planovi u građevinarstvu
TRANSCRIPT
Murphyevi zakoni …..
2
Ako neAko neššto moto možže poe poćći naopako, poi naopako, poćći i ćće naopakoe naopakoSve zahtijeva viSve zahtijeva višše vremena nego e vremena nego ššto mislimo. to mislimo. Ako postoji moguAko postoji moguććnost da vinost da višše stvari krene naopako, to e stvari krene naopako, to ćće se e se dogoditi s onom stvari koja dogoditi s onom stvari koja ćće izazvati najvee izazvati najvećću u šštetu.tetu.PrepuPrepušštene sebi, stvari imaju tendenciju kretati se od zla na goretene sebi, stvari imaju tendenciju kretati se od zla na goreSvako rjeSvako rješšenje donosi nove problemeenje donosi nove probleme
1/13/2011
Što je planiranje?
Planiranje je sagledavanje budućih događaja i poduzimanje potrebnih mjera da bi se ti događaji i ostvarili.Planiranje je procjenjivanje vremena za izvršenje dijelova ili cjelokupne proizvodnje udanim uvjetima uz organizacijske postavke i uz pridodane proizvodne resurse.
Što nije planiranje?Stihijsko odvijanje aktivnosti, ciljevi “magloviti”,dugotrajnost izvedbe, izostanak pripreme ………
Planiranje treba biti realno, široko, s jasnim ciljevima i dokumentacijom.
Prilikom planiranja uvijek treba postavljati pitanja,zašto, kada, kako, tko, gdje.
Zašto planiramo izvedbu projekta?
1. Građevinarstvo se odlikuje složenošću, specijalizacijom, multidisciplinarnošću
2. Želimo na vrijeme utvrditi trajanje projekta, troškove, i definirati količine i vrste resursa koji sudjeluju u nekom projektu.
3. Moramo uskladiti djelovanje velikog broja aktivnosti (učesnika) za vrijeme trajanja projekta
4. Želimo povećati sigurnost izvedbe projekta, odn. moguće rizike svesti na minimum.
5. Zadane projektne ciljeve želimo ostvariti na optimalan način6. Okolina utječe na plan, te je obvezatno trajno planiranje -
dinamičko planiranje.
Ciljevi planiranja
Upravljanje troškovima projektaUpravljanje vremenom realizacije projektaUpravljanje rizicima koji djeluju na projektUpravljanje resursima koji sudjeluju urealizaciji projektaUpravljanje kvalitetom
Šefe, mislim da bi trebalo raditi prema planu A
Zadaci planiranja i kontrole projekta
Unaprijed predvidjeti moguće varijante izvršenja, te odabrati onu koja je optimalna Zašto?Kontinuirano kontrolirati i ocjenjivati izvršenje radova (usporedba –planirano/izvršeno) Zašto?Osigurati hijerarhiju odlučivanja i upravljanja tijekom izvršenja projekta Zašto?Stvarati bazu podataka o planu i izvršenju prošlih (izvršenih) projekata Zašto?
Parametri planiranja
Prostorni parametri- lokacija i veličina objekta te opseg radovaTehnički parametri- vrsta objekta, konstruktivni sustav, sustav izgradnjeTehnološki parametri – primijenjena tehnologija kao i postignuti tehnološki nivo građ. tvrtkeOrganizacijski parametri – tip organizacije izvedbe (pojedinačna, serijska ili masovna) proizvodnja
Faze planiranja
1. Prikupljanje i proučavanje podloga 2. Izbor aktivnosti 3. Određivanje veza među aktivnostima 4. Određivanje redoslijeda odvijanja aktivnosti 5. Određivanje trajanja aktivnosti6. Izbor izvršitelja aktivnosti 7. Određivanje planskih troškova aktivnosti8. Izbor tehnike planiranja i grafički prikaz početnog plana9. Optimalizacija10. Praćenje i kontrola u odnosu na početni plan
Ad1 Prikupljanje i proučavanje podloga
Potrebno je točno znati ciljeve projekta te se upoznati sa:Tehničkom dokumentacijomUgovorimaSmjernicama vezanim za tehnologiju i organizacijuOgraničenjima (lokalne prilike, uvjeti, podaci sa tržišta…)Normama, standardimaPodacima sa sličnim projektima pohranjenima u bazi
Ad 2 Izbor aktivnosti
Ovisi o mnogo faktora, te ne postoji univerzalan način njihovog odabiraOvisi o:
Vrsti građevineDetaljnosti plana (osnovni, pregledni, operativni….)Korisniku plana (investitor, project manager, izvođač….)
Ad 3 Određivanje veza među aktivnostima
Vrste veza:Tehničko-tehnološke (diktirane su tehnološkim slijedom i sijedom rada)Organizacijske (diktirane su zauzećem resursa i sl.)Ostale (ovise o željama i potrebama planera)
Pravila povezivanja aktivnostiVeze se uspostavljaju prema smjeru radaVeze se uspostavljaju prema složenosti radaVeze se uspostavljaju prema količini rada (prednost imaju veće količine)
Ad 4 Određivanje redoslijeda odvijanja aktivnosti
3 pitanja koja vode do slijeda aktivnostiKoja(e) aktivnost(i) mora završiti prije nego što može početi ova aktivnost?Koja se aktivnost može izvršiti usporedno sa ovom?Koja aktivnost ne može početi prije nego ova završi?
Ad 5 Određivanje trajanja aktivnosti
Prije određivanja trajanja potrebno odreditivremenske jedinice u kojima se trajanje izračunava (u građevinarstvu je to uobičajeno ¨dan¨)Trajanje aktivnosti može se odrediti na dva načina:
DeterminističkiProbabilistički
Deterministički pristup
Izračun trajanja aktivnosti se radi na temelju:
Q – ukupna količina radovanv – norma vremena radnikarv – radno vrijeme u satimat – trajanje aktivnosti
nrnQt
v
v
⋅⋅
=
Probabilistički pristup
Izračun trajanja aktivnosti se radi na temelju:
Optimističkog vremena (događa se u najpovoljnijim okolnostima) Najvjerojatnijeg vremena (događa se u normalnim okolnostima)
Pesimističkog vremena (događa se u najnepovoljnijim okolnostima)β raspodjele
Na osnovu navedena tri vremena i β raspodjele proračunava se očekivano vrijeme trajanja aktivnosti, te varijanca (mjera odstupanja)
Prilikom određivanja trajanja treba paziti da različitim aktivnostima unutar iste vrste rada, dodjeljujemo iste (ili slične) vrste izvršitelja i po mogućnosti ne variramo njihov broj (radne grupe stalnog sastava).
Ad 6 Izbor izvršitelja aktivnosti
Određivanje vrste i broja izvršitelja po aktivnostima određuje se na temelju iskustva, građevinskih normativa, standarda…
Izvršitelji predstavljaju resurse:ograničeno su raspoloživibroj im može varirati (alternative)generiraju trošak i prilikom zastoja
cilj – optimalno korištenje resursa nepromjenjivog broja koji neprekinuto rade tijekom što dužeg vremenskog perioda
Izborom vrste i broja izvršitelja, ujedno određujemo trajanje aktivnosti
Ad 7 Određivanje planskih troškova aktivnosti
Pridruživanjem iznosa troškova (kalkulacija – troškovnici, analize cijena) na pojedinačne aktivnosti omogućuje se povezivanje vremena i troškovaPovezivanje troškova i vremena predstavlja vrlo bitnu komponentu planiranja i izrade plana
Ad 8 Izbor tehnike planiranja i grafički prikaz početnog plana
Prikaz podataka može biti grafički,numerički ili kombinirani(U građevinarstvu se koriste sve tri metode – gantogram, iskaz materijala, mrežni plan)Linijski planovi pripadaju grafičkom načinu prikazivanja podataka: gantogram, histogram, S-krivulja, ortogonalni plan…Mrežni plan pripada kombiniranom načinu prikazivanja podataka-PDM, CPM, PERT…
Ad 9 Izrada prve varijante plana i optimalizacija
Izrada prve varijante plana uvažavajući sve navedeno
Nakon istog, pristupa se postupku poboljšanja i prilagođavanja vremena izvršenja, rasporeda korištenja resursa ili dinamike utroška financijskih sredstava - optimalizacija
Metode optimalizacije: poravnavanje broja resursa (¨resourceleveling¨), vremensko skraćenje….
Optimalizacija
TROŠKOVI
INDIREKTNI TROŠKOVI
DIREKTNI TROŠKOVI
UKUPNI TROŠKOVI
OPTIMUM VRIJEMEODNOS TROŠKOVA I VREMENA (Lončarić, 1995.)
Ad 10 Praćenje i kontrola u odnosu na početni plan
U određenim vremenskim razmacima (u građevinarstvu uobičajeno tjedno…) prikupljaju se podaci o vremenskom izvršenju aktivnosti, te utrošku financijskih sredstava po aktivnostima
Navedeni podaci usklađuju se sa planiranim (odnos planirano / izvedeno), te ukoliko postoje odstupanja, reagira se u cilju izvršavanja zadane vremenske i resursne dinamike.
Bez kvalitetnog praćenja i kontrole, postupak planiranja je neučinkovit i nepotpun
Primjer, planiranje izvedbe septičke jame (bez gornje ploče)
30 840 30
800 70
460
70
70
500
30
30
A A
70
430
70
0,0
20+20+0
A - A
- odrediti: ključne aktivnosti, redoslijed odvijanja radova, način određivanja trajanja aktivnosti, početni plan
STATIČKI DINAMIČKI
UKUPNE POTREBE MATERIJALA PO
VRSTAMAVREMENSKI PLAN
MATERIJALA
PLAN RADNE SNAGE
PLAN MEHANIZACIJE
PLAN TRANSPORTA
FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE
MEHANIZACIJA
UKUPNA FINANCIJSKA VRIJEDNOST PO
VRSTAMA RADOVA
OSNOVNI VREMENSKI PLAN IZGRADNJE
UKUPNE POTREBE NORMA SATI PO
VRSTAMA RADOVA
UKUPNE KOLIČINE MATERIJALA KOJI SE TRANSPORTIRA
PODJELA PODJELA PLANOVAPLANOVA
Vrste planova
VRSTE PLANOVA
Statički Dinamički
Statički plan materijala
Statički plan mehanizacije
Statički plan radne snage
Tabelarni Grafički
Linijski planovi
Mrežni planovi
Ortogonalni plan
Ciklogram
Gantogram
CPM metoda
PDM metoda
Histogram
Financijski plan
Dinamički plan radne snage
Dinamički plan mehanizacije
Dinamički plan utroška materijala
S-krivulja
Vrste planova
Osnovna podjela, u odnosu na vrijeme:Statički
Statičkim planovima se određuju potrebeUkupnih proizvodnih sredstava (radna snaga po vrstama i kvalifikaciji, materijal po vrstama i specifikaciji, energija po vrsti i količini ...)Financija u određenom vremenskom periodu
DinamičkiDinamičkim planovima se predviđa vremenski raspored proizvodnih sredstava ili aktivnosti na gradilištuVremenske jedinice: dan,tjedan, mjesec...
Statički planovi
Osnovu za njihovu izradu čini investicijsko-tehnička dokumentacija, odn. dokaznica mjera iz koje očitavamo:
Podjelu radova po vrstama (pripremni, grubi g.r., završni g.r, zanatski radovi)Podjelu po radnim operacijama –pozicijamaKoličine radova po pozicijama
Statički planovi se rade tabelarnoZa svaku vrstu resursa posebno (materijal, radna snaga, mehanizacija)Količine potrebnih resursa utvrđuju se putem normi
Dinamički planovi
DINAMIČKI PLANOVI
Direktivni dinamički planovi
Operativni dinamičkiplanovi
Portfolio Godišnji plan
Mjesečni planovi Planovi osnovnih radova
Direktivni ili okvirni planovi obuhvaćaju izgradnju cijelog objekta, koriste se za rukovođenje na višem nivou, služe za procjenu međurokova građenja, glavnih materijala i strojeva, radne snage, redoslijeda izgradnje pojedinačnih objekata....Koriste se kao podloga za izradu operativnih planovaVremenska jedinica za izradu direktivnih planova može biti tjedan, mjesec, kvartal, godina
Detaljni ili operativni planovi rade se za potrebe neposrednog izvođenja radova.Najčešća vremenska jedinica za izradu operativnih planova je dan, a može biti tjedan, mjesec.