pm 3-4 blok misao/2018/pravna misao...ljudskih prava dale holandska, dvije engleske, i naročito...

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

3 – 4ožujak – travanj / mart – april

Sarajevo 2018.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 3 – 4 / 2018

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Upute za autore

84

106

111

123

7

55

34

Amna Toromanović

Kenad Osmanović

Edis Glibanović

Branko Morait

Mirko Pejanović

Đemaludin Mutapčić

Arben MurtezićDavor Trlin

Historijski značaj atlantskih revolucija i njihov uticaj na razvoj ljudskih prava i sloboda

Ograničenja prava kupca na raskid ugovora prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji robe

Aktuleno problematiziranje pitanja opstojnosti svojstva odgovornog lica kao objektivnog obilježja bića pravih službeničkih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu BIH s osvrtom na uporedno pravna rješenja i tendencije

Prikaz monografije „Pravo Evropske unije II - Povelja Evropske unije o osnovnim pravima“, autori Darko Samardžić i Zlatan Meškić

Prikaz knjige „Izvršna vlast u sistemu lokalne samouprave Bosne i Hercegovine tijekom postsocijalističke tranzicije“,autor Željko Josić

Prikaz knjige „Osnove trgovačkog prava“, autor Miroslav Džidić

Program stručnog usavršavanja JU CEST Federacije Bosne i Hercegovine za 2018. godinu

67

71

77

79

5Uvodna riječ glavnog urednika

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

STRUČNI ČLANAK

PRIKAZ


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Academician Professor

Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

Instructions for authors

5

Amna Toromanović

Branko Morait

Mirko Pejanović

Arben MurtezićDavor Trlin

Đemaludin Mutapčić

Edis Glibanović

Kenad Osmanović

Historical importance of Atlantic revolutions and their influence on the development of human rights and freedoms

Review of Monography “Acquis of the European Union II – Charter of the European Union on fundamental rights” by Darko Samardžić/Zlatan Meškić

Review of the book “Executive authority within the local self-government system in Bosnia and Herzegovina during post socialist transition” by Željko Josić

The issue of existence of the element of responsible person as an objective trait of criminal offences pertaining to officials in the Criminal Law of Bosnia and Herzegovina with reference to comparable legal solutions and tendencies

Limitations of buyer's rights to avoid contract under the Convention on International Sales of Goods

SCIENTIFIC REVIEW

REVIEWS

PROFESSIONAL PAPER


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najre-

levantnije i najaktuelnije štivo za pravnu teoriju i praksu u Bosni i Hercegovini

i regionu. U ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih radova.

Građanstvo zapadne Evrope je, kroz revolucije, odigralo presudnu ulo-

gu u razbijanju staleških i klasnih granica, otvorilo međustalešku i međuklas-

nu pokretljivost, koja u dotadašnjoj povijesti gotovo ni u jednoj civilizaciji nije

bila takva po značenju i opsegu. Ono je počelo razbijati ustaljeno shvaćanje da

klasna ili staleška pripadnost mora određivati materijalni, politički, pravni i

obrazovni položaj pojedinca. O doprinosu koji su demokratiji i afirmaciji

ljudskih prava dale holandska, dvije engleske, i naročito američka i Francuska

revolucija, autorica govori u radu Historijski značaj atlantskih revolucija i

njihov uticaj na razvoj ljudskih prava i sloboda.

Tranzicijski procesi u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi, a koji

podrazumijevaju, pored ostalog, i prelazak iz samoupravne planske privrede

u tržišnu i korporativno poslovanje, te prilagođavanje liberalno ekonomskim

odnosima, zahtijevaju kontinuirano propitivanje potrebe za promjenama u

krivičnom zakonodavstvu i njegovo prilagođavanje novonastalim društvenim

okolnostima. Interesantan osvrt na neka relevantna pitanja iz ove oblasti nudi

autor u radu Aktuelno problematiziranje pitanja opstojnosti svojstva od-

govornog lica kao objektivnog obilježja bića pravih službeničkih krivič-

nih djela u krivičnom zakonodavstvu BiH, s osvrtom na uporedno-prav-

na rješenja i tendencije.

U radu Ograničenja prava kupca na raskid ugovora prema konven-

ciji o međunarodnoj prodaji robe su prikazana rješenja Konvencije o

međunarodnoj prodaji robe, koja se odnose na ograničenja prava kupca na

Foreword of the Editor-in-Chief

84

106

111

123

7

67

71

79

77

34

55

2018 Professional Development Programme by PI CJPT of the Federation of Bosnia and Herzegovina

Review of the book “Basics of Trade Law“, by Miroslav Džidić

7

HISTORIJSKI ZNAČAJ ATLANTSKIH REVOLUCIJA I NJIHOV UTICAJ NA RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

pregledni znanstveni rad

Doc. dr. sc. Amna Toromanović*

Sažetak

UDK 342.7(091)

Cjelokupna novovjekovna pravno-politička povijest svjedoči o

nezadrživoj afirmaciji subjektivnih prava, afirmacija koja je potvrđena u nizu

važnih dokumenata što određuju oblik modernog državnog uređenja.

Građanstvo Zapadne Evrope je kroz revolucije odigralo presudnu ulogu u

razbijanju staleških i klasnih granica te otvorilo međustalešku i međuklasnu

pokretljivost koja u dotadašnjoj povijesti gotovo ni u jednoj civilizaciji nije

bila takva po značenju i opsegu. Ono je počelo razbijati ustaljeno shvaćanje da

klasna ili staleška pripadnost mora određivati materijalni, politički, pravni i

obrazovni položaj pojedinca. Velik i važan doprinos demokratiji i afirmaciji

ljudskih prava dale su atlantske revolucije: Holandska, dvije engleske, i

naročito Američka i Francuska revolucija.

Osnovna metoda koja je korištena prilikom pisanja rada je historijska

metoda. Pri izučavanju kao nezaobilazna i od neizmjernog značaja bila je

komparativna metoda ili uporedno-pravna metoda. Vrlo značajna je i

primjena sociološke metode.

Na taj se način i došlo do rezultata i zaključaka da se o prvim pokušajima

normativnog regulisanja ljudskih prava i sloboda može govoriti tek od

građanskih revolucija.

* Docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću;[email protected]

Ključne riječi

Atlantske revolucije, deklaracije, demokratija, ljudska prava i slobode.

6

raskid ugovora. Imajući u vidu da su ova ograničenja u interesu jednog od

osnovnih principa Konvencije, očuvanja ugovora na snazi koliko god je to

moguće, autor u radu predstavlja prava prodavca na osnovu kojih može

otkloniti nedostatke nesaobrazne robe, ili nesaobraznih dokumenata kod

preuranjene isporuke, odnosno predaje. Isto tako u radu je predstavljeno

pravo prodavca na otklanjanje nedostataka nakon što je istekao rok za

isporuku, te nakon (implicitnog) "sporazuma" između ugovornih strana.

Osim navedenih radova, u ovom broju objavljujemo prikaz monografije

"Pravo Evropske unije II - Povelja Evropske unije o osnovnim pravima" (autori

Darko Samardžić i Zlatan Meškić), prikaz knjige "Izvršna vlast u sistemu lokal-

ne samouprave Bosne i Hercegovine tijekom postsocijalističke tranzicije"

(autor Željko Josić), te prikaz knjige "Osnove trgovačkog prava" (autor

Miroslav Džidić). Također, objavljujemo i Program stručnog usavršavanja

Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH za 2018. godinu.

Kada su u pitanju prilozi iz prakse, u ovom broju donosimo praksu

Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


A. Toromanović: Historijski značaj atlantskih revolucija i njihov uticaj na razvoj ljudskih ... Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 7 - 33

35

AKTUELNO PROBLEMATIZIRANJE PITANJA OPSTOJNOSTI SVOJSTVA ODGOVORNOG LICA KAO OBJEKTIVNOG OBILJEŽJA BIĆA PRAVIH SLUŽBENIČKIH KRIVIČNIH DJELA U KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU BIH S OSVRTOM NA UPOREDNO-PRAVNA RJEŠENJA I TENDENCIJE

stručni članak

sci. Edis Glibanović*

Sažetak

UDK 343.35

Dok za formalno krivično pravo možemo reći da nastaje kao rezultat kompromisa između zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, s jedne strane, te efikasnosti rada organa krivičnog progona, s druge strane, za materijalno krivično pravo kažemo da nastaje iz nasušne potrebe društva za zaštitom od svih vidova ugrožavanja, da se pod prijetnjom krivične sankcije spriječe ona ljudska ponašanja pojedinaca, grupa ili same državne vlasti kojima se po-vređuju sve vrijednosti i prava zagarantovana najvišim pravnim aktima jedne zemlje, kao i međunarodnim pravnim aktima. Vezano za nastanak i razvoj društvene zajednice krivično pravo je podložno propitivanju i promjenama, kako s naučnog, tako i s aspekta nadgradnje društvene svijesti i društvenih promjena. U ovom radu će se ukazati na nužne buduće promjene krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, barem u samo jednom njegovom dijelu. Naime, tranzicijski procesi u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi, a koji podrazumijevaju, pored ostalog, i prelazak iz samoupravne planske privrede u tržišnu i korporativno poslovanje te prilagođavanje liberalno ekonomskim odnosima zahtijevaju i nužne promjene u krivičnom zakonodavstvu i njegovo prilagođavanje novonastalim društvenim promjenama.

* Specijalist iz oblasti Krivičnog prava; MUP TK-a, Sektoru kriminalističke policije;[email protected], [email protected]

Ključne riječi

odgovorno lice, službeno lice, krivično djelo, tržišna privreda, promjene krivičnog zakonodavstva

E. Glibanović: Aktuelno problematiziranje pitanja opstojnosti svojstva odgovornog lica ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 34 - 54


34

1 Komentar KZ BiH. 2 KZ BiH.

Uvod

Korupcijska krivična djela i krivična djela protiv službene dužnosti

predstavljaju protivpravna ponašanja upravljena protiv pravilnog funkcioni-

sanja javnih službi koja vrše službena ili ovlašćena lica u vršenju svoje služ-

bene dužnosti ili u vezi s njenim vršenjem. Iz samog naziva ovih djela proizlazi

da je njihovo suštinsko obilježje povreda službene dužnosti učinjena od stra-

ne službenih lica protivpravnim korištenjem službene pozicije i ovlašćenja

koja iz toga proizlaze. Radi se o djelima Zloupotrebe vlasti, Nedopuštenog

korištenja službenog položaja i ovlašćenja koja ta lica imaju u obavljanju

službene dužnosti. Iz prirode i smisla ovih krivičnih djela proizlazi da je njihov

primarni objekat zaštite zakonito, savjesno i pravilno vršenje službene duž-

nosti i ovlašćenja. Sva se krivična djela protiv službene dužnosti u teoriji kri-

vičnog prava dijele na prava i neprava, i opšta i posebna službena krivična dje-

la. Prava službena krivična djela su ona djela čiji izvršilac može biti isključivo

službeno lice, što znači da se ova djela mogu ostvariti jedino u vršenju službe-

ne dužnosti te izvan toga ova djela ne postoje. Takva djela su Zloupotreba služ-1benog položaja ili ovlasti, Nesavjestan rad u službi, Prevara u službi i dr.

Prema tome ova krivična djela spadaju u grupu krivičnih djela "delicta

propria" koja mogu učiniti samo ona lica koja imaju svojstvo službenog lica.

1. Pojam službenog i odgovornog lica

Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu 1. stav 3. definiše pojam

službenog lica kao izabranog ili imenovanog funkcionera u organima zakono-

davne, izvršne ili sudske vlasti, i u drugim državnim i upravnim ustanovama

ili službama koje vrše upravne, stručne ili druge poslove u okviru prava i

dužnosti vlasti koja ih je osnovala, ovlašteno lice u privrednom ili drugom

pravnom licu kojem je temeljem zakona ili drugim propisom povjereno

vršenje javnih ovlaštenja te drugo lice koje vrši određenu službenu dužnost

na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donosenog na temelju 2zakona. Iz ovakve zakonske definicije bjelodano je da se svojstvo službenog

lica neminovno veže za državu i njen suverenitet te svaki oblik mehanizma

protezanja i provođenja vlasti na koji država polaže pravo.

5554

While one can say that formal criminal law arises from a compromise

between the protection of basic human rights and freedoms on one hand, and

the effectiveness of the prosecution authorities on the other hand, the

material criminal offense is said to arise from the indispensable need of a

society to be protected from all forms of threat. This meaning that under a

threat of a criminal sanction the human behaviour, behaviour of individuals,

groups or the state authorities themselves, which violate all values and rights

guaranteed by the highest legal acts of a country as well as the international

legal acts, are prevented. As the social community emerges and develops,

criminal law becomes a subject to review and change, both from the scientific

point of view and the aspect of upgrading social awareness and social change.

This work will point out to the necessary changes that will need to be done in

the future in the criminal legislation of Bosnia and Herzegovina, at least in one

of its segments. Namely, the transition process in Bosnia and Herzegovina,

including, inter alia, the transition from a self-governing planned economy

into a market economy and corporate businesses, and adapting to liberal

economic relations demands necessary changes in the criminal legislation

and its adjustment to new social changes.

THE ISSUE OF EXISTENCE OF ELEMENT OF RESPONSIBLE PERSON AS AN OBJECTIVE TRAIT OF OFFICEHOLDER'S CRIMINAL OFFENCES IN THE CRIMINAL LAW OF BOSNIA AND HERZEGOVINA WITH REFERENCE TO COMPARABLE LEGAL SOLUTIONS AND TENDENCIES

Summary

Responsible person, official person, criminal offense, market economy,

changes in criminal legislation.

Key words

OGRANIČENJA PRAVA KUPCA NA RASKID UGOVORA PREMA KONVENCIJI O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE

stručni članak

Kenad Osmanović*

Sažetak

UDK 339.5:347.451.031

* Stručni saradnik na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine; [email protected]

Ključne riječi

Bečka konvencija o međunarodnoj prodaji robe, pravo kupca na raskid

ugovora.

K. Osmanović: Ograničenja prava kupca na raskid ugovora prema Konvenciji o ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 55 - 66

U radu su prikazana rješenja Konvencije o međunarodnoj prodaji robe

koja se odnose na ograničenja prava kupca na raskid ugovora. Ova

ograničenja su u interesu jednog od osnovnih principa Konvencije, očuvanja

ugovora na snazi koliko god je to moguće, te smo u vezi s tim predstavili prava

prodavca na osnovu kojih može otkloniti nedostatke nesaobrazne robe, ili

nesaobraznih dokumenata kod preuranjene isporuke, odnosno predaje. Isto

tako u radu je predstavljeno pravo prodavca na otklanjanje nedostataka

nakon što je istekao rok za isporuku, te nakon (implicitnog) ''sporazuma''

između ugovornih strana.


67

LIMITATIONS OF BUYER'S RIGHTS TO AVOID CONTRACT UNDER THE CONVENTION ON INTERNATIONAL SALES OF GOODS

Summary

Provisions of the Convention on international sales of goods (CISG)

about limitations of buyer's rights to avoid the contract are being presented in

this paper. These limitations are in line with one of the main Convention's

principles; the one that refers to maintaining contract in force as long as

possible. With this regard here are presented seller's right to remedy the lack

of conformity of goods or documents delivered/handed before due date, as

well as seller's right to remedy any failure to perform his/hers obligation,

even after the date for delivery and after (implicit) 'agreement' between the

parties.

Convention on international sales of goods, buyer's right to avoid contract.

Key words

66

Mladi i afirmisani autori, znalci prava Evropske unije, afirmisani i iska-

zani u ranije objavljenoj monografiji "Pravo evropske unije I", neumorno na-

stavljaju da našu čitalačku publiku iznenađuju i obraduju prikazivanom knji-

gom, koju označavaju kao monografiju. Kako sami ističu, u predgovoru, knjiga

je nastajala pet godina po izdavanju prve knjige o pravu EU. Pravo EU II za

naše čitalačko, stručno i naučno podneblje ima izuzetan značaj, jer Povelja EU

o osnovnim pravima (u daljem tekstu: Povelja) nije gotovo ni obrađivana u

domaćoj literarnoj pravnoj produkciji, iako je postala obavezujući pravni akt

u EU stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine.

Ovdje ćemo napraviti malu digresiju, da naše pravnike upoznamo s

Preambulom Povelje Evropske Unije o osnovnim pravima (2007/C 303/01).

Preambula (parafraziramo) ima ujedinjujući karakter za narode Evrope, s po-

gledom na mirnu budućnost sa zajedničkim vrijednostima. Iz svog duhovnog i

moralnog nasljeđa Unija se zasniva na nedjeljivim, univerzalnim vrijednosti-

ma ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti, načelima demo-

kratije i vladavine prava, što je osnovna struktura sadržaja Povelje. Unija

Poveljom postavlja pojedinca u centar svojih aktivnosti, uspostavljanjem

građanstva Unije i stvaranjem prostora slobode, bezbjednosti i pravde.

Poštujući ovlašćenja i zadatke Unije i načelo supsidijarnosti, Povelja afirmiše

prava koja potiču iz ustavne tradicije i međunarodnih obaveza koje su zajed-

ničke za države članice Unije, iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava

i osnovnih sloboda, socijalnih povelja, kao i sudske prakse Suda pravde EU i

Evropskog suda za ljudska prava. Uživanje osnovnih prava i sloboda podrazu-

mijeva odgovornost i obaveze koje se odnose na druge ljude, ljudsku

"PRAVO EVROPSKE UNIJE II - POVELJA EVROPSKE UNIJE O OSNOVNIM PRAVIMA"autori Darko Samardžić i Zlatan MeškićPravni fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica 2017., 307. str., 25 cm

prikaz monografije

Priredio: prof. dr Branko Morait*

* Sudija Suda Bosne i Hercegovine.

B. Morait: Prikaz monografije "Pravo Evropske unije - Povelja Evropske Unije o osnovnim ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 67 - 70

K. Osmanović: Ograničenja prava kupca na raskid ugovora prema Konvenciji o ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 55 - 66

7170

vremenom". Otuda je ova knjiga, monografija PRAVO EVROPSKE UNIJE

„podsticaj za brže kretanje i eventualno stizanje "na evropskom putu". Autori

su ovom svojom drugom knjigom iz serijala o Evropskom pravu fundirali

solidne osnove za dalja istraživanja ove složene, dinamične i diskutabilne

materije. Povelja EU o osnovnim pravima, kako od strane studenata pravnih

studija tako i od strane pravnih teoretičara i praktičara ovako se nameće kao

nezaobilazni literarni izvor, najvažniji u našoj sredini, kao naučna mono-

grafija izuzetne teorijske akribije ali i kao potencijalno odličan udžbenik, jer je

ispisana modernim naučnim jezikom, po uzusima koji važe u evropskoj

pravno-teorijskoj misli na koju se domaća pravnička javnost mora navikavati

s razumijevanjem. Autori kao znalci evropske pravne terminologije nehotično

su zanemarili nepripremljenost domaćeg čitaoca na raznovrsne termine,

pojmove i naslove koje su, po našem mišljenju, trebali "prevesti" na domaći

pravni argo.

Prema našoj impresiji, POP inauguriše novi ili bolje rečeno, reafirmiše

"stari" koncept osnovnih prava kao osnovnih načela i na taj način vršio izvjes-

tan otklon od vladajućeg, jusnaturalističkog koncepta ljudskih prava. Vlada-

juća, jusnaturalistička koncepcija ljudskih prava ovdje je ustuknula pred

konceptom POP u pravcu vraćanja na iuridizaciju osnovnih prava i sloboda, na

način kako su ovi pravni pojmovi poznati u pravno-pozitivističkoj dogmatici,

kao ustavna prava ili osnovni principi ili subjektivna prava. Ovim se cijeli

koncept osnovnih prava zaokružuje na pravno uobičajeni način i postaje

koherentniji i saznatljiviji za primjenu i tumačenje. Kao što je poznato,

koncept ljudskih prava, još uvijek, pretežno u pravnoj praksi, uprkos svojoj

dugogodišnjoj primjeni i edukacijama, nailazi na nerazumijevanje i otpore.

Ljudska prava su još uvijek shvaćena kao deklaratorna i proklamatorska, a

mnogo manje i rjeđe kao osnovna prava i pravna načela, što je pravnicima,

odgajanim u okvirima pojmova i instituta pozitivnog prava, bliže i

razumljivije.

Autorima čestitamo i želimo da plodonosno nastave započeto pribli-

žavanje Evropskog prava pravnom sistemu i pravnom poretku u Bosni i

Hercegovini.

U knjizi dr. sci. Željka Josića „Izvršna vlast u sistemu lokalne

samouprave Bosne i Hercegovine tijekom postsocijalističke tranzicije“,

napisanoj na 320 stranica, istražuju se politički procesi oblikovanja i

funkcionisanja izvršne vlasti u sistemu lokalne samouprave u Bosni i

Hercegovini od uvođenja političkog pluralizma 1990. godine. Knjiga je

strukturisana u dva dijela. U prvom dijelu se razmatraju teorijske osnove

lokalne samouprave i njezine izvršne komponente u sistemu lokalne

samouprave Bosne i Hercegovine, dok drugi dio obrađuje efekte neposredne

institucionalizacije lokalne izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini na osnovu

provedenog empirijskog istraživanja.

Prvi dio knjige nosi naslov „Teorijske osnove izvršne vlasti u sistemu

lokalne samouprave Bosne i Hercegovine“ i sadrži šest poglavlja. U njemu

se podcrtava da se cjelina razvoja lokalne samouprave i njezinih institucija u

Bosni i Hercegovini krajem XX. i početkom XXI. stoljeća odvija u društveno-

historijskom kontekstu postsocijalističke tranzicije i integracije

bosanskohercegovačkog društva u Europsku uniju. Za vrijeme

postsocijalističke tranzicije u Bosni i Hercegovini provođene su značajne

reforme lokalne samouprave sa zadaćom da osiguraju razvoj lokalnih

institucija kako bi one bile što bliže građanima i kako bi mogle otvoriti više

mogućnosti za učešće građana u političkim procesima. S tom zadaćom, kako

ističe autor, strukturalne i funkcionalne reforme trebale su osnažiti političku

efikasnost sistema, veće sudjelovanje građana u političkom odlučivanju te

omogućiti da lokalna vlast u obavljanju poslova od interesa za građane bude

što uspješnija. Neposredan izbor nosioca lokalne izvršne vlasti, kao inovacija

"IZVRŠNA VLAST U SISTEMU LOKALNE SAMOUPRAVE BOSNE I HERCEGOVINE TIJEKOM POSTSOCIJALISTIČKE TRANZICIJE"autor dr. sci. Željko Josić

prikaz knjige

Priredio: Acc. dr. Mirko Pejanović*, prof. emeritus

* [email protected]

M. Pejanović: Prikaz knjige "Izvršna vlast u sistemu lokalne samouprave Bosne i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 71 - 76

B. Morait: Prikaz monografije "Pravo Evropske unije - Povelja Evropske Unije o osnovnim ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 67 - 70

7776

je transformacija opoziva iz sredstva nadzora rada izvršne vlasti u sredstvo

kojim politički akteri dominantni u predstavničkom tijelu nastoje staviti pod

kontrolu nosioca izvršne vlasti. Umjesto da opoziv osigura ravnotežu u

funkcionisanju predstavničkog i izvršnog tijela, on je normativno tako uređen

da u praksi sve češće postaje izvorištem neravnoteže i posebnim

instrumentom političke borbe na lokalnoj razini, što bi bila autorova i

zaključna ocjena instituta opoziva u sistemu lokalne samouprave u Bosni i

Hercegovini.

U zaključnim razmatranjima autor ističe da se u postojećem

normativnom okviru sistema lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini

prepoznaje intencija uspostavljanja odnosa ravnoteže i zaprječavanja

dominacije jednog tijela lokalne samouprave nad drugim, no da nedomišljeni

zakonski mehanizmi i mjere u ambijentu s niskom razinom političke kulture i

slabim osjećajem odgovornosti kod nosioca funkcija u tijelima lokalne

samouprave prema građanima, u praksi otvara prostor iscrpljujućim

konfliktima između izvršnog i predstavničkog tijela dok se interesi i potrebe

građana zanemaruju. Neprecizno i nedorečeno razgraničenje ovlasti i

nepostojanje mjera odgovornosti stvara osnovu za političku nestabilnost,

nefunkcionisanje opštinske uprave i lokalnog javnog sektora, te općenito

nastupa stagnacija razvitka i u demokratskoj i u ekonomsko-socijalnoj

dimenziji lokalne zajednice.

Knjiga dr. sci. Željka Josića pod nazivom „Izvršna vlast u sistemu

lokalne samouprave Bosne i Hercegovine tijekom postsocijalističke

tranzicije“ javlja se kao jedna među prvima politološko-pravnim studijama u

kojoj se elaborira kako teorijska osnova tako i institucionalni model vršenja

izvršne funkcije u sistemu lokalne samouprave Bosne i Hercegovine na kraju

XX. i početkom XXI. stoljeća. Sa stanovišta daljnjih naučnih istraživanja

lokalne samouprave, važno je podcrtati da autor ovom knjigom daje doprinos

novim politološkim spoznajama u polju teorijskog zasnivanja i

institucionalnog oblikovanja sistema lokalne samouprave u Bosni i

Hercegovini u razdoblju postsocijalističke tranzicije.

"OSNOVE TRGOVAČKOG PRAVA"autor Miroslav Džidić

prikaz knjige

Priredio: mr. Đemaludin Mutapčić*

* Notar;[email protected]

Đ. Mutapčić: Prikaz knjige "Osnove trgovačkog prava", autor Miroslav DžidićPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 77 - 78

U oblasti privrednog prava u Bosni i Hercegovini i šire vrlo je značajna

knjiga "Osnove trgovačkog prava", autora prof. dr. sc. Miroslava Džidića;

nakladnika Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2017. godine, a čiji su

recenzenti prof. dr. sc. Šime Ivanjko i prof. dr. sc. Hajro Kofrc.

Knjiga ima 406 stranica, a podijeljena je u četiri dijela, i to:

I. Uvod u trgovačko pravo,

II. Općenito o ugovorima,

III. Vrijednosni papiri i

IV. Uvod u pravo elektroničke trgovine.

U knjizi sadrži i dva veoma važna dodatka, i to:

1. Načela europskog ugovornog prava (LANDOVA NAČELA) i

2. Pravila međunarodne trgovačke komore za uporabu domaćih

i međunarodnih trgovačkih termina (INCOTERMS 2010.).

Na kraju knjige je navedena i opsežna literatura, koja je služila autoru za

njenu izradu.

Važno je napomenuti da su u knjizi na cjelovit način data temeljna

znanja u navedena četiri dijela knjige, vodeći računa da je osnovno pedagoško

pravilo da je pojmovna jasnoća uvjet stjecanja znanja i u oblasti prava

privrednih društava.

Tako su u prvom dijelu knjige veoma pristupačno i precizno objašnjeni

pojmovi trgovačkog prava i prava društava u pravnom sistemu u Bosni i

Hercegovini, ukazujući na odnose trgovačkog i građanskog prava, te trgo-

vačkog i privrednog prava. U ovom dijelu knjige sadržana su temeljna načela u

odnosima u prometu roba i usluga i načela evropskog ugovornog prava.

Posebno su izloženi izvori trgovačkog prava.

M. Pejanović: Prikaz knjige "Izvršna vlast u sistemu lokalne samouprave Bosne i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 71 - 76

7978

U drugom dijelu knjige navedeni su pojam i vrste ugovora; pret-

postavke za sklapanje valjanog ugovora; nevaljanost (nevažnost) ugovora;

sklapanje ugovora; promjene u ugovorima; prestanak ugovornih obaveza;

izvanugovorne obaveze i zastara.

Treći dio knjige posvećen je vrijednosnim papirima, a posebno mjenici,

čeku, obveznicama i dionicama.

Četvrti dio knjige odnosi se na pravo elektroničke trgovine („e-pravo“).

Nastankom e-prava ono konačno priznaje činjenicu, koju autor ističe u

predgovoru knjige, da e-pravo ne završava i ne počinje na granicama pojedine

države nego se širi na sve države u svijetu. Dakle, pravo u e-trgovini ne može

biti statična, već je ono dinamična kategorija, uvjetovana društvenim,

političkim, privrednim i uopće cjelokupnim poslovnim životom. E-trgovina je

posebno zaživjela s pojavom Interneta, mobilnih aplikacija i uopće

tehnološkim razvitkom u svijetu informatike i informacijskih tehnologija. O

tome se u ovom dijelu knjige govori na str. 265-286. sa akcentom na pravne

izvore elektroničke trgovine – Evropska unija i Bosna i Hercegovina; ugovor o

elektroničkoj razmjeni podataka; elektroničku poštu; telefaks (faksimil) i

elektronički potpis.

Treba istaći da je autor u knjizi obradio složenu materiju trgovačkog

prava na jasan i pristupačan način. Trgovačko pravo predstavlja jednu od

najdinamičnijih pravnih grana. Ubrzani razvoj grane znanja i tehnologija

uopće, a posebno u privrednim aktivnostima i ekonomiji, neizbježno dovodi

do nastanka novih trgovačkopravnih odnosa.

Knjiga autora Miroslava Džidić, čiji je sadržaj moderno koncipiran s

obzirom na to da sadrži i pravo elektroničke trgovine, bez sumnje je sveuči-

lišni putokaz svima onima koji osjećaju potrebu za proširenjem i produb-

ljivanjem kako teoretskih tako i praktičnih znanja o trgovačkom pravu. Svrha

je knjige stjecanje spoznaje o važnosti i ulozi trgovačkog prava, koji je

pretpostavka za uspješno poslovanje i sklapanja raznih vrsta ugovora s

kojima se svakodnevno susrećemo.

I. Centar za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) u Federaciji Bosne i Her-

cegovine svake godine, u okviru svoje zakonske djelatnosti, kreira i realizuje

Program početne obuke i program stručnog usavršavanja (u nastavku: Pro-

gram). Program je rezultat procjene potreba za obukom sudija i tužilaca i vrlo

opširnih konsultacija. Centar je pismenim putem izvršio konsultacije s pravo-

sudnim institucijama u vezi tema koje će biti zastupljene u sadržaju Programa

za 2018. godinu, kao i međunarodnim organizacijama koje učestvuju u orga-

nizaciji stručnog usavršavanja nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Herce-

govini. Početna obuka stručnih saradnika/savjetnika je fiksna, sadrži trogo-

dišnji modularnih sistem seminara i o njoj ovom prilikom nećemo posebno

pisati.

Takođe, postoji u Programu i obuka pripravnika u pravosudnim institu-

cijama, koja nije obavezna i svodi se na tri seminara, jedan na sferu organiza-

cije pravosuđa i profesionalne etike, drugi na izabrane teme iz krivične oblasti

i treći na izabrane teme iz građanske oblasti. Postoji i komplementarna obuka

koja je namijenjena stručnim saradnicima/savjetnicima koji su završili trogo-

dišnji program početne obuke, a nisu imenovani na funkciju sudije ili tužioca,

a koja takođe nije obavezna za ove kategorije. Međutim, sudijama/tužiocima

koji im prisustvuju se dani priznaju u kvotu obaveznih dana koje su oni

obavezni ispuniti svake (školske) godine. Riječ je o seminarima: "Ugovori o

prodaji u domaćem i međunarodnom pravu", "Posebni vanparnični postupci"

i "Kaznena politika".

II. U okviru stručnog usavršavanja, sudije i tužioci će imati priliku da

poboljšaju svoja znanja iz oblasti Prava ljudskih prava, putem nekoliko obuka,

PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA JU CEST FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2018. GODINU

prikaz

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin**

***

Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u F BiH.Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u F BiH; [email protected]

A. Murtezić, D. Trlin: Program stručnog usavršavanja JU CEST Federacije Bosne i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 79 - 83

Đ. Mutapčić: Prikaz knjige "Osnove trgovačkog prava", autor Miroslav DžidićPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 77 - 78

84 85

protiv Bosne i Hercegovine (dec.), broj 51552/10, od 10. aprila 2012. godine

(koju je Sud BiH u konkretnom slučaju takođe imao u vidu prilikom

odlučivanja). U citiranoj odluci je, između ostalog, naglašeno da je Evropski

sud u odluci Šimšić protiv BiH smatrao irelevantnom činjenicu da zločini

protiv čovječnosti nisu predstavljali krivično djelo prema domaćem zakonu

tokom rata 1992˗1995. godine s obzirom na to da su ta djela u vrijeme

njihovog počinjenja predstavljala krivično djelo prema međunarodnom

pravu.

Dovodeći navedene principe u vezu s konkretnim slučajem, Ustavni sud

zapaža da je apelant za radnje opisane u izreci osporene presude, na osnovu

detaljne analize sprovedenih dokaza, proglašen krivim da je u relevantnom

periodu počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1.

tačka h) Krivičnog zakona BiH. Naime, Sud BiH je zaključio da krivično djelo

ratni zločin protiv čovječnosti predstavlja krivično djelo prema

međunarodnom običajnom pravu i da potpada pod opšte principe

međunarodnog prava koje ima u vidu odredba člana 4a. Krivičnog zakona BiH,

pri čemu je Sud BiH imao u vidu praksu Evropskog suda iz predmeta Šimšić

protiv BiH u kojem je Evropski sud raspravljao o sličnom činjeničnom i

pravnom pitanju. Sud BiH je na osnovu svega iznesenog zaključio da je

krivično djelo zločini protiv čovječnosti 1992. godine predstavljalo dio

međunarodnog običajnog prava, te da njegova zakonska formalizacija u

okviru domaćeg zakonodavstva kroz Krivični zakon BiH i primjena

navedenog zakona u okolnostima konkretnog slučaja - ne predstavlja kršenje

prava zagarantovanih Evropskom konvencijom.

Dakle, iz obrazloženja osporenih presuda proizilazi da krivično djelo

ratni zločin protiv čovječnosti predstavlja inkriminaciju koja uključuje

kršenje pravila međunarodnog prava za šta su data detaljna i jasna

obrazloženja, koja u konačnici u cijelosti korespondiraju s praksom

Evropskog suda i Ustavnog suda iz predmeta koja su pokretala identično

pravno pitanje. Stoga, Ustavni sud u okolnostima konkretnog slučaja ne vidi

razlog da u predmetnom slučaju izrazi drugačiji stav, pa, shodno navedenom,

smatra da je primjena materijalnog prava, konkretno Krivičnog zakona BiH, u

odnosu na krivično djelo zločini protiv čovječnosti - bila u skladu s

garancijama koje pruža član 6. stav 1. Evropske konvencije.

U prilog navedenom Ustavni sud ukazuje da je i Evropski sud 18. jula

2013. godine donio presudu u predmetu Maktouf i Damjanović u kojoj je,

između ostalog, konstatovao da su neki zločini, konkretno zločini protiv

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci; Tužilac Tužilaštva BiH

*

**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 84 - 105

: M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 84 - 105

:

KAŽNJAVANJE SAMO NA OSNOVU ZAKONA

Ne postoji kršenje garancija ustanovljenih članom 7. Evropske

konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su osuda i

kazna zasnovane na krivičnom zakonu koji je stupio na snagu nakon

izvršenja krivičnog djela, ali je krivično djelo kao takvo bilo propisano

međunarodnim pravom koje je bilo na snazi u vrijeme kada je počinjeno

krivično djelo iako kao takvo u to vrijeme nije bilo prepoznato važećim

domaćim zakonom.

I z o b r a z l o ž e n j a:

U vezi sa apelacionim prigovorima na retroaktivnu primjenu Krivičnog

zakona BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,

30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10) u pogledu krivičnog djela zločini protiv

čovječnosti, Ustavni sud podsjeća na to da je slično činjenično i pravno pitanje

sa aspekta primjene materijalnog prava razmatrao u predmetu broj AP

2789/08 (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 2789/08 od 28. marta 2014.

godine, dostupna na www.ustavnisud.ba), u kojoj Ustavni sud nije našao

proizvoljnost Suda BiH u primjeni Krivičnog zakona BiH u odnosu na krivično

djelo zločini protiv čovječnosti ni sa aspekta garancija člana 6. stav 1.

Evropske konvencije, niti sa aspekta člana 7. Evropske konvencije. Naime,

Ustavni sud je u citiranoj odluci, prilikom odlučivanja, imao u vidu praksu

Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Maktouf i Damjanović protiv

BiH, apelacije br. 2312/08 i 34179/08, od 18. jula 2013. godine, kao i Šimšić

106 107

PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE ŠTETE

ZBOG VOĐENJA KRIVIČNOG POSTUPKA I

SUSPENZIJE S RADNOG MJESTA NIJE PRAVNO PRIZNAT OBLIK

ŠTETE ZA KOJI SE DOSUĐUJE NOVČANA NAKNADA

(Član 436. Zakona o krivičnom postupku BiH; Član 200. Zakona o

obligacionim odnosima)


Iz obrazloženja prvostepene presude proizilaze kao nesporne činjenice

da je tužitelj u vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta mlađi inspektor u G...

p... BiH bio lišen slobode zbog postojanja sumnje da je počinio krivično djelo

zaloupotrebe položaja i ovlaštenja iz člana 220. stav 1. KZ BiH. Lišenje slobode

izvršeno je dana 14.09.2011. godine u 08,00 časova, izvršen je pretres kuće i

pokretnih stvari tužitelja, pa je pušten na slobodu istog dana u 21,15 časova, te

da je prvostepenom presudom oslobođen optužbe koja je potvrđena

presudom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 012856

14 Kž od 26.11.2014. godine.

Navedena utvrđenja su i relevantna za odlučivanje o osnovanosti

tužbenom zahtjevu, pa je neprihvatljivo pobijanje prvostepene presude zbog

pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Kako je pobijana

presuda donesena nakon postupka provedenog uz poštovanje procesnih

odredbi i pošto izreka presude nije u kontradiktornosti sa razlozima

navedenim u obrazloženju, tužena neosnovano pobija odluku i zbog povrede

procesnih odredbi.

Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostepeni sud je

pravilno primijenio odredbu čl. 436. i 433. stav 2. i 434. stav 1. Zakona o

krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 3/03 sa

izmjenama) kod utvrđenja da su ostvarene procesne pretpostavke za sudsku

zaštitu i da tužitelju pripada pravo na naknadu štete.

Suprotno navodima žalbe, za osnovanost tužbenog zahtjeva nema

značaja to što je lišenje slobode tužitelja trajalo 13 časova i 15 minuta.

Odredbe krivičnoprocesnog zakonodavstva pravo na naknadu štete zbog

neosnovanog lišenja slobode utvrđuju se za propisane situacije bez obzira na

dužinu trajanja lišenja slobode. Zato činjenica na koju žalba ukazuje ne može

isključiti pravo tužitelja na naknadu štete. Međutim, kako se o visini zahtjeva

za naknadu štete odlučuje primjenom člana 200. Zakona o obligacionim

odnosima, to dužina trajanja lišenja slobode se cijeni kod primjene kriterija

propisanih za određivanje visine pravične naknade.

Dosuđujući tužitelju na ime naknade nematerijalne štete iznos od

3.070,00 KM, prvostepeni sud je cijenio težinu i prirodu krivičnog djela koje je

stavljeno na teret, vrijeme neosnovanog lišenja slobode, životnu dob,

dosadašnji život tužitelja, činjenicu da je u vrijeme lišenja slobode bio otac

troje mldb. djece, kao i posljedice koje je neosnovano lišenje slobode i vođenje

dugotrajnog krivičnog postupka, preko 3 godine i 2 mjeseca, ostavilo na

tužitelja, kao i suspenziju sa radnog mjesta, te socijalnu isključenost u sredini

u kojoj živi. Nadalje, sud je imao u vidu, nalaz i mišljenje vještaka i

opštepoznatu činjenicu da je svakom prosječnom čovjeku zbog lišenja

slobode povrijeđen ugled i čast koja je poljuljana u sredini, posebno tužitelju

kao dugogodišnjem policijskom službeniku kome je to odrednica za uspješno

obavljanje poslovnih zadataka, te da je njegovim hapšenjem narušena

percepcija šire društvene okoline o ugledu i reputaciji osobe koja se eksponira

u javnosti. Takođe, Sud je cijenio i činjenicu da tužitelj živi u maloj sredini iz

čega proizilazi direktna upućenost cjelokupne društvene zajednice u njegove

radne aktivnosti, a povjerenje sredine u kojoj živi je sastavni element

uspješnog obavljanja profesije.

Iz razloga na kojima je prvostepeni sud zasnovao odluku o visini

satisfakcije dosuđene tužitelju kao naknade nematerijalne štete proizilazi da

je odluka zasnovana na pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Naime, član

436. Zakona o krivičnom postupku BiH i odredbe člana 200. ZOO ne propisuju

pravo na naknadu zbog vođenja krivičnog postupka i suspenzije sa radnog

mjesta koje je u vezi sa vođenjem krivičnog postupka. Cijeneći dužinu trajanja

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 106 - 110

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 106 - 110

:

110 111

dužinu trajanja lišenja slobode 13 sati i 15 minuta, intenzitet i trajanje

duševnih bolova, činjenica da na okolnost tvrdnja iz iskaza datog u svojstvu

parnične stranke o socijalnoj isključenosti i narušenom ugledu tužitelj nije

provodio dokaze, kao ni na okolnosti medijske eksponiranosti lišenja

slobode.

Prema odredbi člana 200. stav 2. ZOO Sud je u obavezi kod odlučivanja o

zahtjevu na naknadu nematerijalne štete i visini, voditi računa o značaju

povrijeđenog dobra i cilju kome naknada služi, pa proizilazi da iznos dosuđen

prvostepenom presudom ne opravdava lišenje slobode u trajanju od 13

časova i 15 minuta, niti posljedicama koju su u vezi sa time nastupile. Iz tog

razloga dosuđeni iznos nije spojiv sa svrhom naknade nematerijalne štete u

vezi sa neosnovanim lišenjem slobode koje je trajalo nešto više od pola dana.

Novčani iznos koji se dosuđuje na ime naknade nematerijalne štete

predstavlja satisfakciju koja ima za svrhu ublažavanje štetnih posljedica.

Stoga za višečasovno lišenje slobode i u vezi sa tim pretrpljene duševne

bolove u trajanju utvrđenom nalazom vještaka, te cijeneći sve posebne

okolnosti slučaja, drugostepeno vijeće zaključuje da je iznos od 300,00 KM

adekvatna satisfakcija za sve štetne posljedice neosnovanog lišenja slobode

koje pripadaju tužitelju za vid nematerijalne štete koja mu po zakonu pripada.

(Iz obrazloženja presude Suda Bosne i Hercegovine

broj: S1 3 P 024382 17 Gž od 17.10.2017. godine)

Zahtjev Načelnika Općine Usora za zaštitu prava na lokalnu samo-

upravu u svezi s Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim

mjerama za izvorište "Jelah", Općina Tešanj.

Utvrđuje se da je Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim

mjerama za izvorište "Jelah", Općina Tešanj ("Službene novine Zeničko-

dobojskog kantona", broj: 13/16) povrijeđeno pravo na lokalnu samo-

upravu Općine Usora.


Načelnik Općine Usora, zatražio je od Ustavnog suda Federacije Bosne i

Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u svezi Odluke o zonama

sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište "Jelah " Općina Tešanj.

Podnositelj zahtjeva navodi da je osporena Odluka donesena na temelju

Prijedloga upućenog Vladi Ze-do kantona od strane Ministarstva za poljo-

privredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona. Dalje navo-

di da načelnik Općine Usora u prethodnom mandatu, iako je bio upoznat s

prednacrtom osporene Odluke, nije proveo zakonsku proceduru i dao je

mišljenje koje ne obvezuje Općinu Usora u smislu odredaba članka 363.

Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i

100/13). Da nije provedena javna rasprava na području Općine Usora.

Općinsko vijeće Usora nije dalo suglasnost na osporenu Odluku. Na drugoj

sjednici održanoj 16.12.2016. godine ovo Vijeće donijelo je Rješenje broj: 01-

05-298/16 od 19.12.2016. godine, o preuzimanju bunara na lokaciji "Lugovi"

i davanja istih na korištenje Javnom komunalnom poduzeću "Usora" d.o.o.

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 111 - 122

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 106 - 110

:

122

objavljivanja ove Presude u „Službenim novinama Federacije BiH“, dužan

donijeti novu Odluku sukladno sa Ustavom i zakonom, kao i sa instrumentima

međunarodnog prava koji su sastavni dio pravnog poretka u Bosni i

Hercegovini, poštujući pri tome jednaka ustavna i zakonska prava i dužnosti

općina Tešanj i Usora kao jedinica lokalne samouprave.

(Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

broj U-11/17 od 12.09.2017 godine

objavljena je u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 91/17)

123

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Objavljeni radovi se ne honorarišu.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2018, str. 111 - 122

:

124

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku


125

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.


126

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


pm 3-4 blok misao/2018/pravna misao...ljudskih prava dale holandska, dvije engleske, i naročito...

Documents