sudbinom. Našem narodu oni više nisu 'po-
trebni. Naš je narod znao da se sam bori i pobjeđuje u najtežim~ .danima svoje historije, pa će znati d~ bez njih sobom i upravlja.
TITO
Mi volimo našu novu vladu,jer se stvori tukući nepravdu.
Iz UstavaFederativne Narodne ~epublike JugOSlavijeFederativna Narodna Republika Jugoslavija je savezna narodna
država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda, kojisu na' temelju prava' na samoopredjeljenje, uključujući pravo naotcjepljertje, izrazili svoju volju da žive zajedno u federativnoj državi.
*U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji sva vlast proizlaziiz naroda i pripada narodu.
Narod ostvaruje svoju vlast preko· slobodno izabranih pred-stavničkih organa državne vlasti, narodnih odbora, koji su, odmjesnih narodnih odbora do skupštine narodnih republika i Narodneskupštine FNRJ, nastali i razvili se u narodno-oslobodilačkoj borbiprotiv fašizma i reakcije i koji su temeljna tekovina te borbe.
*Zemlja pripada onima koji je obraduju.
Država naročito zaštićuje i pomaže siromašnog i srednjeg seljakasvojom općom privrednom politikom, jeftinim kreditom i poreznimsistemom.
*Svi građani Federativne Narodne Republike Jugoslavije jednaki
s,+ pred zakonom i ravnopravni su bez obzira na narodnost, rasu ivjeroispovijest.
Protivan je Ustavu i kažnjiv svaki akt kojim se građanima dajuprivilegije ili ograničavaju prava na temelju razlike u narodnosti,rasi i vjeroispovijesti i svako propovijedanje nacionalne, rasne ilivjerske mržnje i razdora.
*žene su ravnopravne s muškarcima u svim područjima državnog.
privrednog i društveno-političkog života. .Za jednaki rad žene imaju pravo na jednaku plaću kao i ~uškarci
i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu.Država naročito štiti interese matera i djeteta osnivanjem rodi-
lUta, dječjih domova i obdaništa i pravo matere na plaćeni dopustprije i poslije porođaja.
*-Svaki građanin dužan je da radi po svojim sposobnostima; ako
ne daje zajednici ne može od nje ni primati.
*Obrana domovine najviša je dužnost i čast svakog građanina.Izdaja domovine najveći je zločin prema narodu.
.*'U cilju podizanja opće kulture naroda, država osigurava, da
škola i druge prosvjetne j kulturne ustanove budu pristupačne svimslojevima naroda.
Jugoslavenska armija je oružana sila Federativne Narodne Repu-blike Jugoslavije. Njezin je zadatak da osigura i brani nezavisnostgranica, i služi održanju mira i sigurnosti.
54
Iz govora Mana'la Titapočetkom 1,46. godine'
Treba nemilosrdno šibati ono što ne valja i što smeta našem;: "razvitku. a to imaju pravo oni koji i sami daju sve od sebe u interesu
,~ajednice. Dok s jedne strane milijuni rodoljuba ulažu sve svoje snage. -~ .;'; ,da bi·jto više doprinijeti izgradnji svoje razorene zemlje. da bi se čim
.: W- prije barem donekle uklonila bijeda i' stvorili bolji uslovi života,Jr .•druge strane jedna šaka izroda pokušava da to spriječi ne prezajući,·(t;\':.'ni, pred čim.",\I-' ,
'~,':':;~;' Stupamo u novu 1946. godinu s ogromnim i teškim zadacima.:il,:J',:Ako je godina 1945. bila godina pobjede na bojnom i političkom'1~'~pČ')ljU,to je svaki građanin ove zemlje dužan učiniti sve da nova 1946.
:'godina bude barem djelomično godina pobjede na privrednom polju.;Razumije se da ne može biti riječi o potpunoj pobjedi, jer je razo-"renost naše zemlje tako velika da će trebati mnogo godina dok sei'pOtpuno zaliječe rane. Ali u 1946: godini mi moramo stvoriti predu-.~Iove, moramo udariti čvrste temelje, moramo imati jasne perspektive:' {pristupiti planskoj narodnoj privredi. Stanje u našoj narodnoj pri-, vredi traži od svakog pojedinca ulaganje maksimalnih napora da bi
, ,~:8estvorili uslovi za bolju sutrašnjicu., 1"',,tJii. ~~;' Povisite proizvodnju u našim preduzećima, povisite produktivnost
:;\rada, stvorite što više raznih proizvoda, jer ćete time i sebi stvoriti,,~::)l>olje uslove života. Ova država je država trudbe nika grada i seta',:1> i zato pomozite svim silama da obnovite svoju razorenu -zemlju.
" ~-;i Ugledajte se na mnoge vaše drugove i drugarice u preduzećima i, ';}J~,;frudnicima koji već postadoše heroji rada. Budite budni protiv svih
:{';}i"i vrsta sabotaža i onemogućavajte neprijatelje naroda koji ometaju', ',~:'i 'stvaranje vaše sretnije budućnosti.
"~;:';" . U 1946. godini treba i stvaralački elan još više povisiti. Ula-'t-,:: '. ganjem maksimalnih napora i dobrovoljnog rada omogućeno nam,)li; je u prošloj 1945. godini učiniti prava čuda u izgradnji naše zemlje.
. ;:1 Taj elan i dobrovoljnost rada ne smije u ovoj godini oslabiti, nego::,;;: naprotiv mora još ojačati.
Borba za pobjedu na obnovi, zemlje, na savladivanju privrednihteškoća, jeste sastavni dio one velike borbe na bojnom polju u kojojsu ginule desetine hiljada omladinaca i omladinki Jugoslavije da bidrugima bilo bolje. Neka taj omladinski polet i žar nade svogaOduška u prvom redu u stvaralačkom radu.
Najopasniji je u administraciji birokratizam, jer on u prvomredu znači bezdušni odnos prema Ijudima,kako prema pojedincima.
t~k~ i prema ~ajednic.i,nerazul.ni.ievanje teŠkoća i potreba pojedinihljudi, Zbog birokratizrna ponekad se pojedincima stvaraju pravet~a~edije u živ.?tu. Činovnici koji tako postupaju ne vole svoj narodmti državu koju služe. U našim državnim ustanovama mora vladati'najljepši odnos prema ljudima. prema narodu •. jer je to narodnadržava i činovnici su zato da služe narodu i da mu dobro služe. Istielan u radu, kakav mi tražimo od naših radnika i' radnica, od našihomladinskih, ženskih i drugih organizacija, mora vladati i u našimdržavnim ustanovama.
Svuda u kancelarijama, u nižim, srednjim i visokim školama ulaboratorljama i t. d. mora provejavati radni i stvaralački duh sličanonome kakav je vladao u redovima boraca od 1941. do konačnepobjede. Svaki treba da radi s uvjerenjem da radeći za zajednicu ti
isto vrijeme radi i za sebe. Svaki treba da shvati rad ne samo kaonačin za dobijanje sredstava za život; već u prvom redu kao obavezuprema zajednici, obavezu prema našoj razorenoj domovini. koju mimoramo izgrađivati i učiniti sretnijom nego što je bila.
Manje raznih proslava i besplodnih sastanaka, više rada. Raznisastanci i konferencije ne smiju biti sami sebi cilj, već moraju imatiproizvodni karakter, karakter savjetovanja kako će se što bolje i bržeizvršiti i ostvariti izvjesne zadaće koje stoje pred nama.. Radnici, seljaci i poštena narodna inteligencijo! Neka 1946. go-
-: .dina bude godina najvećeg poleta i pobjeda na obnovi naše zemlje.Podi mo s novim etanom na savlađivanje velikih i 'časnih zadaća kojenas čekaju i koje mi moramo izvršiti. Izgradimo ekonomski jakuJugoslaviju, jer je to Jedini preduslov bolje i sretnije budućnosti
. naših naroda, jaka garancija naše nezavisnosti i- ugleda naše zemlje.U našoj zemlji imaju svi građani jednaka prava, ali! jednake dužnosti.
U čemu je snaga ruskog naroda:u najtežim vremenima ruski: narod nije očajavao zbog sudbine
svoje domovine. Vatreno ju je volio, odvažno branio - bez zlobeprema drugim narodima,' bez jeftine urnišljenosti tobože ponosnih,čl zapravo ropskih poklika: »Mi smo iznad svega!e
~i nismo lako došli do svoje sovjetske domovine: platili smo jekrvlju najboljih, upornim radom cijelog pokoljenja. Koliko je tre-balo ledina preorati, pustara preraditi, nepokretnosti i sujevjerjasavladati! Nismo zatvarali oči pred teškoćama. Znali smo i znam«,da mnoga drveta donose plodove pedeset godina iza toga, pošto suIzasadena.
56
Nismo čekali čuda, ali smo vjerovali u ljudsku volju. I zemlja se~.mijenjala pred našim očima. Kao što se djeca raduju, kad se ponove,
i mi smo se svemu radovali - i patlidžanima kod Arhaugelska! ir~J izvodenju sHarnletae! U' kolhoznom kazalištu. Vidjeli smo, kako!,~j, rastu naši gradovi. Ali najviše smo se radovali napretku čovjeka.':,'. 'Lako je uzgojiti deset tisuća izabranih na račun ostalih, suprotstaviti( .. prosvijećenoj aristokraciji> mnoge milijune neprosvijećenih. Htjeli
, . smo 'nešto drugo: svjetlost' za sve. Bili smo pioniri, a put napretka.',' nije drum s oznakom kilometara - treba ga krčiti kroz nepro-
. hodnu šumu. Pred nama je bila svjetlost, i kada- smo ponekiput izalutali, uvijek smo sigurno izlazili na pravi put.
Sovjetsko je rodoljubije . osvijetljeno velikom unutarnjom ra->došću; naš se narod s pravom ponosi svojim povijesnim poslanstvom..';(Sovjetsko je rodoljubIje u isto vrijeme i slobodno i povezano - kao
,.. vezanost ptice za uzduh, ribe za vodu: volimo velik prostor, izvankojega nam nema života.
IIja Erenburg
Crvena zvJjezdaS Dona."S Volge i sUralavisoko je zatreptala .pa na naše kape pala
zvijezda crvena.
S Dona. s Volge i sUralado Jadranskog modrog valasve Slavene obasjala
nova Danica./
Velika je njena sila, .sred čela se pcsadila,mrak i maglu raspršila
zvilezda plamena.
Na kapi nam sjaji. blista,u srcu nam cvjeta, listarujna, svježa, rosna, čista
kao ružica.
Vladimi,r Nazor
Kuća Mile CetineSvapska kqlona zamicala je iza daleke okuke, a Cetina uprti
dijete i velikim koracima pode niz proplanak.Za njim se uputi žena.Tri dana i noći proveo je. na Petrovcu, od onoga jutra kad je
. na slunjskim brdima planula puška, pa požar, a vjetar raznio glas:Švabe idu! . .
t Arhangelsk je luka na Bijelom moru.t »Hamlet« je kazališni komad od slavnoga engleskog pisca šekspira,3 A r istok racira je plemstvo.
57
- Nešme, vala, uhvatiti ko pašče ... - rekao je Mile i pošaoda s vukom podijeli letaj u bukvicama Petrove gore.
Sada se vraća. Teškim ručetinama odmiče grane koje mu šibajulice, katkad zastane, kaže: aja ... i produži. Šušti lišće pod-njegovim
.nogama.- Ća - ća -- će. " ćaćeee... javlja se dijete u naručaju,
Razmahalo se ručicama i tuče Milu po ramenu, po glavi.- No, no ... - veli on - sada ćemo .kući, mali. E, bit će toplije
kod špareta, bit će varenike, a eto sada na . .. pa ga iz naručajazabaci na ramena i ukorak gunda: eda n, dva ... o-ja-j ...
Tako prode kroz bukvik, prede preko žutog puta i dohvati sebujadare.
Onda stane i zagleda se. Dolina. Potok. Cesta.Tutanj topova u daljini.I dim.Gust i mrk što se izvija izmedu opaljenih vočara, putuje str.ujama
vjetra u daljine i visine.- Ej, Svabooo... majku ti. .. užga si ju jope. .. reče Mile
i spusti dijete. Ono sjede na zemlju i zaplače djetinje široko i gorko.Naviru misli. Odmotava se klupko sjećanja. Iskrsnu: na obronku
iznad ceste dugački red kuća, i kakvih kuća, mili bogo! Uz njih štalei ambari, iza njih voćari. Atarno, najzadnja Milina kuća. Ispod krovasve išarano, a iznad vrata piše: M. C. 1893. Na krovu limeni orozpazikud vjetrovi duvaju.
Volio je kuću, pa kad su jednog dana nagrnule horde ispalileje - mislio je da je kraj u njegovom ži~otu.
. No o šumi - gdje se je sklonio, čl;l0 je: nije ovo svršetak, ovo je,početak novog života, narode ... ! ' .
Horde su odmakle, a Mile je sišao, skupio nešto opaljenih gredai na garištu, koje se još dimilo, sagradio novu kuću, sagnuo se po-novno nad oranice i radio kao mrav.
Ujesen došli su opet. Otjerali ga s njive, pobrali njegovu muku,zapalili kuću. Da se nije sklonio i njega bi zaklali kao što su Markana,Miloša.i njegovu familiju, Stanka i ... e, koliko ih je tako otišlo!
U njemu je uskipjelo. 'Pa kad je neko rekao: ne daj se, narode, tuci razbojnike - on
je prvi metnuo sjekiru za vrata - da se nade pri ruci.. Pa~i su snjegovi i otopili se. Prolistale su i zazelenjele se šume1 požutjela, Jedamput, dvaput, triput. Za to vrijeme jedanaest ,puta suhorde provalite na Kordun - jedanaest puta je Mile na garištu starekuće gradio novu. Nije to bila više kuća velika, išarana, s orozom nakrovu. Bila je blatom nabacana bajta, ali živi znak i dokaz da je Mile
58
'I~(~::''\još uvijek tu ., Svakodnevno dola~i~i su. iz gra~~ Ij~di u narodn~i;::Vojsku. Prolazili su Kordunom, čudili se 1 govorili: ništa nas ne čudi~{'ftego to, da ovaj narod nakon tolikih patnja i muka nije klonuo.~\:nego još pjeva na' garištirna svojih kuća ..' E, da - rekao bi Mile - oni pale i ruše." Mi pjevamo i gra-
.i" .dimo ... gradimo - sunce im žareno! .- Jope sam se zaštundera - reče i zaustavi misli.Vjetar je pronio kraj njega šum potoka iz doline. U šumi je neko
i(,fsJekao bukvu. -"~r-., A onda kao da se nešto sjetio, na nešto odlučio - pođe žurno
'~,prema garištu., - Ženo, - reče, - donesi iz zemunice sikiru i bradvu.
Toga dana - pa sutradan - rušila se stabla, tesale grede. Nije)lile radio sam. Bilo ih je nekolicina, Najprije ćemo mi tebi pomoći,iia onda ćeš ti nama - tako su rekli i gradili zajednički novu kuću,Mile Cetine.
Odjekivali su udarci sjekira i ho-ruk niz dolinu, do ceste i prekoinje. tamo do onih bregova u daljini. ,i,. A kad je jednog jutra sunce rastjeralo maglu, izvirilo iza šume,
'{',pružilo je kroz krošnju starih bukava nekoliko toplih. rumenih,:~:\l'akova upravo do nove kuće na obronku iznad potoka.1f:, Iz nje je izašao Mile. 'iH,.~r .Da li od sunca koje ga je dočekalo na pragu ili od ... e, ko će<1;toznati, zacakli se radost u njegovom oku, ispuni grudi. Pode dva.~!.,tri koraka od 'kuće, pogleda je, pa se vrati. Pa opet pode dva, tri~fkoraka, pet koraka, .. a onda se nasrnije široko, široko i veselo. Pa'>{~I>otrčiuz obronak, zagleda se niz oranice i vikne beskrajno gordo:..y - Svabooo ... 'sagradio sam kuću jope ... ej švabo: ... !
Branko Priselac
Matija GubecMatija Gubec je bio seljak, sin Hrvatskog Zagorja. Seljaci su u
ono vrijeme bili vlastelinski kmetovi. Vlastelini su mogli s kmetovimaraditi što su htjeli. Mogao je vlastelin kmeta prodati kao goveče,.mogao ga je i ubiti, a da za to nikomu ne bi odgovarao.
Teško je to bilo doba za seljaka. Više puta su se seljaci dizali: ' na oružje, hil o je više seljačkih buoa. Najznamenitija je bila buna,;:,' koju je podigao, Matija Gubec prije tristo i pedeset godina u kraju
M.....I,..•l......... .;,:10-
oko Stubice, Susjedgrada, Krapine i Zlatara. Seljaci su se digli s ko-sama i vilama. Vrlo malo su imali pušaka. Za klobuk su, u· znakbune, metnuli svaki grančicu zimzelena.
Došlo je do glavne bitke mjeseca veljače kod Stubičkih to~lica.Vlastelini su pobijedili, jer su imali bolje naoružanu vojsku, a seljacisu imali slabije oružje i bili su potpuno sami.
Vlastelini su se teško osvetili seljacima, Vješali su ih i ubijaligdje god su ih stigli. Matija Gubec je živ ispečen u Zagrebu na
'Markovu trgu: postavili su ga krvnici na užaren i prijesto, a na glavusu mu metnuli užarenu željeznu krunu. Tako je završio svoj junačkiživot Matija Gubec.
Matija GubecNema seljaka, nema junakakao što je bio Gubec Matija;njegovu grobu nigdje traga nema,ali duh mu žari srca seljačka.
Davno je tome, što si se digo,da skršlšborbom silnika vlast.Kukom i motikom. započeta borba.dokončat se mora: sada je čas!
I ta tvoja crvena užarena krunadaje nam snage za posljednji boj.Ustajte braćo sela i grada,za slobodu cijelog radnog naroda!
Jedinstvo radnika i seljaka(Iz govora maršala Tita radnicima)
... Mi smo za jedinstvo radnika i seljaka. Mi hoćemo da radnicii seljaci budu tijesno povezani, ruku pod ruku, u takvoj državi, kakvaje danas. Drugo je bilo prije rata, a drugo je danas.
U ovoj državi radnik sa seljakom mora biti jedna' monolitnastijena (stijena od jednoga kamena), koja će braniti te tekovine i"dati sve od sebe, da uspostavim o ono, što je razrušeno. Oni, kojipropovijedaju, da nije tako, nemaju pravo. Nerazrušivi savez radnikai seljaka uslov je za očuvanje tekovina narodno-oslobodilačke borbe.
Jer svi ste VJ većinom došli sa sela. Kakvi su onda razlozi, dase radnici i seljaci odvajaju u dva tabora? To može da bude samojedan tabor, jedinstven za izgradnju ove zemlje, to jest da postojijedan opći front, da bi se zauvijek onemogućilo, da se uspostavi ono,što je nanijelo toliko zla našem narodu.
Radnička klasa ima svojih interesa, ali ti interesi nisu' suprotniinteresima seljaka, nego se oni poklapaju. Ja apeliram na vas, da
';ih vi pomognete. Proizvodite više plugova, proizvodite sve ono, što, je potrebno za široke narodne potrebe, a u prvom redu za potrebe
seljaštva! Idite u sela! Ne dozvolite, da se stvori zid izmedu' seljaka,.i vas!
':\1"
Seljaci u Sovjetskom SavezuStara je caristička Rusija bila jedna od najzaostalijih polje-
Lprivrednih zemalja na svijetu. U seoskom gospodarstvu najviše s~., upotrebljavalo takovo primitivno orude kao što su ralica, ralo, plug
s dva kotača, srp, kosa i cijep., Mnogo milijuna seljaka živjelo je na malim kornadićirna zemlje,},bez konja i poljoprivrednog oruda. Vlasnici 'ovih siromašnih gospo-'~darstava često nisu imali ni najpotrebnije hrane, nego su se moralii' skitati po svijetu i prodavati svoju radnu 'snagu za komadić kruha.lNjihova je budućnost bila neizvjesna. 2ivjeli su od danas na sutra., Nisu mogli prehraniti svoju obitelj, niti u miru dočekati starost.. Pa i srednjeg seljaka nije mogao' zadovoljiti njegov položaj.> Gospodarstvo većine srednjih seljaka malo se čime razlikovalo od~:siromašnog. U slučaju nerodice ili nesreće u obitelji ili u gospo-;'darstvu, srednji seljak je propada o i došao u redove sirotinje.~ Samo mali broj seoskih bogataša ~rt$o je pohlepno zemlju
j imetak. Oni su iskorištavali' jeftinu radnu snagu sirotinje.Najviše zemlje posjedovali su veliki vlas~elini, bogati tvorničari,
crkve imanastiri, veletrgovci. 'Seljak Torkovaljin iz Rjazanske oblasti priča: .:.00 Oktobarske revolucije mi smo živjeli oskudno. Vlastelin
Podlazov sam je prigrabio dva puta više zemlje nego što je i.mal.o918 seljačkih gospodara. Na svako seljačke gospodarstvo dolazilo Jeprosječno četvrtina krave, polovica svinje i jedna ovca. Poslije Okto-barske revolucije vlastelin Podlazov je pobjegao. Dvije i pol tisućehektara zemlje (gotovo četiri i pol tisuće jutara) dobili su seljaci.e
Sovjetska yiada predala je seljaštvu 152 i pol milijuna hektarazemlje. Svi dugovi i isplate vlastelinima poništeni su.
61
No, uza sve to, gospodarstvo je slabo napredovalo. Evo što pričaseljak Oljeničev iz Voronješke oblasti: .
.•u prosincu 1919. godine vratio sam se kući iz Crvene armijei počeo seljačiti. Bilo nam je lakše živjeti. Dali su mi zemlje na Sduša, kupio sam konja, nabavio kravu. Mislim: e, sad ćemo živjeti!
.Cospodarim godinu dana, gospodarim drugu, treću ... I· vidim ja -a, I malo koristi od moga gospodarstva. Najbolje godine sakupio sam13 centi raži, 8-10 centi zobi s prosom - evo, i sva ljetina. Gledaš
. - jedva za hranu. O nabavi živinčeta ili o prodaji suviška nije biloni govora. Opet je nastupila oskudica. A unaokolo se na sve načinepodižu kulaci, Postalo mi teško oko srca. Pa, zašto smo se, mislim ja,borili? I kad počeše govoriti o kolhozima, ja sam prvi bacio svojeindividualno gospodarstvo i stupio u kolhoz .•Iljiče ..
No, prošlo je više od 10 godina dok je većina 'seljaka uvidjela daće svoj život znatno popraviti ako osnuju kolhoze. Oko 1930. godineseljaštvo naglo prelazi na novi način gospodarenja, .na kolhoznogospodarstvo.
Od 25 milijuna sitnih gospodarstava stvoreno je 236 tisućakrupnih gospodarstava, kolhoza.
U kolhoze u Sovjetskom Savezu prosječno su se ujedinila ·82seljačka gospodarstva. Zasijana površina jednog kolhoza iznosi pro-sječno 500 hektara (oko 900 jutara), a ima ih i sa više od 2.000
,hektara. CIanovi kolhoza zajednički obraduju tu zemlju pomoćutraktora, raznovrsnih poljoprivrednih strojeva i zajedničkog blagai alata. CIanovi kolhoza, domaći seljaci i seljakinje, upravljaju kol-hoznim gospodarstvom sami, preko svoje skupštine i izabrane uprave.
Svaki član dobiva iz društvenog gospodarstva plaću u novcui prirodu prema svom radu. Osim toga svaki ima svoju vlastitu kućus okućnicom do jednog jutra, a može imati: 1 kravu, 2 teleta, 1-2svinje s prascima, do 10 ovaca i koza, živadi koliko hoće i do 20košnica pčela. '
Kad do de te u kolhozno selo, prije svega ćete ugledati visoketornjeve silosa,zatim velika, dobro uredena dvorišta kolhoznih farmii stočarstva, žitne ambar.e, šupe sa strojevima i oruđern, kolhoznegospodarske zgrade, mlinove, mljekarnice, košnice i ostalo. U sredinisela nalaze se velike društvene zgrade: dom i kazalište, škola, bol-nica ... Kuće kolhoznika mnoge su još staroga kroja, izbe pokriteslamom. Ali u njima ćete naći mnoge vrijedne knjige na policama,radio-aparat, gramafon, šivaći stroj, fotografski aparat, sat, bicikl,glasovir i t. d. Broj novih, lijepih zidanih kuća, s nekoliko soba, stalnoraste. Tu je uveden i vodovod i električno svijetlo.
.'. Prije revolucije vladala je na selu velika zaostalost. Cetiri petine;it··~~oskog stanovništva bilo je potpuno nepismeno. Seljak se mogao~"jedino zabaviti u - krčmi, gdje ga je gazda napajao, alihvar gulio .:i~· U kolhoznom selu nema više nepismenih osim nešto staraca:'.j starica. Broj škola se povećao. Sva djeca idu u školu. Dok je otac· 'umjesto knjige, kad je bio dijete, dobio u ruke pastirski bič, njegova)' djeca uče u škol~ma. Jedan će postati traktorista, drugi agronom,· 'trečt inžinjer i t. d. .
Umjesto krčrne kolhoz gudi dom s velikom dvoranom za pred-.stave, kino, radio, knjižnicu s tisućama knjiga, čitaonicu.
~.'. U starom selu bili su jedini školovani ljudi - ako ih je i bilo -(:učitelj, svećenik i općinski pisar. Malo je seoske djece učila u'srednjim, a još manje u višim školama., Sada ima po selima na tisuće domaćih inžinjera, tehničara, agro-noma, veterinara i raznih stručnjaka za seljačke gospodarstvo..' U starom, sitnom seljačkom gospodarstvu žena je bila zapostav-ijer)a. Kao djevojka radila je po komandi oca. Sto joj je otac dao
/:.~za odjećue to joj je bila sva :.zarada«. Roditelji su često udavali· ')$jevojku, a da nju uopće nisu ni pitali. Kad se udala, radila je za
fJtUŽ3, po njegovoj volji, a samostalne zarade nije imala. Muž je često;',*ao svoju ženu. Zena je bila opterećena radom i na polju, i uf.ospodarstvu sa živinom, i u kućanstvu i odgojem djece. Trudna žena
: radila do porodaja i odmah čim je rcdila opet se prihvaćala posla..~lhozi su učinili ženu seJjakinju samostalnom. U kolhozima djevojka
;,!ena imaju svoju samostalnu zaradu. ti kolhoznom selu obitelj se.~tyara samo na temelju ljubavi i uzajamnog poštivanja mladih ljudi.'C: Kolhoz se osobito brine za žene. Pravila kolhoza traže da se
.:*~a oslobodi od rada mjesec dana prije i mjesec dana poslije poro-. :)~~t~:}':;~8ja.!~joj se vrijeme plaća kao da je mjesec dana radila. Kolhoz
,'Y'j)::,orgamzua na svoj trošak dječja obdan išta, zabavišta i igrališta,';':1tM:.~sobito.za vrijeme poljskih radova. Time se omogućuje ženama, dai; )1'testvuju u društvenom radu. Medu ženama je mnogo predsjednica
lhoza, članova uprave, voda radnih brigada, upravitelja na sto-rskim farmama i t. d. Za vrijeme rata žene su zamijenile svojeuževeu svim poslovima uprave i gospodarstva,
,.",' Kolhozi se dalje razvijaju, napreduju. Povećavaju se zasijane.;;t;::. Pov~šine: pov~ćava. se ljetina, poboljšava stočarstvo, raste blagostanje;t~... SOVjetskih seljaka - kolhoznika..... ; (Po knjizi V. Karpinski: Sto su ko/bozi?)
ZAGONETKAtut mi đerđan oko vrata,nit sam Ruža, nit sam Kata.
(ezn.mi(nDf dlfJO63
Na zemlji živi div.Njegove su ruke takve, da bez muke diže željeznicu.Ima takve noge, da u jednom danu prevaljuje tisuću kilometara.Ima takova krila, da leti iznad oblaka mnogo više od svake ptice.Ima takve plivače opne, da pliva i na vodi i pod vodom bolje
od svake ribe.Ima takve oči, koje vide nevidljivo, i uši, koje čuju, što se govori
na drugom kontinentu.Tako je jak, da probija gore i zaustavlja vodopade.Po svojoj volji preureduje zemlju, sadi šume, spaja mora i na-
'tapa pustinje.Pa tko je taj div? To je .- čovjek.Čovjek koji je znao i umio da svlada prirodu i da je sebi potčinio
M. IIJIn
Od groma i vulkana do šibiceČovjek je u prošlosti strahovao pred vatrom.Nije ni čudo. Prvi put je u svom životu susreo vatru u opasnom
gromu ili još opasnijem vulkanu.Od prvih dana svoga života na Zemlji čovjek vodi borbu napi.
njući sve svoje snage, da ukroti vatru i da zagospodari njezinomsnagom.
Naučio je da mu vatra koristi za priredivanje hrane, za grijanjei za zaštitu' od divljih zvijeri,
Ali, kako vatru sačuvati? Kad se utrne, teško je čekati kad ćeje opet .slučajno proizvesti grom.
. Dugim radom čovjek je osvajao vatru.Krešući kremen o kremen došao je do iskre, koja se mogla
rasplamsati u veliku vatru. Isto je tako došao do vatre tarući suhodrvo jedno o drugo. Bio je to dug i naporan posao.
Još je mnogo stoljeća proteklo dok je čovjek izmislio šibicu,kojom se i danas služimo.
Danas vatra pomaže čovjeku u mnogim njegovim poslovima. Odzlog gospodara postao je dobar sluga.
64
ZAGONETKA
Sam se pali,a hrast svali.
(WOJa)
ovjek jači od stijene'U davno doba sklanjali su se ljudi pred divljim zvijerima u spilje.
To im je bio prvi dom. U njima su praljudi i nehotice zabiJježi.likakosu živjeli. Ostaci sprženih kostiju pričaju nam, da su poznavah vatru,a oštri komadi kamenja, slični šiljku koplja ili nožu, govore o tom,da su se bavili lovom. . . . .. . . . . . .
U spilji čovjek nije bio baš najsrgurrujr. UVijek .~e prijetila opa-St od nezvanih gostiju. Spilja nije imala vrata. Nije mu preostalosno l" ći . . ..
drugo, nego da na otvor navali velik kamen: Cim ve I, .~Im s!gurnljl.No, iako je bio skoro divovski snažan, Ipak mu m~e bilo lakomaknuti golem kamen, da zatvori velik otvor. Eno, onaj tamo neda-leko od spilje - čitava mala stijena - baš bi pristajao! No kako daga dovuče? .
Ležao on tako pred spiljorn i razmišljao. Pogled mu zape odebelu toljagu, kojom je jutros dotukao medvjeda, da se domognemesa i krzna za zimu. Ne bi li njome svladao i onaj komad stijene?
Skoči, pograbi toljagu, utisne jedan kraj pod ka~en i upre svo~snagom. Gle, kamen se miče!. Tako ne~oliko puta, 1 gromada, ~Oj~
nije mogao golim rukama OI maknuti, nade se na ot~oru pećine!Pračovjek je svoj dom pretvorio u sigurno zaklonište, u pravu
utvrdu, i izumio prvi i najjednostavniji stroj na svijetu - polugu.
Od stijene do oranice.Mekana i plodna zemlja naših oranica postala je od tvrdih sti-
jena. Voda je stvorila sve naše plodne oranice.Ona ih i danas stvara.U mutnim potocima poslije kiše putuju razmrvljene stijene. Sitn~
mrvice stijena zamutile su naše potoke poslije kiše. ~ad se POtOCIbistre oni talože mulj, a od mulja se stvaraju=naše oranice.
. 'Pred našim očima svaki čas nestaju tvrde stijene i radaju se'nove oranice.
Sav taj veliki posao radi neumorni radnik - voda.
Svezani bez lancaLjudi su čvrsto vezani za Zemlju nevidljivom vezom.Ta veza je zemljina sila teže. .Kad bacimo kamen u zrak, on se vraća na Zemlju, Isto se do-
gada i s topovskim i puščanirn zrnom. Ni čovjek ne može pobjećisa 'Zemlje,
,; PcM!et1liea sa neplamene 65
Zemlja se vrti velikom brzinom oko sebe. Ona isto tako brzoputuje i oko Sunca.
KaKo nas na tome putu ne izgubi? tuva nas sila teže. Ona sveprivlači središtu Zemlje. Da nema te sile, ne bi ni nas bilo, a ni
. naše Zemlje: sve bi se razletjelo na hiljadu strana.Ta ista sila teže prisiljava i vode da teku, jer privlači vodene
čestice zemljinom središtu.
ZAGONETKADanju klanja, noću zvijezde broji.
(Wl!JdP)
Ima li vode u zraku?Voda ne teče samo po zemlji.Ona putuje i kroz zrak.U .toplim danima, dok sunce grije, voda se najviše pretvara u
vodenu paru i diže u zrak.Putujući zrakom voda stvara oblake..lz oblaka se opet vraća na zemlju kao kiša i snijeg.I opet se isparuje. Taj njezin put neprestano traje.Da nema vode u zraku, ne bi bilo ni života.Čovjek iskorišćuje i vodenu paru. On je i sam stvara grijanjem
vode i upotrebljava je u parnom stroju.Nekad je ona slobodno putovala prirodom. Danas ona radi
mnoge korisne poslove čovjeku i pomaže mu u osvajanju prirode.
Kako nastaju daniDan i noć se neprekidno izmjenjuju.Katkada poželimo da bi dan bio dulji, a katkada da se pro-
dulji noć.Zašto Sunce zalazi i izlazi?Naša je Zemlja ogromna lopta. Ona putuje oko Sunca, ali se
I sama neprekidno okreće oko sebe. U 24 sata jedamput se potpunookrene.
Onaj dio Zemlje koji je okrenut' prema Suncu osvijetljen je.tu je dan. Na drugoj polovici je mrak, noć. Pošto se Zemlja okreće,dan i noć putuju, gdje je bio mrak dolazi svijetlo, a mrak pokrivapomalo' onaj dio, koji je bio osvijetljeno
Dok jednom dijelu stanovnika Zemlje nastaje noć, drugom dijelurada se dan.
"
ZAGONETKA
Ide gorom ne šušti,Ide vodom ne pljušti.
, (eusts}
Oranje bez plugaU prirodi ore marljivi orač bez pluga i ruku.
'L On je orao još prije nego što je čovjek i znao za plug. Taj orač'5 i danas još ore.
Poslije kiše susreli ste bezbroj puta malene gujavice.Niste ni pomislili da su one orači.r Gujavice žive pod zemljom probijajući se svojim šiljatim tijelom
't.kroz zemlju. tJ tom svom radu one gutaju zemlju i troše iz nje sve~'ono što mogu upotrebiti za hranu.',' Preostalu zemlju izbacuju iz svoga tijela.
Bušeći hodnike kroz zemlju one omogućuju pristup zraka dublje<u zemlju.
Tako one oru i usitnjavaju zemlju.Osim toga, one uvlače lišće i perje u zemlju, pa je tako gnoje.
~' U zemlji živi mnogo gujavica. One svojim radom mnogo pomažu).biljkama.~" I njihovo oranje mnogo pomaže.
ZAGONETKA
Sjedi majaIla vrh gaja,čeka sinovaiz bijelih gradova.
(l!W!(l
e o'suvoga zlata,U čem paše na divan izlaze;Na Miliću Vujadinoviću,Još je na njem' ljepše odijelo;Na VuJiću, bratu Milićevu,Na .glavi mu tekrkli-čelenka,Baš čelenka od dvanaest pera,Svako pero po od litru zlata,e
Kad su bili bijelu Lijevnu,Ugledaše prokleto Lijevno,Gdje u njemu bijeli se kula.Tad govori stari Vujadine:»0, sinovi, moji sokolov i!Vidite li prokleto Lijevno,Gdje u njemu bijeli se kula?Ondje će nas biti i mučiti:Prebijati i noge i ruke,I vaditi naše oči čarne,0, sinovi, moji sokolovi!Ne budite srca udovička,No budite srca junačkoga,Ne odajte druga ni jednoga,Ne odajte vi jatake naše,Kod kojih smo zime zimovaU, .Zimovati, blago ostav~jali;Ne' odajte krčmarice mlade,Kod koje smo rujno vino pili,Rujno vino pili u potaji,«
Kad dodoše u Lijevno ravno,Metnuše ih Turci u tamnicu.Tamnovaše tri bijela dana, .Dok su Turci 'vijeć' vijećati,Kako će ih biti i mučiti.Kad prodoše tri bijela dana,Izvedoše starog Vujadina,Prebiše mu i noge i ruke;Kad stadoše oči vadit' čarne,Govore mu Turci Lijevnjani:»Kazuj, kujo, stari Vujadine!Kazuj, ku]o, družinu ostalu,I jat ake kud ste dohodili,
68
AI' govori stari VuJadine:»Ne luduJte, Turci LiJevnjarii!Kad ne kazah za te hitre noge,Kojeno su konjma utjecale,
~ I ne kazah za junačke ruke,Kojeno su koplja prelamaleI na gole sablje udarale,- Ja ne kazah za lažljive oči,Koje su me na zlo navodile,Gledajući s najviše planine,Gledajući dolje na drumove,Kud prolaze Turci i trgovci.e
Ero S onoga svijetaNarodna
Kopao Turčin s Turkinjom kukuruze, pa na podne otide, daprepne i napoji konja, a Turkinja ostane odmarajući se u hladu.Utom udari odnekud Ero:
- Pomozi Bog, kadol!__ Bog ti pomogao, kmete! Aodakle si ti, kmete?- Ja sam, kado, s onoga svijeta!_ Je li, vjere ti,' anijesi li vidao tamo moga Muju, koji je
umro prije nekoliko mjeseci?_ Oh, kako ga ne bih vidio! On je moj prvi komšija.- Pa kako je, kako živi?_ Hvala Bogu, zdravo je, ali se dosta muči bez ašluka": nema
za što da kupi duhana,niti ima čim da plati kafu u društvu._ A hoćeš li opet natrag? Ne bi li mu mogao ponijeti, da mu
pošaljem malo ašluka?- Bih, zašto ne bih, ja idem sad upravo tamo.
1 Kada, kaduna, veli se kod muslimana gospodi.I Novac na tro bk.
69·
Onda Turkinja otrči onamo, gdje joj se muž skinuo od vrućine,te uzme .kesu s novcima i, štogod bude novaca u njoj, da Eri, daponese Muji.
Ero dokopa novce pa metne u njedra i bjež uz potok. Tek štoEro ?:amakne uz potok, ar eto ti Turčina, gdje vodi konja da napoji,a Turkinja pred njega: sDa vidiš, moj čovječe! Tuda sad prode jedankm et s onoga svijeta pa kaže za našega Muju, da se muči bez ašluka:nema za što da kupi duhana, niti ima čim da plati kafu u društvu;te sam mu ja dala ono novaca, što je bilo u tvojoj kesi, da muponese.e A Turčin: sPa kud ode? Kud ode Pe A kad mu žena kaže,da je otišao uz potok, onda on brže bolje skoči na gola konja pa gapotjera uz potok.
Kad se obazre Ero i vidi Turčina, gdje za njim trči, a on ondabjež! Kad dode pod brdo u jednu vodenicu, a on utrči unutra papoviče vodeničaru: »Bježi, jadna ti majka! Eto Turčina, da te .posiječe;već daj meni tvoju kapu, a na tebi moju, pa bježi uzbrdo tuda okovodenice!c
Vodeničar, videći Turčina, gdje trči na konju, poplaši se, i neimajući kad pitati, zašto će i kroz što da ga posiječe, dade Eri svojukapu, a Erinu baci na glavu, pa iznad vodenice bježi uzbrdo. Erometne vodeničarevu kapu na glavu, pa još uze malo brašna te sepospe i načini se pravi vodeničar. Utom i Turčin dotrči pred vodenieu,pa sjaše s konja i uleti u vodenicu: )Kamo, more, takav i takavčovjek, što je sad ušao uvodenicu?« - AEro mu kaže: »Evo gavidiš, gdje uteče uzbrdo!« Onda Turčin: sDržt mi, more. konja!e
Ero uze konjav.a Turčin uzbrdo za vodeničarom ovamo, onamopo bukviku. Kad ga već stigne i uhvati, a on: sKamo, nesrećo, novci,što si prevario moju ženu te uzeo, da poneseš Muji na onaj svijet?'«Vodeničar se stane krstiti i snebivati: sBog s tobom, gospodaru!Ja niti sam vidio tvoje žene, ni Muje, ni novaca!e
I tako im prode čitavo po sata, dok se osvijeste i vide, šta je.Onda Turčin potrči na vrat na nos k vodenici; kad tamo, ali hoćeš!Ero uzjahao konja pa otišao bez traga, a Turčin savije šipke papješice k ženi. Kad ga žena opazi bez konja, a ona poviče: :.Kamo,čovječe: Šta uradi?c: - Veli on: :.Ti si Muji poslala novaca, da kupikafe i duhana, a ja sam poslao i konja, da ne ide pješice!c
70
Ropstvo Janković-StojanaKad 'no Turci Kotar porobiše,Poharaše dvore Jankovića,Zarobiše Smiljanić-Iliju,Zarobiše Janković-Stojana;U ilije mlada osta ljuba,Mlada ljuba od petnaest dana;U Stojana mlada osta ljuba,Mlada IJuba od nedjelje dana;U Stambol ih odvedoše Turci,Pokloniše caru čestitome.
Tamo bili za devet godinaI desetu za sedam mjeseci;Tamo ih je care poturčio,Kod sebe im dvore sagradio.AI' besjedi Smiljanić Ilija:.Oj Stojane, da moj mili brate,Sutra jeste petak, turski svetac,Car će otić' s Turcima U šetnju,A carica s bulama u šetnju;
.Već ti kradi ključe od riznica,Ja ću krasti ključe od arova,Pak da pusta blaga nagrabimo,Da uzmemo dva dobra konjica,Da bježimo u Kotare ravne!«
I tu su se braća poslunla:Kad osvanu petak, turski svetac,Ode care s Turčima' la šetnju,A carica s bulama u šetnju;Stojan krade ključe od riznica.A Ilija ključe od arova,Nagrabiše nebrojena blaga,Pa uzeše dva dobra konJica,Pobjegoše u Kotare ravne.Kad su bili blizu do Kotara,AI' govori Janković Stojane:»0 Ilija, da moj mili brate!Idi, brate, dvoru bijelome,A Ja idem mome vlnogradu,
71
·j~p~.[-. -"""~ .c-
VIno&"!,adu,mome rukosadu,Da pregledam moga rukosada:Ko ga reže, ko li ga zalama,Kome li Je dopao u ruke.«
Od' mJa dvoru bijelome,Stojan ode svome vinogradu:Nade majku Jankovi~ Stojane,Nade majku u svom vinogradu:Kosu reže ostarjela majka,Kosu reže pa vinograd veže,A suzama lozicu zalijevaI .spominje svog Stojana sina:»Oj Stojane, jabuko od zlata!Majka te Je VK zaboravila,Snahe Jele zaboravit neću;Snaho Jelo, nenošeno zlato!«Božto je Jankovi~ Stojane:.Bolja pomoć, sirotico stara! -Zar ti nemaš nikoga mladegaDa tebeka vinograd uradi,VK posrćeš stara i nevoljna?«
Ona njemu bolje odgovara:.tiv mi i zdrav, d~IiJo neznana!Nemam, 'rano, nikoga mladega,Do Stojana, jedinoga sina,Njega jednog zarobiše Turci,A I njega i IUju moga,Stojanova brata stričevića;Od Ilije mlada osta IJuba,Mlada -Ijuba od petnaest dana;-Mog Stojana mlada osta ljuba,Mlada Ijuba od nedjelje dana.Moja snaha adamsko koljenoCekala ga za devet godinaI desetu za sedam mjeseci,Danas ml se mlada preudaje;Ja ne mogoh od jada gledati,Već pobjegoh sadu vinogradu.c.
Kad je Stojan razumio rljKI,Brzo ode dvoru bijelome,
72
.Zasta tamo kićene svatove;Lijepo su ga svati dočekali:Kako s' konja, tako za trpezu.Kad se Stojan vina ponaplo,Poče Stojan tiho besjediti:.Braćo moja, kl~eni svatovi,Je li testlr malo popjevati?cGovore mu kićeni svatovi:.Jeste testir, deUjo neznana,Jeste testir, a da zašto niJe?cKliče Stojan tanko glasovito:.Vila gnijezdo tica lastavica,Vila ga je za devet godina,A jutros ga poče da razvija:Doleti joj siv zelen sokoleOd stolice cara čestitoga,Pa Joj ne da gnijezdo da razvlje.«
Tom se svati ništa ne sJe~aju,Dosjeti se IJuba Stojanova,Otpusti se od ručna djevera,
- Brzo ode na gorpje čardake,Pa doziva seju Stojanovu:.Zaovice, rodena sestrice,Evo t' braća, gospodara moga!«
Kad začula seja Stojanova,Ona strča dolje niz čardake,Triput sovru očima pregledaDok je bracu lice ugledala:Akad braeu lice ugledala,Ruke širi, u lica se ljube,Jedno drugo suzama umivaOd radosti i od želje žive.Al' govore kl~eni svatovi:»Gospodaru, Janković-Stojane,A Ito ćemo mi za naše blago?Mi smo mnogo Isflošili blagaDok smo tvoju ljubu IsprosiU.cBesjedi im Janković-StoJane:.Stan'te, braćo klćeni svatovi,Dok se malosestrlce nagledam!
73
Lasno čemo mi za vaše blago,Lasno ćemo, ako Jesmo lJudi.«
Kad se Stojan sestrice nagleda,Lijepo Stojan svate darivao:Kom' maramu, kom' košulju tanku,Mladoženji rođenu sestricu.I odoše kićeni svatovi.
Kad u veče o večeri bilo,Ide majka u dvor kukajuči,Ona kuka kao kukavicaI spominje svog Stojana sina:»Oj Stojane, [abuko od zlata!Stoju maJk~ već zaboravila,Snahe Jele zaboravit ne ču;Snaho Jelo, nenošeno zlato!Ko će staru dočekati majku?Ko pred mene staru išetati?Ko će staru zapitati majku:- »Jesi li se umorila, majko 1«
Kad začula ljuba Stojanova,lšeta1a pred bijele dvore,Prima majku na, gospodske rukeI govori svojoj staroj majci:»Ti ne kukaj, moja stara majko!Tebe staru ogrijalo sunce:Evo tebi tvog Stojana sina!«Kad ugleda ostarjela majka,Kad ugleda svog Stojana sina,Mrtva majKa na zemljicu pade.
Lijepo Stojan opravio majku,Kako carski valja i trebuje.
Jugoslavijar Jugoslavija se najvećim dijelom nalazi na Balkanskom polu-
otoku. preko koga vode važni gospodarski putovi izmedu Evropei Azije. Naša država ima i dugačku, mnogim otocima, poluotocimai.zaljevima bogatu obalu Jadranskog mora. Zato kažemo, da je Jugo-slavija takoder pomorska država. Zbog svega toga zemljopisni jesmještaj naše države veoma značajan.
74
Jugoslavija je i planinska i nizinska zemlja. Obiluje golim kršern,imade mnogo šuma, a bogata je i plodnim nizinama.
Tu su se nanizale ove planine: Alpe, Dinarske, Rodopske, Šarsko-Pindske, Balkanske i Karpatske planine, a najviši je medu njimaTriglav u Julijskim Alpama (2863 m).
Rijekama i vodenom snagom takoder obiluje Jugoslavija. Naj-veća i najvažnija rijeka je Dunav, u koji utječu Tisa, Drava, Sava,Morava i Timok, Dunav prima vodu svih tih rijeka i njihovih pritoka,te je odnosi dalje, u Crno more. U Jadransko more utječu izravnoMirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva, Dubrovačka Rijeka,Bojana i Drim. Rijeka Vardar utječe 'I Egejsko more.
Dok prema jugu i jugozapadu Jugoslavije prevladavaju visoke'gore i planinske grbine, na sjeveru i sjeveroistoku države prostiruse nizine i ravnice, koje spadaju medu najveće žitnice u Evropi. To su:Vojvodina (Banat, Bačka, Baranja) i Srijem, Sernberija i Mačva, Po-savina, Podravina i Medumurje. U tim nizinama osobito uspijevajukukuruz i pšenica, a uzgaja se i sve ostalo kulturno bilje (žitarice,
,sočivice, gomoljike, povrće, voće, industrijsko bilje).Posebno gospodarsko i političko značenje imade naš Jadran, To
su pluća našeg narodnog i državnog tijela, i zbog toga ga treba po-sebno cijeniti, čuvati i braniti.
Prirodno bogatstvo Jugoslavije veliko je i najraznoličnije, Stoviše, i onikrajevivkoj! se prividno ukazuju i stvarno su danas naj-pasivniji, kriju u sebi izvjesna prirodna dobra i uslove gospodarskograzvitka. Evo, na primjer, Hercegovine, Like i dalmatinskih otoka:neimaština i glad uvijek su dosad kuca, na njihova vrata. A ipak:gdje na svijetu odličnije uspijeva najbolja vrsta duhana nego uHercegovini! Koliko je krajeva na zemlji, koji se mogu podičiti to-likom vodenom snagom i takvim ležištima rudače boksita, kao LikaiDalmacija! Gdje li ćeš naći podesnije podnebije i tlo za uzgoj odličnevrste loze, masline, smokve, višnje, raznog drugog voća i ostalog biljavažnog za industrijsku preradu, ako ne u Dalmaciji i na njenimotocima!
Sa svime obiluje Jugoslavija. Svaka njena narodna republikaimade svojih bogatstava i prirodnih osobitosti, tako da uz obiljaraznovrsnih sirovina imade u nas dovoljno preduvjeta za snažnirazvitak industrije. Ipak nam valja uvoziti mnoge tvorničke proiz-vode, dok ne obnovimo i ne razvijemo svoju industriju. Obnovomi jačim razvitkom naše poljoprivrede moći čemo i izvoziti mnogeprirodnine, prvenstveno žito (kukuruz, pšenica), voće (šljiva), indu-strijsko bilje (duhan, mak), drvo, ruđe (bakar, željezo, krom, boksit)i stoku (konji,goveda, svinje, ovce).
75
Opći pogled u budućnost naših naroda veoma je povoljan.._Orlava nam je bogata i plodna, obiluje prirodninama i mogućnošću
njihovog. iskorištavanja. No važno je još pitanje obrazovanosti našegt()vjeka. 1Jz mnoge najviše znanstvene zavode i ostale kulturne usta-,nove, pored velikog broja visokih, srednjih i raznih stručnih škola,Odatost,još je uvijek znatan postotak nepismenih. Zbog toga namprva briga moraju biti osnovne škole i uklanjanje nepismenosti. Na-rocIaoprosvjećivanje glavna je poluga naše sretnije i bolje buduć-nosti!
Politički je Jugoslavija federativna narodna republika, koju sa-činJava šest narodnih republika. Glavni grad je Beograd, gdje 'lesjedište Narodne skupštine i vlade Federativne Narodne RepublikeJ~QSlavije, kojoj je na čelu narodni heroj maršal Josip Broz Tito.Beograd je ujedno glavni grad Narodne Republike Srbije., OstaleJIarodne republike jesu: Narodna Republika Hrvatska, glavni gradZagreb; Narodna Republika Slovenija,glavni grad Ljubljana; Na-rodna Republika Bosna i Hercegovina, glavni grad Sarajevo; Narodna.Republika Crna Gora, glavni grad Cetinje i Narodna Republika Make-donija, glavni grad Skoplje. Autonomna pokrajina Vojvodina i Auto-nomna Kosovsko-Metohijska oblast. pripadaju Narodnoj RepubliciSrbiji.
Ovakvo političko uredenje i upravna podjela Jugoslavije stvo-rena je u duhu bratske solidarnosti i ravnopravnosti njenih narodačetverogodišnjem narodno-oslobodilačkomborbom protiv neprija-teljsk;h fašističkih zavojevača i ostalih protivnika istinske slobode,i kulturnoga 'napretka radnoga naroda. Takvu Jugoslaviju potvrdilisu oslobođeni i ujedinjeni Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci i Make-donci na slobodnim narodnim izborima za Ustavotvornuskupštinu11. studenoga 1945.
\
Drtavni grb Federativne Narodne Republike Jugoslavije
76 \··.t'
o školi i znanju
4I
škola je dakle sama 'po sebi, neprijeporno "". iliti apsolutno --dobra stvar za svakoga, osobito za seljaka. Seljak ima od prirodejake mišice i bistar razum; ali nema dalekoga i širokoga pogleda,ne zna, kako su ljudi nekada živjeli, to jest ne zna povijest, i ne zna,kako danas žive po svijetu, to jest, ne zna zemljopisa. - Kad seljakuz svoje jake mišice i uz svoj bistar razum steče samo nešto povje-sničkoga i zemljopisnoga znanja, već ga nitko ne može upotrijebitikao svoje vozno živinče; a kad dobije pravi i zdravi pojam i opolitici, t. j. kad zna, što je to narod i država i kakva imade biti-dobra i pravedna uprava i t. d., onda seljak postaje prvi i glavnipolitički faktor. Zato nam valja reći ovako: što više škola - .tomanje robova; što više znanja - to više imanja; što više prosvije-ćenosti ~ to više sreće i radosti.
Stjepan Radić
. Prava i potpuna prosvjeta slična je božjem suncu, bez kojeganema ni svijetla ni topline, ni ikakvoga života na zemlji.
I
Stjepan Radić
77
:."'.-_.Ojo".
(.. ,:
ĆirilicaNarodi Jugoslavije upotrebljavaju dva pisma: latinicu i tirilicu.
Latinicom se sluu Hrvati i Slovenci, a ćirilicom .Srbi, Crnogorcii Makedonci. U Federativnoj Narođno] Republici Jugoslaviji svi sunarodi ravnopravni, p~ su i oba pisma ravnopravna. Svaki narodvoli svoje pismo, ali naša pismenost" ne bi bila potpuna, ako ne bismonaučili i ćirllicu,
ĆirilAcu ćemo .Iako naučiti, kad nam je već poznata latinica.
Uporedite sva štampana i sva pisana slova u latinici i ćirilici.Neka tete slova u tirilici odmah prepoznati, jer se pišu jednako. kao'u latinici, ali pazlte da li se sva jednako i čitaju! Ostala slova drukčijeizgledaju, treba ih naučiti, da -bismo znali čitati i pisati ćirilicom.'
LAT. ĆII~. LAT. ĆIR. LAT ĆJI~. LAT. ĆIR
Aa Aa L I nJl .ftAV Ji,...tV ::t~JV.A/B-b B 6 Lj lj JbJb ,j~ ~~ :l!il /b.AJCe u.~ Mm MM 'l)h ~Af .Jt /ml .JIt;.AIl/Č Č
•..qq Nn HH c:e~ 'l>1tI Jf' lYi/ %/H/- /
Ć Ć 1\11 Nj nj fblb ce,/; %.k Jj~ 1tJ/1()
Dd nA 00 00 $-<f; 2 ?!AY 'ffffDđ Di; P p nn 9)AI; i~ g;{li [!UAiJ..Of dž J.I~ R r Pp ~M;1fAf .!I; .r: go fVE e Ee S s 'C C O~ Cf/$ [lA ceh.•. r-
F f cl>4l Š š DIw ~ ~t y;.s 11bA,W
Og r r T t T'T ff. pr /i/ rAJ ~AU'
Hh X'x Uu Yy Jet"/v x /.lY 1J;~ 'IL 1:,I i UH V V BB :y~ UM/ 1/~ '.1J ';tJ j J j z z a a J' -Ji z,,"XI :3aK k ~ Ž ~ x.l'4A/1
v
I\K )1<)1( .2Ik 'JICaI(;'
78
1L STAMPANA SLOVA ĆIRILICE
1. Ova se slova u ćirilici jednako štampaju i čitaju kao i u latinici,s malom razlikom kod slova k, m, t.
Ćirilica: A a E e J j O O K MTI( M T
Latinica: A a E e J j O O K M T k m t2. Ova se slova ćirilice Jednako štampaju kao i· u latinici, ali se
drukčije čitaju. Pazite na razliku kod malog slova v i n!
Ćirilica:Latinica:
Pp Cc B H B HRr Ss V N v n
Pročitajte ova imena:
AHa, EBa, JaCHa, Oaep, KOCTa, MapKO, TOMO, PaHKO,CTeBO, HaCTa, Baco. .
3. Ova se slova ćirilice potpuno razlikuju od istih slova u latinici:
Ćirilica: -6 es Un qq 1\ ii nA li»1j J.I 1,1
Latinica: B b C c Č Ć C Ć Dd Đ đ Dž dž
Ćirilica: cl>ct» r r Xx MH IlJ) JbJb fbihLatinica: F f Og Hh I i L 1 Lj IJ NJ nj
Ćirilica: nn DIm Y y 8 B )1\)1(Latinica: P p Š s U U Z z Žž
Pročitajte ova imena mjesta:
BHxaii, Ileraise, 1.faQaK, nynpHja,l1yopOBHHK, 'Ba-KOBO, Cl>y)l(HHe~ I'ocnah, Xaap, I1.MOTCKH,Jlenornasa,JbYOJbaHa, tberywH, Ilerpatsa, lIlHoeHHK, YAoHHa,8e.MYH, )l\ynalba.
BYK H [aa,eBYKje nHO Ha je~HoM H380,py. Jan-e, He BHJl.ehHra, Jl.ol)e ,n:amije
Jl.aJIeKOHH>KeHa noroxy. BY·K,'IHMra cnasa, noaaxa:- Ty CH·,n:OlUJIOna MHMYTHlUao.ay! On reče He Mory C MHpOMHIi
6Hc1'pe aozre JI.a ce .aanajex!- Bo aa, rocnOJI.aJpy, 1'e'Ie 0)( -reče ,K MeHM- pe'le My y>KacHYTO
jaa.e, - KaKO hy TMje ja 3aMYTHT'H? To HHje MoryftHo!
79
" _,. "- Xa, xal no r Jlacy Te nosaajea, 'JlK ,eH oaa] KOjH MH ce JlaHN Y., 080 N)6a pyrawel -. ':,- -:-Jl&HH y OBO A06a? Iloaara]! Taaa Me HHje lfH 6Hno Ha CSJi·, jeT)'. MajKa Me-je oj8fbKJla OBOl"DpoJbeha.
.:-BH~HM Aa CHYMHO H naaerao H Aa YMHjew Ao6po Aa ce npaa-- ,Il8W -- pelle My BYK - aJWfyaaay A, jep TH cse ro A8tlac npeaa MHOM,HehenOMohH.
3amM CK01{HHa jatbe II. npO~Aepe rao .
JlocHTej 06PAAOBIdi
3 A f O H.E TKAHacpe~ no-!JXIJlOHall BpH. '
(JI'fl9IHBedIf i :
Aoj ropoAoJ, ropO, ropoCBaKojo8,napTH38HCJOIX nyaa CH jya8Ka.
TBoJe JlHwhe RaA IhHMa ce BHJe,.H nOA C060M oCBeTHHKe KpHJe.
AJI H .• YTe K8Jl Meliaae 6HJynapTH38HH qeTe pa3BHJaJy.
CBH ey miWJlH HOCHTK8pa6HHe,Aa cno6oAa CBHMa'RaMa CHRe.
CHJl1Ia ropo, CH)I(eW AO O~Jl8K8,a Jom 1I8J1te.LUea OA jyH8K8.
Crapau .H CMpT
Crapau je HOCHO 6peMe- p.pBa.· JaKO yHop8H, OH s6anH 6peMeroaopeha: .
"'" Ex, npOKneTaCMpTH, r;.ije CH, WTO He .n,ol)ew .n,a Me YSMeuiC OBOt csajera, ,Aa ce He MY,IIHMI ,
O,lJ.jeJJ.HOM,.n,o~e H·CTaAe npen Ihera oCYpT, OHSKOPYlKH8 Kao jeOI!Hcyjy, mr-ynHra: .
- 3awTo CH Me 3880? ,- Ta HHWTa - O)VOBOPH CHpOMax crapau ynnaweH - 80.,0
6HX .na HHeR Aowna, UH KaJ.{CK aeh 'rY, 00M03H MK Aa HaroBapRM080 6peMe Ha Jlet)a, na ~a HJ.{eM6pao KyhH, jep Me qeKajy.
80
1. JI. PISANA SLOVA ĆIRILICE
I. Ova se slova u ćirilici Jednako piAu i ~itaJu kao i u latinici,s malom razlikom kod stova m.
Ćirilica: ../tB/ ~v l' Xhkct) ~.Q/ vIt.AVLatinica: .kw ~b
~X .c rYQ' .A-t/J1V
2. Ova se slova u ćirilici Jednako pišu kao u latinici, ali sedrukčij~ ~itaJu:
Ćirilica: ~-t UM/ !?fV ceu fF-- -7,Latinica: 1/t1P :J~ .Ytt1" ..:7~ ~- -~Pročitajte I pišite imena:
3. Ova se slova u ćirilicr pišu potpuno različito od istih slovau latinici:
Ćirilica: - /f/ ~- ~/ ~:/ 0/'&/ %~ ~j!!/) ~k y ~Latinica: -I' y; " ?3~/j-C/
Ćirilica: ' X/.l'/ Jt.A/ ./OJfJ '/&/11/ %/1C .$~ 'lJluvLatinica: :Jt~.:t~ :1/1 Jf'/IV vtyy !fJr '9"4'~irilica ' $Db ~? 3/3 X~ %1 1/ -rLatinica: f,t 7tM/ ZI1V :t~ '~d q)v~
Pročitajte i pišite Imena mjesta
6 Pohtniea sa nalii.men.
81
Pismo bratu Srbin u .. .
~4(J~*~~! . - .
R'J
...,
83
RAČUNICA1. Citati i pisati brojeve nije teško. Treba naučiti samo desetznakova, deset znamenaka. Evo ih:
šrampano: O 1 2 3 4 5 6 8 97
Pisano:
te se znamenke čitaju ovako: ništa (ili nula), jedan, dva, tri, četiri,pet, šest,sedam, osam, devet.
2. U računu nam slova ne trebaju. Pet f dva je sedam.To napisano brojkama izgleda ovako: 5 + 2 7
Sedam manje dva je pet. Kraće je: 7 - 2 = 5
Upamtite kako se u računu piše: i, manje, je (+, -, =)!
3. Pišite lijepo!
1~ 1~ iL ,'),t2 - 7- rf - 1- ifJ -
12'+I.L / ..'1+ 4 IN ifJ- - - -"
"+1- rl +2- .9 - /) -
I") + t1- I,J1+1/) I~ IfJ -- -I,
ItJ+1- /i +14 - 1- 1-
84
\
9
4. Sve smo ove brojeve pisali samo s Jednom znamenkom. Brojdeset ne možemo napisati samo s jednom znamenkom, nego s dviJe-znamenke, ovako: 10.
Jedan dinar - to je jedna 'jedinica. Deset dinara - to je jednadesetica. Kad napišerno broj 9. ta znamenka pokazuje, da je tu devetjedinica. Kad napišemo broj lO, znainenka 1 pokazuje, da u tombroju ima jedna desetica, a znamenka O pokazuje, da u tom broju,uz jednu deseticu, nema ništa jedinica.
5. Koliko je desetica u dvadeset dinara? Koliko je jedinica uz tedesetice ? 2 desetice i O jedinica, ili kraće: 20.
Pročitajte i zapišite: 30; 60, 80, 50, 70, 90, 40, 20, lO! Koliko jeu svakom od tih brojeva desetica i jedinica?
6. Za knjigu smo platili 50 dinara, a za pretplatu na novine40 dinara. Koliko smo svega platili?
Moramo 50 dinara i 40 dinara pribrojiti. Zapiši mo, kako smoračunali: 50 + 40 = 90. Platili smo 90 dinara.
7. Od 80nepismenih naučilo je čitati i pisati 50. Koliko je jošostalo nepismenih?
Moramo od 80 odbiti ili oduzeti 50. Zapišimo kako smo računali:80 - 50 = 30. Ostalo je još 30 nepismenih.
Računajte napamet: 20 + lO, 40 + 20, 10 + 70, 30 + 60,60 - 30, 90 - 70, 70 - 60, 50 - 40, 80 - 30!
8. Uzmite 2 desetice i 4 jedinice! Koliko je to dinara? Napišimo:2 des. 4 jed., ili kraće: 24.
Koliko je desetica i uz njih jedinica u' sedamdeset i tri dinara?Napišite taj broj!
Pročitajte i napišite: 92, 83, 45, 72, 63, 69, 46, 55, 34!Koliko je desetica i uz njih jedinica u ovim brojevima: 16, 13,
18, Il, 15, 11, I., '19, 12?Napišite sve brojeve redom do deset! Napišite sve brojeve redom
do sto! .
9. Na popravku ceste radi jednog dana 56 omladinacaomladinki, Koliko svega? .Računajte napamet ova-co:
56+29 56+29s6 + 20 76 ili 56 + 476 + 9 85 60 + 25
29
6085 Svega ih je radilo 85.
85
Dobro vJefbaJte ovakove raa.ne: 8 + 3, 18,+ 3, 28 + 3, 6. + 5,16 + 5, 26 + 5, 9 + 1, 19 + 7, 2~ + 7, 69 + 7, 49 + 12,31+ 44, 42 + 39!
, 10. Od 94 kuće u selu srušeno jeza vrijeme rata 37 kuća. Kolikoje k"lća ostalo poštedenih? Računajte i zapišite:
94' - 37 - Netko će, to izračunati i drukčije, ali mora94' ~ 30 = 64 izaći da je ostalo 57' cijelih kuća.64 - 7 = 57Dobro uvjefbajte ·ovakove račune: 11 -2, 21 - 2, 13 - 5,
43 - 5, 17 ~ 9, 67 - 9, 53 -5, 53 - 15, 53""":'35, 34 - 6,. 34- 26,. 62 - 47!
11. - Sto dinara - to je jedna stotina. Jednu stotinu, možemopromijeniti u deset desetica ili u sto jedinica.
Broj sto 'pišemo s tri znamenke, ovako: 100. .Prva znamenkas desne' strane kaže 'nam, da u tom broju nema ništa jedinica, druga
, znamenka pokazuje nam, da nema ni desetica, treća kaže, da u brojusto ima. jedna stotina. '
Računajte i zapišite: 10 + 30, 80 +20, 85 + 15, 64 + 36,!oq ~ 70, )00 - 25, )00 - 75, 100 - 89!
Pročitajte i zapišite: 200, 100, 500, 800, 300, 900, 600, 400, 1001Računajte: ·300 + 100, 400 +200, 600 ~ 300, 100 - 5001
12. Uzmite novčanice: 5 stotina, 3 desetice i 8 jedinica! To je500 + 30 + 8. .To možemo i brže izgovoriti i brže napisati: 538.
I taj broj ima tri znamenke. Znamenka, koja stoji na prvommjestu desno, pokazuje koliko ima u tom broju jedinic:a (8), drugapokazuje koliko ima desetica (3), a treća koliko ima stotina (5).To je upravo toliko, koliko sino uzeli u novčanicama.
Pročitajte i napišite: 643, 751, 936, 789, 654, 327, 552, 123,996,) Il, 888, 987!
Uzmite sada 3 stotine i .5 desetica! To je tristo i pedeset dinara,ili 300 + 50 ili još kraće: 350. Na mjestu Jedinica stoji znamenka O,jer u broju 350 nema ništa jedinica.
Pročitajte i pišite: 870, 640, 360, 920, 430, 170, 240, IlO!Koliko je 5 stotina i 4 jedinice? To je 504 dinara. Na mjestu
desetica je znamenka O, jer u 504 dinara 'nema ništa desetica.ProČitajte i pišite: 708, 909, 402, 503, 707, 201, t09!Sada možemo bez pogreške pisati sve brojeve do tisuću (hiljadu).
Napišite sve brojeve od 100 do 200; od 400 do 500; od 637 do 7041
86 .
13. Broj tisuću pišemo s četiri znamenke, ovako: 1000. Zašto seu tom broju pišu tri ništice? Zato, jer u 1000 nema ništa jedinica,ništa desetica, ništa stotina. Znamenka I, koja stoji na četvrtommjestu od jedinica na lijevo, pokazuje, da je tu Jedna tisuća.
Napišite redom sve tisuće od 1000 do 9OOO!Računajte i pišite: 4000 + 1000, 7000 + 2000, 3000 + 6000,
8000 - 5000, 9000 - 6000, 7000 - ~4000!
14. Uzmite novčanice: 3 tisuće, 9 stotina, 4 desetice i 6 jedinica!Koliko je to dinara? Napišimo: 3946.
Ovaj broj ima četiri znamenke. Da ne zaboravimo: jedinice sepišu na prvom mjestu s desne strane, desettce na drugom, stotine natrećem, a tisuće na četvrtom mjestu!
Lako je zapisati svotu, kad ima svega: jedinica, desetica, stotinai tisuća! Ali kako ćemo zabilježiti svotu, ako imamo tisuće, ane-mamo jedinica, ili stotina, ili deseticaž Na mjestu onoga čega nemamoramo staviti ništicu.
Pročitajte: 3540, 6400, 7050, 2104, 8032, 6003, 7020; 35, 305,3005!
15. S malim brojevima lako je računati napamet. S velikim bro-jevima lakše izademo na kraj pismeno.
U nabavljačko-potrošačko] zadruzi, ima 2362. kg (kilograma)šećera u kockama i 3427 kg sitnog šećera. Koliko je svega šećera?
2 3 6 2 Pazite, kako smo potpisali jedan broj ispod,+ 3 4 2 7 drugoga- (jedinice pod jedinice,desetice pod
5 7 8 9 desetice i t. d.)!PribraJati poclnJemo s Jedinicama! Svega ima 5789 kg.Potpiši te pravilno i pribrojite: 2824 + 165, 3853 + 126, 378 +
4621.
16. Ne zaboravite: 10 jedinica možemo uvijek promijeniti u Ideseticu. 10 desetica u 1 stotinu. 10 stotina u 1 tisuću. Ako imamo ,t 6 jedinica, to je isto što-i 6 jedinica i 1 desetica, 14 desetica je istošto i4 desetice i I stotina.
Omladina je sakupila staroga' željeza 1437 kg,a pioniri 466 kg,Koliko je svega sakupljene?
1 4 3 7 6 + 7 jedinica je 13 jedinica ili 3 jedinice i I+ 4 6 6 dese~ica. Ispod jedinica napišemo samo jedinice:
9 O 3 3, a I deseticu pribrojimo deseticama: 1 + 6 -+-.3 = ]O desetica ili I stotina. Na mjestu desetica
napišemo O,a 1 stotinu pribrojimo stotinama: 1 + 4 + 4 = 9 stotina.Svega je sakupljene 1903 kg.
87
17. Gospodarska zadruga kupila je kosilicu za 4473 Din (dinara).plugova ta 3258 Din, motika za 9~6 Din, lopata za 308 Din i čavalaza 594 Din. Koliko je. svega plaćeno?
4 4 7 3 Govorimo ovako: 4 + 8 = 12 + 6 = 18 + 8 = 263 2 5 8 + 3 = 29 jedinica. 9 jedinica pišemo ispod jedinica,
9 8 ·6 a 2 desetice pribrajamo dalje deseticama; 2 + ~= 113 o 8 + o = Il + 8 = 19 + 5 = 24 + 7 = 31 desetica.
+ 5 9 4 1 (deseticu) pišem, 3 (stotine) brojim dalje (kod sto-
9 st 9 tina).3 + 5 = 8 + 3 = 11 + 9 = 20 + 2 = 22 + 4 = 26 sto-
tina. 6 pišem, 2 dalje. 2 + 3 = 5 + 4 = 9 tisuća.
SVega je plaćeno 9619 Din:
Zadajte sami i računajte ovakove račune, da se dobro izvježbateu pismenom pribrajanju.
18. U grad je dopremljeno 689 t (tona) krumpira, i od toga jegrađanima odmah raspodijeljeno 458 tona. Koliko je krumpira jošostalo?
6 8 9 Oduzimati pocinJemo takoder s jedinicama!, ,~ 4 5 8 9 - 8 = I jedinka; 8 - 5 = 3 desetice; 6 - 4 =2
2 3 1 stotine. Ostala je 231 t krumpira._ Umjesto da računamo koliko je 9 - 8 ili 8 - 5 možemo se pitati
drukčije: koliko treba dodati k 8 jedinica, da bude 9 jedinaca ili,..koliko .treba dodati k 5, da bude 8.
,Na pr. 7 8 2 9 Govorimo ovako:4 I 5
5 + 4 = 91 + 1 = 24 + 4 =-8O +7 =" 77 4 1 4
Izračunajte pismeno: 938 -411>, 7869 - 6452, 8479 - 6267,5967 -- 4253, 9472 - 351, 7829 - 415, ]795 - 642!
19. Sto radimo, kad imamo 4 desetice i 3 jedinice, amoramoplatiti 8 Din? PromiJenimo jednu deseticu Il jedinice i imamo 3.desetke i ]3 jedinica. Isto tako moramo mijenjati stotinu, ako ne-mamo dosta desetica.
88
'9
Na tržnicu je doneseno 654 kg voća, a prodano je 428 kg. Ko-liko je voća ostalo?
6' 5 4 Od 4 jedinice ne možemo oduzeti 8 jedinica. Pro·- 4 2 8 mijenirno jednu od 5 desetica. Ostanu 4 desetke i 14
2 2 6 jedinica.
14 - 8 =.6 jedinica. Ne smijemo zaboraviti, da smo jednu de-seticu promijenili, pa su ostale 4 desetice.
4 - 2 = 2 desetice . 6 - 4 = 2 stotine. Ostalo je 226 kg voća.Umjesto da pamtimo, da u gornjem broju imamo jednu deseticu
manje (4, a ne 5), možemo donjem broju dodati jednu deseticu(2 + 1 = 3), pa oduzeti 3 desetke od 5 desetica, jer je to istokoliko i 4 desetice manje 2 desetice. Koliko smo gornjem brojuoduzeli, toliko .donjem broju dodamo.
Na pr. 1 3.2 3 Govorimo ovako: 8 + 5 = 13 (ne 3,2 7 8 1 deseticu smo sposudilie, pa kažemo:
1 O 4 5 1 dalje. Tu jednu deseticu svretimoedeseticama donjega broja) 1 + 7 = S.8 + 4 = 12, 1 dalje (jer smo i ] sto-tinu »posudilie).1 +2 = 3. 3 + O = 3 (kod stotina).O + I = 1 (kod tisuća).
Računajte pismeno: 662 - 449, 258 - 239, 5437 - 3265, 8325-8194, 9684 - 7856, 8435 - 4563, 6032 - 5475, 2473 - 1507,7332 - 5649!
20. Naučili smo pisati brojeve s I, 2, 3 i 4 znamenke. Koji jenajveći broj, koji se može napisati s I znamenkom ? Koji je najvećibroj s 2 znamenke? Koji je najveći broj s 3 znamenke? Koji je naj-manji, a koji najveći broj s 4 znamenke?
Ima i većih brojeva.Koliko je 9999 + I? To je deset tisuća. Kad znamo da poslije
tisuća dolaze još tri mjesta: jedno za stotine, jedno za deseticejedno za jedinice, onda je lako dalje pisati.
10000, 20000, 80000, 50000, 30000, 90000, 60000, 40000.Da se ne bismo kod ovakovih većih brojeva prevarili, stavlja se
obično iza tisuća točka, a iza točke se pišu stotine, desetice i jedinice.Ovako: 6.000, 9.000, 20.000, 18.000 i t. d. Do točke piše koliko imatisuća.
Pročitajte i zapišite ove brojeve: 34.876, 87.921, 86.250, 47.890,19.500, 27.040, 60.005, 90.000, 50.00], 30.508! .
89
q.",,~:
21. Isto tako sada znamo pisati još i veće brojeve: sa 6 i višeznamenaka. Pazite, do točke su tisuće!
Ćitajte i pišite: 100.000, 500.000, 900.000, 300.000, 368.977,637.862, 640.740, 200.803, 760.051, 500.009!
S ovako velikim brojevima obično ne računamo često. Ali kadse nešto gradi: kuće, ceste, željeznice i t. d., onda moramo računatijoš i s većim brojevima.
Najveći broj sa 6 znamenaka je 999.999. Ako tome dodamo jošsamo 1, moramo napisati broj sa sedam znamenaka: 1,000.000 (l mi-lijun). Iza milijuna stavljamo zarez, onda dolaze tri mjesta za tisućei tri mjesta za stotine, desetice i jedinice. Svaka vrijednost moraimati svoje posebno mjesto.
Tisuću milijuna zovemo milijarda: 1.000,000.000.
Prema popisu stanovništva od 1931. godine bilo je na područjudanašnje Narodne Republike Hrvatske 3,436.305 stanovnika, Srbije3,503.925, Bosne i Hercegovine 2,323.555, Slovenije 1,144.298, Make-donije 949.958, Crne Gore 360.044, Autonomne pokrajine Vojvodine·1,663.889 i Autonomne Kosovsko-Metohijske oblasti 552.064 stanov-nika. Koliko je svega bilo stanovnika u Jugoslaviji 1931. godine?
22. Brojevi, koje smo naučili, zovu se arapski, jer su ih narodi11 Evropi naučili od Arapa.
Na satovi ma, na starim spomenicima,kod pisanja mjeseca udatumu,. često se pišu drukčiji brojevi, koje zovemo rimski, jer sutakovim brojevima nekoć pisali stari Rimljani. Naučit .ćemo nekeod njih koji se najčešće upotrebljavaju:
II2
III3
VI VII VIll IX6· 7 8 9
X .XI XH10 11 12
IV4
V.5
Ostali rimski brojevi ne upotrebljavaju se tako često.
Pazite kako se pišu rimski brojevi 4 i 6, 9 i Il!
. K~d pišemo datume dan, mjesec i godinu), obično mjesec pišemorimskim brojem: 27. III. 1941. (dan ustanka naših naroda), 27. VIi.
.1941. (dan ustanka u Hrvatskoj), 29. XI. 1943. (drugo zasjedanjeAVNOJ-a), 9. V. 1945. (svršetak rata).
90
________________ ._~'~'],:..a·.u:v.l.> .•..•:' ..,~·,,~!".j~ •.'.';..,',., •.•..',.;.,.'.1: ... :.'••"'" ••
23. Naučiti smo pismeno pribrajati i oduzimati. često nam trebau životu 'nešto pomnožiti ili podijeliti. S malim brojevima lako mno-žimo i dijeTimo napamet. S velikim brojevima možemo samo pismenoračunati.
Prije nego što počnemo učiti pismeno množenje i dijeljenje mo-ramo naučiti napamet množiti male brojeve. Dok to ne naučimo, nemožemo daUe računati.
Knjižničar je kupio 5 knjiga po 8 Din. Koliko je platio? Onredom pribraja: 8 + 8 + 8 + 8 + 8 = 40. Takovo računanje dugotraje. Treba množiti: pet puta osam jest četrdeset, ili brojevima:5 :X 8 = 40. Pazite, kako se piše znak za množenje!
Za 7 knjiga platio je knjižničar 56 Din. Koliko je stajala svakaknjiga? Treba 56 Din podijeliti na 7 jednakih dijelova. Svaka jeknjiga stajala 8 Din. . .
I,I
56 : 7 = 8, jer 7 X 8 = 56. Pazite, kako se piše znak za dije-ljenje!
24. Učite napamet redom i preko reda:
2X 1 = 2 3X 1 = 3 4X 1 = 4 5X 1= 52X 2= 4 3X 2= 6 4X 2 = 8 5X 2 = 102X 3= 6 3X 3= 9 4X 3 = 12 5X 3 = 152X 4= 8 3X 4 = 12 4X 4 = 16 5X 4 = 202X 5 = 10 3X 5 = 15 4X 5 ~ 20 5X 5 = 252X 6 = 1'2 3X 6 = 18 4X 6 = 24 5X 6 = 302X 7 = 14 3X 7 = 21 4X 7 = 28 5X 7 = 352X 8 = 16 3X 8 = 24 4X 8 = 32 5X 8 = 402X 9 = 18 3X 9 = 27 4X 9 = 36 5X 9 = 452 X 10;::::20 3XlO=30 4 X 10 = 40 5 X 10 = 50
6X 1= 6 7X 1 = 7 8X 1= 8 9X 1= 96X 2 = 12 7X 2 = 14 8X 2 = 16 9X 2 = 186X 3 = 18 7X 3 = 21 ·8 X 3 = 24 9X 3 = 276X 4 = 24 7X 4 = 28 8X 4 = 32 9X 4 = 366X 5 = 30 7X 5 = 35 8X 5 = 40 9X 5 = 456X 6 = 36 7X 6 = 42' 8X 6 = 48 9X 6 = 546X 7 = 42 7X 7 = 49 8X 7 = 56 9X 7 = 636X 8 = 48 7X 8 = 56 8X 8 = 64 9X 8 = 726X 9 = 54 7X 9 = 63 8X 9 = 72 9X 9 = 816 X 10 = 60 7 X 10 = 70 8 X 10 = 80 9 X 10 = 90
91
Koliko je: 2 X 14, 3 X 13,32 X 3, 11 X 6, 6 X Il?
4 X 12, 12 X 4, 3 X 32,
25. Radnik zaradi u 1 sedmici 516 dinara. Kolika mu je zaradaza 4 sedmice?
Napamet bismo računali: 4 X 516. Pismeno računamo ovako:516 X 4 Pismeno množiti počinjemo također s jedinicama.
2064 Množimo: 4 X 6 jedinica = 24 jedinice, 4 jedinicepišem, 2 desetice pamtim. 4 X 1 desetica = 4 desetice i 2 desetice =6 desetica. Pišem 6. 4 X 5 stotina = 20 stotina. Pišem 20. Za 4sedmice radnik je zaradio 2.064 Din.
403 X 7 7 X 3 = 21. 1 pišem, 2 dalje.
2821 7 X O = O i 2 = 2. Pišem 2.7 X 4 = 28. Pišem 28.
Računajte pismeno: 1.403 X 8, 2.356 X 9, 3.582 X 5, 7.021 X 9,7.224 X 8, 3.365 X 6, 6.040 X 9, 3.654 X 7, 5.009 X 8, 3.789 X 6!
26. Često moramo nešto podijeliti na više jednakih dijelova.Najprije dijelimo ono, što najviše vrijedi, a onda redom manje vri-jednosti. Kad dijelimo novac, na pr. 4.768 Din na 4 jednaka dijela,najprije dijelimo tisuće, onda stotine, pa deseti ce i na kraju jedinice.
Tko znade dobro množiti, lako će dijeliti.56 : 8 = 7, jer 8>< 7 = 56 ili 7 X 8 = 56.
Koliko je 6 X 4, 24: 6, 24: 4; 5 X 5, 25: 5; 6 X 7, 42: 7,42 : 6; 9 X 8, 72: 9, 72: 8; 8 X 6, 48: 8, 48: 6?
27. 51 kg (kilogram) brašna treba podijeliti na 8 ljudi. Koliko ćedobiti svaki?
51 : 8 = 6 i ostane 3 kg nepodijeljeno.Svaku količinu ne možemo uvijek do kraja podijeliti, već katkada
ostane nepodijeljen ostatak.Podijelite i napišite koliki je ostatak: 25: 3, 38: 4, 42 : 5, 57 : 6,
60 : 7, 43: 8, 75: 9!
28.735
2 3-3 5O
5 m (metara) sukna stoji 735 Din. Koliko stoji 1 m?: 5 = 1 4 7 Dijelimo najprije najveću vrijednost, sto-
tine, na 5 jednakih dijelova. 7 : 5 = 1 stotina
i 2 je ostatak. 2 stotine ne možemo podijelitikao stotine, nego ih moramo pretvoriti udesetice (20 desetica). Sa 3 desetice, koje
92
imamo, to je 23 desetice. 23 : 5 = 4 desetice, a 3 desetice ostaju ne-podijeljene. Njih pretvaramo u jedinice i pribroji mo 5 jedinica, kojeimamo. 35: 5 = 7 jedinica. Sve je podijeljeno. 1 m sukna stoji147 Din.
Da se uvjerimo jesmo li dobro dijelili, treba pomnožiti 147 sa 5(5 m po 147 Din): 147 X 5 Množenje pokazuje, da smo dobro
735 dijelili.
29. Kupljeno je 6 voznih karata za 348 Din. Koliko stoji jednakarta?
:3 4 8 ti = 5 8 3 cijele stotine ne možemo podijeliti.
4 8 34 : 6 = 5 desetica, jer 6. X 5 = 30. Ostanu
O 4 desetice nepromijenjene.48 . 6 = 8 jedinica. jer je 6X 8 c"" 48. Sve je podijeljeno. Jedna
karta stoji 58 Din.
lzračunajte i načinite pokus množenjem. 595: 5, 784: 7, 968: 8,849 . 3. 966: 6, 847: 7, 355; 5, 728: 8, 584: 8, 486: 9'
30. Na 6 kamiona natovareno je 30.483 kg (kilograma) hrane.Koliko je prosječno natovaren svaki kamion?
3 O 4 8 3 : 6 = 5. O 8 O 30 : 6 = 5 tisuća. Sve su tisuće
O podijeljene.4 8 4 stotine ne možemo podijeliti
O kao cijele stotine. Na mjestu sto-3 (ostatak) tine pišemo O.
48 : 6 = 8 desetica. Sve su desetice podijeljene. Pišemo 8.
3 jedinice ne možemo podijeliti. Na mjestu jedinica pišemo 0, a;3 je nepodijeljen ostatak.
Da se uvjerimo jesmo li točno podijelili, moramo dobiveni broj(5.080) pomnožiti sa 6 i k tome dodati ostatak (3).
5.080X6
30.4803+
Dakle, na svaki kamion natovari lo se 5.080 kghrane, a na jedan 5.083 kg.
30.483lzračunajte i načinite pokus množenjem: 2.136: 8, 4.844: 7,
1.640 : 4, 7.850: 5, 3.364: 6, 43.207: 9, 21.421: 7,55.203 ; 8!
93
3t. Knjiga stoji 6 Din. Koliko stoji 10 komada te knjige? Kolikostoji 100 komada, a koliko 1.000 komada te knjige?
6 X I O = 6 O, 6 X 1 O O = 6 O O, 6 XI. O O O = 6 • O O O.S 10, 100, ili 1000 množimo tako, da broju koji množimo pri-
pišemo I, 2 ili 3 ništice.
32. Od najstarijih vremena ljudi su upotrebljavali različite mjereda ustanove koliko imadu posjeda, koliko hrane, koliko zemlje, daustanove dužinu puta, težinu žita i t. d. Različiti su narodi upo-trebljavali različite mjere, ali kada su se međusobno više upoznalii počeli življe trgovati, ustanovili su mjere, koje vrijede za sve narode
. jednako. Još i danas upotrebljavaju su neke stare mjere (palac, hvat,jutro ili ral, vedro. vagan, oka i slično), ali nove mjere su točnije.
Dužinu mjerimo metrima.
1 metar (m) ima 10 decimetara(dm)1 decimetar (dm) ima 10 centimetara (cm)1 centimetar (cm) ima 10 milimetara (mm)1.000 metara je 1 kilometar (km)
St ara mj era za dužine je hv at. To je dužina od I m 90 cm.
Težinu mjerimo kilogramima.
1 kilogram (kg) ima 100 dekagrama (dkg)1 dekagram (dkg) ima 10 grama (g)
100 kilograma je 1 metrička centa (mtc ili q)1.000 kilograma je 1 tona (t)
Tekućine mjerimo litrama.
1 litra (I) ima 10 decilitara (dl)100 litara je 1 hektolitar (hl)
S tar e m jer e za tekućine i zrno jesu I vedro 56 litara.vagan = 61 litra.
Površine mjerimo četvornim ili kvadratnim metrima. I četvorniili kvadratni metar je četvorina, kojoj je stranica I m.
1 četvorni metar piše se kraće: 1 m2
100 četvornih metara je I ar (a)10.000 četvornih metara je I hektar (ha)
94 '
$j
St are mj ere za površinu jesu: 1 četvorni hv at (nešto Viseod 3 i po četvornih metara); 1 jutro (ral) = 1.600 četvornih hvati(oko 5.760 četvornih metara); 1 dunum = 1.000 četvornih metara.
Vrijeme mjerimo danima i godinama.Jedan dan je vrijeme, koje prođe, dok se Zemlja jedamput okrene
oko sebe (24 sata).Jedna godina' je vrijeme, koje proteče, dok Zemlja jedamput
obiđe cijeli svoj put oko Sunca. To putovanje traje 365 i jednučetvrtinu dana. Zato računamo, da svaka godina traje 365 dana, asvaka četvrta 366 dana.
1 dan ima 24 sata. I sat ima 60 minuta, a svaka minuta 60sekunda. 7 dana zovemo I tjedan ili sedmica .
Jedan mjesec je vrijeme, koje prođe, dok Mjesec jedamput obiđesvoj put oko Zemlje.
100 godina zovemo jedno stoljeće.
33. Kad dijelimo neku cijelu svotu ili neku cijelu stvar na višejednakih dijelova, onda dobijemo polovine, četvrtine, osmine i t. d.,prema tome, da li dijelimo na 2, 4 ili 8 jednakih dijelova. I tak ovedijelove možemo zapisati brojevima, koji se za razliku od cijelihbrojeva zovu razlomci. Pišu se ovako:
! (l polovina), ! (1 četvrtina), ! (losmina), 1\ (1 desetina).
* (I trećina), Tiru (l stotnina), 10-'<;0(1 tisućnina), .~. (4 šestine), T\l (3
desetine), -{'O50 (25 stotnina).Gornji broj pokazuje, koliko ima dijelova, a donji broj pokazuje.
na koliko je dijelova cijelo podijeljeno.
34. što smo sve naučili iz računa?
1. Čitati i pisati sve arapske brojeve.2. Čitati i pisati 12 rimskih brojeva.3. Pismeno pribrajati i oduzimati.4. Množiti napamet: Jedan puta jedan.5. Pismeno množiti i dijeliti s jednoznamenkastim brojem.6. Mjere za dužinu, težinu, tekućine, površine i vrijeme.7. Čitati i pisati razlomke.
Naše znanje još nije potpuno. Naučimo sve ovo dobro, pa će nambiti lako dalje napredovati i upotpuniti svoje znanje!
95
·\l
\ .
Radnici Nakladnog zavoda Hrvatske su besplatno izradili ovuknjigu, a autori besplatno uredili i izvršili korekture u izvanrednomradnom vremenu u toku prvomajskog takmičenja - zato je ovoj knjizi
Cijenu je odobrio Zemaljski ured za ctjenepri Predsjedništvu vlade NRH-e pod brojem
6966 od 9. aprila 1946 godine
ClJENIl. SIl.HO DIN 10--
96
