plan upravljanja zaŠtiĆenim pejzaŽem bijambare 2021 …

PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM BIJAMBARE 2021-2030


OSNOVNI PODACI O PROJEKTU

Naziv dokumenta: Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem Bijambare 2021.-2030. godine

Ugovarač United Nations Development Programme (UNDP)

Naziv projekta Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem Bijambare

Upravljač

predmetnog

područja

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo

Izvršilac Konzorcij Enova d.o.o. Sarajevo i Centar za energiju, okolinu i resurse –

CENER 21


SADRŽAJ

1 UVOD ....................................................................................................................................... 1

1.1 Zakonska osnova za izradu Plana upravljanja ZP Bijambare .................................................. 1

2 CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA PODRUČJEM ZP BIJAMBARE .............................................. 3

2.1 Svrha, elementi, funkcija i ciljevi ZP Bijambare ..................................................................... 3

2.1.1 Prostor ZP Bijambare .............................................................................................................. 3

2.1.2 Kategorije vrijednosti ZP Bijambare ....................................................................................... 5

2.1.3 Dopuštene djelatnosti u ZP Bijambare ................................................................................... 7

2.1.4 Upravljanje vrijednostima i prostorom ZP Bijambare ............................................................ 8

2.1.5 Procjena adekvatnosti zaštite ZP Bijambare .......................................................................... 9

2.2 Politika upravljanja ZP Bijambare ........................................................................................ 9

3 SMJERNICE ZAŠTITE ZP BIJAMBARE ...................................................................................... 12

3.1 Ocjena stanja ZP Bijambare ............................................................................................... 12

3.1.1 Uvod ..................................................................................................................................... 12

3.1.2 Stanje prirodnih vrijednosti ZP Bijambare............................................................................ 12

3.1.3 Stanje kulturno-historijskih vrijednosti ZP Bijambare .......................................................... 49

3.1.4 Stanje rekreativno-turističkih vrijednosti i izgrađenih objekata ZP Bijambare .................... 50

3.1.5 Stanje obavljanja dopuštenih djelatnosti u prostoru ZP Bijambare ..................................... 64

3.1.5.1 Turizam ........................................................................................................................................ 64

3.1.5.2 Rekreacija ..................................................................................................................................... 68

3.1.5.3 Namjena i struktura zemljišta ...................................................................................................... 68

3.1.5.4 Stanje šuma i djelatnosti šumarstva ............................................................................................ 70

3.1.5.5 Poljoprivreda ................................................................................................................................ 74

3.1.5.6 Vodoprivreda ............................................................................................................................... 74

3.1.5.7 Kulturne, vjerske i druge manifestacije ........................................................................................ 77

3.1.5.8 Obrazovanje i naučna istraživanja ............................................................................................... 78

3.1.6 Potencijalni rizici na ZP Bijambare ....................................................................................... 79

3.2 Koncept upravljanja područjem i vrijednostima ZP Bijambare ............................................ 79

3.3 Zaštita i upravljanje prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima i resursima ZP Bijambare

(programi zaštite i unapređenja) ............................................................................................. 80

3.4 Unapređenje i korištenje prostora i vrijednosti ZP Bijambare ............................................. 81

3.5 Razvoj dopuštenih djelatnosti u ZP Bijambare .................................................................... 82

3.5.1 Turizam ................................................................................................................................. 82

3.5.2 Šumarstvo ............................................................................................................................. 83

3.5.3 Kulturne, vjerske i druge manifestacije u prostoru ZP Bijambare ........................................ 84

3.5.4 Obrazovanje i naučna istraživanja ........................................................................................ 84

3.6 Posjećivanje ZP Bijambare ................................................................................................. 84

3.6.1 Istraživanje i edukacija ......................................................................................................... 84

3.6.2 Biciklizam .............................................................................................................................. 86

3.6.3 Sportsko-rekreativne aktivnosti i izleti ................................................................................. 86

3.6.4 Planinarenje .......................................................................................................................... 87

3.6.5 Kulturne manifestacije i aktivnosti ....................................................................................... 87

3.7 Smjernice za izgled objekata u ZP Bijambare ...................................................................... 88

3.8 Povezivanje ZP Bijambare sa susjednim područjima ........................................................... 90


3.9 Uticaj na okoliš i na socio-ekonomski kompleks ................................................................. 91

4 IZVOĐENJE PLANA ................................................................................................................. 92

4.1 Smjernice za povezivanje sektorskih planova ..................................................................... 92

4.2 Strategije izvedbe plana .................................................................................................... 92

4.3 Nadzor .............................................................................................................................. 95

4.4 Način finansiranja ............................................................................................................. 96

4.5 Institucionalna struktura u upravljanju ZP Bijambare ......................................................... 96

4.6 Organizaciona struktura u upravljanju ZP Bijambare .......................................................... 97

4.7 Akcioni planovi i pregled akcionih planova ......................................................................... 99

5 POPIS KORIŠTENE LITERATURE ............................................................................................ 131

5.1 Popis korištenih zakona .................................................................................................... 131

5.2 Popis korištene literature ................................................................................................. 131

5.3 Popis korištenih internetskih izvora .................................................................................. 134

6 PRILOZI ................................................................................................................................ 135

6.1 Prilog 1 - Prostorni razmještaj navedenih zona zaštite unutar ZP Bijambare na topografskoj

podlozi .................................................................................................................................. 137

6.2 Prilog 2 - Geološka karta ZP Bijambare .............................................................................. 138

6.3 Prilog 3 - Pedološka karta ZP Bijambare ............................................................................ 139

6.4 Prilog 4 - Speleološki objekti u ZP Bijambare ..................................................................... 140

6.5 Prilog 5 - Hidrološka karta ZP Bijambare ........................................................................... 141

6.6 Prilog 6 - Tipovi staništa od značaja u ZP Bijambare prema Natura 2000 kodu .................... 142

6.7 Prilog 7 - Karta objekata u području ZP Bijambare sa prikazom naselja u uticajnoj zoni ...... 143

6.8 Prilog 8 - Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare 144

6.9 Prilog 9 - Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare ............... 145

6.10 Prilog 10 - Ekonomski potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone ........... 146

6.11 Prilog 11 - Socijalni potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone ............... 147

6.12 Prilog 12 - Potencijal poljoprivrednih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone ................. 148

6.13 Prilog 13 - Potencijal turističkih vrijednosti ZP Bijambare ................................................ 149

6.14 Prilog 14 - Potencijal nedrvnih šumskih proizvoda ZP Bijambare i uticajne zone ............... 150

6.15 Prilog 15 - Potencijal meda ZP Bijambare i uticajne zone ................................................. 151

6.16 Prilog 16 - Potencijal sijena ZP Bijambare i uticajne zone ................................................. 152

6.17 Prilog 17 - Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare ...................................................... 153

6.18 Prilog 18 - Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare .................................................................. 154

6.19 Prilog 19 - Prikaz vodnih pojava i zona sanitarne zaštite u ZP Bijambare .......................... 155

6.20 Prilog 20 - Prikaz lokaliteta za monitoring površinskih voda i vode za piće ........................ 156

6.21 Prilog 21 - Prikaz minske situacije na području ZP Bijambare ........................................... 157

6.22 Prilog 22 - Identificirani pro-biodiverzitetski biznisi i poslovne ideje uticajne zone ZP

Bijambare .............................................................................................................................. 158

6.23 Prilog 23 – Pregled flore ZP Bijambare ............................................................................ 159

6.24 Prilog 24 – Pregled faune ZP Bijambare ........................................................................... 180

6.25 Prilog 25 – Pregled gljiva ZP Bijambare ............................................................................ 187

6.26 Prilog 26 – Ključne interesne strane za realizaciju PU ZP Bijambare .................................. 191


POPIS SLIKA

Slika 1: Prostorni razmještaj navedenih zona zaštite unutar ZP Bijambare na topografskoj podlozi

(PPPPO ZP Bijambare, Zavod za planiranje razvoja Sarajevo, 2009) ............................................... 5

Slika 2: Geološka karta ZP Bijambare .................................................................................................... 13

Slika 3: Pedološka karta ZP Bijambare................................................................................................... 14

Slika 4: Vegetacija tresetišta u ZP Bijambare na silikatnoj geološkoj podlozi ....................................... 17

Slika 5: Speleološki objekti u ZP Bijambare ........................................................................................... 18

Slika 6: Srednja Bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ............................................. 19

Slika 7: Gornja bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ............................................... 20

Slika 8: Donja bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ................................................ 21

Slika 9: Đuričina pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ................................................................. 22

Slika 10: Dimšina pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ............................................................... 23

Slika 11: Ledenica pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) .............................................................. 23

Slika 12: Ledenjača pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) ............................................................ 24

Slika 13: Nova pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.) .................................................................... 25

Slika 14: Vodne pojave i zone sanitarne zaštite u ZP Bijambare ........................................................... 26

Slika 15: Tipovi staništa od značaja u ZP Bijambare prema Natura 2000 kodu .................................... 37

Slika 16: Položaj istraživanih lokaliteta u ZP Bijambare (veličina tačaka predstavlja broj istraživanih

ekosistema i veličinu oglednih polja) ............................................................................................ 38

Slika 17: Tresetišta – važan prirodni fenomen Bijambara (lijevo) i Šumotresave – Sphagno–Piceetum

(desno) ........................................................................................................................................... 39

Slika 18: Četinarske šume su dominantan ekosistem Bijambara (lijevo) i Gorske košanice daju

posebnu pejzažnu vrijednost (desno) ........................................................................................... 39

Slika 19: Termofilne rubne zeleni ispod Gornje pećine (lijevo) i ponor potoka Brodić u Donju pećinu

(desno) ........................................................................................................................................... 40

Slika 20: Carex elongata – dugoklasi šaš (lijevo) i Maianthemum bifolium – dvolisni procijep, biljka

četinarskih šuma (desno) .............................................................................................................. 41

Slika 21: Terensko istraživanje vršeno tokom maja 2020. godine ........................................................ 44

Slika 22: Područja obuhvaćena istraživanjem faune ZP Bijambare u periodu od maja do jula 2020.

godine ............................................................................................................................................ 44

Slika 23: Okasti smeđi leptir-Aphantus hyperantus (lijevo) i veliki ljubičasti car-Apatura iris (desno) . 46

Slika 24: Mali vodenjak-Ichthyosaura alpestris (lijevo) i livadski gušter-Lacerta agilis (desno) ............ 46

Slika 25: Rusi svračak (Lanius collurio) .................................................................................................. 47

Slika 26: Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci u ZP Bijambare .............................................................. 49

Slika 27: Kompleks bivše kasarne Zamo Dučić u ZP Bijambare ............................................................. 51

Slika 28: Informativno–edukacioni centar izgrađen na prostoru bivšeg Planinarskog doma u ZP

Bijambare ...................................................................................................................................... 52

Slika 29: Karta objekata u području ZP Bijambare sa prikazom naselja u uticajnoj zoni ...................... 53

Slika 30: Parking prostor za vozila posjetilaca u ZP Bijambare .............................................................. 53

Slika 31: Ulazna kapija i naplatna kućica u ZP Bijambare ...................................................................... 54

Slika 32: Turistički eko–voz u ZP Bijambare .......................................................................................... 54

Slika 33: Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal u ZP Bijambare ................................... 55

Slika 34: Drveni grad u ZP Bijambare .................................................................................................... 55

Slika 35: Edukativna staza u ZP Bijambare ............................................................................................ 56


Slika 36: Šumska staza u fazi adaptacije u ZP Bijambare....................................................................... 56

Slika 37: Šadrvani u ZP Bijambare ......................................................................................................... 57

Slika 38: Energetska infrastruktura ZP Bijambare ................................................................................. 59

Slika 39: Komunalni uređaj za biološko prečišćavanje otpadne vode i javni toalet u blizini Edukativno–

informativnog centra ..................................................................................................................... 59

Slika 40: Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare ............... 61

Slika 41: Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare ............... 61

Slika 42: Primjer kontejnera postavljenih u ZP Bijambare .................................................................... 61

Slika 43: Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare ................................ 62

Slika 44: Primjeri signalizacije u ZP Bijambare ...................................................................................... 63

Slika 45: Organizirani obilazak Srednje bijambarske pećine ................................................................. 65

Slika 46: Organizirana grupa posjetilaca (lijevo) i posjetilac na lokalitetu nekropole stećaka Mramorje

(desno) ........................................................................................................................................... 66

Slika 47: Seosko domaćinstvo Etno-begovo selo .................................................................................. 66

Slika 48: Prirodno jezero u blizini objekta Vila Meyra (lijevo) i unutrašnjost objekta Vila Meyra (desno)

....................................................................................................................................................... 66

Slika 49: Šetači u ZP Bijambare .............................................................................................................. 68

Slika 50: Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare ............................................................................. 69

Slika 51: Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare (Izvor: CLC 2018) .............................................................. 70

Slika 52: Oznaka sjemenske sastojine (lijevo) i klopka za potkornjake (desno) .................................... 73

Slika 53: Prikaz lokaliteta za monitoring površinskih voda i vode za piće ............................................. 76

Slika 54: Lokacija bioprečistača (lijevo) i separatora ulja (desno) ......................................................... 77

Slika 55: Sajam „Zlatne boje“, oktobar 2019. godine ............................................................................ 78

Slika 56: Edukativne aktivnosti u Informativno–edukacionom centru (lijevo) i edukativne aktivnosti na

otvorenom (desno) ........................................................................................................................ 78

Slika 57: Prikaz minske situacije na području ZP Bijambare .................................................................. 79

Slika 58: Identificirani potencijalni pro-biodiverzitetski poslovii i poslovne ideje šireg područja ZP

Bijambare ...................................................................................................................................... 83

Slika 59: Idejne ilustracije za izgled zone za meditaciju (Gljiva-Mekić, 2020) ....................................... 89

Slika 60: Ilustracija primjene postojećih prirodnih materijala u svrhu rekreacije (Gljiva-Mekić, 2020) 90

Slika 61: Kontinuirani prilagodljivi proces provedbe PU ZP Bijambare ................................................. 93

Slika 62: Pojednostavljeni prikaz provedbe PU ZP Bijambare ............................................................... 94

Slika 63: Institucionalna struktura u upravljanju ZP Bijambare ............................................................ 97

Slika 64: Grafički prikaz unutrašnje organizacije KJUzZPP KS ................................................................ 98


POPIS TABELA

Tabela 1: Tabelarni prikaz obuhvata pojedinih zona zaštite unutar ZP Bijambare ................................. 4

Tabela 2: Tabelarni prikaz osnovnih vrijednosti po zonama zaštite unutar ZP Bijambare ..................... 5

Tabela 3: Pregled značajnih vrijednosti u ZP Bijambare s obzirom na kategoriju vrijednosti................. 6

Tabela 4: Tabelarni prikaz dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonama unutar ZP Bijambare .............. 7

Tabela 5: Tabelarni prikaz mjera zabrane u pojedinim zonama unutar ZP Bijambare ........................... 8

Tabela 6: Politika upravljanja ZP Bijambare .......................................................................................... 10

Tabela 7: Politika provođenja dopuštenih djelatnosti u prostoru ZP Bijambare .................................. 10

Tabela 8: Tipovi automorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare (KZzZKHiPN, 2001. godina)........ 15

Tabela 9: Tipovi hidromorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare Bijambare (KZzZKHiPN, 2001) .. 16

Tabela 10: Istraživani lokaliteti i zabilježeni ekosistemi ........................................................................ 38

Tabela 11: Pregled endemičnih i ugroženih biljnih vrsta koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare ....... 41

Tabela 12: Pregled prepoznatih izazova u prostoru i predložene mjere saniranja ............................... 42

Tabela 13: Pregled vrsta faune utvrđene u ZP Bijambare ..................................................................... 45

Tabela 14: Pregled lokaliteta od kulturno-historijskog značaja ............................................................ 49

Tabela 15: Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti ZP Bijambare ............................................. 50

Tabela 16: Pregled lokaliteta rekreativno-turističkih i izgrađenih vrijednosti ...................................... 50

Tabela 17: Ocjena stanja rekreativno-turističkih i izgrađenih vrijednosti ZP Bijambare ...................... 57

Tabela 18: Kategorije i dužine ceste na području ZP Bijambare ........................................................... 62

Tabela 19: Stanje energetske, vodovodne, otpadne i putne infrastrukture te turističke signalizacije u

ZP Bijambare.................................................................................................................................. 63

Tabela 20: Evidentirani broj posjetilaca u ZP Bijambare u periodu od 2014.–2019. godine ................ 64

Tabela 21: Broj posjetilaca na mjesečnom nivou u 2018. godini .......................................................... 64

Tabela 22: Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare ......................................................................... 69

Tabela 23: Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare ....................................................................................... 70

Tabela 24: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti istraživanja i edukacije – prijedlog 1 ..... 84



Tabela 27: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti biciklizma .............................................. 86

Tabela 28: Program posjećivanja ZP Bijambare za sportsko-rekreativne aktivnosti i izlete ................. 86

Tabela 29: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti planinarenja .......................................... 87

Tabela 30: Program posjećivanja ZP Bijambare za vjerske manifestacije i ostale aktivnosti ................ 87

Tabela 31: Prepoznati ciljevi i akcioni planovi ....................................................................................... 99

Tabela 32: Definisane aktivnosti u svrhu dostizanja ciljeva Plana upravljanja ................................... 100

Tabela 33: Tabelarni pregled flore ZP Bijambare po istraživanim lokalitetima .................................. 159

Tabela 34: Pregled vrsta zglavkara (Arthropoda) ZP Bijambare .......................................................... 180

Tabela 35: Pregled vrsta vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) ZP Bijambare ..................... 181

Tabela 36: Pregled vrsta ptica (Aves) ZP Bijambare ............................................................................ 181

Tabela 37: Pregled vrsta sisara (Mammalia) ZP Bijambare ................................................................. 183

Tabela 38: Pregled ugroženih vrsta insekata i vrsta insekata koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare

..................................................................................................................................................... 184

Tabela 39: Pregled ugroženih vrsta ptica i vrsta ptica koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare.......... 185

Tabela 40: Pregled ugroženih vrsta sisara i vrsta sisara koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare ....... 185


Tabela 41: Pregled vrsta gljiva u ZP Bijambare (Inventarizacija gljiva na teritoriji zaštićenih područja

Kantona Sarajevo, N. Jukić, N. Omerović i S. Tomić, 2020) ......................................................... 187

Tabela 42: Lista interesnih strana za ZP Bijambare ............................................................................ 191


POPIS SKRAĆENICA

BiH Bosna i Hercegovina

DD Nedostatak podataka (eng. Data Deficient)

EU Evropska Unija

FBiH Federacija Bosna i Hercegovina

FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma

FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FSC Forest Stewardship Council (Savjet za upravljanje šumama)

FUCZ Federalna uprava civilne zaštite

FZzA Federalni zavod za agropedologiju

ha hektar

HCVF High Coservation Value Forest (Šume visoke zaštitne vrijednosti)

IUCN International Union for Conservation of Nature (Međunarodna unija za očuvanje prirode)

KEAP Kantonalni plan zaštite okoliša

KJKP Kantonalno javno komunalno preduzeće

KJP Kantonalno javno preduzeće

KJUzZP KS Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo

km kilometar

KM konvertibilna marka

KONS BiH Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

KS Kanton Sarajevo

KZzZKHiPN Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo

LC Najmanje zabrinjavajuća (eng. Least Concern)

m metar

MP KS Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo

MP KS Ministarstvo privrede

MKPIPUGIZO

KS

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona

Sarajevo

MZ Mjesna zajednica

NVO Nevladine organizacije

OD Ornitološko društvo

PD Planinarsko društvo

PMF Prirodno-matematički fakultet

PPPPO Prostorni plan područja posebnih obilježja

PU Plan upravljanja

PUS Privremene upravljačke smjernice

ŠGO Šumsko-gospodarsko područje

ŠGP Šumsko-gospodarska područja

ŠPO Šumsko-privredna osnova

ŠPO Šumsko-privredna osnova

TZ Turistička zajednica

TZ Turistička zajednica

UNSA Univerzitet u Sarajevu

UzŠ KS Uprava za šumarstvo Kantona Sarajevo

ZP Zaštićeni pejzaž

ZzPR KS Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo


1

1 UVOD

1.1 Zakonska osnova za izradu Plana upravljanja ZP Bijambare

Područje Bijambara predstavlja jedinstven pejzaž kojeg oblikuju kraški fenomeni kao što su vrtače i

pećine. Prepoznatljivo je zbog visokog stepena geomorfološke, hidrološke i florističke raznolikosti.

Valovite planinske livade, guste šume, stjenoviti krečnjački grebeni čine pejzaž Bijambara raznolikim.

Zahvaljujući izvanrednim prirodnim vrijednostima i očuvanosti geomorfoloških pojava – pećina,

ekosistema tresetišta i drugih značajnih prirodnih karakteristika, Zaštićeni pejzaž Bijambare (ZP

Bijambare) predstavlja područje sa visokim stepenom biodiverziteta. Zbog utvrđenih jedinstvenih

prirodnih bogatstava ZP Bijambare okarakterisan je kao složen i osjetljiv sistem iznimnih vrijednosti.

U skladu sa tadašnjim važećim Zakonom o zaštiti prirode FBIH (Sl. novine FBiH, br 33/03) i

predloženoj kategoriji zaštite, Skupština Kantona Sarajevo (KS) proglasila je ovo područje zaštićenim

donošenjem Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare (Sl. novine Kantona Sarajevo, br.

21/03 i 6/10-Prečišćeni tekst) 2003. godine. U augustu 2013. godine donesen je novi Zakon o zaštiti

prirode FBiH (Sl. novine FBiH, br. 66/13) kojim se službeno potvrđuje postojanje zaštićenih područja

čiji su akti o proglašenju doneseni na osnovu prethodnog Zakona iz 2003. godine.

Zakon o zaštiti prirode član 154., određuje da se provođenje zaštite unutar zaštićenog područja

ostvaruje putem donošenja ključnih dokumenata za upravljanje i ostvarivanje ciljeva budućeg

zaštićenog područja i to (a) Prostornim planom područja posebnih obilježja (PPPPO) i (b) Planom

upravljanja (PU). Prethodni Plan upravljanja ZP Bijambare 2008–2018. godine donijela je Vlada

Kantona Sarajevo 2008. godine, na period od 10 godina, a pomenuti Plan upravljanja je istekao 2018.

godine. Prostorni plan područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž Bijambare (Službene novine

Kantona Sarajevo'', br. 23/09 i 27/10-Ispravka) usvojen je 2009. godine i prepoznao je Bijambare kao

područje od značaja prvenstveno zbog geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa

pećina i ponora na sjevernom dijelu obuhvata.

Postupak izrade novog PU ZP Bijambare pokrenut je početkom 2020. godine. Ugovarač izrade PU

Bijambare je Razvojni program Ujedinjenih nacija BiH (United Nations Development Programme–

UNDP), a krajnji korisnici predmetnog dokumenta su Ministarstvo komunalne privrede,

infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (MKPIPUGIZO KS) i

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (KJUzZP KS), kao i drugi

korisnici zaštićenog područja. Izradu novog PU ZP Bijambare finansira MKPIPUGIZO KS sa Razvojnim

programom Ujedinjenih nacija BiH (UNDP). Konzorcij ENOVA d.o.o. Sarajevo & CENER21 je odabran

kao najpovoljniji ponuđač za izradu predmetnog dokumenta.

PU je dokument urađen prema odredbama propisanim u: Zakonu o zaštiti prirode FBiH (Sl. novine

FBiH, br. 66/13), Pravilniku o sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima

(Sl.novine FBiH, br. 65/06), Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare (Sl. novine Kantona

Sarajevo, br. 21/03 i 6/10-Prečišćeni tekst) te drugim relevantnim zakonskim dokumentima na

prostoru BiH, FBiH i KS. Zaštićeni pejzaž (kategorija V – a) je zaštićeno područje nastalo kroz

interakciju ljudi i prirode tokom vremena, a karakteriše se značajnim ekološkim, biološkim, kulturnim

i estetskim vrijednostima. Očuvanje interakcije ljudi i prirode je od vitalnog značaja za zaštitu i

održivost područja, sa pridruženim prirodnim i drugim vrijednostima.


2

Pored domaće legislative, Plan upravljanja je rađen prema pravilima Međunarodne unije za

očuvanje/zaštitu prirode (eng. International Union for Conservation of Nature - IUCN) za kategoriju V

– zaštićeni pejzaž. Dokument PU donosi Vlada KS na prijedlog MKPIPUGIZO KS za period od 10 godina

uz reviziju postignutih ciljeva PU nakon 5 godina, ukoliko se ukaže potreba za istom. Sadržaj i

struktura PU su kreirani u skladu sa zahtjevima i odredbama člana 156 Zakona o zaštiti prirode FBiH

(Sl. novine FBiH, br. 66/13).

Prilikom izrade PU ZP Bijambare 2021-2030, identificirane su potrebe različitih korisnika ovog

područja (interesne skupine). Plana upravljanja dužna su se pridržavati sva pravna i fizička lica koja

obavljaju djelatnost u zaštićenom području, budući da se radi o obavezi koju propisuje Zakon o

zaštiti prirode i za čije nepridržavanje su propisane sankcije. Upravljanje zaštićenim područjem

provodit će se na temelju smjernica i akcionog plana predmetnog PU. Obaveze pojedinih institucija u

provođenju aktivnosti PU su definirane u akcionom planu.


3

2 CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA PODRUČJEM ZP BIJAMBARE

2.1 Svrha, elementi, funkcija i ciljevi ZP Bijambare

2.1.1 Prostor ZP Bijambare

Prema odredbama Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare (Sl. novine Kantona Sarajevo,

br. 21/03 i 6/10), ZP Bijambare određen je koordinatama 44° 4' 20,9'' i 44° 6' 4'' sjeverne geografske

širine i 18° 29' 26,3'' i 18° 30' 23,8'' istočne geografske širine sa centralnom tačkom čije su koordinate

44° 5' 13,4'' i 18° 30' 23,8'' te zauzima površinu od 497,00 ha. Zaštićeno područje Bijambare

smješteno je između planine Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku, Ozrena na jugu i jugoistoku i

Čemerske planine na zapadu i jugozapadu. Šire područje Bijambara nalazi se sjeverno od Sarajevske

kotline na Nišićkoj visoravni i obuhvata prostor između Bijambarske pećine na sjeveru, Motika na

istoku i Dugih strana, odnosno Borka na jugu. U administrativno–teritorijalnom pogledu ZP Bijambare

nalazi se na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo (KS) i općine Ilijaš. Granica obuhvata, sa južne strane

ide magistralnom cestom M18 Sarajevo–Tuzla, sa istočne strane prolazi kroz selo Motike idući prema

sjeveru do granice KS koja je ujedno i sjeverna granica obuhvata. Od kote 1044 (Ačkerov grob)

granica se spušta prema jugu i ide istočno od naselja Gajevi, Dautovići i Nanići dolazeći do potoka

Bjelila odakle se spušta kroz naselje Borak do magistralne ceste Sarajevo–Tuzla (PPPPO Zaštićeni

pejzaž Bijambare, Zavod za planiranje razvoja Sarajevo, 2009).

Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare, utvrđene su tri zaštićene zone na čiju podjelu

su utjecale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:

• prva zaštićena zona (A zona–nukleus)

• druga zaštićena zona (B zona–puferska)

• treća zaštićena zona (C zona–tranzicijska).

Prva zaštićena zona (A zona – nukleus) predstavlja prostor najviših vrijednosti koje karakteriziraju

prirodne vrijednosti geološke, hidrološke i florističke raznolikosti i prirodnog naslijeđa koje moraju

biti u potpunosti očuvane. Posebne vrijednosti geološke raznolikosti u prvoj zaštićenoj zoni

predstavljaju pećine: Srednja bijambarska pećina, Gornja pećina, Đuričina pećina, Donja pećina,

greben iznad Bijambarske pećine, Lednjača, Dimšina pećina, Ledenica i Nova pećina. Također ovu

zonu karakterizira i visok stepen biocenološkog i florističkog diverziteta uz prisustvo velikog broja

endemičnih i rijetkih biljaka.

Druga zaštićena zona (B zona – puferska) obuhvata prostor koji je dovoljno očuvana za konzervaciju

ekosistema koji se nalaze u ovoj zoni i ekosistema unutar nukleusa. Puferska zona pruža mogućnost

za istraživanja, edukaciju i duhovnu rekreaciju.

Treća zaštićena zona (C zona – tranzicijska) predstavlja prostor u kome preovladava održavanje

izvornog stanja zaštićenog područja (Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare (Sl. novine

Kantona Sarajevo, br. 21/03 i 6/10). Mjere zaštite u Trećoj zaštićenoj zoni su usmjerene na očuvanje

Prve i Druge zaštićene zone i održavanje izvornog stanja, a obuhvataju zabranu privrednih i drugih

aktivnosti koje nisu usklađene sa statusom zaštićenog područja.


4

Obuhvati pripadajućih zona sa površinama, prirodnim, kulturno–historijskim i rekreativno–turističkim

kapacitetima prikazani su u nastavku na slici 1 i tabeli 1.

Tabela 1: Tabelarni prikaz obuhvata pojedinih zona zaštite unutar ZP Bijambare

Zone zaštite Obuhvat pojedinih zona

Prva zaštićena zona (A zona–nukleus)

Nukleus zona obuhvata Bijambarske pećine i njihovu okolinu sa površinom od 137,00 ha ili 27,50% ukupnog područja, a predstavlja prostor najviših vrijednosti, koje moraju ostati u potpunosti očuvane. Unutar nukleusa nalazi se centralni dio središta predmetnog obuhvata sa Edukaciono–informativnim centrom, pećinama, potokom Bjelila do Junakovca do ponora. Istočna granica vodi duž granice šumskog dijela i privatnih parcela (granicom izgrađenih kasarni) djelomično prilaznom saobraćajnicom do raskrsnice za Dolove i dalje na sjever obuhvatajući širi pojas oko pećina. Zapadna granica se od prijelaza preko Brodića približno pravolinijski i ravnicom spaja sa ušćem Junakovca u potok Bjelila, skreće prema istoku i čini južnu granicu cca 150 m, ide duž potoka Bjelila do kompleksa bivše kasarne.

Druga zaštićena zona (B zona–puferska)

Puferska zona obuhvata prostor površine 308,00 ha ili 62,00% ukupnog područja koji je dovoljno očuvan kako za konzervaciju ekosistema unutar ove zone tako i za ekosisteme u nukleusu te pruža mogućnost za istraživanja, edukaciju i duhovnu rekreaciju. Granice puferske zone obuhvataju sa juga lokalitet vikendica ispod rezervoara Junakovac sa prilaznim putem do magistralne ceste, uzvisinu Kopitovac, prostor poligona bivše kasarne. Istočna granica vodi međama parcela cca 350,00 m desno od puta ka domu, do međa privatnih parcela područja Dolovi/Motike. Sa zapadne i sjeverne strane zona je proširena na prostor državne šume do granice naselja i privatnog zemljišta, odnosno karakterističnih topografskih znakova i granice Kantona.

Treća zaštićena zona (C zona–tranzicijska)

Tranzicijska zona obuhvata prostor površine 52,00 ha ili 10,50% ukupnog područja u kome preovladava održavanje izvornog stanja. Tranzicijska zona obuhvata prostor uz južnu i istočnu granicu obuhvata unutar kojeg se nalaze pretežno privatna zemljišta rubnih dijelova naselja Borak i Krivajevići te dio uz magistralnu cestu.


5

Slika 1: Prostorni razmještaj navedenih zona zaštite unutar ZP Bijambare na topografskoj podlozi (PPPPO ZP Bijambare, Zavod za planiranje razvoja Sarajevo, 2009)

2.1.2 Kategorije vrijednosti ZP Bijambare

Prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH, koji je usklađen sa IUCN metodologijom za kategorizaciju

zaštićenih područja, ZP Bijambare je svrstan u kategoriju Va – Zaštićeni pejzaži. Prema Okviru za

klasifikaciju zaštićenih prirodnih područja (IUCN, 1999. godine), područje ZP Bijambare pripada V

kategoriji zaštite i definiran je na sljedeći način:

“Kategorija Va zaštićenih područja obuhvaća područje nastalo kroz interakciju ljudi i prirode tokom

vremena, a karakterizira se značajnim ekološkim, biološkim, kulturnim i estetskim vrijednostima.

Očuvanje interakcije ljudi i prirode je od vitalnog značaja za zaštitu i održivost područja, sa

pridruženim prirodnim i drugim vrijednostima.”

Cijeli prostor ZP Bijambare je zoniran u skladu sa potrebama zaštite identificiranih vrijednosti.

Prostori najviših prirodnih vrijednosti koje moraju ostati u potpunosti očuvane proglašeni su prvom

zaštićenom zonom (A zonom–nukleusom). Prostori koji se naslanjaju na nukleus i u kojoj su

dozvoljene određene aktivnosti u skadu sa principima i vidom zaštite područja proglašeni su drugom

zaštićenom zonom (B zonom – puferskom). Pregled kategorija vrijednosti po zonama predstavljen je

u tabeli 2 u nastavku.

Tabela 2: Tabelarni prikaz osnovnih vrijednosti po zonama zaštite unutar ZP Bijambare

Zone zaštite Osnovne vrijednosti po zonama


1. Geološka raznolikost:

• Srednja Bijambarska pećina

• Gornja pećina

• Đuričina pećina

• Donja pećina

• Greben iznad Bijambarske pećine

• Ledenjača

• Dimšina pećina

• Ledenica

• Nova pećina

2. Hidrološka raznolikost:

• ponori Bjelila

• ponor potoka Brodić

• vrelo Banjevac

3. Visok stepen florističke raznolikosti:

• utvrđene oko 133 različite životne zajednice

• utvrđeno preko 800 vrsta vaskularnih biljaka

• utvrđen visok procenat endemskih vrsta dinarskih, balkanskog i jugoistočnog

rasprostranjenja

• posebnu biološku vrijednost predstavlja flora nižih biljaka, koja se ovdje razvija u

specifičnim uvjetima u naslagama "sfagnuma", natopljenim vodom gdje se razvija

osobiti živi svijet; "dna" cretova (tresetišta) obično su prekrivena predstavnicima

zelenih algi

• utvrđeno je da se na području Bijambara nalazi niz biljnih vrsta koje pripadaju

kategorijama rijetkih, osjetljivih i ugroženih biljnih vrsta

• u prvoj zašVćenoj zoni nalaze se sljedeći zoogeografski elemenV među vrstama

avifaune: paleoarkVčki, evropski, holarkVčki i kosmopolitski

• za prvu zaštićenu zonu konstatovan je visok stepen biocenološkog diverziteta


6

Zone zaštite Osnovne vrijednosti po zonama



• vrtače

• škarpe

• ponornice


• potok Bjelila

• potok Brodić

• izvor Studenac

3. Floristička raznolikost:

• utvrđene oko 133 različite životne zajednice

• utvrđeno oko 128 rijetkih biljnih vrsta

• utvrđeno 39 biljnih vrsta koje su označene kao ranjive

• utvrđen visok procent dinarskih, jugoistočno – evropskih flornih elemenata

• prisustvo paleoarktičkih, evropskih, holarktičkih te kosmopolitskih zoogeografskih

elemenata među vrstama avifaune



• vrtače

• škarpe

• ponornice


• izvor Junakovac

3. Floristička raznolikost:

• ekosistemi šumske vegetacije (jelovo – smrčeve šume, borovo – jelove šume, smrčeve

šume brdskog i gorskog pojasa, brdske bukove šume)

• ekosistemi livadske zajednice

U ZP Bijambare identificirane su sljedeće kategorije vrijednosti:

• prirodne vrijednosti

• rekreativno – turistički objekti i izgrađena infrastruktura

• kulturno – historijske vrijednosti.

Pregled značajnih vrijednosti u ZP Bijambare, s obzirom na kategoriju vrijednosti i pripadajuću zonu

zaštite dat je u tabeli 3.

Tabela 3: Pregled značajnih vrijednosti u ZP Bijambare s obzirom na kategoriju vrijednosti

Kategorija vrijednosti Značajne vrijednosti Zona

Prirodne vrijednosti Srednja bijambarska pećina A zona

Gornja pećina A zona

Đuričina pećina A zona

Donja pećina A zona

Greben iznad Bijambarske pećine A zona

Ledenjača A zona

Dimšina pećina A zona

Ledenica A zona

Nova pećina A zona

Ponori Bjelila A zona

Ponor potoka Brodić A zona

Izvor Banjevac A zona

Potok Bjelila A zona B zona

Potok Brodić A zona B zona


7

Kategorija vrijednosti Značajne vrijednosti Zona

Izvor Studenac B zona

Izvor Junakovac C zona

Tresetišta A zona B zona

Rekreativno–turističke i izgrađene vrijednosti

Parking prostor za vozila posjetilaca C zona

Ulazna kapija i kućica za naplatu ulaza C zona

Edukaciono–rekreacioni EKO KAMP (kompleks bivše kasarne Zamo Dučić)

B zona

Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal B zona

Drveni grad (igralište za djecu) B zona

Edukaciona staza A zona B zona

Šumska staza (trenutno u fazi pripreme) A zona

Sajmište i info centar A zona

Informativno–edukacioni centar A zona

Igralište za djecu A zona

Turistička staza unutar Srednje Bijambarske pećine A zona

Turistički eko–voz A zona B zona C zona

Kulturno–historijske vrijednosti Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci u sklopu Zaštićenog pejzaža Bijambare

B zona

Gornja pećina – arheološko nalazište A zona

2.1.3 Dopuštene djelatnosti u ZP Bijambare

U sklopu izrade ovog dokumenta, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH, definiran je skup

dopuštenih djelatnosti u odnosu na proglašenu kategoriju. Dopuštene djelatnosti određene su prema

različitim zonama zaštite kako je prikazano u tabeli 4.

Tabela 4: Tabelarni prikaz dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonama unutar ZP Bijambare

Zone zaštite Dopuštene djelatnosti


U nukleus zoni dozvoljene djelatnosti su:

• odstranjivanje bolesnih stabala u cilju konzervacije zdravstvenog stanja sastojina

• košenje

• oplemenjivanje–ekološka restauracija postojećih vodotoka (posebno Bjelila)

• duhovna rekreacija

• unapređenje infrastrukture (staze, klupe) za duhovnu rekreaciju u skladu sa kapacitetom prihvata područja i na način da se ne ugroze utvrđene vrijednosti

• uspostava elektroinstalacija u formi koja će biti uklopljena u ekološko–prostorni ambijent

• saobraćaj posebnim vozilima uz odobrenje

• razvoj centralizovanog upravljanja otpadom (bez suvišnog odlaganja smeća u korpe)

• postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala

• instaliranje vodenica kao izraza tradicionalnih vrijednosti

• izmjena namjene postojećeg planinarskog doma u objekat za potrebe upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa Prostornim planom područja posebnih obilježja

*


U puferskoj zoni dozvoljene aktivnosti su:

• sanitarna sječa

• košenje

• rekreacija

• edukacija i istraživanje

• izgradnja edukacionih centara

• saobraćaj uz odobrenje

• izgradnja turističke infrastrukture koja će biti ambijentalno uklopljena

• održavanje postojeće saobraćajne infrastrukture


U tranzicijskoj zoni dozvoljene aktivnosti su:

• organska poljoprivredna proizvodnja

• ispaša stoke za vlasnike površina uz nadzor


8

Zone zaštite Dopuštene djelatnosti

• razvoj male privrede i kućnih radinosti

• izgradnja građevina u skladu sa Prostornim planom posebnih obilježja

• korištenje i upravljanje *Prostor bivšeg Planinarskog doma namjenski je rekonstruiran i uspostavljen je Informativno–edukacioni centar koji služi za

potrebe upravljanja i promociju ZP Bijambare.

Također, u skladu sa istim Zakonom definiran je i skup mjera zabrane u odnosu na proglašenu

kategoriju. Mjere zabrane određene su prema različitim zonama zaštite kako je prikazano u tabeli 5.

Tabela 5: Tabelarni prikaz mjera zabrane u pojedinim zonama unutar ZP Bijambare

Zone zaštite Mjere zabrane


Mjere zabrane u nukleus zoni obuhvataju konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja i odnose se na:

• zabrana narušavanja ambijentalnih vrijednosti

• zabrana sječe šume

• zabrana eksploatacije mineralnih sirovina

• zabrana iskorištavanja fosilnih resursa

• zabrana lova i ribolova

• zabrana sakupljanja ljekovitih i jestivih biljaka, šumskih plodova i gljiva

• zabrana prikupljanja primjeraka divlje flore i faune

• zabrana namjernog unošenja invazivnih vrsta

• zabrana pašarenja

• zabrana izgradnje u zonama postojećih vrela i slivnom području

• zabrana isušivanja visokih i niskih tresetišta

• zabrana mijenjanja mreže vodotoka

• zabrana saobraćaja motornim vozilima, izuzev interventnih vozila i vozila sa posebnim odobrenjem

• zabrana upotrebe otvorenog plamena

• zabrana odlaganja čvrstog otpada


Mjere zabrane u puferskoj zoni obuhvataju očuvanje i zaštitu izvornog stanja i odnose se na:

• zabrana sječe drveta (osim sanitarne sječe)

• zabrana lova i ribolova

• zabrana sakupljanja ljekovitih i jestivih biljaka, šumskih plodova i gljiva, osim za vlasnike privatnih posjeda za nekomercijalne svrhe

• zabrana prikupljanja primjeraka divlje flore i faune

• zabrana unošenja invazivnih vrsta

• zabrana saobraćaja motornim vozilima, izuzev interventnih vozila sa posebnim odobrenjem

• zabrana izgradnje u zonama postojećih vrela

• zabrana zahvata kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita, prirodni tok i odnose okruženja

• zabrana svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti precizirane mjere zaštite po zaštićenim zonama, odnosno planskim dokumentom utvrđenu namjenu površina


Mjere zaštite u tranzicijskoj zoni usmjerene su na očuvanje prve i druge zaštićene zone i održavanje izvornog stanja, a obuhvataju zabranu privrednih i drugih aktivnosti koje nisu usklađene sa statusom zaštićenog područja.

2.1.4 Upravljanje vrijednostima i prostorom ZP Bijambare

Upravljanje ZP Bijambare vrši KJUzZPP KS na osnovu Odluke o osnivanju KJUzZPP i Zakona o

proglašenju ZP Bijambare. Ustanova navedenim područjem upravlja i u skladu sa Zakonom o zaštiti

prirode, PU, PPPPO te drugim važećim propisima. Do donošenja PU na snazi su Privremene

upravljačke smjernice (PUS), koje je shodno Zakonu o zaštiti prirode, donio Upravni odbor KJUzZPP uz

saglasnost MKPIPUGIZO KS.

Prema navedenoj Odluci o osnivanju Kantonalne Javne Ustanove za zaštićena prirodna područja (član

3.), djelatnost KJUzZPP KS je:


9

I. upravljanje ZP Bijambare u skladu sa propisima o proglašenju zaštićenih prirodnih

područja, prostornim planovima područja posebnih obilježja, planovima upravljanja i drugim

propisima

II. zaštita, održavanje i promocija ZP Bijambare u cilju zaštite i očuvanja izvornih

prirodnih vrijednosti, osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i održivog

korištenja prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite na području ZP

Bijambare

III. nadziranje obavljanja dozvoljenih djelatnosti, u cilju osiguranja racionalnog i održivog

korištenja prirodnih dobara.

Nadležnosti upravljanja područjem ZP Bijambare od strane službenog Upravljača su određene

predmetnim PU u dijelu Akcionog plana ZP Bijambare. Svi korisnici prostora ZP Bijambare dužni su

poštivati odredbe Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare, Zakona o zaštiti prirode FBiH i

podzakonskih akata koji se donesu na temelju navedenih Zakona, kao i pridržavati se PU, kako to

nalaže član 155. stav (4) Zakona o zaštiti prirode.

2.1.5 Procjena adekvatnosti zaštite ZP Bijambare

Dosadašnji period upravljanja ZP Bijambare ukazuje na potrebu redefinisanja granica i mjera zaštite

unutar ZP Bijambare. 2016. godine, PMF je proveo Analizu stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih

područja KS - faza II, s ciljem preispitivanja i utvrđivanja kategorije zaštićenih područja i sagledavanja

održivosti i adekvatnosti zadovoljenja višestrukih zahtjeva te određivanja daljih mjera zaštite i obima

intervencija. Predložena kategorija zaštite područja kao zaštićeni pejzaž je ocijenjena kao adekvatna

budući da je stanje biodiverziteta u zaštićenom području ostalo nepromijenjeno tokom primjene

Zakona. Analizom je ukazano na potrebu očuvanja prirodnih vrijednosti područja planine zvijezda te

je sugerisana izrada studije vrednovanja planine Zvijezda, što je i izvršeno. Za predmetno područje je

trenutno u toku priprema dokumentacije, nakon čega će uslijediti službeno proglašenje zaštićenog

područja. Analizom implementacije PU ZP Bijambare 2008. – 2018., utvrđeno je da aktivnosti seoskog

turizma i organske poljoprivrede u području nisu provedene. Ključni razlog izostanka provedbe ovih

aktivnosti se nalazi u činjenici da tranzicijska zona obuhvata 52 ha (10,5%) ukupnog područja. Budući

da je očuvanje interakcije ljudi i prirode od vitalnog značaja za zaštitu i održivost područja, ovim

planom će se kroz akcioni plan predložiti mjera usklađivanja sa prostornim planom Kantona Sarajevo

i ciljevima zaštite biološkog i hidrološkog diverziteta, odnosno proširenje obuhvata zaštićenog

područja ZP Bijambare. Na ovaj način bi se osigurala pravna zaštita jedinstvene prirodne cjeline koju

čine planina Zvijezda i ZP Bijambare te osiguralo očuvanje interakcije ljudi i prirode u ZP Bijambare.

Predložene promjene obuhvata zaštićenog područja se mogu promijeniti samo sa promjenom

zakona. U ovom PU ukazuje se da bi izmjenu bilo potrebno napraviti periodu 2020.-2030., te da je

potrebno pokrenuti izradu studije revalorizacije područja ZP Bijambare.

2.2 Politika upravljanja ZP Bijambare

Politika upravljanja ZP Bijambare je utemeljena na zakonodavnoj osnovi, ciljevima zaštite

postavljenim za relevantnu kategoriju zaštite, relevantnim međunarodnim smjernicama za

upravljanje zaštićenim područjima i politikama i strategijama koju su FBiH, odnosno KS, kreirali u

oblasti zaštite prirode i razvoja turizma za naredni planski period.


10

Politika upravljanja pojedinim aspektima podrazumijeva usklađivanje PU sa dopuštenim aktivnostima

i mjerama zabrane definisanih Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare, Prostornim

planom područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž Bijambare i Zakonom o zaštiti prirode FBiH uz

aktivno učešće interesnih strana prilikom konsultativnih sastanaka i radionica. Potrebno je nastaviti

očuvanje i zaštitu temeljnih prirodnih vrijednosti, održivo koristiti područje te unaprijediti saradnju

između Upravljača prostorom i korisnika prostora ZP Bijambare. Tabela 6 u nastavku sumira politiku

upravljanja prostorom ZP Bijambare sa prirodnim vrijednostima i izgrađenom infrastrukturom.

Tabela 6: Politika upravljanja ZP Bijambare

Politika upravljanja prostorom

• Očuvanje prirodnih, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti prostora ZP Bijambare

• Održavanje skladne interakcije elemenata prostora i posjećivanja

• Sprječavanje potencijalnog neadekvatnog korištenja prostora

• Utvrđivanje optimalnih mjera korištenja ovog prostora, koje neće biti u suprotnosti sa Zakonom o proglašenju ZP Bijambare, Zakonom o zaštiti prirode FBiH i PPPPO ZP Bijambare

• Prepoznavanje i poštivanje nematerijalnih vrijednosti pejzaža i tradicionalnih načina upravljanja prostorom

• Održivo upravljanje svim lokalitetima

Politika upravljanja prirodnim vrijednostima

• Očuvanje postojećih valoriziranih prirodnih vrijednosti, uz praćenje stanja i provođenje redovnog monitoringa

• Očuvanje genetske, specijske i ekosistemske bioraznolikosti

• Očuvanje geomorfoloških lokaliteta ZP Bijambare

• Zaštita i očuvanje vodenih ekosistema ZP Bijambare

• Zaštita i očuvanje tresetišta unutar ZP Bijambare

• Stimulacija naučno–istraživačkih aktivnosti na ovome području, s ciljem lakše inventarizacije prirodnih vrijednosti

• Uspostavljanje trajnog monitoringa prirodnih vrijednosti

Politika upravljanja kulturno-historijskim vrijednostima ZP Bijambare

• Održavanje lokaliteta Srednjovjekovnih nadgrobnika–stećaka u sklopu ZP Bijambare u dobrom stanju

• Održavanje lokaliteta Gornje pećine kao značajnog arheološkog nalazišta

• Poštivanje obaveza i ograničenja koja su precizirana Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o proglašenju ZP Bijambare, PPPPO ZP Bijambare, Odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci u sklopu Zaštićenog pejzaža Bijambare, KONS BiH, Sarajevo 2008. godine i ostalim primjenjivim zakonima i odlukama

Politika upravljanja infrastrukturom ZP Bijambare

• Renoviranje i adaptacija postojeće infrastrukture prema savremenim turističkim zahtjevima i standardima i ujednačavanje izgleda postojećih objekata

• Dodatno razvijanje infrastrukture u svrhu poticanja eko turizma

• Uspostavljanje infrastrukture s ciljem razvoja saradnje sa okolnim zaštićenim područjima

• Definiranje konkretnih mjera korištenja i mjera zaštite rekreativno – turističkih i izgrađenih vrijednosti i potencijala

Politika upravljanja i provođenja dopuštenih djelatnosti ZP Bijambare se temelji na održivom

korištenju područja i resursa ZP Bijambare te poštivanju zakonskih odredbi. Strategija provođenja

dopuštenih djelatnosti na području ZP Bijambare je u prvom redu određena uzimajući u obzir

odredbe Zakona o zaštiti prirode FBiH i Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare. Ukoliko

se u analizi stanja u poglavlju Error! Reference source not found. uoči da postojeći način korištenja

dovodi do trajnog gubitka neke vrijednosti, u skladu sa članom 157. Zakona o zaštiti prirode FBiH

moguće je predložiti i dodatne mjere zaštite i dodatne restrikcije u izvođenju aktivnosti u nastavku

dokumenta. Politika provođenja dopuštenih djelatnosti predstavljena je u tabeli 7 u nastavku.

Tabela 7: Politika provođenja dopuštenih djelatnosti u prostoru ZP Bijambare

Politika provođenja dopuštenih djelatnosti

• Održivo korištenje i održivi razvoj područja

• Utvrđivanje optimalnih mjera korištenja ovog prostora, koja neće biti u suprotnosti sa Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare i Zakonom o zaštiti prirode

• Poštivanje obaveza i ograničenja koja su precizirana Zakonom o zaštiti prirode i ostalim primjenjivim zakonima i ovim PU


11

Politika provođenja dopuštenih djelatnosti

• Unapređenje saradnje između Upravljača prostora i korisnika prostora

• Jačanje nadzora nad aktivnostima u prostoru


12

3 SMJERNICE ZAŠTITE ZP BIJAMBARE

3.1 Ocjena stanja ZP Bijambare

3.1.1 Uvod

U nastavku se daje ocjena stanja vrijednosti i prostora ZP Bijambare. Radi lakšeg praćenja stanja

vrijednosti, razmatrane su posebno:

• prirodne vrijednosti

• kulturno-historijske vrijednosti

• rekreativno-turističke i izgrađene vrijednosti te

• dopuštene djelatnosti u prostoru.

Za potrebe sagledavanja i ocjenjivanja stanja pojedinih vrijednosti i prostora, svaki aspekt i lokalitet

sagledan je na način da mu se dodijelila kvalitativna ocjena, kako slijedi:

• dobro – stanje identificirane vrijednosti u potpunosti dobro ili je namjena lokaliteta u skladu sa definiranom zonom, tj. ne zahtijeva dodatne mjere zaštite ili unapređenje. Stanje ocjenjeno sa „dobro“ je i u slučaju kada je potrebno napraviti manje upravljačke mjere poboljšanja ili dodatne modernizacije i unapređenja prostora (npr. postavljanja info tabli, izgradnje infrastrukture koja će omogućiti kružno kretanje posjetitelja, postavljanje monitoring punktova za prirodne vrijednosti)

• srednje - stanje identificirane vrijednosti je narušeno u izvjesnoj mjeri, u smislu da je potrebna dodatna zaštita i unapređenje lokaliteta ili uvođenje značajnijih mjera zabrane na datom lokalitetu jer se postojećim korištenjem vrijednosti može nanijeti trajna šteta

• loše - stanje identificirane vrijednosti je narušeno u velikoj mjeri, u smislu da se lokalitet ne koristi u skladu sa definiranom zonom (prijedlog promjene zonacije), ne postoji odgovarajuća infrastruktura, putna komunikacija ili je ona u lošem stanju.

3.1.2 Stanje prirodnih vrijednosti ZP Bijambare

Zaštićeni pejzaž Bijambare karakteriše niz osobenosti u smislu abiotičkih i biotičkih faktora. U fizičko–

geografskom smislu ZP Bijambare odlikuje reljefna, geološka, hidrološka, klimatska, pedološka i

biološka raznolikost. Hidromorfološke karakteristike, florističke, faunističke i ekosistemske vrijednosti

čine ovo specifično zaštićeno područje složenim i osjetljivim. Izražen stepen diverziteta među

vrstama flore i faune uslovljen je općom visokom raznolikošću ekoloških uvjeta i životnih zajednica.

Geološka raznolikost. Područje ZP Bijambare predstavlja planinsku oblast sa dijapazonom visina od

915 do 1044 m nadmorske visine. Analizom regionalnog položaja područja Bijambare utvrđeno je da

se ovo područje nalazi u makroregiji planinsko-kotlinske Bosne ili srednje Bosne u istočnom dijelu

gornjo bosansko-lašvanske makroregije.

Geološki sastav i geotektonski sklop šireg područja Bijambara nastao je kao rezultat vrlo složenih

endodinamskih procesa kroz dugu geološku povijest ovoga prostora pri čemu su se obrazovale

raznovrsne geološke formacije iz sve tri geološke epohe. To je, osim geološke, rezultiralo i visokim

stupnjem petrografsko-minerološke raznovrsnosti.


13

Teritorij Bijambara u geotektonskom smislu nalazi se unutar geotekstonskog kompleksa Unutrašnjih

Dinarida, u strukturno-facijalnoj jedinici Romanije. Unutar ove strukturno-facijalne jedinice na širem

području Bijambara izdvajaju se tri tektonske jedinice:

• Tektonska jedinica Nišići-Crepoljsko

• Tektonska jedinica Ozren

• Tektonska jedinica Romanije.

Ovaj prostor je uglavnom građen od verfenskih škriljaca donjeg trijasa, jurskih (lijas) lapora i

pješčenjaka te trijaskih vapnenaca i aluvijalnih nanosa. Osnovne odlike reljefa ovog područja inicirane

su uglavnom orogenskim pokretima alpske orogene faze, koja se odigrala za vrijeme kenozojske ere.

Naknadnim neotektonskim endogenim radijalnim pokretima na ovom području krupne

morfostrukturne cjeline su disecirane na manje morfostrukturne oblike, između kojih su usječene I

doline potoka Bjelila i Brodić. Osnova reljefne slike stvorena je endogenim tektonskim pokretima

izmodelirana pojedinim erozijskim agensima ili modifikatorima I stvoreni su izdvojeni morfostrukturni

oblici reljefa. Najstarije otkrivene tvorevine na ovom prostoru su donjotrijaske starosti.

Na osnovu pregledne geološke karte lista Vlasenica, moguće je utvrditi da prostor Bijambara

zahvataju uglavnom sedimenti mezozojske starosti, uglavnom trijaske. Sedimenti stvarani u toku

trijaske periode imaju najveće rasprostranjenje u ovim oblastima. Među stijenama preovladavaju

pretežno karbonati, dok su klastiti znatno manje zastupljeni. Razvijeni su, ali sasvim neznatno i

magmati.

Slika 2: Geološka karta ZP Bijambare

U geološkoj građi ZP Bijambare učestvuju sedimenti donjeg trijasa (T1) i srednjeg trijasa (T2). Crveni

glinci i sivi kvarcni pješčari učestvuju u litofacijalnom sastavu donjeg trijasa. Donji trijas prostire se


14

kontinuirano na pojasu sjever–jug od grebena Kozlovac preko grebena Bijambare do rijeke Bjelila i

brda Kopitovac na jugu. Sedimenti srednjeg trijasa prostiru se kroz više od polovine terena ZP

Bijambare. Zapadni i sjeverozapadni dio ZP Bijambare, karakteristični po razvijenom sistemu ponora i

pećina, izgrađen je od krečnjaka i dolomita srednjeg trijasa. Istaknuti grebeni na području Krivajevića

i Motika izgrađeni su od kartifikovanih krečnjaka i na takvom terenu česte su pojave vrtača i škarpi

koje karakteriše okršavanje i raspadanje. Tektonski procesi, egzogeni i erozivni agensi iniciraju

procese okršavanja i raspadanja u dugom vremenskom periodu. Složena tektonska građa ZP

Bijambare ogleda se kroz pojavu struktura kraljušt Bijambare na istočnoj strani terena i rasjed

Bijambare–Krivajevići koji se pruža od padina Kozlovca i ispod karbonatnog masiva bijambarskih

pećina.

Pedološka raznolikost. Područje ZP Bijambare odlikuje izražena heterogenost geološke podloge,

hidrogeoloških karakteristika, specifičnih klimatskih uvjeta što je uslovilo visoku diferenciranost

tipova zemljišta. U zavisnosti od stepena razvijenosti i načina vlaženja, zemljišta na ovom području

diferenciraju se na dva razdjela – automorfna i hidromorfna zemljišta. Automorfna zemljišta u

potpunosti dominiraju i pokrivaju velike površine. U ZP Bijambare od posebnog značaja su tresetišta

čija je glavna odlika hidromorfizam, što ima za posljedicu usporeno razlaganje organske materije. U

sklopu elaborata "Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambara" (Kantonalni zavod za zaštitu

kulturno–historijskog i prirodnog nasljeđa, 2001. godina) detaljno su opisani tipovi zemljišta

zastupljeni u ZP Bijambare i analizirana su izvršena istraživanja tresetnog zemljišta na dva lokaliteta

unutar ZP Bijambare (Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambara, KZzZKHiPN, 2001.

godina). Tipovi zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare predstavljeni su na slici 3.

Slika 3: Pedološka karta ZP Bijambare


15

Automorfna zemljišta

Tipovi automorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare opisani su u tabeli 8, a automorfna zemljišta

mogu se diferencirati na nekoliko klasa:

• nerazvijena zemljišta (A)–C profila

• humusno–akumulativna zemljišta A–C

• kambična zemljišta A–(B)–C profila

• eluvijalno – iluvijalna A–E–B–C profila

• antropogena P–C profila i djelomično tehnogena tla I, II, III profila

Tabela 8: Tipovi automorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare (KZzZKHiPN, 2001. godina)

Automorfna

zemljišta

Opis

Litosol Razvijen je na kompaktnim krečnjačkim stijenama na kvartarnim siparskim tvorevinama. Sistem pedogeneze je veoma spor, pa se zemljište obrazuje in situ pretežno fizičkim trošenjem. Zemljište je plitko i na njemu se razvija tipična hazmofitska vegetacija, u prvim inicijalnim fazama zajednice Lichenetea, zatim Ctenidietea mollusci i kasnije Asplenietea trichomanis.

Regosol (sirozem

na rastresitom

supstratu)

Razvijen je uglavnom na siparima, a samo na ograničenim površinama, na silikatnim stijenama. Nastaje u sistemu pedogeneze fizičkim raspadanjem stijene uz učešće ostalih pedogenetičkih faktora, a znatno rjeđe određenim oblicima erozije od razvijenih ranije formiranih zemljišta.

Kalkomelanosol

(krečnjačko–

dolomitna crnica)

Plitko zemljište do 20 cm dubine, obrazovano na kompaktnim karbonatnim stijenama, zastupljeno samo u pojedinim segmentima unutar obuhvata. U subalpinskom pojasu pripadaju organomineralnoj, a u nižim pojasevima organogenoj crnici.

Rendzina Obrazovana je na rastresitim karbonatnim stijenama u nižim dijelovima istraživanog profila. Sadrži dosta matičnog supstrata koji je obično karbonatan. To su plitka i veoma suha tla.

Ranker

(humusno –

silikatno

Zauzima površine u gorskom i subalpinskom pojasu, a prisutan je i na manjim dionicama unutar brdskog pojasa. Dubina zemljišta je od 10 do 30 cm i na ovom zemljištu se razvijaju zajednice sveze Piceion abietis i Abieti–Piceion.

Kalkokambisol

(smeđe

krečnjačko

zemljište)

Smeđe krečnjačko zemljište je jedno od najzastupljenijih, posebno na južnim padinama. Predstavljaju pretežno plitka do srednje duboka skeletoidna tla. Na njima se razvija nešumska vegetacija sveze Xerobromion, a manjim dijelom i šumska vegetacija sveze Cratego–Corylion avellanae u degradacijskom stadiju te smrčevo i bijeloborove šume Piceion abietis.

Distrični

kambisol (kiselo

smeđe zemljište)

Kiselo smeđe zemljište predstavlja produktivno zemljište koje je razvijeno u silikatnim stijenama najčešće u gorskom pojasu. Zemljište je srednje duboko do duboko, slabo humozno i veoma kiselo. Klimatogene vegetacije razvijene na ovom zemljištu su smrčevo–jelove i smrčeve šume u gorskom pojasu te montane hrastove i acidifilne bukove šume u montanom pojasu.

Luvisol

(ilimerizovano ili

lesivirano

zemljište)

Zemljište je obrazovano na karbonatima u povoljnim uslovima. Uglavnom je prisutno na blažim nagibima terena u nižim dijelovima, a na manjim površinama i u gorskom pojasu. To su veoma duboka zemljišta, slabo do umjereno kisele reakcije. Na ovom zemljištu razvijaju se mezofilne livade sveze Arrhenatherion elatioris i Festuco–Agrostion capillaris te dijelom i Pacicion. U gorskom pojasu na ovom zemljištu javljaju se smrčevo–bukove šume.

Podzol Zemljište je prisutno na manjim površinama u uslovima inverznih temperatura i izražene vlažnosti. Šumske fitocenoze Lycopodio–Piceetum abietis razvijaju se na podzolu.

Antropogena

zemljišta

Antropogena zemljišta su zastupljena u rubnim područjima, u blizini naselja, najčešće na površinama koje se obrađuju. Uglavnom se javljaju u vidu hortisola (vrtnih zemljipta) i deposola (zemljišta deponija). Klase zajednica tercijarne vegetacije su: Stellarietea mediae, Chenopodietea, Artemisietea, Bidentetea i Plantaginetea majoris.

Tipovi hidromorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare opisani su u tabeli 9, a hidromorfna

zemljišta mogu se diferencirati na sljedeće klase:

• pseudoglejna A–E/g–B/g–C

• nerazvijena (A)–G ili (A)–C profila

• semiglejna A–C–G profila

• tresetna (cretna) tla T–G profila


16

• antropogena hidromorfna tla P–G ili Ap–G profila

Tabela 9: Tipovi hidromorfnih zemljišta zastupljenih u ZP Bijambare Bijambare (KZzZKHiPN, 2001)

Hidromorfna

zemljišta

Opis

Pseudoglejno zemljište A–Eg–Bg–C profila

Prostire se na nižim položajima i blagim nagibima terena i dostiže dubinu i do 70 cm. Hidromorfizam se javlja kao rezultat prekomjernog vlaženja površinskih dijelova soluma stagnirajućom, površinskom, najčešće padavinskom vodom.

Aluvijalna zemljišta (fluvisoli)

Fluvijalna zemljišta predstavljaju nerazvijena hidromorfna tla u kojima su procesi pedogeneze slabo izraženi. Mogu biti različite dubine i strukture, a na njima se razvijaju šume i šibljaci vrba Salicion elaegni, Salicion purpureae i mjestimično šume johe Alnion incanae.

Semiglej Livadsko zemljište pripada klasi semiglejnih zemljišta sa A–C–G profilom. Na gornjem dijelu profila prekomjerna voda nema utjecaja, a podzemna voda uslovljava zaglejavanja u nižim dijelovima profila. Procesi se odvijaju u terestričnim uslovima i obzirom da su to mlađa zemljišta, formiraju se plići i dublji humusno–akumulativni horizont. Livadska vegetacija razvijena na ovom tipu zemljišta pripadaju svezama Arrhenatherion elatioris, Mesobromion erecti i Festuco–Agrostion capillaris.

Euglej U ZP Bijambare močvarno–glejno zemljište je na istraživanom prostoru često zastupljeno. Ovo zemljište ima humusni horizont sa znakovima hidromorfizma manji od 50 cm, tresetni horizont plići od 30 cm i glejni horizont sa jasno diferenciranim Gso i Gr pothorizontima. Pogodno je za razvoj vegetacija klase Scheuzherio–Caricetea fusci i Magnocaricetea.

Histosoli (tresetna zemljišta)

Tresetišta se obrazuju u uslovima visoke vlažnosti i niskih temperatura. Pripadaju klasi sa T–G profilom. T – horizont potiče od odumrlih dijelova mahovina roda Sphagnum i debiljina mu varira od 20 do 100 cm, ponekad i više. Tresetišta predstavljaju jedno od obilježja ZP BIjambare

Tresetna zemljišta ZP Bijambara. Posebnu prirodnu znamenitost ZP Bijambare čine tresetna

zemljišta sa florom nižih biljaka. Pored karakteristične flore, tresetišta sačinjavaju raznoliki oblici

silikatnih i zelenih algi. Na slici 4 prikazana je zajednica koja se nalazi na 900 m nadmorske visine, na

silikatnoj geološkoj podlozi i kiselim tresetnim tlima u kojima je kontinuirano visok nivo podzemne

vode. Glavno obilježje tresetišta je hidromorfizam, jer je obrazovanje vezano za trajno ili povremeno

vlaženje u jednom dijelu profila ili u čitavom profilu. Usporeno razlaganje organske materije je

posljedica navedenog procesa. U Bosni i Hercegovini preovladavaju niska ili nizinska tresetišta

(planohistosol) koja predstavljaju topogene tvorevine, jer su stagniranje vode i anaerobni uvjeti

uslovljeni depresijama. Vegetacija tresetišta čiji se organski ostaci razlažu sporo je bitan faktor

obrazovanja treseta. Organski ostaci se tada nagomilavaju i stvaraju T–tresetni horizont iznad

relativno nepropusnog g–glejnog sloja. Visoki treset (izdignuti ili mahovinski) karakterišu mahovine

roda Sphagnum i uslovljen je hladnom i vlažnom klimom.

U ZP Bijambare detaljna istraživanja tresetnog zemljišta vršena su na dva lokaliteta. Prvi lokalitet se

nalazi na nadmorskoj visini od 930 m na ravnom terenu, gdje je razvijen izdignuti treset, srednje

dubokog podtipa. Podhorizonti koji su uočeni i predstavljaju morfološke odlike posmatranog

tresetišta su: fibrični (do 15 cm), sa slabo razloženom organskom materijom, hemičnog (15–30 cm),

sa srednje razloženom organskom materijom i sapričnog (30–55 cm) sa dobro humificiranom

organskom materijom koja je djelomično izmješana sa mineralnom materijom. Geološka podloga su

verfenski glinci.

Pedološke analize izvršene su i na drugom lokalitetu na 920 m nadmorske visine i na zaravnjenom

terenu. Promatrano tresetište je sa razvijenim mahovinama roda Sphagnum. Također, geološka

podloga su verfenski glinci. Utvrđeni podhorizont je sa srednje razloženom organskom materijom


17

svijetle boje (0–5 cm) i Ts (5–20), sa razloženom organskom materijom smeđe boje (KZzZKHiPN,

2001).

Slika 4: Vegetacija tresetišta u ZP Bijambare na silikatnoj geološkoj podlozi

Geomorfološka raznolikost. Specifični geomorfološki fenomeni su prepoznati kao jedno od glavnih

obilježja ZP Bijambare. Zaštićeni pejzaž Bijambare odlikuju raznovrsni kraški oblici: pećine, ponori,

vrtače i škarpe. Od ponora Bjelila do Bijambarskih pećina razvijen je sistem ponora i pećina, ali

raznovrsni kraški oblici su prisutni i na jugozapadnim dijelovima zaštićenog područja. Položaj ZP

Bijambare definiran je pripadnošću dinarskom morfosistemu, u okviru kojeg čini dio

geomorfostrukturne cjeline središnjih bosanskih Dinarida. U odnosu na regionalno-morfološki položaj

može se konstatirati da je to središnji planinsko-kotlinski prostor sa dominantnim sredogorskim i

visokogorskim tipom reljefa i brojnim i dubokim morfodepresijama tipa kotlina i dolina. Fizičke

karakteristike supstrata kombinirane sa lokalnom geologijom, reljefom, klimom i hidrografijom

odrazile su se na obrazovanje raznovrsne površinske i podzemne morfoskulpture, u koje spada i

pećinski sistem Bijambara.

Jedno od istaknutih obilježja ZP Bijambare su speleološki objekti i zauzimaju prostor prve zaštićene

zone. Prethodnim istraživanjima identifikovano je osam speleoloških objekata navedenih u nastavku i

predstavljenih na slici 5:

• Srednja bijambarska pećina

• Ledenjača

• Donja bijambarska pećina

• Đuričina pećina

• Gornja bijambarska pećina


18

• Dimšina pećina

• Ledenica

• Nova pećina

Slika 5: Speleološki objekti u ZP Bijambare

Srednja bijambarska pećina predstavlja najdužu pećinu u ZP Bijambare. Unutar pećine uređena je

rasvjeta i turistička staza za olakšani pristup i turističke posjete. Sastoji se od ulaznog dijela i tri duge

dvorane međusobno povezane. Prve tri dvorane su dio jedinstvenog kanala koji se pruža

sjeverozapadno sve dok se ne sastave sa drugim hodnikom koji se pruža iz pravca zapada. Četvrta

dvorana, zbog svoje akustičnosti poznata je kao "Muzička dvorana", a nastala je spajanjem različitih

kanala, većinom sa kružnim presjekom. Dužina dvorana kreće se od 30 do 80 m sa širinom od 18 do

preko 30 m, a visina na pojedinim dijelovima doseže preko 12 m. Pećina je prekrivena debelim slojem

ilovače sa nataloženim bigrenim kadama, stalagmitima i kalcitnim prevlakama. U pećini se nalaze tri

lateralna hodnika, od kojih se dio jednog koristi za turističke posjete. Drugi lateralni hodnik je

prirodni nastavak pećine nakon "Muzičke dvorane". Na svom kraju je zatvoren stijenama i

pretpostavlja se da je blizu površine na drugoj strani planine što potvrđuje i prisustvo troglofilnih

insekata koji su tipični za ulaze u pećinu. Treći hodnik je serija reliktnih prolaza koji se protežu iznad

Muzičke dvorane. Pećina se pruža duž vertikalne pukotine i pretpostavka je da je to bio geološki

element koji je uzrokovao nastanak ove pećine. Pećina je u prošlosti služila kao ponor za vodu koja se

akumulirala unutar šireg područja Bijambara. Morfološki detalji kao što su fasete, su zbog

turbulentne erozije-korozije vode, potpuno sakrivene ispod kalcitnog sloja i tragovi su vidljivi samo na

zidovima prije uskog prolaza koji vodi do "Muzičke dvorane". Obzirom da je strmija strana prema

ulazu u pećinu, na njima se može vidjeti smjer kretanja vode prema "Muzičkoj dvorani". Danas u

pećini nema vode (jer ponire u Donjoj pećini), ali se stvaraju mala jezerca tokom kišnih perioda. Voda

koja kapa sa stropova se sakuplja i odvodi u dva udubljenja: jedan u glavnom kanalu (u kojem


19

ponekad nastaje malo jezero) i drugi u uskom prolazu koji povezuje "Muzičku dvoranu" sa glavnim

kanalom. U blizini ovog zadnjeg mjesta poniranja nalazi se mali (ali stalni) izvor vode.

Slika 6: Srednja Bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Osim velikih dvorana, pećina je karakteristična i zbog sigastih tvorevina i brojnih pećinskih ukrasa duž

zidova, na tlu i stropu od kojih se izdvajaju orguljasta zavjesa, stepenaste kamenice, pizoliti ili pećinski

biseri i bogatstvo stalaktita. Većina ih je izlučena duž zidova, a u zadnjoj dvorani i na tlu i po stropu.

Neki od njih su vrlo reprezentativni kao orguljasta zavjesa koja je izlučena u kupolastom udubljenju.

Stepenaste kamenice iz sjeverozapadnog dijela zadnje dvorane su jedinstven sigasti morfološki ukras

u našim pećinama. Pored brojnih vrlo lijepih stalagmita treba spomenuti i pizolite ili pećinske bisere

koji se formiraju kristalizacijom oko nekog kamenčića. Ono što je još jedna od karakteristika Srednje

Bijambarske pećine je veliko bogatstvo stalaktita na stropu. Ponekad oni stvaraju različite forme

zahvaljujući gustom spletu pukotina. Boje sigastih tvorevina variraju, od mliječno bijele, preko sive i

crne (zahvaljujući manganovim oksidima) do crvenkastosmeđih nastalih zahvaljujući otopljenim

željeznim oksidima u vodama koje su se procjeđivale (Mulaomerović & Milanolo, 2011.).

Gornja bijambarska pećina - na morfologiju pećine utjecalo je njeno rasčlanjivanje, pa je teško

istražiti originalnu funkciju hodnika. Široka ulazna dvorana je skoro suha i bogato osvijetljena sa ulaza

na jugozapadnoj strani, pa je prema tome bila idealna kao prethistorijsko sklonište. Dva hodnika se

pojedinačno prostiru u pravcu sjeverozapad i sjeveroistok. Prvi nakon skoro 20 m naglo skreće na

desnu stranu u pravcu sjeveroistoka i završava u puno malih kanala koji su ponegdje međusobno

povezani vezama stvorenim od ostataka koji su međusobno cementirani. Za drugi hodnik potrebno je

uspeti se po kamenju da bi se došlo do gornje široke prostorije. I na ovaj dio pećine je uveliko utjecao

fenomen razgradnje. Pećina predstavlja hidrološki relikt. U pećini nema tragova vode, a veći dio tla

prekriven je sedimentima. Nema bitnih speleoloških ili pećinskih elemenata koje bi trebalo opisati.

Međutim, za sloj sigaste kore na desnom kanalu pretpostavlja se da je veoma star i mogao bi se

koristiti za određivanje starosti pećine i dobivanje informacija o peleoklimi u regionu (Mulaomerović

& Milanolo, 2011.).


20

Gornja bijambarska pećina je posebno zanimljiva za stratografsko-paleontološka istraživanja. Prilikom

istraživanja u otkopanoj sondi na površini se mogla vidjeti siva zemlja sa ostacima keramike i kostiju

recetnih životinja (holocen). Ispod tog sloja je tanji sloj crvenkastosmeđe ilovače bez životinjskih i

drugih ostataka (atlantik). Treća naslaga sastoji se od žutosmeđe ilovače s kamenjima te kostima

životinja (Talpa, Ochotana, Spalex, Arvicola, i dr.). Ispod te naslage slijedi pjeskuljasta ilovača sa

životinjskim kostima (Lapus, Arvicola, Microtus, Ursus sp., Mustela, Rupicarpa, Capra, Aves i dr.).

Ovdje su prisutne životinje koje odgovaraju visokim planinskim predjelima i hladnoj klimi. Dalje

slijede naslage bez paleontoloških i drugih ostataka. Prilikom sondiranja u Gornjoj bijambarskoj

pećini sakupljeni su u naslagama a, c i d razni nalazi materijalne kulture. U naslagi a sakupljeni su

fragmenti keramike koja na osnovu fakture i ornamentike pripada kasnom bronzanom dobu. U

naslagama c i d sakupljeno je više kremenih artefakata, koji su izrađeni iz raznih finozrnastih i

amorfnih kremenih stijena pretežno iz jasopisa čokoladne boje, žutog kalcedona, plavkastosivih,

smeđesivih i mrljastih rožnjaka te svijetlosivih radiolaratida. Među ovim artefaktima zastupljeni su

razni nožići, strugala, grebala, ubadači, šiljci, retuširane lamele. Neki artefakti nose tipičnu

gravetijensku retušu, pa su na temelju paleontološkog sadržaja i stratigrafske pripadnosti naslaga

uvršteni u epigravetijensku kulturu tj. u najgornji odsjek gornjeg paleolita. To je ujedno i prvi nalaz

takve paleolitske kulture u tačno stratigrafski fiksiranim naslagama na području Bosne, odnosno to je

prvo pećinsko nalazište paleolita na cijelom području BIH i dokaz o prisustvu prahistorijskih

stanovnika.

Slika 7: Gornja bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Donja bijambarska pećina duga je 148 m i predstavlja aktivni ponor potoka Brodić. Ulazna prostorija

pećine je široka, dok su ostali dijelovi dosta uski. Sastoji se od tunela, uskih prolaza i malog vodotoka

unutar pećine. Meandri uglavnom sa fasetama na zidovima su najdominantniji tip kanala. U staroj

literaturi ova pećina spominje se kao "Pećina kod starog mlina". Od spomenute gradnje, očuvan je

samo dio kamenog zida koji je korišten kao brana. Idući od vodotoka, meander postaje previše uzak

za prolaz ljudi već nakon manje od 20 m. Međutim, odmah nakon drugog hodnika, mali prolaz sa


21

lijeve strane vodotoka vodi do sljedećeg dijela pećine. Kada se siđe dalje nekoliko metara, opet se

naiđe na mali vodotok (za koji se pretpostavlja da je dio velikog). Nakon još 15 m aktivnog meandra,

ovaj kanal nestaje ispred malog jezera (prvi sifon). Ovaj vodotok sastavlja se sa jezerom sa desne

strane dok ostatak vode ulazi u pećinu. Sa desne strane, nakon 10 m, kanal je povezan sa predvorjem

putem prozora na visini od 3-4 m od poda. Nakon ovog kanala, sa lijeve strane potrebno je koristiti

konopac kako bi se prešlo preko 10 m duboke jame. Na njenom dnu, voda ističe iz malog sifona, a

kao što je prikazano na slici 8 ovo predstavlja drugu stranu prvog sifona i protiče manjim ravnim

kanalom dok njeno napredovanje nije ponovo zaustavljeno (drugi sifon). Čini se da je nepoznati dio

pećinskog hodnika dovoljno širok da proguta vodotok potoka Brodić, čak i za vrijeme velikih

padavina. Za Donju Bijambarsku pećinu karakteristično je potpuno plavljenje ulazne dvorane. Protok i

brzina vode sprječavaju taloženje sedimenata. Tokom zime, u pećini su prisutni stalagmiti i stalaktiti

od leda, najmanje sve do prvog sifona. (Mulaomerović & Milanolo, 2011.).

Slika 8: Donja bijambarska pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Đuričina pećina. Istraživanja sprovedena proteklih godina pokazala su da je prava Đuričina pećina

locirana 60 m sjeveroistočno od lokaliteta za koji se prethodno pretpostavljalo da predstavlja

Đuričinu pećinu. Glavni ulaz pećine je na širokom i strmom udubljenju terena, a na dnu ponora nalazi

se ulaz u pećinu. Nakon nekoliko metera, pećina vodi do sjeverozapadne-jugoistočne pukotine na

kojoj se nastavlja preostali dio pećine. Ovaj dio je velika dvorana koja se proteže uzduž pukotine sa

širokim otvorom na površini stropa pećine. Prvi dio pećine je velika dvorana koja se može smatrati

prirodnim i širokim mostom. Na desnoj strani, pećina slijedi nepravilne stijene sve dok prolaz ne

postane veoma uzak i konačno potpuno zatvoren razrušenim komadima stijena. Na lijevoj strani,

dvorana je dosta duža i nastavlja u obliku malog hodnika koji završava malom dvoranom. U ovom

dijelu mogu se vidjeti male kalcitne sigaste kore.

Karakteristični dio pećine je mali hodnik koji počinje u glavnoj dvorani i vodi jugozapadno paralelno

do ulaza u pećinu. Pretpostavlja se da navedeni hodnik ima poveznicu sa Dimšinom pećinom. Dno je

u potpunosti prekriveno sa finim sedimentima koji sprječavaju daljnje istraživanje. Međutim, na

samom vrhu vertikale vidljiv je mali hodnik koji je još uvijek neistražen. Zbog same morfologije ove

pećine, snijeg koji pada kroz otvor na plafonu se nakuplja tokom zime, a drveće i zidovi ga štite od


22

sunca. Pored toga, pretpostavlja se da se u pećini nakuplja hladni zrak koji omogućava stabilnu

termalnu stratifikaciju. Iz ovih razloga, led i snijeg traju sve do kasnog proljeća i ranog ljeta, a

ponekad i tokom cijele godine. Pojedini dijelovi pećine još su uvijek neistraženi. Interesantno je da u

pećini nema tekuće vode, ali u pukotini na sjeveroistočnom zidu može se čuti zvuk tekuće vode, za

koji se pretpostavlja da su nepotopljeni prolazi nakon sifona u Dimšinoj pećini (Mulaomerović &

Milanolo, 2011.).

Slika 9: Đuričina pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Dimšina pećina predstavlja aktivan ponor potoka Bijelila. Ulaz u pećinu je nekoliko metara iznad

nivoa vode i uglavnom je suh i prostran. Odmah nakon ulaza nalazi se vertikalni kanal dubine 6 m koji

vodi do aktivnog dijela pećine. U ovom dijelu nalazi se voda koja dolazi sa lijeve strane kroz uski sifon

– jezero. Vodotok protiče između kamenja i, u zavisnosti od hidroloških uslova, može se razdvojiti na

nekoliko dijelova. Od nastanka pećine, mali hodnici, većinom kružnog presjeka jasno su vidljivi na

stropu glavnog kanala. Nakon glavnog hodnika nalazi se nagli zaokret od 90 stepeni u pravcu

sjeveroistoka. Nakon 4-5 m, uski prolaz, koji je skoro zagrađen deblima od stabala (promjera 50-60

cm) vodi do malog otvora (2m). Drugi dio pećine sastoji se od labirinta malih međusobno povezanih

hodnika. Najmanji hodnici uglavnom imaju okrugli presjek, dok glavni i oni aktivni su pretrpjeli

režimske izmjene otvorenog kanala. Na zidovima se nalazi mnoštvo faseta. Do sada sprovedena

istraživanja pokazala su da se Đuričina i Dimšina pećina djelomično prepliću i da su povezane, pa se

tako hladni zrak iz Đuričine pećine spušta u Dimšinu (Mulaomerović & Milanolo, 2011.).


23

Slika 10: Dimšina pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Ledenica. Pećina koja se ranije označavala kao Đuričina predstavlja strmu uvalu u kojoj se zadržava

snijeg veći dio godine. Na kraju silaznog kanala nalazi se potok koji je povezan sa malim ponorom

smještenim u jezeru koji formira potok Bijelila. U smjeru sjeverozapad kanal se proteže još nekoliko

metara. U ovom dijelu pećine tokom zime formiraju se ledeni stalagmiti i stalaktiti. Jedan zid je lijepo

ukrašen sa finim nanosom blata. Zbog malih prolaza u oba pravca nisu vršena detaljna istraživanja

pećine (Mulaomerović & Milanolo, 2011.).

Slika 11: Ledenica pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Ledenjača pećina nalazi se na kraju male udoline koja predstavlja stari tok potoka Bijelila. Sastoji se

od tri dijela: gornjeg kanala, glavnog ulaznog dijela i nižeg kanala. Postoje četiri ulaza u pećinu na dva

nivoa. Za Ledenjaču je karakteristično da je obično suha u gornjem dijelu, osim privremenih ponora u

kišnim periodima godine. Gornji kanal ima zaobljeni dio (stari freatski nivo) i povezuje 3 ulaza. Na

mnogim mjestima ovaj kanal ima vezu sa nižim kanalom i sa glavnim predvorjem. Glavni ulazni dio


24

predstavlja privremeno aktivni ponor. Samo nekoliko metara nakon ulaza nalazi se soba koja je u

gornjem dijelu povezana putem sigaste kore sa gornjim kanalom. Nekoliko metara niže od ulaza

nalazi se niži kanal i do njega se može doći od ulaza ili direktno iz gornjeg kanala. Za niži kanal pećine

pretpostavlja se da je hidrološki aktivan tokom kišnih perioda. Morfologija pokazuje alternativne i

kompozitne oblike između tipično freatskih i vadoznih dijelova. Od ovog mjesta meander nakon

nekoliko jama dolazi do sifona gdje pećina završava. Zadnji dio je obično presječen malom količinom

vode koja teče čak i za vrijeme suhih perioda. Nema značajnih naslaga osim sigaste kore na ulaznom

dijelu i nekoliko kamenica na zadnjem meandru. Unutar pećine nema jake cirkulacije zraka, pa se

pretpostavlja da nije povezana velikim sistemom hodnika. Tokom zime i proljeća, moguće je

prisustvo leda barem do nižeg kanala. Tokom hladnih perioda postoji uvlačenje zraka sa ulaza te se

pretpostavlja da je pećina povezana sa nekim drugim ulazom na većoj visini (Mulaomerović &

Milanolo, 2011.).

Slika 12: Ledenjača pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)

Nova pećina smještena je iznad Đuričine pećine i malih je dimenzija. Sastoji se od silaznog hodnika

koji se sužava u malo proširenje. Na istočnoj strani nalazi se još jedan silazni kanal koji vodi do donjih

dijelova pećine (Mulaomerović & Milanolo, 2011.).


25

Slika 13: Nova pećina (Mulaomerović & Milanolo, 2011.)


26

Hidrološka i hidromorfološka raznolikost. Na području ZP Bijambare protiču dva vodotoka, Bjelila i

Brodić, a unutar obuhvata nalaze se izvori Studenac, Banjevac, Junakovac, Babina voda, Dragina voda

i Hadžino vrelo. Potok Bjelila protiče kroz središnji dio Nišićke visoravni i kroz kraću klisuru ispod brda

Kopitovac (1013) i ulazi u dolinu Bijambare. Bijambare su dobile naziv upravo zbog pojave

periodičnog plavljenja doline i stvaranja bara sa dužim zadržavanjem u podnožju Kopitovca, a dio

doline u gornjem toku Bjelila naziva se Barice. Hidrološku građu ZP Bijambare odlikuje prisustvo

hidrogeoloških barijera i hidrogeoloških vodonosnika. Hidrogeološke barijere čine pješčari, glinci i

laporci, rijetko i slojeviti krečnjaci, a hidrogeološke vodonosnike čine anizijski krečnjaci i dolomiti, kao

i krečnjaci ladinika. Raznovrsne strukturne i skulpturne oblike čine prsline i pukotine, vrtače, ponori i

pećine kao prepoznatljiva odlika ovog područja. Prsline i pukotine nastale dugotrajnim tektonskim i

egzogenim procesima zabilježene su u svim dijelovima krečnjačko dolomitskog grebena ZP

Bijambare. Površinske vode provode se u podzemne kanale pomoću vrtača koje su obično prekrivene

humusom i aluvijom u dolini Bjelila. Najznačajniji ponor ZP Bijambare je onaj u koji ponire Bjelila, ali

karakteristični su i ponori Studenca i nekih kraćih tokova u okolini grebena Bijambare. Izvorišta

zastupljena u ZP Bijambare su sa relativno malim izdašnostima i u pravilu su gravitaciona i kontaktna.

Na slici 14 su predstavljeni izvori i vodotoci te zone sanitarne zaštite u ZP Bijambare. Prema PPPPO,

za izvorište Junakovac i vodotoke Bjelila i Brodić, utvrđene su zone sanitarne zaštite. Zaštita izvorišta

Junakovac je osigurana Odlukom o zonama sanitarne i zaštitnim mjerama za izvorište Junakovac (Sl.

novine KS, br. 49/17).

Slika 14: Vodne pojave i zone sanitarne zaštite u ZP Bijambare


27

Ekosistemi. Iako se geomorfološki i geološki ovo područje ne diferencira u raznovrsne supstrate i ne

odlikuje izraženom dinamičnošću reljefa, mikroreljefne, hidrološke i mikroklimatske karakteristike su

uslovile razvoj različitih tipova zemljišta, što je uslovilo razvoj vrlo šarolike vegetacije. Obzirom na

klimatske i geološke karakteristike, hladnu planinsku klimu i uglavnom silikatna zemljišta, ovo

područje odlikuje se borealnim smrčevim tajgama i prelaznim tresetištima, koja su, inače, odlike

sjevernih i borealnih klimata. Upravo zbog te činjenice, ovakvi ekosistemi su rijetki na području južne

Evrope i Balkana te iziskuju poseban tretman, pažnju i zaštitu u skladu sa potrebama samih

ekosistema. Također, njih naseljavaju brojne rijetke i ugrožene biljne vrste, naročito uzevši u obzir

njihovu južnu granicu rasprostranjenja i rijetkost pojavljivanja. Uz sintaksonomski pregled vegetacije,

koji je prikazan u nastavku, predstavljeno je i stanje svih registrovanih ekosistema, njihov značaj za

očuvanje i prijedlog unaprijeđenja njihovog kvaliteta i reprezentativnosti. Pri tome smo se zadržali na

nivou sveza, a asocijacije su samo spomenute, naročito ako su vrlo vrijedne i zahtijevaju posebne

mjere održavanja u povoljnom stanju očuvanosti.

• VACCINIO-PICEETEA Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 - tamne četinarske šume (HD kod: 9410)

o Piceetalia excelsae Pawłowski et al. 1928 – evropske boreomontane i subalpijske

šume smrče (i bijelog bora) na zemljištima siromašnih nitratima

� Piceion excelsae Pawłowski et al. 1928 – šume smrče na kiselim i podzolastim

zemljištima

Tamne četinarske šume na kiselim supstratima dominantan su tip šuma u

zaštićenom području i predstavljaju klimas na skoro cijelom ispitivanom

području. Vremenom su ove šume pretvorene u livade, mahom košanice,

koje su danas u najvećoj mjeri zapuštene i nalaze se u različitim stadijumima

progradacije ka šumskim ekosistemima. Po sastavu su značajno drugačije od

fiziognomski sličnih šuma na neutralnim do bazičnim geološkim podlogama,

a odlikuju se siromaštvom vrsta i preovladavanjem acidofilih biljaka. Na

odručju opisane su asocijacije Piceo-Pinetum silicicolum Stefanović 1961

(pionirska varijanta formiranja ovih šuma sa dosta breze i jasike i

poluotvorenog sklopa), Leucobryo-Piceetum Stefanović 1961, Lycopodio-

Piceetum Stefanović 1961 i Abieti-Piceetum silicicolum Stefanović 1961. U

najnižim dijelovima, depresijama razvijenih oko prelaznih tresetišta, sreće se

jedna vrlo specifična asocijacija Sphagno-Piceetum Stefanović 1964 koja se

samo provizorno u sintaksonomskoj šemi može svrstati ovdje, a čini prelaz

ovih šuma prema šumskim tresetištima maljave breze Betulion pubescentis

Lohmeyer et Tx. ex Oberd. 1957 ili još više šumotresavama četinara

Eriophoro-Piceion abietis Passarge 1968.

Posljednja spomenuta asocijacija, obzirom da je opisana i u BiH zabilježena

jedino sa šireg područja Bijambara je najvažnija u smislu zaštite prirode na

ovom području. Ipak, ona predstavlja jednu od najdegradiranijih zajednica

zbog brojnih traktorskih vlaka koje ostavljaju duboke kolotrage u tresetu,

čime ga zbijaju i omogućuju njihovo dreniranje, što ima izuzetno negativne

posljedice na njegovu očuvanost, sastav i strukturu. Treba napomenuti da su

upravo ovi ekosistemi otvorenih tresetišta i šumotresava, uz Bijambarske

pećine, glavni i zaštitni znak Zaštićenog pejzaža Bijambare i njihovom

očuvanju mora se posvetiti mnogo veća pažnja i briga o ovim ekosistemima.


28

Poznata je činjenica da smrča na tresetištu, zbog slabo vezane pokretne

tresetne podloge i površinskog korjenovog sistema ovog drveta, lako i često

strada od izvala te je vrlo razumljiva potreba da se porušena stabla izvuku jer

predstavljaju potencijalno leglo za gradaciju potkornjaka, koji mogu izazvati

sušenje ovih šuma na većim područjima. Ipak, treba imati u vidu da se

izvlačenje stradalih stabala na ovim šumotresavama mora vršiti pomoću

vitla, a nikako da se traktorima ulazi na lice mjesta. Stoga se predlaže, ako

već drugačije ne može, vrlo jasno obilježavanje zona tresetišta u koja se ne

smije ulaziti teškom mehanizacijom, a da se nađu alternativna rješenja (kao

predloženo pomoću vitla) za izvlačenje stradalih stabala. Kako ove

šumotresave zauzimaju dosta uzan pojas oko otvorenih prelaznih tresava i

njihovih kompleksa na području Prve, Srednje, Duge i Okrugle bare, to se ovo

rješenje čini vrlo operativnim i smislenim.

Dalje, obilazeći šume ovog područja, stiče se utisak da se sa mrežom i

intenzitetom traktorskih vlaka značajno pretjeralo i mimo šumotresava.

Vlake su duboko ukopane u zemljište, a niz njih teku bujični vodotoci što

izaziva dalju eroziju zemljišta i zatrpavanje i namuljavanje korita vodotoka

Bjelila i Brodić. Ovakav intenzitet i mreža nisu potrebni u zaštićenom

području. Šume se, sporadično, u vrlo dobrom stanju, sporadično su dosta

degradirane, ali se na poboljšanju njihove strukture treba dodatno raditi.

Preporučuje se da se za izvlačenje i sječu šume pronađu alternativna rješenja

kako bi se umanjila šteta po ekosisteme, čije je očuvanje u ovoj kategoriji

zaštićenih prirodnih dobara od prioriteta.

Na kraju, u depresijama na silikatima, izvan tresetišta i riječnih terasa,

zabilježena je vlažna varijanta šuma smrče Abieti-Piceetum silicicolum sa

apsolutnom dominacijom šaša Carex brizoides, koji je dobar indikator

vlažnosti zemljišta. Vrlo je srodna sa opisanom Carici brizoidis-Abietetum

Trinajstić 1974 sa hrvatskih planina, ali u njoj jela izostaje u gornjem spratu,

kao i sa Carici brizoidis-Sphagno-Piceetum Zupančič 1981, ali u njoj redovno

izostaju mahovine tresetarke. Ovu zajednicu provizorno imenujemo kao

Carici brizoidis-Piceetum prov., a njenu sintaksonomiju i floristički sastav

obradićemo naknadno.

Obzirom da se radi o depresijama sličnim vrtačama, oivičenim ponekad

strmim stranama niz koje se cijedi kišnica, ove sastojine zaobilaze traktorske

vlake, te su one u najboljem stanju od svih registrovanih šuma. Takvo stanje

treba zadržati.

o Athyrio filicis-feminae-Piceetalia Hadač in Hadač et al. 1969 - tamne

mezoneutrofilne četinarske šume

� Abieti-Piceion (Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939) Sóo 1964 - mezofilne šume jele i

jele i smrče

Šume jele i smrče na neutrofilnim i bazičnim zemljištima zauzimaju manje

površine u vrtačama na krečnjačkim zemljištima u okolini Bijambarskih

pećina. Obzirom da se radi o prvoj zoni zaštite, ove šume su u dosta

očuvanom stanju.


29

• CARPINO-FAGETEA SYLVATICAE Jakucs ex Passarge 1968 - mezofilne listopadne i mješovite

šume

o Luzulo-Fagetalia sylvaticae Scamoni et Passarge 1959 – šume bukve na acidofilnim

zemljištima (HD kod: 9110)

� Luzulo-Fagion sylvaticae Lohmeyer et Tx. in Tx. 1954 – acidofilne šume bukve

Ove šume zastupljene su samo u krajnjem sjeveru istraživanog područja, oko

lokaliteta Ačkerov grob i spuštaju se u različitim omjerima sa jelom i smrčom

do Kozlovca. Kisele su reakcije i pripadaju asocijaciji Fago-Abietetum

Stefanović 1963, a odlikuju se većim udjelom bukve u gornjem spratu. U tim

šumama prisutne su brojne mezoneutrofilne vrste, jer je organski sloj bogatiji

usljed boljeg razlaganja bukovog lišća u odnosu na četine četinara. Nalaze se

u sličnom stanju kao i ostale četinarske šume, tu i tamo bolje očuvane jer su

nešto dalje od puta koji preko Kozlovca ide prema Tirića barama.

• QUERCETEA PUBESCENTIS Doing-Kraft ex Scamoni et Passarge 1959 - termofilne listopadne

šume i šikare

o Quercetalia pubescenti-petraeae Klika 1933 - termofilne listopadne šume i šikare

� Fraxino orni-Ostryion Tomažič 1940 - termofilne šume i šikare crnog graba

Termofilne šume i šikare crnog graba na istraživanom području ograničene

su na strme eksponirane padine, kakve nalazimo samo oko Bijambaarskih

pećina na strmim i jugu eksponiranim padinama. U fitocenološkom smislu

uglavnom pripadaju asocijaciji Seslerio autumnalis-Ostryetum Horvat et

Horvatić 1959. Razvijene su vrlo fragmentarno i zauzimaju malu površinu.

Ipak, ove šume se odlikuju specifičnom florom, te iako fragmentirane

značajno doprinose biološkoj raznovrsnosti područja. Nalaze se u prvoj zoni

zaštite i nisu pod pritiscima.

• BRACHYPODIO PINNATI-BETULETEA PENDULAE Ermakov et al. 1991 - šikaraste sukcesije i

šume prekinutog sklopa breze, jasike i bijelog bora

o Fragario vescae-Populetalia tremulae Willner et Mucina in Willner et al. 2016 -

reliktne šume i šikare breze i jasike na mineralnom zemljištu

� Fragario vescae-Populion tremulae Willner et Mucina 2016 - reliktne šume i

šikare breze i jasike na mineralnom zemljištu

Šikaraste i šumske sastojine u kojima dominiraju obična breza (Betula

verrucosa), jasika (Populus tremula) i/ili bijeli bor (Pinus sylvestris) redovna

su pojava na istraživanom području i razvijene su u svim razvojnim stadijima,

od niskih i prorijeđenih šikara, preko gustih i sklopljenih guštika i letvenjaka,

do prorijeđenih šuma. One su regularan prelazni stadijum zarastanja gorskih

livada na mineralnom zemljištu prema klimatogenim šumama, i danas su

najtipičnije razvijene na rubu istraživanog područja ispod sela Motike, na

brdima istočno i sjeverno od Bijambarskih pećina, gdje su danas gusto

obrasle nekadašnje livade i pašnjake. Sindinamski se naslanjaju na sastojine

smreke na akrabonatima, te na vrištine vrijesa na silikatima. U smislu zaštite

nemaju naročit značaj, iako ove sastojine mogu dati upečatljiv ambijent

cjelokupnom prostoru. Zapravo, u zaštićenim područjima ove sukcesije nisu

sasvim poželjna pojava, jer su znak zapuštanja nekadašnjih pašnjaka i


30

košanica, koje su, usljed napuštanja ekstenzivnoe poljoprivrede, danas

ugrižene svuda u razvijenim zemljama. Zbog toga u smislu mjera i održavanja

nemaju naročit značaj, već je potrebno iznalaziti načine da se rane faze

sukcesije vrate pod tradicionalne okvire gazdovanja i pretvore u pašnjake i

košanice. Pod tim se podrazumijeva vraćanje tradicionalnog ekstenzivnog

korišćenja ovih travnjaka, odnosno košenja i ispaše, na svim neobraslim

površinama. Potrebno je kontinuirano sprovoditi aktivne mjere održavanja

košanica i pašnjaka.

• CRATAEGO-PRUNETEA Tx. 1962 nom. conserv. propos. – šibljaci umjerenih područja

o Prunetalia spinosae Tx. 1952 - šibljaci umjerenih područja

� Berberidion vulgaris Br.-Bl. ex Tx. 1952 nom. conserv. propos. – termofilni

šibljaci Južne i Centralne Evrope

Zabilježene su kao trajni stadiji vegetacije na strmim kamenitim terenima

ispod stijena i u njihovim donjim dijelovima uz Bijambarske pećine, u obliku

ascojiacije sa Berberis vulgaris, te kao sindinamski stadijum u obrastanju

različitih tipova ruderalizovanih livada u kojima dominira Prunus spinosa.

Dok je prva zajednica rijetkost i predstavlja značajan fenomen uslovljen

mikroreljefno, to je druga asocijacija nepoželjna i predstavlja odraz

zapuštanja bivših livada, te tu vegetaciju treba krčiti i vratiti pod ekstenzivnu

poljoprivredu (košenje i pašarenje).

� Astrantio-Corylion avellanae Passarge 1978 – zajendice lijeske

I ove sukcesije predstavljaju stadij obrastanja šikara prema okolnim

šumama. Zabilježene su tu i tamo fragmentirano i alternativno sa

sukcesijama breze i jasike na crvenkastim krečnjacima na padinama ispod

Motika prema putu koji od ulaza u ZP vodi prema planinarskom domu. Iako

asocijacije sa lijeskom fitocenološki predstavljaju poseban i interesantan

problem na Dinaridima, one nemaju poseban značaj u zaštiti prirode. Stoga

ne zahtijevaju poseban režim upravljanja.

� Brachypodio pinnati-Juniperion communis Mucina 2016 – sklerofini šibljaci

kleke (HD kod: 5130)

Zabilježeni su ispod sela Motike na crvenkastim krečnjacima na napuštenim

bivšim košanicama na strmom terenu. Radi se o sukcesijama koje nisu

poželjne za zaštitu u tradicionalno shvaćenim zaštićenim područjima, sve

dok nisu stavljene na Direktivu o staništima, kao tip koji je važan kao mjesto

ishrane i skrovište drugih organizama, u prvom redu ptica. Predstavlja tip

koji zahtijeva posebne i zahtjevne mjere za održavanje u evropskoj ekološkoj

mreži Natura 2000, a koji podrazumijeva izmjenu prostornog rasporeda ovih

nadirućih sukcesija na travnjačkim kompleksima u okvoiru određenog

područja. Potpuno sklopljene i eprohodne formacije se prorijeđuju, a

prvenstvo i veća reprezentativnost se daju prorijeđenim formacijama sa

dosta otvorenih mjesta između primjeraka kleke. Ove sukcesije i nemaju

posebnu floru, već ona predstavlja smješu vrsta travnjaka i gustih sukcesija,

ali kleku redovno prate pojedine vrste – indikatori zakiseljavanja zemljišta.


31

Preporučuje se dalje praćenje razvoja ovih sukcesija na pomenutom

lokalitetu i njihovo prorijeđivanje po potrebi.

• FRANGULETEA Doing ex Westhoff in Westhoff et Den Held 1969 – šibljaci barskih vrba

o Salicetalia auritae Doing 1962 – šibljaci barskih vrba

� Salicion cinereae T. Müller et Görs ex Passarge 1961 – higrofilni šibljaci

barske ive

Šibljaci barske ive zabilježeni su jedino u regionu Slane bare uzvodno od

Bijambarskog jezera uz meandre potoka Bjelila. Predstavljaju još jednu

zajednice močvarnih i hladnih predjela, o čemu je već bilo riječi. Brojne

rijetke biljne vrste zabilježene su u ovim higrofilnim zajednicama i

predstavljaju kompleks koji je potrebno očuvati. To će se u prvom redu

postići očuvanjem hidrološke mreže potoka Bjelila, koji je u manjoj mjeri

narušen slivanjem veće količine materijala niz pomenute vlake u šumama, ali

i brojnim divljim prelaima vlaka preko potoka teškom mehanizacijom, što

uzrokuje često zamućivanje i narušavanje ekološke ravnoteže u ovom

vodotoku.

• SALICETEA PURPUREAE Moor 1958 – riparijske zajednice vrba

o Salicetalia purpureae Moor 1958 – riparijske zajednice vrba

� Salicion triandrae T. Müller et Görs 1958 – riparijski šibljaci vrba

Fragmenti zajednica rakite (Salix purpurea) i bademolisne vrbe (Salix

triandra) prisutni su u regionu Slane bare, ali i nizvodno od Bijambarskog

jezera sve do ponora ispod Đuričine pećine. Interesantno je da je ovdje

najčešća vrba zapravo Salix triandra, koju niko do sada nije zabilježio na

ovom području. Ovi riparijski šibljaci predstavljaju začajan fenomen ZP

Bijambare kroz koje se ogleda specifičan hidrološki režim potoka Bjelila, sa

dužim i dugotrajnim plavljenjima, koji su specifični za velike ravničarske

rijeke umjerenih klimata. Ove zajednice zauzimaju ionako vrlo skučen

prostor na terasi potoka Bjelila, te se i ne mogu ni teoretski očekivati tipično

razvijeni na većim površinama. Ipak, oni se nalaze u punom razvoju, iako

prostorno ograničeni, i pod povoljnih hidrološkim uslovima, te je njihovo

održavanje u povoljnom stanju očuvanosti zapravo posljedica nenarušenosti

hidrološkog režima potoka Bjelila.

• ALNO GLUTINOSAE-POPULETEA ALBAE P. Fukarek et Fabijanić 1968 – riparijske galerijske

listopadne šume

o Alno-Fraxinetalia excelsioris Passarge 1968 – riparijske šume umjerenog pojasa

� Alnion incanae Pawłowski et al. 1928 – mezohigrofilne riparijske šume jova

(HD kod: *91E0)

Ove šumice, ili bolje rečeno trakaste obalne formacije (galerije) razvijene su

uz potok Bjelila u regionu Slane bare pa uzvodno, manje ili više raskidano ili

kontinuirano, duž cijelog vodotoka ovog potoka. Obuhvataju šikare sive jove

(Alnus incana), ponekad pomiješane sa barskom ivom (Salix cinerea),

fragmentarno razvijene u regionu Slane bare, kao i trakaste formacije crne

jove (Alnus glutinosa) razvijene uz potok Bjelila i njegove pritoke, sve do

izvorišnih dijelova oih potoka. Iako se pominje više biljnih zajednica u studiji

valorizacije, moglo bi se reći da se ekološki radi od tri jasno razdvojene


32

asocijacije Oxali-Alnetum incanae Blečić 1960, Piceo-Alnetum incanae

Jovanović & Gajić 1972 i Stellario nemorum-Alnetum glutinosae Lohm 1957.

Slično kao i šibljaci vrba, i ove zajednice imaju skučen prostor za razvoj, te se i

ne mogu očekivati na širem području. Vezane su za najniže dijelove potočne

terase potoka Bjelila, i u florističkom i vegetacijskom smislu, značajno

doprinose biodiverzitetu zaštićenog područja. One su u dobrom stanju, kakvo

treba očuvati kroz očuvanje i nenarušavanje hidrološkog režima pomenutog

potoka.

• TRIFOLIO-GERANIETEA SANGUINEI T. Müller 1962 – termofilne rubne visoke zeleni

o Origanetalia vulgaris T. Müller 1962 – mezokserofilne rubne visoke zeleni

� Trifolion medii T. Müller 1962

o Antherico ramosi-Geranietalia sanguinei Julve ex Dengler in Dengler et al. 2003 –

kserofilne rubne visoke zeleni

� Geranion sanguinei Tx. in T. Müller 1962

Termofilne i kseromezofilne visoke zeleni razvijene na strmim zatravnjenim

padinama ispod Bijambarskih pećina, ali i na drugim mjestima uz rubove

šuma i na napuštenim livadana na toplim ekspozicijama ispod sela Motike.

Redovno zauzimaju male površine i nemaju poseban značaj za zaštitu, iako je

broj vrsta koji se u njima susreće značajan i doprinosi ukupnom

biodiverzitetu područja.

• MOLINIO-ARRHENATHERETEA Tx. 1937 - vlažne livade na dubljim zemljištima

o Arrhenatheretalia elatioris Tx. 1931 - vlažne košanice i pašnjaci na dubljim

zemljištima

� Arrhenatherion elatioris Luquet 1926 - umjereno vlažne košanice (HD kod:

6510)

Visoke gnojene livade košanice vezane su samo za niže položaje, kakve su

registrovane ispod ulaza u ZP Bijambare. To su redovno đubrene i ograđene

privatne livade koje daju najkvalitetnije i najizdašnije sijeno. Zastupljena je

asocijacijam Festuco-Agrostetum Horvat (1951) 1962. Ove livade prisutne su

samo na ovom mjestu i na padinama od kasarne prema Kopitovcu, redovno

se kose i održavaju što je važan preduslov očuvanja biodiverziteta i ukupne

oejzažne vrijednosti područja.

o Poo alpinae-Trisetetalia Ellmauer et Mucina 1993 – livade košanice gorskog pojasa

(HD kod: 6520)

� Pancicion serbicae Lakušić 1966 – livade košanice gorskog pojasa

Ove livade prisutne su na zaravnima oko puta od ulaza prema planinarskom

domu sve do stećaka, u zoni četinarskih šuma, na dubljem mineralnom

zemljištu, obično na blažim nagibima. Zatičemo ih dobro razvijene na

livadama, doskorašnjim košanicama koje se danas uglavnom nalaze u

različitim stadijima obrastanja. Pripadaju asocijaciji Hypochoereto-

Crepidetum conyzifoliae Redžić 1991 i daju živopisan ambijent kompletnom

području, naročito u vrijeme optimuma vegetacije sredinom juna mjeseca,

kada izgledaju kao cvjetni vrtovi sa obiljem i šarenilom cvjetova. To su po

pravilu vrlo vrijedni ekosistemi u kojima, pored stijena i krhotina, raste

najveći broj balkanskih endemičnih biljaka u području Bijambara. Njihovo


33

redovno košenje doprinosi biodiverzitetu ovih travnjaka i nameće se kao

obaveza upravljača. Iako je primijetno postepeno zapuštanje, ove livade su u

dobrom stanju sa karakterističnom florom i potrebno je kositi širi pojas oko

puta.

o Molinietalia caeruleae Koch 1926 - vlažne košanice na mineralnim i zatresećenim

zemljištima centralne Evrope

� Molinion caeruleae Koch 1926 – livade beskoljenke (HD kod: 6410)

Srednjeevropske livade beskoljenke registrovane su samo u fragmentima u

Dugoj bari, inače najbolje razvijenom kompleksu bogatih tresava u području

Bijambara. Kao rezultat njihove degradacije i dreniranja, beskoljenka osvaja

rubne dijelove tresava, a u fiziognomskom smislu odaje se utisak visokih i

gustih travnjaka. Nesumnjivo je da su Duge bare nekada košene, ali danas se

nalaze u stanju snažne progradacije, što pokazuje i nadiranje beskoljenke na

ove tresave. Ove livade, iako po svojoj strukturi i sastavu značajne za

područje (nalaze se na Direktivi o staništima) nisu od prvorazrednog značaja

za održavanje, obzirom da su ove livade znak degradacije tresetišta. Treba ih

ostaviti u postojećem stanju, a onemogućiti dalju degradaciju tresetišta.

� Calthion palustris Tx. 1937 – bogate visoke vlažne livade

Ove visoke i vlažne livade, sa brojnim elementima visokih zeleni, vrlo su

heterogene i veoma reprezentativne na cijelom području. Obrastaju rubove

tresetišta na svim njihovim nalazištima, ali i vlažne potočne obale u zoni

vlažnih šuma do samih vodotoka. Najveće rasprostranjenje ima Scirpetum

sylvatici Horvat 1974, ali su prisutne i: Angelico-Cirsietum oleracei Tx. 1937,

Epilobio-Juncetum effusi Oberd. 1957, Juncetum conglomerati Sast. i

Calthaetum rostratae Lakušić et al. 1991 koje daju posebne vrijednosti ovim

područjima, obzirom da su vlažne zajednice bogate rijetkim i ugroženim

biljnim vrstama. Sve ove zajednice su u dobrom stanju očuvanosti i zavise

prvenstveno od nenarušenosti vodnog režima vodotoka uz koje se razvijaju.

o Filipendulo ulmariae-Lotetalia uliginosi Passarge 1975 – visoke zeleni rubova šuma i

potoka (HD kod: 6430)

� Filipendulo-Petasition Br.-Bl. ex Duvigneaud 1949 - visoke zeleni rubova šuma

i potoka

Iako rijetke i ograničene na području istraživanja, ove zajednice su značajne i

dobro razvijene. Registrovane su zajednice sa dominacijom velike suručice

(Filipenduletum ulmariae Redžić 1990) prisutne oko vodotoka Bjelila, a

odllikuju se apsolutnom dobinacijom vrste Filipendula ulmaria. Pripadaju

vegetaciji visokih zeleni, koje se nalaze na Direktivi o stinštima EU, te su zbog

toga naročito značajne za očuvanje. Obzirom na njihovu specifičnu ekologiju,

nisu potrebne posebne mjere njihovog održavanja. Pored ovih zajednica, uz

potok Bjelila, nalaze se i fragmenti zajednice Petasitetum hybridi Obred.

1949, koji se takođe nalaze na Direktivi i koji alterniraju sa prethodnom

zajednicom.

• NARDETEA STRICTAE Rivas Goday et Borja Carbonell in Rivas Goday et Mayor López 1966 -

livade surovuka

o Nardetalia strictae Preising 1950 - livade surovuka (HD kod: *6230)


34

� Nardo-Agrostion tenuis Sillinger 1933 - pašnjaci surovuka gorskog i

subalpijskog pojasa

Travnjaci surovuka razvijeni su na dubljim silikatnim ili dekalcifikovanim

krečnjačkim zemljištima na zaravnima ispod puta neposredno poslije ulaza u

ZP Bijambare. Generalno ovi travnjaci su vezani za zaravnjene padine,

platoe, terase i doline gorskog pojasa. Danas se ovi travnjaci kose prilično

neredovno, ali su još uvijek u dobrom stanju i reprezentativnom sastavu, te

je košenje potrebno održavati kako bi se i ovaj tip održao, obzirom da se radi

o stinštu od prioriteta na Direktivi o staništima. Pripadaju vlažnijoj asocijaciji

Succiso-Nardetum Stanković-Tomić 1975.

• SEDO-SCLERANTHETEA Br.-Bl. 1955 - pionirska vegetacija strmih i erodiranih padina

o Alysso-Sedetalia Moravec 1967 - termofilna pionirska vegetacija erodiranih

kamenitih i bazičnih strmih padina

� Alysso alyssoidis-Sedion Oberd. et T. Müller in T. Müller 1961 - termofilna

pionirska vegetacija karbonatnih padina (HD kod: *6110)

Vegetacija strmih erodiranih padina na karbonatima vezana je za vrlo strme

krečnjačke padine, a registrovane su jedino neposredno nakon ulaska u ZP

Bijambare, na krševitim obroncima. Ova vegetacija po pravilu zauzima manje

površine mozaično raspoređene između pukotina stijena i siparskih

zajednica, koje se međusobno nepravilno prepliću i razvijaju, zavisno

mikroorografije terena. Studirane zajednice pripadaju asocijaciji Thymo-

Sedetum acris Lakušić et al. 1975 i vrlo su lijepo razvijene na djelimično

antropogeno uslovljenim padinama uz put. Njihovo redovno održavanje je

neophodno kako bi se održale ove karakteristične zajednice.

• FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et Tx. ex Soó 1947 - suvi i stepski travnjaci

o Brachypodietalia pinnati Korneck 1974 – mezokserofilni travnjaci na dubljim

karbonatnim zemljištima (HD kod: 6210)

� Cirsio-Brachypodion pinnati Hadač et Klika in Klika et Hadač 1944 –

mezokserofilni travnjaci subkontinentalnih dijelova

Ovi doskorašnji pašnjaci i košanice razvijene su na strmom terenu ispod sela

Motike, sve do puta od ulaza prema planinarskom domu. Nalaze se u

različim fazama progradacije i u najvećoj mjeri zarastaju u sukcesione

stadijume sa vrijeskom, jasikom, trnjinom, bujadi ili klekom, zavisno o

mikroorofrafije terena. Na tim padinama su prisutne asocijacije Bromo-

Plantaginetum mediae Horvat 1949 i Bromo-Brachypodietum pinnati

Petkovček 1977, te nedovoljno opisana Hypochoereto-Brachypodietum

pinnati Redžić et al. 2001 prov., koja je razvijena na zakiseljenim zemljištima.

Ove livade su danas potpuno zapuštene i, usudili bi se reći, predstavljaju

ruglo zaštićenog pejzaža. Potrebno je pronaći načina da se ovi travnjaci

ponovo počnu kositi ili pasti, kako bi se spriječila dalja sukcesija i njihova

potpuna konverzija u guste i neprohodne šikare, bujadare, jasike ili brezike.

Ovi travnjaci zapuštanjem gube na biodiverziteta, a pejzažna vrijednost

područja se uveliko smanjuje. Ne ulazeći u problem vlasništva (vjerovatno se

radi o privatnom zemljištu) potrebno je kroz subvencije vlasnicima najveći

prostor pod ovi travnjacima vratiti u režim ekstenzivnog gazdovanja, a samo


35

neke njihove dijelove prepustiti zarastanju u reprezentativne vrištine vrijesa,

obzirom da su i one na Direktivi o staništima, a ovdje se nalaze na svom JI

rubu rasprostranjenja.

• CALLUNO-ULICETEA Br.-Bl. et Tx. ex Klika et Hadač 1944 – suve vrištine

o Vaccinio myrtilli-Genistetalia pilosae Schubert ex Passarge 1964 – vrištine hladnih

regiona

� Calluno-Genistion pilosae P. Duvigneaud 1945 – vrištine vrijesa

kontinentalnih predjela (HD kod: 4030)

Vrištine vrijesa nastaju zapuštanjem travnjaka Hypochoereto-

Brachypodietum pinnati na zakiseljenim padinama ispod Motika, spuštajući

se skoro do samog puta. Prepoznatljive su po dominaciji vrijesa, kojeg prati

više vrsta žutilovki (Genista sp.), gradeći ovdje jednu vrlo zanimljivu

asocijaciju koju provizorno imenujemo kao Peucedano oreoselini-Callunetum

prov., koja ponegdje zauzima i nešto veće površine, a daljim zarastanjem

prelazi u sastojine breze. Ovaj tip je vrlo značajan, obzirom da se radi o

evropskim suvim vrištinama nižih područja, koje su u BiH rijetke, a

prepoznate su kao poseban tip u Direktivi o staništima. Nadalje, ove vrištine

upravo na ovom području imaju svoju jugoistočnu granicu rasprostranjenja,

čime je njihov biogeografski značaj još veći, a takve populacije se po pravilu

moraju uvrstiti u evropsku ekološku mrežu Natura 2000. Stoga su ove

vrištine posebo značajne za ZP Bijambare i treba obezbijediti mogućnosti za

njihovo održavanje u povoljnom stanju očuvanosti, što se stiče kroz

prepuštanje okolnih travnjaka prirodnoj sukcesiji, a istovremeno krčenje i

sprečavanje dalje sukcesije prema brezicima, jasicima i, u konačnici,

četinarskim šumama.

• POLYPODIETEA Jurko et Peciar ex Boscaiu, Gergely et Codoreanu in Ratiu et al. 1966 -

vegetacija pukotina zasjenjenih stijena (HD kod: 8210)

o Ctenidio-Polypodietalia vulgaris Jurko et Peciar ex Boscaiu, Gergely et Codoreanu in

Ratiu et al. 1966 - vegetacija pukotina zasjenjenih stijena

� Moehringion muscosae Horvat et Horvatić ex Boscaiu, Gergely et Codoreanu

in Ratiu et al. 1966 - vegetacija pukotina zasjenjenih stijena jugoistočne

Evrope

Karakteristična vegetacija zasjenjenih stijena asocijacije Moehringio-

Corydaletum Horvat 1962 razvijena je u brdskom i gorskom pojasu,

uglavnom kao dio vegetacije šuma, na klifovima i šumskim zasjenjenim

stijenama te uz vodotoke, i karakteriše je obilje krečnjačkih mahovina, dok

su zeljaste biljke po pravilu manje pokrovnosti. Ova vegetacija nikada ne

zauzima začajne površine, a naročito je dobro razvijena u ponoru potoka

Bjelila u donju Bijambarsku pećinu. Obzirom na prirodu njenog pojavljivanja

nije ugrožena i ne zahtijeva posebne mjere.

• ASPLENIETEA TRICHOMANIS (Br.-Bl. in Meier et Br.-Bl. 1934) Oberd. 1977 - pukotine

krečnjačkih stijena (HD kod: 8210)

o Potentilletalia caulescentis Br.-Bl. in Br.-Bl. et Jenny 1926 – pukotine krečnjačkih

stijena

� Potentillion caulescentis Br.-Bl. in Br.-Bl. et Jenny 1926


36

Krakteristična vegetacija pukotina krečnjačkih stijena prisutne je jedino iznad

Gornje i Srednje Bijambarske pećine. Litice su visoke i nekoliko desetina

metara, a na njima se razvija karakteristična vegetacija bogata endemičnim

oblicima. Ovi elementi su vrlo značajni za ukupni estetski doživljaj područja

Bijambara, ali i sa florističkog i vegetacijskog stanovišta, obzirom da

doprinoste specijskom i vegetacijskom biodiverzitetu. Nisu pod posebnim

pritiscima i ne zahtijevaju mjere održavanja.

• SCHEUCHZERIO PALUSTRIS-CARICETEA FUSCAE Tx. 1937 - barske i prelazne tresave

o Caricetalia fuscae Koch 1926 - prelazne blago do jako kisele tresave

� Caricion fuscae Koch 1926 - prelazne tresave crnog šaša (HD kod: 7140)

Prelazne tresave najznačajniji su ekosistem Bijambara. Razvijene su u

depresijama Okrugle, Prve, Srednje i Slane bare na silikatima blago kisele

reakcije, gradeći heterogene mozaike sa ostalim močvarnim zajednicama,

koje se fragmentarno razvijaju na njihovim rubovima, humkama,

mikrodepresijama, stvarajući pravilne ili mozaične zonacije prostora.

Zajednice ove sveze obuhvataju asocijaciju Caricetum nigrae Br.-Bl. 1915,

koja zauzima niže dijelove, a na koju se naslanjaju humke mahovina

tresetarki sljedeće sveze.

Generalno, kompleksi tresava na Bijambarama su u dosta reprezentativnom

stanju, ali su mjestimično snažno degradirani traktorskim kolotrazima i

vlakama koje često idu rubom, a ponekad i kroz centar tresetišta, kao u

Dugoj bari!!! Ovakav režim, uslovljen vjerovatno pomenutom potrebom

izvlačenja stradalih stabala potrebno je potpuno napustiti, a tresetišta

ostaviti u stanju što manjeg narušavanja. Primijećeno je da se u kolotrazima

duže zadržava voda, te da se kroz njih vrši površinsko oticanje (dreniranje)

tresetišta, što uzrokuje njegovu degradaciju i omogućava ubrzanu prirodnu

sukcesiju vegetacije sa njihovih rubova, što bi moglo dovesti do potpunog

zarastanja i, na koncu, uništenja najznačajnijih ekosistema u zaštićenom

području!!! Zbog toga se preporučuje dalje praćenje stanja, potpuna zabrana

gaženja po tresetištu (čak i turistima, a kamo li teškom mehanizacijom), osim

za potrebe naučnih istraživanja i edukacije, čemu ovakva područja i treba da

služe. Takođe, ako se primijeti jača sukcesija potrebno je zapušiti odvodne

kanale (kolotrage), kako bi se održao potreban nivo površine i podzemne

vode i omogućio dalji razvoj tresetišta.

� Sphagno-Caricion canescentis Passarge (1964) 1978 – prelazne tresave sa

mahovinama tresetarkama

Zajednica koja se razvija na humkama mahovina tresetarki, u prvom redu

Sphagnum subsecundum, opisana kao Sphagnetum recurvo-subsecundi

Grgić et al. 1991 i sa ovog prostora danas se ne može smatrati kao dio

uzdignutih tresava Sphagnion medii, gdje je bila tradicionalno svrstavana,

već u prelazne tresave pomenute sveze. Ipak, izuzimajući ove

sintaksonomske promjene u njenom sistematskom položaju, to ne umanjuje

njenu vrijednost. Obzirom da se ove tresava na području Bijambara nalaze

na južnoj granici svog rasprostranjenja, to je njihov značaj za zaštitu

evropskih tresava tim veći. Stoga je potrebno najstrože primjenjivati sve


37

pomenute mjere, kako bi se zaustavila dalja degradacija

bosanskohercegovačkih tresetišta, kao jedne od najdragocjenijih prirodnih

rijetkosti naših krajeva.

Osim pomenutih ekosistema, u veoma malim prostorima i fragmentima na području Bijambara

nalazimo zajednice trske, visokih šašika, vodenih ekosistema plutajućih ljutića i emerzne vegetacije

sparganiuma i rogoza, čije su površine vrlo ograničene i uplivisane, da se njihov sastav ne može

detaljnike ni studirati na terenu. Također, tu i tamo, uz puteve, oko planinarskog doma i na prostoru

oko bivše kasarne prisutne su tercijarne (ruderalne) zajednice, koje za zaštitu prostora nemaju

nikakav poseban značaj.

Slika 15: Tipovi staništa od značaja u ZP Bijambare prema Natura 2000 kodu

Flora. Terensko istraživanje područja ZP Bijambare vršeno je tokom juna i jula 2020. godine. S ciljem

sveobuhvatnijeg prikaza zastupljenih biljnih vrsta na ovom području analizirani su i literaturni podaci

ranijih istraživanja. Vegetacija je istraživana uzimanjem fitocenoloških snimaka na terenu, prateći

osnovna načela ciriško–monpelješke škole (Braun–Blanquet 1964). Sakupljeni herbarski materijal i

biljke bilježene na oglednim poljima predstavljali su osnovu za dobijanje pregleda flore.

Determinacija biljaka vršena je na osnovu svih dostupnih ključeva, a nomenklatura je usaglašena

prema Euro-Med (2018) bazi podataka. Domaći nazivi taksona dati su prema Flora Croatica Database

(Nikolić, 2019). Podaci o endemičnosti pojedinih taksona poređeni su sa Lubarda et al. (2014), a

kategorije ugroženosti preuzete iz važeće Crvene liste divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva

(Sl. novine FBiH, 7/14). Flora i vegetacija su analizirane na ukupno 35 oglednih polja, a prikaz

zabilježenih vrsta predstavljen je u tabeli 33 (Prilog 23 – Pregled flore ZP Bijambare). U tabeli 33


38

objedinjeni su podaci vrsta registrovanih tokom proteklog istraživanja sa literaturnim navodima

ranijih istraživanja vršenih na ovom području. Položaj istraživanih lokaliteta prikazan je na slici 16 i u

tabeli 10.

Slika 16: Položaj istraživanih lokaliteta u ZP Bijambare (veličina tačaka predstavlja broj istraživanih ekosistema i veličinu oglednih polja)

Tabela 10: Istraživani lokaliteti i zabilježeni ekosistemi

R. br. Lokalitet Ekosistemi

1 Kompleks Bijambarskih pećina Pukotine stijena, termofilne šume i šibljaci, termofilne i higroofilne visoke zeleni, četinarske šume u vrtačama na krečnjaku

2 Planinarski dom Acidofilne šume smrče i jele na silikatima

3 Okrugla bara Tresetišta i tresetne šume, acidofilne šume jele i smrče

4 Slana bara Akvatična vegetacija, hidrofilne visoke zeleni, šikare higrofilnih vrba

5 Kasarna Ruderalna vegetacija, sukcesije sa ivom i jasikom, bujadare

6 Krivajevići - ulaz 1 Livade košanice Festuco-Agrostietum

7 Krivajevići - ulaz 2 Livade košanice Succiso-Nardetum

8 Krivajevići - ulaz 3 Osuline Alysso-Sedion na krečnjacima

9 Bijambare 1 Livade košanice Hypochoereto-Crepidetum conyzifoliae

10 Motike Bujadare, šikare trnjine, šibljaci kleke, termofilne rubne zeleni

11 Krivajevići 1 Termofilne livade Hypochoereto-Brachypodietum pinnati i njihovi progradacioni stadijumi

12 Krivajevići 2 Suve vrištine vrijesa i šumarci breze i jasike

13 Duga bara Tresetišta i tresetne šume, livade beskoljenke, despresije glicerije, acidofilne šume jele i smrče

14 Ačkerov grob Šume bukve i jele

15 Kozlovac Četinarske šume


39

R. br. Lokalitet Ekosistemi

16 Studenac Četinarske šume, okolopotočne visoke zeleni, vegetacija oko puta

17 Studenac-Nanići Četinarske šume

18 Nanići 1 Četinarske šume

19 Nanići 2 Četinarske šume

20 Bijambare 2 Četinarske šume

21 Kamenica Tresetne šume

22 Srednja bara Tresetne šume

23 Polovača (Kopitovac) Četinarske šume

24 Kasarna 2 Vlažne četinarske šume u depresijama izvan tresava

Jedno od najznačajnijih prirodnih obilježja ZP Bijambare predstavljaju tresetišta i šumski kompleksi.

Bijambarska tresetišta, obzirom da su razvijena na silikatnoj geološkoj podlozi, pokazuju izrazite

karakteristike prelaznih tresetišta, koje su rijetke u južnom dijelu Evrope i zavrijeđuju posebnu pažnju

u smislu njihove zaštite i mogućnosti restauracije.

Slika 17: Tresetišta – važan prirodni fenomen Bijambara (lijevo) i Šumotresave – Sphagno–Piceetum (desno)

U obuhvatu ZP Bijambare dominantne su četinarske šume smrče ili smrče i jele, ponegdje sa

primjesama bijelog bora, samo na prvi pogled jednolične. Zapravo, uslijed izraženih mikroreljefnih

karakteristika te heterogenosti tipova zemljišta, one se diferenciraju u više različitih zajednica, od

kojih su neke izuzetno rijetke.

Slika 18: Četinarske šume su dominantan ekosistem Bijambara (lijevo) i Gorske košanice daju posebnu pejzažnu vrijednost (desno)


40

Obzirom da su šumski ekosistemi četinarskih šuma te njihova flora, bili predmet sistematskih

istraživanja, najveći dio ovih šuma nije detaljno studiran. Akcenat istraživanja stavljen je na floru i

vegetaciju sekundarnih livadskih, ruderalnih, vrištinskih ekosistema, kao i ekosistema tresetišta u

širem smislu i barske vegetacije, te flore i vegetacije visokih zeleni. Istraživanje je realizovano u tri

navrata u periodu juni-juli 2020. godine, što je bilo uslovljeno izradom finalnog izvještaja, a ostaje

potreba da se istraživanjem flore obuhvati i kasnoljetnji aspekt, naročito važan za akvatične,

močvarne i tresavske ekosisteme. Uvažavajući ovu činjenicu, uz obradu svih literaturnih podataka,

flora i vegetacija područja nisu mogle biti istražene u potpunosti. Stoga su dalja i sistematska

istraživanja neophodna u cilju kompletiranja florističke i vegetacijske slike zaštićenog pejzaža

Bijambare.

Slika 19: Termofilne rubne zeleni ispod Gornje pećine (lijevo) i ponor potoka Brodić u Donju pećinu (desno)

Uzevši u obzir navedeno, na istraživanom području je zabilježeno ukupno 505 taksona

determinisanih do nivoa podvrste i predstavljenih u tabeli 33 (Prilog 23 – Pregled flore ZP Bijambare),

od čega je:

• 364 taksona bilo poznato iz literature

• 141 takson prvi put registrovan za floru ovog područja

• među vrstama koje su preuzete iz literature 41 nije potvrđen

• istraživanjem potvrđeno 320 literaturnih navoda

Treba napomenuti da se u studiji valorizacije predmetnog područja (KZzZKHiPN, 2001. godina)

pominje prisustvo više od 800 taksona, što je impozantan broj obzirom na veličinu područja i relativo

slab diverzitet geoloških podloga, ali pregled ovih taksona nigdje nije prikazan i pretpostavlja se da je

data samo okvirna procjena. Ipak, izostalo je istraživanja kasnoljetnjeg aspekta tokom provedenih

istraživanja, kao i ranoproljetnjeg, što bi vjerovatno ukupnu floru bar djelimično približilo ovoj brojci.

Među zabilježenim vrstama, 10 je endemično za Balkansko poluostrvo, dok u Federaciji Bosne i

Hercegovine određeni stepen ugroženosti ima čak 12 taksona (4 skoro ugrožene (NT), 3 ranjive (VU),

4 ugrožene (EN) i 1 kritično ugrožena (CR); za 6 vrsta nedostaju podaci da bi se status ugroženosti

procijenio (DD)). U tabeli 11 prikazane su zastupljene endemične i ugrožene biljne vrste koje

zahtijevaju zaštitu na području ZP Bijambare. Na istraživanom području prisutna je samo jedna vrsta

sa aneksa IV Direktive o staništima Evropske unije: visibaba (Galanthus nivalis), ali i više vrsta

mahovina tresetarki (Sphagnun sp.), koje nisu bile predmet ovog izvještaja.


41

Slika 20: Carex elongata – dugoklasi šaš (lijevo) i Maianthemum bifolium – dvolisni procijep, biljka četinarskih šuma (desno)

Tabela 11: Pregled endemičnih i ugroženih biljnih vrsta koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare

R. br. Vrsta Narodni naziv E CL

1. Carex nigra (L.) Reichard Crni šaš

DD

2. Centaurea scabiosa L. subsp. fritschii (Hayek) Hayek Veliki različak

DD

3. Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce Zavrata

NT

4. Circaea alpina L. Planinska bahornica

VU

5. Corallorhiza trifida Châtel. Koralka

DD

6. Dactylorhiza maculata (L.) Soó Pjegava orhideja

VU

7. Goodyera repens (L.) R. Br. Oštropelutka

EN

8. Hieracium pseudobifidum Schur subsp. trebevicianum (K. Malý) Zahn Trebevićka runjika + EN

9. Hypochaeris maculata L. subsp. pelivanovicii (Velen.) Hayek Pjegavi jastrebljak + EN

10. Knautia dinarica (Murb.) Borbás Dinarska češljugovina +

11. Knautia sarajevensis (Beck) Szabó Sarajevska češljugovina +

12. Laser trilobum (L.) Borkh. Trolisno devesilje

DD

13. Maianthemum bifolium (L.) F. W. Schmidt Dvolisni procjep

VU

14. Neottia cordata (L.) Rich. Srcoliki čopotac

DD

15. Platanthera bifolia (L.) Rich. Obični vimenjak

NT

16. Pseudofumaria alba (Mill.) Lidén Žuta mlađa + EN

17. Pyrola rotundifolia L. Kruščica

DD

18. Saxifraga marginata Sternb. Zbijena kamenjarka

NT

19. Silene sendtneri Boiss. Sendtnerova pušina +

20. Stachys recta L. subsp. subcrenata (Vis.) Briq. Polegli čistac + CR

21. Thymus praecox Opiz subsp. jankae (Čelak.) Jalas Jankina majčina dušica +

22. Traunsteinera globosa (L.) Rchb. Okruglasti kaćun

NT

23. Trifolium dalmaticum Vis. Dalmatinska djetelina +

24. Viola elegantula Schott Lijepa ljubičica +


Provedenim terenskim istraživanjem flore, vegetacije i stanja ekosistema u ZP Bijambare identificirani su izazovi u prostoru i u svrhu saniranja prepoznatih

izazova predlažene su određene mjere. Pregled identificiranih izazova i prijedlozi mjera za njihovo saniranje predstavljeni su u tabeli 12.

Tabela 12: Pregled prepoznatih izazova u prostoru i predložene mjere saniranja

Identificirani izazovi u prostoru Predložene mjere saniranja

Iskorišćavanje šuma i održavanje šumskog reda.

Ova redovna aktivnost u zaštićenom pejzažu Bijambare treba da ostane

praksa, ali pod nešto rigoroznijim uslovima. Traktorske vlake nisu održavane,

prelaze preko vodotoka bez ikakvih vodopropusta, te uzrokuju često

zamućivanje potoka i spiranje zemljišta, te erozione tokove duž kolotraga

koje zamuljuju korita potoka i narušavaju njihov normalan hidrološki režim.

Poseban i evidentan problem je prolazak traktorskih vlaka kroz tresave i duž

njihovih rubova, što treba potpuno izuzeti.

Iskorišćavanje šuma i održavanje šumskog reda.

Šumske vlake trebaju se bolje održavati i projektovati. Šumske sortimente izvlačiti samo po suhom vremenu tokom ljetnjih mjeseci,

kako šumski traktori ne bi ostavljali duboke kolotrage na kojima bi se nakupljala i zadržavala voda, te kako se ne bi stvarali erozioni

tokovi. Pri tome vlake trebaju pratiti antiklinale (izbočine, grebenčiće), kako bi spiranje vode niz njih imalo najmanje izražen

karakter. Mjesta prelaza traktorskih vlaka preko potoka (ako su već neophodna) moraju biti uređena propustima za vodu, a ne da

vlake prelaze direktno preko vodotoka, čime se narušava vodni režim, vodotoci zamućuju, a erozioni tokovi zatrpavaju korito

nanosima. Traktorske vlake treba potpuno izmjestiti iz tresetišta, kako otvorenih tako i šumotresava smrče sa mahovinama roda

Sphagnum. Eventualne štete od vjetroizvala i snjegoizvala sanirati pomoću vitla, a nikako ulaženjem teškom mehanizacijom u

tresave.

Degradacija i dreniranje tresetišta.

Tresetišta Prve, Srednje, Duge i Okrugle bare, kao jedno od dva najznačajnija

prirodna obilježja Zaštićenog pejzaža, danas su izbrazdana obiljem starih i

novih traktorskih kolotraga koji zbijaju treset i vrše njegovo dreniranje kroz

kolotrage, što omogućuje brže isušivanje površinskih slojeva i mineralizaciju

gornjih dijelova tresetišta. Ovo je primijećeno u jednakoj mjeri i na

otvorenim tresetištima, kao i na šumskih tresetištima.

Degradacija i dreniranje tresetišta.

Kako je već naglašeno u prethodnom pasusu, najveći problem tresetišta jesu kolotrazi traktora kroz srce tresava kao i kroz njihove

rubove, koji odvodnjavaju i degradiraju tresetišta. Ulazak traktorima u zone tresava treba potpuno zabraniti, a razmotriti

mogućnost postavljanja vidljivih oznaka za zonu tresetišta ili potencijalno da se zone tresetišta potpuno ograde. Ukoliko su

primijetna jača površinska oticanja iz tresava kroz kolotrage, potrebno je te kolotrage nasuti zemljom do nivoa okolnog zemljišta,

kako bi se spriječila dalja oticanja niz kolotrage. U zoni Duge bare primijetna je jača sukcesija tresetišta izazvana upravo

odvodnjavanjem i nabijanjem treseta. Ovo područje potrebno je iskrčiti od šibljačke vegetacije, kako bi se omogućio dalji razvoj

otvorenih tresava pod nenarušenim uslovima. Rubne dijelove sa livadama beskoljenke (Molinia caerulea) potrebno je kositi

jedanput godišnje, kako je to ranije redovno vršeno (po pričama mještana), kako bi se usporila ili zaustavila sukcesija, koja na

ovakvim tipovima staništa redovno nadire sa njihovih rubova.

Zarastanje travnjaka.

Napuštanje tradicionalnog košenja i ispaše u Zaštićenom pejzažu evidentan

je problem na skoro svim travnjacima, izuzev livada neposredno oko glavne

saobraćajnice, koje se manje/više redovno održavaju. To uzrokuje različite

tipove sukcesije, zavisno od zajednice i supstrata na kojima se ove livade

razvijaju, a rezultuju gustim i skoro neprohodnim šikarama koje narušavaju

ekosistemski i specijski diverzitet, ali i ukupnu pejzažnu vrijednost prostora.

Ipak, neki rani tipovi sukcesija (npr. vrištine vrijesa ili sklerofilni šibljaci obične

kleke), trebaju se dozvoliti i održavati na manjim površinama, obzirom da su

prepoznati kao začajni za Evropsku uniju na Direktivi o staništima EU.

Zarastanje travnjaka.

Potrebno je pronaći najlakše načine da se brojne livade u ranim fazama zarastanja vrate u nekadašnje košanice, u obliku podsticaja

ili stimulacija vlasnika da te livade ponovo kose ili kroz redovne aktivnosti zaposlenih u Zaštićenom pejzažu. To se naročito odnosi

na bivše prostrane košanice ispod sela Motike, ali i oko bivše kasarne, gdje je danas na snazi jača sukcesija vegetacije. Potpuno

obrasle bivše livade treba prepustiti prirodnom procesu zarastanja, a one dijelove koji su obrasli vrijeskom (Calluna vulgaris) ili

običnom klekom (Juniperus communis ssp. communis), održavati u postojećem stanju i to tako što će se jednom u pet godina vršiti

krčenje drvenastih vrsta (visokog drveća), koje osvaja ove sastojine prepoznate kao značajne za EU.


Fauna. Na području ZP Bijambare do sada nije izvršen veliki broj istraživanja faune. O tome svjedoči

izuzetno mali broj podataka iz ranijih perioda. U periodu austro-ugarske vladavine, od 1888. do 1915.

godine, objavljeno je svega nekoliko podataka o insektima i pticama (Apfelbeck, 1901; Reiser, 1939).

U narednim periodima istraživači su najčešće prikupljali podatke na širem području planine Zvijezde,

pa je danas teško procijeniti koji se podaci odnose na ZP Bijambare.

Posljednjih godina vršena su nešto intenzivnija istraživanja faune ovog područja i to uglavnom

šišmiša (Chiroptera) u Bijambarskim pećinama i ptica (Aves) na području cijelog obuhvata ZP

Bijambare. Podaci o insektima ovog područja su malobrojni i uglavnom se odnose na ranija

istraživanja, a u novije vrijeme nalazimo na sporadične podatke u pojedinim radovima i

monografskim izdanjima (Lelo, 2004; Milanolo & Mulaomerović, 2007-2008; Škrijelj et al., 2013).

Za prisutne vrste riba ZP Bijambare nema zabilježenih i objavljenih podataka. Vodozemci i gmizavci

su nedovoljno istraživani i do 2020. godine objavljeni su podaci za samo dvije vrste, i to Rana graeca

(potočna žaba) i Vipera ammodytes (poskok) (Lelo & Zimić, 2000; Jelić et al., 2013; Lelo et al., 2015).

Ptice ZP Bijambare su istraživane samo u okviru sistematičnog istraživanja kojeg su vršili članovi

Ornitološkog društva Naše ptice u periodu od 2017 do 2018. godine. Na temelju datih podataka

prezentiran je spisak od 49 zabilježenih vrsta ptica, što zasigurno nije stvarno stanje kada je u pitanju

ornitofauna datog područja (Kotrošan & Sarajlić, 2019; Ornitološko društvo Naše ptice, 2019).

Podatke za lovne vrste, uključujući i ptice, daje Kunovac (2017), ali se na njegovom spisku nalazi i

nekoliko vrsta čije je prisustvo upitno i za koje bi trebalo izvršiti dodatna terenska istraživanja.

Šišmiši predstavljaju posebno značajan i prepoznatljiv dio biodiverziteta ovog zaštićenog područja.

Prvi podaci se spominju još u Malezovim arheološkim istraživanjima (Malez,1968, 1970, 1971).

Međutim recentna istraživanja faune šišmiša područja ZP Bijambare započeta su tek u posljednjih

nekoliko godina (Milanolo & Mulaomerović, 2007-2008, 2018; Pašić et al., 2013; Presetnik et al.,

2014; Pašić & Mulaomerović, 2015, 2016, 2017, 2019; Mulaomerović et al, 2017, 2018; Lobbová et

al., 2018; Mulaomerović, 2018a, 2018b; Mulaomerović & Milanolo, 2018; Šafhauzer et al., 2018).

Istraživanja pokazuju da na području Bijambarskih pećina boravi najmanje 21 vrsta šišmiša, što ovo

područje svrstava među vodeće u regionu kada je u pitanju fauna šišmiša, odnosno kao „hot spot“ za

ovu skupinu sisara (Mulaomerović, 2018b). Osim o šišmišima podaci o drugim vrstama sisara

dostupni su na temelju studija koje su dale analizu divljači na području Kantona Sarajevo (Korjenić,

2014; Kunovac, 2017).

Analiza faune ZP Bijambare bazirana je na obradi dostupnih literaturnih podataka i podataka

prikupljenih tokom terenskih istraživanja u periodu od 2000. do 2019. godine. Posebna terenska

istraživanja su urađena tokom maja, juna i jula 2020. godine. Istraživanje je rađeno metodom

linijskog transekta i posmatranja iz mjesta (tačke). Za posmatranje ptica korišten je dvogled 8×50, a

determinacija je vršena i na osnovu pojedinačnog glasanja ptica. Za ostale skupine vršeno

neposredno posmatranje iz blizine i prepoznavanja tragova životinja. Uporedo sa posmatranjem

životinja prikupljena je i fotodokumentacija o zabilježenim vrstama uz korištenje fotoaparata marke

Canon SX 70 HS.


44

Slika 21: Terensko istraživanje vršeno tokom maja 2020. godine

Linijski transekt je obuhvatao 60 minuta hoda u jednom pravcu. Posmatranjem su obuhvaćena

područja duž staze i dodatno 200 m sa lijeve i desne strane. Posmatranje iz mjesta (tačke) obuhvatilo

je područje u prečniku od 200 m oko posmatrača. Odabrane tačke bila su područja gdje nije postojala

mogućnost prolaska i postojala je određena barijera, najčešće voda, pećina, tresetište ili neprohodan

dio šume. Područje koje je obuhvaćeno istraživanjem predstavljeno je na slici 22.

Slika 22: Područja obuhvaćena istraživanjem faune ZP Bijambare u periodu od maja do jula 2020. godine

Transekti su obuhvatili sljedeće pravce (slika 22 – crno označene linije):

• od službenog ulaza u ZP Bijambare do igrališa

• četiri dužinska transekta duž staze za posjetioce od ulaza u ZP Bijambare do pećina

• od tačke sa stećcima do ulaza u šumu sa lijeve strane zaštićenog područja


45

Pored toga posmatranja su vršena na 7 tačaka (slika 22– crveno označene tačke). Odabrane tačke su

obuhvatile područja uz pećine, jezero i rubove šume. Istraživanja su vršena u sve tri zone zaštićenog

područja Bijambare. Posmatranjima je obuhvaćeno 80-90% prostora u svakoj zoni. Analiza faune

vršena je pregledom različitih tipova staništa zastupljenih u ZP Bijambare. Zbog nedostatka

speleološke opreme istraživanja nisu rađena unutar pećina. Pećine su do sredine maja bile zatvorene,

zbog COVID–19 epidemiološke situacije. Pored dnevnih posmatranja urađena su i dva noćna obilaska

terena radi potvrde prisustva vrsta aktivnijih noću, poput sova i šišmiša. Zbog nedostatka opreme

determinacija šišmiša nije bila moguća, ali je njihovo prisustvo potvrđeno. Procjenjuje se da je

istraživanjima obuhvaćeno oko 80% ukupnog prostora ZP Bijambare. Za potrebe analize, a u skladu sa

ograničenjima vezanim uz terenska istraživanja (ograničen broj dana, vremenske prilike,

epidemiološka situacija COVID–19), nije bilo moguće sagledati sve sezonske aspekte i grupe faune.

Prilikom analize faune posebna pažnja je posvećena onim skupinama koje su prepoznate kao

značajnije za dato područje, Natura 2000 vrstama te vrstama koje su klasificirane određenim

stepenom ugroženosti prema Crvenoj listi faune FBiH ili su obuhvaćene Pravilnikom o mjerama

zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH, br. 21/20).

U tabeli 13 nalazi se sažeti prikaz ukupnog broja vrsta faune utvrđene u ZP Bijambare sa pregledom

broja vrsta koje se nalaze na listi Natura 2000 i Crvenoj listi FBiH. Ukupni prikaz 118 vrsta faune

područja ZP Bijambare daje se u prilogu dokumenta (Prilog 24 – Pregled faune ZP Bijambare) u

tabelama 34-40.

Tabela 13: Pregled vrsta faune utvrđene u ZP Bijambare

Grupa Ukupan broj vrsta Broj vrsta

(Natura 2000) Broj vrsta Crvena

lista FBiH) Pravilnik o mjerama zaštite za strogo

zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste

Zglavkari 20 - 3 1

Vodozemci 3 - - -

Gmizavci 2 - - -

Ptice 58 5 1 1

Sisari 35 10 14 7

Ukupno 118 15 18 9

Tokom provedenih istraživanja za potrebe izrade ovog dokumenta zabilježeno je 12 vrsta o kojima do

sada nije bilo podataka za navedeno područje: mali brodar (Pyrgus malve), biserni šarenjak (Issoria

lathonia), okasti smeđi leptir (Aphantus hyperantus), livadar (Maniola jurtina), otomanska erebija

(Erebia ottomana), veliki ljubičasti car (Apatura iris), mali vodenjak (Ichthyosaura alpestris), livadska

smeđa žaba (Rana temporaria), livadski gušter (Lacerta agilis), divlja patka (Anas platyrhynchos),

jelova sjenica (Parus ater) i gorska pastirica (Motacilla cinerea). Ukupan broj zabilježenih životinjskih

vrsta na području ZP Bijambare iznosi 118, ali za šest vrsta ptica potrebno je dodatno utvrditi

prisustvo te se pouzdano može govoriti o 112 historijski poznatih vrsta za navedeno područje.

Mnoge od identificiranih vrsta su vrste koje su ugrožene ili zahtijevaju zaštitu. Na području ZP

Bijambare zabilježeno je 15 vrsta koje se nalaze na listi Natura 2000 i 18 vrsta faune sa Crvene liste

faune FBiH te devet vrsta okarakterisanih kao zaštićene vrste prema Pravilniku o mjerama zaštite

za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH, br. 21/20). U okviru

Direktive o staništima EU (Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, Direktiva


46

Vijeća 92/43/EEZ, Aneks II i IV) zabilježeno je devet vrsta dok su u okviru Direktive o očuvanju

divljih ptica EU (Direktiva o očuvanju divljih ptica, Direktiva 2009/147/EZ Evropskog Parlamenta i

Vijeća, Aneks I i II) zabilježene tri vrste.

Na području ZP Bijambare do sada postoje podaci o 20 vrsta zglavkara (tabela 34). Od obrađenih

skupina insekata, tri vrste se nalaze na Crvenoj listi FBiH. Dvije vrste imaju status kritično ugrožene

(CR) i to bosanski zimski tular (Chaetopteryx bosniaca) i žuti zimski tular (Chaetopteryx gonospina).

Veliki pjegavi plavac (Phengaris arion) iz reda Lepidoptera uvršten je u Crvenu listu FBiH kao ugrožena

vrsta (EN), a prema Pravilniku o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i

podvrste (Sl. novine FBiH, br. 21/20) predstavlja zaštićenu vrstu (tabela 38).

Slika 23: Okasti smeđi leptir-Aphantus hyperantus (lijevo) i veliki ljubičasti car-Apatura iris (desno)

Od pet vrsta vodozemaca i gmizavaca zabilježenih na području ZP Bijambare i navedenih u tabeli 35

nijedna nije uvrštena na Crvenu listu FBiH, Natura 2000 listu ili u Pravilnik o mjerama zaštite za

strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH, br. 21/20). Na ovom

području dosadašnjim istraživanjima nisu zabilježene međunarodno ili regionalno značajne vrste

vodozemaca i gmizavaca, niti vrsta ovih skupina koje zahtijevaju zaštitu. Na osnovu dostupnih

literaturnih podataka i terenskim istraživanjem utvrđeno je prisustvo tri vrste vodozemca i dvije vrste

gmizavaca. Na slici 24 prikazana je vrsta (Ichthyosaura alpestris) i vrsta Lacerta agilis čije je prisustvo

potvrđeno prilikom terenskog istraživanja.

Slika 24: Mali vodenjak-Ichthyosaura alpestris (lijevo) i livadski gušter-Lacerta agilis (desno)

Na području ZP Bijambare zabilježeno je ukupno 58 vrsta ptica (tabela 36). Među značajnim nalazima

ptica, zabilježeno je pet vrsta koje se nalaze na listi Natura 2000 (tabela 39) te tri vrste koje su


47

zastupljene na listama Aneksa I i II Direktive o očuvanju divljih ptica EU (Direktiva o očuvanju divljih

ptica, Direktiva 2009/147/EZ Evropskog Parlamenta i Vijeća, Aneks I i II). Suri orao (Aquila chrysaetos)

i crna žuna (Dryocopus martinus) su vrste uvrštene u Aneks I Direktive o očuvanju divljih ptica EU, dok

je lještarka (Bonasa Bonasia) uvrštena u Aneks II Direktive o očuvanju divljih ptica EU. Od zabilježenih

vrsta ptica, suri orao (Aquila chrysaetos) prepoznat je u Crvenoj listi FBiH kao ugrožena vrsta (EN), a

prema Pravilniku o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl.

novine FBiH, br. 21/20) predstavlja zaštićenu vrstu. Podatak o prisustvu navedene vrste zabilježen je

u literaturnim podacima (Kunovac, 2017) i vrsta je uočena u preletu iznad datog područja i nije stalni

član lokalne ornitofaune.

Slika 25: Rusi svračak (Lanius collurio)

Od ukupno 35 vrsta sisara zabilježenih na području ZP Bijamabare (tabela 37), 15 vrsta se izdvajaju

kao značajne sa aspekta zaštite. Najveći broj ugroženih vrsta i vrsta sa NATURA 2000 liste je iz

skupine šišmiša. Na popisu kao ugrožena vrsta označen je i Behštajnov šišmiš (Myotis bechsteinii) koji

se ne nalazi na Crvenoj listi FBiH, iz razloga što je tek kasnije po prvi put zabilježen u BiH, a radi se o

globalno ugroženoj vrsti. Ukupno devet vrsta je uvršteno u Anekse II i IV Direktive o staništima EU

(Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, Direktiva Vijeća 92/43/EEZ, Aneks II i IV),

a ukupno sedam zabilježenih vrsta sisara ZP Bijambare uvršteno je u Pravilnik o mjerama zaštite za

strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH, br. 21/20) i uvrštene su u

kategoriju zaštićenih vrsta. Od krupnih sisara na ovom području su zabilježeni medvjed i vuk, ali

predstavljaju vrste uglavnom u tranzitu.

Do sada na području ZP Bijambare nije zabilježeno prisustvo invazivnih vrsta životinja.

Diverzitet faune ZP Bijambare predstavljen je tabelarno (tabele 34-40) prilikom čega je vršena

komparacija dostupnih podataka iz različitih vremenskih perioda. Podaci obuhvataju literaturne

podatke iz perioda od 1888. godine do 1999. godine, zatim od 2000. godine do 2019. godine te

podatke prikupljene tokom terenskih istraživanja 2020. godine. Na ovaj način izvršena je realna

analiza postojećeg stanja saznanja o lokalnoj fauni sa historijskog i sa savremenog aspekta.

Predstavljeni nalazi mogu se smatrati trenutno poznatom faunom datog područja, s obzirom na

činjenicu da ranije nije izvršena inventarizacija koja bi poslužila za komparaciju sa aktuelnim

podacima.


48

Analiza stanja faune u ZP Bijambare ukazuje na nedostatak podataka o lokalnoj fauni i na primarnu

potrebu pokretanja sistematskog istraživanja. Zbog nedostatka podataka, sa izuzetkom šišmiša i

ptica, teško je procijeniti realno stanje faune. Pokretanjem projekta inventarizacije i obrade svih

literaturnih podataka uspostavila bi se baza podataka o fauni ZP Bijambare. Pri tome, za skupine koje

su do sada djelomično ili nikako obrađivane poput insekata, riba, vodozemaca, gmizavaca

neophodno je uraditi nulto stanje. Istovremeno, potrebno je nastaviti i istraživanja ptica i sisara kako

bi se nadopunila postojeća znanja o diverzitetu ove dvije skupine na području ZP Bijambare.

Potrebno je posebnu pažnju obratiti šišmišima, kao najznačajnijem dijelu lokalne faune koja ovo

područje čini prepoznatljivijim u regionalnim okvirima. U tom pogledu preporuka je da se kao dio

godišnjih aktivnosti uključi monitoring ove skupine. Na temelju prikupljenih podataka o fauni ZP

Bijambare kao početnog stanja moguće bi bilo uspostaviti sistem monitoringa što bi predstavljalo i

osnovu za planiranje konzervatorskih aktivnosti po pitanju vrsta i staništa, ali i razvijanje drugih

aktivnosti poput turističkih promocija.

Za dodatno razvijanje turističkih aktivnosti predlaže se jačanje promocije prirodnih vrijednosti ZP

Bijambare u vidu različitih suvenira (razglednice, značke, posteri i knjižice) te jačanje edukativnih

sadržaja u vidu dodatnih informativnih tabli duž šetnice i u blizini pojedinih značajnih lokacija unutar

ZP Bijambare. Također, električne stubove na ulazu u zaštićeno područje potrebno je prilagoditi

pticama, s obzirom da u tom dijelu su uglavnom prisutni škanjci i druge grabljivice kako ne bi došlo do

smrtnosti ptica uslijed električnog udara i sudaranja sa električnim vodovima. Poželjno bi bilo i

pokretanje manifestacija i redovno uključivanje u Evropske manifestacije kojima se obilježavaju

određeni dani vezani uz biodiverzitet. Poseban naglasak dati na šišmiše (npr. Noć šišmiša i slične

manifestacije).

Gljive. Specifični geološki, hidrološki i klimatski faktori rezultirali su razvojem staništa značajnih za

brojne vrste gljiva. Sa aspekta diverziteta gljiva najznačajnije stanište u ZP Bijambare je ekosistem

acidofilnih šuma smrče brdskog do planinskog pojasa (Vaccinio–Piceetea), koje zauzima i najveću

površinu u okviru obuhvata zaštićenog područja. Stanište obiluje mikoriznim i saprotrofnim vrstama

gljiva, od kojih su neke specifične u pogledu supstrata i ekoloških uslova. Krupni drveni ostaci

prirodno odumrlih stabala unutar ovog staništa doprinose ukupnom diverzitetu gljiva i omogućavaju

pogodnu sredinu za rast brojnih rijetkih i ugroženih vrsta gljiva te omogućavaju normalno odvijanje

ciklusa razgradnje. Pored navedenog staništa, od posebnog značaja za gljive su i tresetne šume ili

acidofilni cretovi koji se pojavljuju unutar sastava ekosistema acidofilnih šuma smrče. Tresetišta na

području ZP Bijambare nisu u dovoljnoj mjeri mikološki istraženi zbog čega je potrebno provesti

sveobuhvatna istraživanja zastupljenosti vrsta gljiva čije je prisustvo usko uslovljeno postojanjem

raritetnih specifičnih staništa. Značajan tip staništa za brojne akvatične, semiakvatične i druge

higrofilne vrste su ekosistemi vodotoka (najznačajniji potok Bjelila i Brodić) sa pripadajućim

inundacijskim zonama. Postojanje specifičnih vodnih režima, stalno vlaženje ili ustaljeno periodično

vlaženje uslovljavaju razvoj ovih vrsta gljiva. Ova staništa su karakteristična i za vrste koje se razvijaju

sa specifičnom riparijskom florom i žive na ostacima zeljastih i drvenastih biljaka koji su pod

utjecajem stalnog natapanja ili vlaženja. Pored navedenih staništa za diverzitet vrsta gljiva značajna

su i livadska staništa (travnjaci tvrdače i srednjeeuropske livadske beskoljenke), šumske sastojine

mekih lišćara na fluvisolima koje su staništa za brojne druge vrste mikoriznih i saprotrofnih gljiva,

zatim stare sastojine i šibljaci kleke (Juniperus communis), malobrojna stara stabla divljih voćki,

fecesi i ekskrementi različitih vrsta divljih životinja, pećine i drugi krški fenomeni kao važna staništa

za brojne vrste gljiva prilagođenih životu u potpunom mraku i visokom procentu relativne vlažnosti


49

zraka te sjenovita staništa obrasla u mahovine značajna za briofilne vrste gljiva (Inventarizacija gljiva

na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo, N. Jukić, N. Omerović i S. Tomić, 2020). Na

području ZP Bijamabre zabilježeno je 218 vrsta gljiva predstavljenih u tabeli 41 (Prilog 25 – Pregled

gljiva ZP Bijambare).

3.1.3 Stanje kulturno-historijskih vrijednosti ZP Bijambare

Na prostoru ZP Bijambare nalazi se jedan kulturno–historijski lokalitet. Za potrebe analize i ocjene

stanja, analizirana je dostupna literatura i posjećen je kulturno–historijski lokalitet unutar ZP

Bijambare, što je prikazano u tabeli 14, a ocjena stanja dana je u tabeli 15.

Tabela 14: Pregled lokaliteta od kulturno-historijskog značaja

Vrijednosti Zona Kategorija zaštite Terenski obilazak

Kulturno-historijske vrijednosti

Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci

u sklopu Zaštićenog pejzaža

Bijambare

B zona Odluka o proglašenju dobra nacionalnim

spomenikom Da

Gornja bijambarska pećina –

arheološko nalazište A zona - Ne

Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci ili Nekropola stećaka "Mramorje" su Odlukom Komisije za

očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2008. godine proglašeni Nacionalnim spomenikom. Zbog

izgradnje Magistralnog puta M18 Sarajevo–Tuzla, srednjovjekovni nadgrobnici–stećci su sa lokacije

nalazišta premješteni na lokaciju Donji Čevljanovići, jer se izvorna lokacija stećaka nalazila u obuhvatu

magistralnog puta. Grupa se tada sastojala od 41 stećka, od kojih su dva premještena u Zemaljski

muzej u Sarajevu. 2013. godine, na inicijativu Općine Ilijaš i KJUzPP KS, nekropola stećaka "Mramorje"

premještena je u drugu zaštićenu zonu na lokaciju Dolovi unutar ZP Bijambare 2013. godine.

Slika 26: Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci u ZP Bijambare

Mjere zaštite: Sa ciljem trajne zaštite ovog objekta, mjere zaštite su definirane Odlukom o

proglašenju objekta nacionalnim spomenikom (Odluka o proglašenju nacionalnog spomenika

Srednjovjekovni nadgrobnici–stećci u sklopu Zaštićenog pejzaža Bijambare, Komisija za očuvanje

nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2008. godine):


50

• dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko–restauratorski radovi, uključujući i one

koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za

prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou FBiH

• prostor spomenika je otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne

svrhe

• nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog

ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite

• radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz

prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije te odobrenje nadležnog

ministarstva i nadzora nadležne službe zaštite

• zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada

• nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, kao ni uklanjanje patine

• potrebno je izvršiti postavljanje odgovarajuće ograde kojom će biti osigurana fizička zaštita

spomenika

Tabela 15: Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti ZP Bijambare

Kulturno-historijske

vrijednosti

Stanje Komentar

Srednjovjekovni

nadgrobnici–stećci u sklopu

ZP Bijambare

Dobro

Stanje Srednjovjekovnih nadgrobnika–stećaka u sklopu Zaštićenog

pejzaža Bijambare je dobro. Info–tabla na kojoj su informacije o

Nacionalnom spomeniku nije usklađena sa ambijentom područja.

Mjerama zaštite Oduke o proglašenju Nacionalnim spomenikom,

propisano je postavljanje odgovarajuće ograde kojom će biti osigurana

fizička zaštita spomenika. U narednom periodu potrebno je održavati

postojeće stanje Srednjovjekovnih nadgrobnika–stećaka.

Gornja bijambarska pećina –

arheološko nalazište Dobro

Gornja bijambarska pećina predstavlja prvo pećinsko nalazište paleolita

na cijelom području Bosne i Hercegovine i dokaz o prisustvu

prahistorijskih stanovnika. Zbog arheološkog potencijala Gornje

bijambarske pećine preporuka je da se planiraju dodatna arheološka

istraživanja većeg obima.

3.1.4 Stanje rekreativno-turističkih vrijednosti i izgrađenih objekata ZP Bijambare

Za potrebe ocjene stanja rekreativno–turističkih i izgrađenih vrijednosti analiziran je Prostorni plan

područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž Bijambare (Službene novine Kantona Sarajevo'', br. 23/09

i 27/10-Ispravka) i dostupna literatura te su posjećeni i identificirani lokaliteti sa značajnim

rekreativno–turističkim i izgrađenim vrijednostima. Pregled lokaliteta rekreativno – turističkih i

izgrađenih vrijednosti ZP Bijambare dat je u tabeli 16.

Tabela 16: Pregled lokaliteta rekreativno-turističkih i izgrađenih vrijednosti

Rekreativno-turističke i izgrađene vrijednosti Zona

Parking prostor za vozila posjetilaca C zona–tranzicijska

Ulazna kapija i kućica za naplatu ulaza C zona–tranzicijska

Edukaciono–rekreacioni EKO KAMP (kompleks bivše kasarne Zamo Dučić) B zona–puferska

Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal B zona–puferska

Drveni grad (igralište za djecu) B zona–puferska

Edukaciona staza A zona–nukleus B zona–puferska

Šumska staza (trenutno u fazi pripreme) A zona–nukleus

Sajmište i info centar A zona–nukleus


51

Izgrađeni objekti. Prostor ZP Bijambare nije naseljen, a gotovo sve poslovne djelatnosti i

iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu razvoja poduzetništva su zabranjene. Postojeća izgradnja

unutar prostora ZP Bijambare zastupljena je na više lokaliteta koji su odvojeni u vidu različitih

sadržaja. U kategoriju izgrađenih objekata svrstavaju se sljedeći:

• kompleks bivše kasarne Zamo Dučić

• Informativno – edukacioni centar izgrađen na prostoru bivšeg Planinarskog doma

• kuće za odmor ili kuće za povremeni sezonski boravak korisnika

Kompleks bivše kasarne Zamo Dučić nalazi se u Drugoj zaštićenoj zoni. Kompleks se sastoji od bivšeg

kontrolnog punkta (KPS) kao pripadajućeg ulaznog objekta, pet montažnih baraka i okolnog prilaznog

puta. Na prostoru kompleksa bivše kasarne prema PPPPO ZP Bijambare (Zavod za planiranje razvoja

Sarajevo, 2009), planirana je izgradnja Edukaciono–rekreacionog sadržaja EKO–KAMP–a. Izgradnja je

planirana na jednom dijelu bivše kasarne, a za ostatak montažnih baraka planirano je rušenje.

Površinu bivšeg heliodroma i vojnog poligona zauzimat će sportsko–rekreaciona zona koja bi se

nadovezivala sa sadržajima planiranog. EKO–KAMPA. Ovaj lokalitet bi nakon planirane izgradnje

trebao biti u potpunosti uklopljen u ambijent ZP Bijambare.

Slika 27: Kompleks bivše kasarne Zamo Dučić u ZP Bijambare

Informativno–edukacioni centar A zona–nukleus

Igralište za djecu A zona–nukleus

Turistička staza unutar Srednje ili Glavne bijambarske pećine A zona–nukleus

Turistički eko–voz A zona–nukleus B zona–puferska

C zona–tranzicijska

Parkovski mobilijar za izletnike (šadrvani, klupe za odmor i sjenici) A zona–nukleus B zona–puferska



52

Informativno–edukacioni centar nalazi se na mjestu bivšeg Planinarskog doma, u Prvoj zaštićenoj

zoni. Objekat je namjenski rekonstruisan i opremljen u skladu sa potrebama Upravitelja. Objekat je

otvoren za potrebe upravljanja i promocije zaštićenog područja i opremljen je sa edukacionom

salom, poslovnim prostorijama za rad Upravitelja, restoranom i u neposrednoj blizini sa uređenim

igralištem za djecu. Informativno–edukacioni centar u sklopu ZP Bijambare predstavlja nezaobilazan

turistički punkt za informiranje, odmor posjetioca i promotivne aktivnosti.

Slika 28: Informativno–edukacioni centar izgrađen na prostoru bivšeg Planinarskog doma u ZP Bijambare

Unutar obuhvata ZP Bijambare nisu prisutna naselja sa lokalnim, domicilnim stanovništvom, a na

području pejzaža nalazi se nekoliko starih kuća u vlasništvu domicilnog stanovništva. Na području ZP

Bijambare prisutni su povremeni vikend stanovnici te vlasnici i zaposleni u objektima ugostiteljsko–

turističke djelatnosti. Registrirani objekti su kuće za odmor ili kuće za povremeni sezonski boravak

korisnika. Jedna grupacija vikendica pripada rubnoj zoni naselja Krivajevići. Najveća grupacija vikend

kuća sagrađenih u prijeratnom periodu nalazi se uz potok Junakovac. Prema dostupnim

informacijama na drugoj lokaciji uz istočnu granicu u području Dolova sve vikend kuće koje su bile

devastirane i uništene su obnovljene.

Postojeća infrastruktura, izgrađeni objekti i elementi turističkog uređenja unutar ZP Bijambare

zadovoljavaju potrebe posjetilaca ovog područja i predstavljaju uređeno zaštićeno područje Kantona

Sarajevo. Unutar ZP Bijambare osiguran je parking prostor za vozila posjetilaca, uređen je pristup do

ulaza, osigurano funkcionalno prodajno mjesto za ulaznice uz evidenciju broja posjetilaca, uređena je

rasvjeta u obuhvatu te su uređene staze i pristupni putevi za razgledanje glavnih znamenitosti

zaštićenog područja, uz osigurane edukativno–informativne panoe koji sadrže informacije o

pećinama i prirodnim vrijednostima, kao najznačajnijim obilježijima ZP Bijambare. Unutar ZP

Bijambare izgrađen je ukupno 81 objekat što je predstavljeno u nastavku na slici 29.


53

Slika 29: Karta objekata u području ZP Bijambare sa prikazom naselja u uticajnoj zoni

Parking prostor za vozila posjetilaca. Objekt parkirališta izgrađen je na ulazu u ZP Bijambare i

namijenjen je za parkiranje autobusa kojima se dovode grupe posjetilaca i za manja vozila. Uzimajući

u obzir porast trenda posjetilaca, postojeći broj parking mjesta u ZP Bijambare nije dovoljan. U toku

je izgradnja i adaptacija pomoćnog parkinga kojeg je u narednom periodu potrebno osposobiti uz

odgovarajuće pokretne rampe, separatore i staviti u funkciju uz elektroničko evidentiranje ulazaka i

izlazaka vozila sa parking mjesta.

Slika 30: Parking prostor za vozila posjetilaca u ZP Bijambare


54

Ulazna kapija i naplatna kućica smještene su na samom početku u Trećoj zaštićenoj zoni. Trenutno

su u zadovoljavajućem stanju, ali je poželjno da se u narednom periodu renoviraju i preurede u

atraktivnije i modernije objekte koji će se uklopiti u ambijent ZP Bijambare.

Slika 31: Ulazna kapija i naplatna kućica u ZP Bijambare

Turistički eko–voz. Posjetiocima ZP Bijambare omogućeno je razgledanje prirodnih ljepota vožnjom

eko–vozom na električni pogon. Turistički eko–voz kreće se kroz sve tri zaštićene zone ZP Bijambare,

na relaciji od parkinga do Glavne bijambarske pećine i nazad brzinom od 20 km/h. Vožnja u jednom

pravcu je nešto više od dva kilometra, a voz je opremljen sa 54 sjedišta.

Slika 32: Turistički eko–voz u ZP Bijambare


55

Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal nalaze se na prostoru bivše kasarne Zamo

Dučić. Korištenje ovih terena se ne naplaćuje. Sportske rekvizite unutar terena potrebno je održavati,

a u dogledno vrijeme zamijeniti sa novim uz renoviranje terena.

Slika 33: Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal u ZP Bijambare

Drveni grad predstavlja ambijentalno uklopljeno igralište za djecu smješteno u Drugoj zaštićenoj zoni

ZP Bijambare. Nedavno je jedan segment Drvenog grada obnovljen, a da bi rekonstrukcija Drvenog

grada bila potpuna i funkcionalna trebalo bi obnoviti dodatno još tri kućice i jedan most na ovom

lokalitetu.

Slika 34: Drveni grad u ZP Bijambare


56

Unutar ZP Bijambare nalazi se jedna edukativna staza i jedna šumska staza. Edukativna staza sa

informacijama o flori i fauni ZP Bijambare započinje u Drugoj zaštićenoj zoni na lokalitetu

Srednjovjekovnih nadgrobnika–stećaka, duga je 700 m i prostire se i djelomično preklapa sa bivšom

planinarskom stazom prema Boriku. Šetnjom uređenom edukativnom stazom sa postavljenim

drvenim panoima, posjetioci se mogu informirati o valoriziranim vrijednostima ovog prostora.

Slika 35: Edukativna staza u ZP Bijambare

Šumska staza je trenutno u fazi adaptacije i prostire se Prvom zaštićenom zonom. Sastoji se od dva

dijela, drvene šumske staze i drugog prirodnog dijela staze ukupne dužine oko 2 km. U proteklom

periodu adaptirano je 170 m šumske drvene staze na neprohodnim, vlažnim staništima.

Slika 36: Šumska staza u fazi adaptacije u ZP Bijambare

Parkovski mobilijar za izletnike sastoji se od šadrvana, klupa za odmor i sjenika. Postavljeni parkovski

mobilijar trenutno je u zadovoljavajućem stanju, ali zbog povećanog broja posjetilaca bilo bi nužno

povećati broj klupa, šadrvana i sjenika unutar ZP Bijambare. Sigurnosne ograde i rukohvati


57

postavljeni su na više lokaliteta unutar obuhvata ZP Bijambare. Napravljene su od drveta i u

potpunosti se uklapaju u ambijent prostora. Zbog dotrajalosti materijala i izloženosti vremenskim

utjecajima, a s ciljem obezbjeđivanja sigurnosti posjetilaca bilo bi nužno zamijeniti ih novim, posebno

na lokalitetima u blizini Đuričine pećine, na mostu kod Dimšine pećine i na ulazu u Srednju ili Glavnu

bijambarsku pećinu.

Slika 37: Šadrvani u ZP Bijambare

Ocjena stanja rekreativno–turističkih i izgrađenih vrijednosti ZP Bijambare data je u tabeli 17 u

nastavku.

Tabela 17: Ocjena stanja rekreativno-turističkih i izgrađenih vrijednosti ZP Bijambare

Rekreativno-turističke i

izgrađene vrijednosti

Stanje Komentar

Parking prostor za vozila

posjetilaca

Srednje Uzimajući u obzir porast trenda posjetilaca, postojeći broj parking mjesta u ZP

Bijambare nije dovoljan. U toku je izgradnja i adaptacija pomoćnog parkinga za koji je

planirano u narednom periodu osposobljavanje i stavljanje u funkciju.

Ulazna kapija i kućica za

naplatu ulaza

Dobro Trenutno stanje ulazne kapije i naplatne kućice u ZP Bijambare je zadovoljavajuće.

Obzirom da je ulazna kapija i kućica za naplatu ulaza izgrađena od drveta i prirodnih

materijala, zbog izloženosti različitim vremenskim uslovima djelomično je uočen

trošan i dotrajao izgled navedenih objekata.

Edukaciono–rekreacioni

EKO KAMP (kompleks

bivše kasarne Zamo

Dučić)

Loše Ulazni objekat (bivši kontrolni punkt KPS) na lokalitetu bivše kasarne "Zamo Dučić" je

još uvijek neusklađen sa ambijentom ZP Bijambare. Na jednom dijelu bivše kasarne

prema PPPPO planirana je izgradnja Eko–kampa, a ostatak kasarne će u narednom

periodu biti srušen.

Otvoreni sportski tereni

za košarku, odbojku i

fudbal

Srednje Otvoreni sportski tereni za košarku, odbojku i fudbal su u relativno dobrom stanju,

uz mogućnosti za dodatnu modernizaciju, obnovu i prilagodbu ambijentu ZP

Bijamabare.

Drveni grad (igralište za

djecu)

Srednje Drveni grad smješten u Drugoj zaštićenoj zoni ZP Bijambare namijenjen kao igralište

za djecu djelomično je obnovljen. Zbog izloženosti vremenskim utjecajima i

osjetljivosti prirodnih materijala od kojih je Drveni grad izgrađen, uočen je trošan i

dotrajao izgled neobnovljenih objekata Drvenog grada.

Edukaciona staza Dobro Edukativna staza bogata je informativnim sadržajima o valoriziranim vrijednostima

ZP Bijambare. Posjetioci se mogu informirati o prirodnim značajkama područja

šetnjom kroz uređenu edukativnu stazu sa postavljenim drvenim panoima.

Šumska staza n/a Trenutno u fazi pripreme. U proteklom periodu adaptirano je 170 m šumske drvene

staze na neprohodnim, vlažnim staništima. U narednom periodu planirano je


58

Prateća infrastruktura. Za potrebe analize i ocjene stanja infrastrukture na osnovu dostupne

literature i terenskog obilaska područja obrađene su sljedeće tematske jedinice: energetska

infrastruktura, upravljanje otpadom, saobraćajna infrastruktura i infrastruktura turističke

signalizacije.

Energetska infrastruktura. Prema podacima iz PPPPO ZP Bijambare, unutar obuhvata nalaze se tri

izgrađene trafo stanice i jedna u rubnom pojasu naselja Krivajevići koja ne ulazi u obuhvat zaštićenog

područja. Elektroenergetska distributivna mreža ZP Bijambare izvedena je nadzemno.

Transformatorske stanice su najvećim dijelom priključene nadzemnim vodom sa magistralnog

dalekovoda Nišići–Krivajevići. Transformatorska stanica Bijambare priključena je starim kablom sa

magistralnim dalekovodom, s tim da su stare dionice kabla zamijenjene novim. U saradnji sa J.P.

Elektroprivreda BiH, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo potrebno je rekonstruisati postojeći

elektroenergetski sistem zamjenom postojećih kablova novim srednjenaponskim univerzalnim

kablovima, kao i zamjenom postojećih transformatorskih stanica novim suhim transformatorskim

jedinicama (PPPPO ZP Bijambare). Rasvjeta unutar ZP Bijambare je u proteklom periodu uređena i

postavljena je rasvjeta sa zadovoljavajućim brojem svjetiljki duž šetnice.

finaliziranje adaptacije drvene staze.

Sajmište i info centar Dobro Trenutno stanje sajmišta i info centra u blizini Informativno – edukacionog centra je

dobro. Namjena sajmišta je povremena organizacija događaja s ciljem promocije

tradicionalnih djelatnosti i proizvodnje te promocija lokalnih proizvoda i usluga. Na

info pultu moguće je preuzeti informativne prospekte i brošure čija je svrha

promocija ZP Bijambare.

Informativno–

edukacioni centar

Dobro Kao što je i predviđeno Prostornim planom područja posebnih obilježja Zaštićeni

pejzaž Bijambare na prostoru bivšeg Planinarskog doma namjenski je rekonstruisan i

uspostavljen Informativno–edukacioni centar koji služi za potrebe upravljanja i

promociju ZP Bijambare. Objekat je adekvatno opremljen i posjeduje edukacionu

salu, poslovne prostorije za rad Upravitelja i restoran za posjetioce.

Igralište za djecu Dobro Stanje parkovskog mobilijara i igrališta za djecu u blizini Informativno–edukacionog

centra je dobro, a potrebno ga je održavati i očuvati.

Turistička staza unutar

Srednje ili Glavne

bijambarske pećine

Dobro Unutar Srednje ili Glavne bijambarske pećine postavljena je 400 m duga turistička

staza za lakši pristup i razgledanje unutrašnjosti pećine kao jednog od najznačajnijih

obilježja ZP Bijambare.

Turistički eko–voz Dobro Posjetiocima ZP Bijambare omogućeno je da prirodne ljepote mogu razgledati

vožnjom eko–vozom na električni pogon. Turistički eko–voz kreće se na relaciji od

parkinga do Glavne bijambarske pećine i nazad brzinom od 20 km/h. Vožnja u

jednom pravcu je nešto više od dva kilometra, a voz je opremljen sa 54 sjedišta.

Parkovski mobilijar za

izletnike (šadrvani,

klupe za odmor i sjenici)

Dobro Postavljeni parkovski mobilijar trenutno je u zadovoljavajućem stanju. Parkovski

mobilijar nije mehanički pričvršćen za tlo, pa je česta pojava da posjetioci ZP

Bijambare prenose iste na različite lokacije zaštićenog pejzaža. Zbog izloženosti

vremenskim utjecajima uočeno je da su sigurnosne ograde i rukohvati napravljeni od

drveta i prirodnih materijala na nekim lokacijama dotrajali, posebno na lokalitetima

u blizini Đuričine pećine, na mostu kod Dimšine pećine i na ulazu u Srednju ili Glavnu

bijambarsku pećinu.


59

Slika 38: Energetska infrastruktura ZP Bijambare

Unutar obuhvata ZP Bijambare trenutno postoji jedan javni toalet. Postavljen je u blizini Informativno

– edukacionog centra. Uzimajući u obzir veliki broj posjetioca i trend porasta posjeta, javlja se

potreba za nadogradnjom postojećeg i izgradnjom novog toaleta koji bi se nalazio na ulazu u ZP

Bijambare, u Prvoj zaštićenoj zoni.

Slika 39: Komunalni uređaj za biološko prečišćavanje otpadne vode i javni toalet u blizini Edukativno–informativnog centra


60

Upravljanje otpadom. Odlaganje, sakupljanje i odvoz otpada na odlagalište je uređeno ugovornim

odnosom između KJUzZPP KS i KJKP RAD. Prema Elaboratu o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i

zelenih otoka sa lociranjem – za Općinu Ilijaš (2017), na širem području Bijambara u MZ Nišići

postavljena je jedna korpa volumena 5m3. Postavljena korpa zadovoljava potrebe stanovništva, a

vrijeme i učestalost odvoza se vrši po pozivu. Na području ZP Bijambare raspoređeno je oko dvanaest

drvenih posuda namijenjenih za odlaganje otpada izgledom usklađenih sa ambijentom pejzaža i

manji broj većih kontejnera. Održavanje posuda za odlaganje otpada je u nadležnosti Upravitelja, a

sakupljeni otpad iz posuda odlaže se u centralni kontejner postavljen u blizini kompleksa bivše

kasarne Zamo Dučić. Pražnjenje i odvoz otpada iz centralnog kontejnera je u nadležnosti KJKP RAD, a

dinamiku odvoza određuje Upravitelj u skladu sa potrebama. Elaboratom o lokacijama reciklažnih

dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno–planskoj dokumentaciji i investicijskim

planom (2019), na području ZP Bijambare planirano je 11 lokacija zelenih otoka. Za dvije lokacije

planirana je izgradnja zelenog otoka Tip 4 u okviru granica Edukaciono – rekreacionog Eko kampa.

Nadzemni zeleni otok Tip 4 se gradi kao niša unutar koje su međusobno odvojene pregrade u koje se

smještaju posude za prikupljanje otpada. U ZP Bijambare na devet lokacija predložena je izgradnja

zelenog otoka manjih kapaciteta Tip 6. Zeleni otok Tip 6 namijenjen je za površine na kojima je visoka

frekvencija posjetilaca, kao što su igrališta, šetališta i parkovi. Pored postojećih korpi za otpad,

planirano je postavljanje posuda za odlaganje otpada manjih kapaciteta koje će se razlikovati u boji

prema vrsti otpada koji se odlaže. Na slici 40 prikazano je postojeće stanje infrastrukture za

prikupljanje otpada u ZP Bijambare i u širem području. Uzimajući u obzir rijedak prijevoz i udaljenost

područja odlaganje, upravljanje i odvoz otpada je adekvatno regulirano.


61

Slika 40: Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare

Slika 41: Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare

Slika 42: Primjer kontejnera postavljenih u ZP Bijambare


62

Saobraćajna infrastruktura. Magistralna cesta M18 Sarajevo–Tuzla prolazi duž obuhvata zaštićenog

područja dužinom od 1,425 km i predstavlja jugoistočnu granicu ZP Bijambare. Unutar obuhvata ZP

Bijambare nalaze se nekategorisani putevi dužine 4,403 km, većinom sa makadamskim ili zemljanim

kolovozom koji imaju funkciju pristupa postojećim objektima. ZP Bijambare moguće je pristupiti

završecima seoskih puteva koji se nalaze uz granicu obuhvata i nastavljaju uz šumske staze, i to sa

istočne strane iz pravca Krivajevića, sa jugozapada iz pravca Borka i zapadno iz pravca Kamenice.

Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture unutar ZP Bijambare prikazano je na slici 43, a kategorije,

dužine ceste i njihov položaj u ZP Bijambare predstavljeni su u tabeli 18. Do ZP Bijambare posjetioci

mogu doći vlastitim vozilom koristeći Magistralni put M–18 (Sarajevo–Tuzla) te autobusom

međugradske linije na relaciji Sarajevo–Tuzla. Ne postoji organizirani prevoz do ZP Bijambare, niti iz

Sarajeva niti iz Tuzle.

Slika 43: Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare

Tabela 18: Kategorije i dužine ceste na području ZP Bijambare

Kategorija ceste Dužina Zona

Magistralna cesta M–18 Sarajevo–

Tuzla

1,425 km C zona–tranzicijska

Nekategorisana cesta 4,403 km A zona–nukleus B zona–puferska


Staze 15,739 km A zona–nukleus B zona–puferska


Ukupno 21,567 km


63

Turistička signalizacija. Prethodnih godina na području ZP Bijambare značajnim dijelom je

postavljena i poboljšana turistička signalizacija i info-paneli. Infrastruktura i info paneli su poboljšani i

u osjetljivim tipovima ekosistema koji su identifikovani na značajnom dijelu ZP Bijambare, poput

ekosistema tresetišta. Unutar obuhvata postavljeni su edukativni panoi koji sadržavaju informacije o

specifičnim vrstama ZP Bijambare te ističu značaj i diverzitet ekosistema prisutnih unutar ZP

Bijambare. Unutar obuhvata ZP Bijambare nalazi se jedna info–edukativna staza čiji je početak u

Drugoj zaštićenoj zoni na lokalitetu Srednjovjekovnih nadgrobnika–stećaka. Info–edukativna staza

sadrži informacije o flori i fauni zaštićenog područja i prostire se sa ukupnom dužinom od 700 m. Na

područjima gdje su prisutni osjetljivi i neprohodni ekosistemi trenutno su u fazi izgradnje drvene

staze i mostovi za pristup i razgledanje ekosistema da bi se spriječilo narušavanje njihove strukture. U

ZP Bijambare adaptira se Šumska staza koja će omogućiti pristup i razgledanje ekosistema koji su

neprohodni zbog vlažnosti. Izgradnjom Šumske staze spriječit će se i narušavanje strukture osjetljivih

ekosistema. Izgradnja Šumske staze je planirana za Prvu zaštićenu zonu i do sada je adaptirano oko

170 m drvene staze koja je ambijentalno prilagođena.

Slika 44: Primjeri signalizacije u ZP Bijambare

Tabela 19: Stanje energetske, vodovodne, otpadne i putne infrastrukture te turističke signalizacije u ZP Bijambare

Prateća infrastruktura Stanje Komentar

Energetska infrastruktura Srednje

Stanje energetske infrastrukture i distributivne mreže je zadovoljavajuće. Prema

PPPPO ZP Bijambare, u saradnji sa J.P. Elektroprivreda BiH, Podružnica

Elektrodistribucija Sarajevo potrebno je rekonstruisati postojeći

elektroenergetski sistem zamjenom postojećih kablova novim srednjenaponskim

univerzalnim kablovima, kao i zamjenom postojećih transformatorskih stanica

novim suhim transformatorskim jedinicama.

Vodovodna infrastruktura Dobro

Stanje vodovodne infrastrukture u ZP Bijambare je zadovoljavajuće. Vrelo

Studenac kaptirano je za potrebe Informativno–edukacionog centra. U ZP

Bijambare postavljen je jedan komunalni uređaj za biološko prečišćavanje

otpadne vode (SBR REG 40 PE). Unutar obuhvata ZP Bijambare trenutno postoji

jedan javni toalet. Uzimajući u obzir veliki broj posjetioca i trend porasta posjeta,

potrebno je nadograditi postojeći i izgraditi novi toalet koji bi se nalazio na ulazu

u ZP Bijambare.

Infrastruktura za

prikupljanje otpada Dobro

Odlaganje, sakupljanje i odvoz otpada unutar ZP Bijambare je proceduralno

uređeno. Drvene posude za odlaganje otpada poželjno je zamijeniti novim i

ujednačiti izgled postojećih s ciljem modernizacije i boljeg usklađivanja sa

ambijentom.

Saobraćajna infrastruktura

i signalizacija Dobro

Stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare je dobro. Nedostaje

signalizacija koja označava prostor namijenjen za vozila posjetilaca.

Preporučljivo je da se na Magistralnoj cesti M18 Sarajevo – Tuzla postavi dodatni


64

Prateća infrastruktura Stanje Komentar

uočljiviji saobraćajni znak koji daje informaciju o blizini ZP Bijambare i usmjerava

posjetitelje prije samog skretanja u ZP Bijambare.

Turistička signalizacija Srednje

Turistička signalizacija i panoi u ZP Bijambare su proteklih godina u značajnoj

mjeri postavljeni, nadograđeni i poboljšani. U narednom periodu potrebno je da

se postojeća turistička signalizacija nadograđuje, unaprijedi i održava u dobrom

stanju.

3.1.5 Stanje obavljanja dopuštenih djelatnosti u prostoru ZP Bijambare

3.1.5.1 Turizam

Turizam u ZP Bijambare je veoma razvijen, a broj domaćih i stranih posjetilaca bilježi rastući trend u

posljednjih šest godina. U tabeli 20, prikazani su podaci o broju posjetilaca u ZP Bijambare, u Srednjoj

bijambarskoj pećini te broju korisnika turističkog voza, a na osnovu količine prodanih ulaznica u

periodu 2014.-2019. godine. Iz evidencije su izuzeti korisnici koji su ovaj prostor koristili bez naknade

vrijednosti predviđene za ulazak (organizovane grupe koje su putem različitih organizovanih

aktivnosti dobile dozvolu za njihovo obavljanje, posjetioci koji su oslobođeni naplate - djeca do 6

godina, kao i posjetioci koji su prostor posjetili u vrijeme održavanja određenih manifestacija (kada je

ulaz u prostor bio besplatan). Stoga, može se zaključiti da je stvarni broj posjetilaca u ZP Bijambare

bio veći u navedenom periodu.

Tabela 20: Evidentirani broj posjetilaca u ZP Bijambare u periodu od 2014.–2019. godine

Godina Broj posjetilaca u ZP

Bijambare

Broj posjetilaca u Glavnoj

bijambarskoj pećini

Broj korisnika turističkog

voza

2014. 38.425 10.441 26.005

2015. 53.025 18.456 38.173

2016. 63.981 22.866 51.730

2017. 68.354 25.126 60.551

2018. 64.645 21.656 55.692

2019. 68.789 24.236 63.886

Broj posjetilaca kroz godinu varira u ovisi od sezonskog perioda. U ZP Bijambare, najveći broj

posjetilaca evidentiran je u ljetnim mjesecima, tj. julu i avgustu. U tabeli 21 dat je pregled broja

posjeta u 2018. godini na mjesečnom nivou, a dinamika i frekvencija je skoro pa identična i u ostalim

godinama.

Tabela 21: Broj posjetilaca na mjesečnom nivou u 2018. godini

Mjesec Broj posjetilaca u ZP Bijamare

Januar 1.540,00

Februar 486,00

Mart 1.453,00

April 6.425,00

Maj 7.258,00

Juni 3.819,00

Juli 14.093,00

August 15.292,00

Septembar 7.777,00

Oktobar 3.720,00

Novembar 2.030,00

Decembar 752,00

UKUPNO 64.645,00


65

Paralelno sa izradom PU ZP Bijambare u toku je i priprema Plana upravljanja posjetiocima ovog

područja, koji bi trebao utvrditi optimalan broj posjetilaca, s ciljem prilagodbe sistema posjećivanja i

zaštite valoriziranih prirodnih vrijednosti.

KJUzZZP KS naplaćuje ulaz u ZP Bijambare što omogućava ulaz u tranzicijsku, pufer i nukleus zonu.

Ulaz u Srednju bijambarsku pećinu se naplaćuje posebno. Pored ulaza u zaštićeno područje u

tranzicijskoj zoni, nalazi se parking koji je na raspolaganju za osobna vozila te autobuse koji prevoze

organizovane grupe posjetilaca. U okviru zaštićenog područja posjetioci mogu pješačiti ili koristiti

turistički voz na električni pogon koji ima dvije polazne tačke: parking i info-punkt. Unutar ZP,

motornim vozilima saobraćaju vozila Upravljača, interventna vozila i vozila sa posebnim odobrenjem

Upravljača.

Posjetiocima je na raspolaganju usluga vodiča za organiziranu šetnju parkom. Od promotivnih

materijala, posjetioci na ulazu mogu kupiti turističku kartu i razglednicu zaštićenog područja.

U prvoj zaštićenoj zoni, najveću turističku vrijednost ima Srednja bijambarska pećina, kroz koju vodi

400 metara duga turistička staza. Posjete pećini odvijaju se planski uz nadzor stručnog vodiča, koji

osim pružanja informacija o pećini, vodi brigu i o redu tokom obavljanja posjeta. Obilazak pećine je

moguć u periodu od aprila do novembra, sa 4 termina radnim danima i 7 termina vikendom u

ljetnom periodu te 3 termina radnim danima i 6 termina vikendom u proljetnom i jesenjem periodu.

Maksimalan broj posjetilaca u jednom terminu ograničen je na 30. U periodu od decembra do marta,

pećina nije otvorena za posjetioce.

Slika 45: Organizirani obilazak Srednje bijambarske pećine

Informativno–edukacioni centar predstavlja nezaobilazan turistički punkt gdje se posjetioci mogu

informisati o zaštićenom području. U centru se također organizuju različiti vidovi edukacije i

prezentacije. U okviru ovog centra, posjetiocima je na raspolaganju gastro ponuda restorana koji

trenutno dat u zakup UR fast-food Oaza Dino.

U drugoj zaštićenoj zoni, posjetioci mogu posjetiti lokalitet nekropole stećaka „Mramorje“ koje

generalno predstavlja interesantnu destinaciju, iako stećci nisu kulturno-historijsko nasljeđe ZP

Bijambare, već šire uticajne zone (primarni lokalitet: Donji Čevljanovići).


66

Slika 46: Organizirana grupa posjetilaca (lijevo) i posjetilac na lokalitetu nekropole stećaka Mramorje (desno)

U drugoj zoni, posjetiocima je dostupan planinarski mobilijar za boravak u prirodi, relaksaciju i

porodični odmor. Posjetioci mogu koristiti mobilijar bez naknade, uz poštivanje propisanih mjera

zabrane.

Smještajni kapaciteti. U zaštićenom području ne postoji nijedan objekat koji kontinuirano nudi

usluge smještaja i/ili usluge smještaja i doručka („bed & breakfast“ koncept). U trećoj zaštićenoj zoni

je izgrađeno Etno-Begovo selo koje predstavlja seosko domaćinstvo sa specifičnim i tradicionalnim

ambijentom (slika 47). U uticajnoj zoni, postoji jedan objekat koji nudi uslugu smještaja i doručka –

Villa Meyra. Objekat se nalazi na Nišićkoj visoravni i odlikuje se smještajnim kapacitetom od 15

kreveta (slika 48).

Slika 47: Seosko domaćinstvo Etno-begovo selo (Izvor: https://odmoriubih.ba)

Slika 48: Prirodno jezero u blizini objekta Vila Meyra (lijevo) i unutrašnjost objekta Vila Meyra (desno)


67

Budući da KJUZzPP KS ima uspostavljenu infrastrukturu za kontrolirani ulaz, nadzor i informiranje

posjetioca o zabranama u prostoru, propisane mjere zaštite se uglavnom poštuju. Sporadično se

dešava pojava vezana za nepravilno odlaganje otpada i činjenje manjih oštećenja na postavljenom

mobilijaru, što je zanemarljivo u odnosu na broj posjeta ovom prostoru. Prema podacima dobivenim

od Nadzorničke službe, izazov sa kojim se povremeno susreću u radu jeste nemogućnost

sankcionisanja prekršaja koje počine strani državljani u zaštićenom području, budući da ne postoji

pravni mehanizam/osnova za sankcionisanje stranih državljana. Prekršaji se odnose na nesavjesno

postupanje s generiranim otpadom od strane samih posjetilaca u okviru ZP Bijambare. Osim toga,

kao potencijalni problem istaknut je veoma visok dnevni broj posjetilaca tokom državnog praznika

Prvi maj, čime se vrši ogroman pritisak na područje te otežava kontrola aktivnosti posjetilaca na dan

praznika. Uzimajući u obzir kulturološke navike domaćih posjetilaca, može se pretpostaviti da se

povećava rizik od mogućeg nepoštivanja zabrane upotrebe otvorenog plamena u zaštićenom

području, iako tragovi takvog ponašanja nisu zabilježeni terenskim obilaskom.

Eko-turizam. Unatoč tome što ZP Bijambare ima izuzetno visok potencijal za razvoj eko-turizma,

nedostatak infrastrukture odnosno finansijskih ulaganja u razvoj iste, usporava razvoj ove djelatnosti.

Usljed toga, interakcija između prirodnih vrijednosti i lokalne zajednice ne ispunjava svoje pune

kapacitete. Aktivno učešće lokalne zajednice u održavanju i unapređenju funkcioniranja zaštićenog

područja te doprinos samoodrživom razvoju šireg područja ZP Bijambare izostaje.

U periodu od 2017. do 2019. godine, ZP Bijambare je bilo jedno od pilot područja u okviru ECO KARST

projekta, koji je su-finansirala Evropska Unija (EU). Kroz ovaj projekat provedene su aktivnosti

identifikacije potencijalnih ekonomskih aktivnosti koje su u skladu sa prirodom i očuvanjem

društvenih i kulturnih vrijednosti lokalne zajednice u uticajnoj zoni. Od osam identifikovanih

poslovnih ideja, četiri ideje su bile vezane za uspostavu seoskog domaćinstva odnosno pružanje

usluga smještaja sa doručkom. Ostale četiri poslovne ideje su se odnosile na izradu odjevnih

predmeta od vune domaćih ovaca (pramenka), rekreativno jahanje za djecu, proširenje organske

poljoprivredne proizvodnje i proizvodnju upotrebnih proizvoda od reciklažnih sirovina. Kroz navedeni

projekat, izrađeni su biznis planovi za svaku od ideja te je neophodno da lokalno stanovništvo

dobije dodatnu podršku za realizaciju svojih poslovnih ideja. Na ovaj način, uspostavila bi se eko-

turistička ponuda za sve posjetioce koji bi imali mogućnost da uživaju u esencijalnim kvalitetama

zona, čime bi se ostvario pozitivan utjecaj na unapređenje eko-turizma u općini Ilijaš i Kantonu

Sarajevo. U okviru ECO KARST projekta utvrđen je ekonomski i društveni potencijal, poljoprivredni

potencijal, potencijal turizma, nedrvnih šumskih proizvoda, meda i sijena šuma ZP Bijambare i

uticajne zone ZP Bijambare. Procjena potencijala ZP Bijambare i uticajne zone ZP Bijambare prikazana

je u poglavlju Prilozi (xx – xx).


68

3.1.5.2 Rekreacija

ZP Bijambare ima veliki potencijal za razvoj rekreativnih sadržaja. Čist zrak, udaljenost od urbanog

područja, miran i ugodan prirodni ambijent čine ovo područje idealnim za rekreativne aktivnosti

posjetilaca. Tokom terenskog obilaska i pregledom dostupnih informacija za posjetioce na službenoj

stranici KJUzZPP KS, evidentirane su sljedeće rekreativne aktivnosti:

• pješačenje i trčanje

• biciklizam

• pasivna rekreacija

Pješačenje i trčanje. U svrhu pješačenja i trčanja, posjetioci koriste glavnu šetnicu koja polazi od info

pulta na ulazu u ZP i završava ispred Informativno–edukacionog centra, obuhvatajući sve tri zone

područja. Za pješačenje su dostupne i edukativne i šumske staze koje se nalaze u drugoj zaštićenoj

zoni.

Biciklizam. Za aktivnosti biciklizma koristi se glavna šetnica u drugoj zaštićenoj zoni. Posjetioci za

vožnju koriste vlastita bicikla. KJUzZPP KS je ukinula uslugu iznajmljivanja bicikala usljed

nedomaćinskog odnosa posjetilaca prema opremi.

Pasivna rekreacija. U svrhu pasivne rekreacije, posjetioci koriste planinarski mobilijar te prostrana

livadska područja u drugoj i trećoj zaštićenoj zoni.

Slika 49: Šetači u ZP Bijambare

3.1.5.3 Namjena i struktura zemljišta

Namjena zemljišta. Prema PPPPO ZP Bijambare (ZzPR, 2009.) i ŠGO Gornje Bosansko, u obuhvatu su

zastupljene kategorije upotrebe zemljišta kako je prikazano u tabeli 22 i na slici 50. U području

dominiraju državne šume sa učešćem od 62.76% i zona sanitarne zaštite sa učešćem od 21.05%.


69

Tabela 22: Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare

Kategorija upotrebe zemljišta Površina (ha) Procenutalno učešće (%)

Državne šume 308.8243 62.76

Privatne šume 10.5049 2.13

Poljoprivredno zemljište 50.15466 10.19

Građevinsko zemljište 9.227238 1.87

Zona sanitarne zaštite 103.5861 21.05

Sport 9.77403 1.98

Ukupno 492.0713 100

Slika 50: Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare

Struktura zemljišta. Za prikaz strukture zemljišta korištena je CORINE baza podataka o zemljišnom

pokrivaču Bosne i Hercegovine (2018.). Prema ovim podacima, u ZP Bijambare dominira kategorija

četinarskih šuma i to sa procentualnim učešćem od cca 78,34%. Ostatak površina pripada

kategorijama mješovite šume (9.46%), složene strukture uzgoja (6,69%), te kategoriji pašnjaci (5,49%)

(tabela 23 i slika 51).


70

Tabela 23: Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare

CORINE-klasa zemljišnog pokrivača

Šifra Površina (ha) Procenutalno učešće (%)

Pašnjaci 231 27.30243 5.5

Složene strukture uzgoja 242 33.25904 6.7

Četinarske šume 312 389.4012 78.34

Mješovite šume 313 47.0673 9.47

Ukupno 497.03 100

Poređenjem podataka za strukturu zemljišta u ZP Bijambare za 2018. godinu sa podacima za

strukturu zemljišta za 2012. godinu, može se zaključiti da nije došlo do značajne promjene u strukturi

zemljišta u području, a koje se mogu evidentirati kroz CLC bazu.1

Slika 51: Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare (Izvor: CLC 2018)

3.1.5.4 Stanje šuma i djelatnosti šumarstva

Prema podacima iz šumsko-gospodarske osnove za „Gornjebosansko“ – dio (2013. – 2022.) i

šumsko-privredne osnove za privatne šume i šumska zemljišta na području KS – Zaštićeni pejzaž

Bijambare (2018. – 2027.), šume i šumski ekosistemi u ZP Bijambare zauzimaju 455,44 ha. Državne

šume preovladavaju sa površinom od 430,42 ha i čine zaokruženu cjelinu. Na njih se nastavljaju šume

1 Napomena: Kroz CLC bazu podataka moguće je evidentirati promjene strukture zemljišta veće od 5ha


71

u vlasništvu fizičkih ili privatnih lica sa površinom od 25,02 ha, fragmentirane i diskontinuirane u

površini i prostornom rasporedu.

Sljedeći šumski ekosistemi su zastupljeni u zaštićenom području:

• ekosistemi tamnih četinarskih šuma (Vaccinio – Piceetea Br. – Bl. 1939 em Zupančić 1980)

• ekosistemi lišćarsko-listopadnih šuma i šikara bukve i crnog graba (Querco – Fagetea Br. – Bl. & Viegler 1937

• ekosistemi acidifilnih jasikovo-brezovih šuma i šikara (Quercetalia Robori-Petraeae R. Tx.(1931) 1937)

• ekosistemi šibljaka sa lijeskom, trnjinom, ljigovinom i šimširikom(Coryletalia Avellanae Fukarek 1969)

• ekosistemi bujadišta i kleka (Pteridio-Juniperetalia Auct)

• ekosistemi higrofilnih šuma i šibljaka johe (Alnetea Glutinosae Br.- Bl. & R. Tx. 1943).

Budući da državne šume i šumska područja u ZP Bijambare pripadaju šumsko-gospodarskom

području „Gornje Bosansko“ (GJ “Gornja Ljubina” i “Krivaja”), u ŠGO za „Gornjebosansko“ – dio

(2013. – 2022.) su izdvojene kao šume posebne namjene (šira kategorija 9000), dok sječivi etat nije

izračunat zbog ustanovljene zabrane sječe šume u zaštićenom području. Ova područja predstavljaju

šume visoke zaštitne vrijednosti (VZV) i obuhvataju:

• VZV-1: Šumska područja koja sadrže globalno regionalno ili državno važne koncetracije

biodiverziteta.

• VZV-2: Šumska područja koja sadrže globalno regionalno ili državno značajne prostorne šume

nivoa krajolika.

Privatne šume u ZP Bijambare se prostiru na dvije katastarske općine: K.O. Bijambare i K.O. Nišići te

su obuhvaćene u ŠPO za privatne šume i šumska zemljišta na području KS – Zaštićeni pejzaž

Bijambare (2018. – 2027.).

Prema Zakonu o proglašenju ZP Bijambare, djelatnost šumarstva nije dozvoljena na cijelom području

ZP Bijambare, izuzev sanitarne sječe. Prema informacijama od KJUzZPP KS, na području ZP Bijambare

se vrše redovne šumarske aktivnosti sanitarne sječe, u skladu sa zakonskim okvirom u oblasti

šumarstva (Zakon o šumama KS, Sl novine KS, br. 5/13). Sanitarnu sječu za državne šume vrši KJP

Sarajevo šume, a za privatne šume je zadužena Uprava za šumarstvo KS.

S ciljem očuvanja i zaštite šumskih ekosistema i regulisanja stabilnosti ekološke ravnoteže uopšte, na

ovom prostoru KJUzZPP KS vrši kontinuirani monitoring područja radi pravovremenog otkrivanja

oboljelih i oštećenih stabala, pojave prekomjerne brojnosti štetnih insekata, kao i sprečavanja

bespravnih sječa i šumskih požara te drugih vidova negativnih uticaja koji bi doveli do oštećenja i

narušavanja njihove stabilnosti. Ovaj vid aktivnosti je realizovan putem uspostavljenog

svakodnevnog nadzora od strane uposlenih nadzornika prirode. Glavni nadzornik obilazi šumske

odjele u području i pregleda stanje šuma. Ukoliko nadzornik uoči određeni problem koji bi

predstavljao prijetnju za šumska područja, KJUzZPP KS podnosi zahtjev prema KJP Sarajevo šume za

izlazak na procjenu. Na osnovu podataka sa terenskog obilaska, KJP Sarajevo šume pripremaju

projekat i izvrše doznaku nakon čega slijedi sanitarna sječa. Glavni nadzornik ponovno obilazi teren i

utvrđuje da li se sječa izvršila u skladu sa projektom. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, šalje se zahtjev

KUzIP KS da izađu na teren i izdaju sankcije. Obilazak šumskih područja i sanitarna sječa se vrši 2 puta

godišnje – na proljeće i u avgustu. Ukoliko je potrebno, u avgustu se vrši nadoznaka i ponovna

sanitarna sječa. Na kraju godine, KJUzZPP KS priprema interni izvještaj i dostavlja isti UzŠ KS.


72

Biljne bolesti i štetočine. Kada se radi o štetočinama, prema posljednjem godišnjem izvještaju o

biljnim bolestima i štetočinama iz 2019. godine, u ZP Bijambare je evidentiran umjeren intenzitet

napada smrčinog potkornjaka u 7 odjela u šumi gospodarske jedinice Gornje Ljubinje sa površinom

od 347.74 km2. Radi se o dvije vrste potkornjaka:

• šestozubi smrčin potkornjak (Pytiogenes chalcographus L.)

• osmozubi smrčin potkornjak (Ips typographus L.)

Za suzbijanje napada potkornjaka u ZP Bijambare poduzimaju se aktivnosti:

• sanitarna sječa

• postavljanje biotehničkih klopki sa agregacionim feromonima

Tokom 2019. godine, izvršena je sanitarna sječa 324 stabla u šumi gospodarske jedinice Gornje

Lubinje. Uspješno suzbijanje potkornjaka zasniva se na integralnim mjerama zaštite šumskih sastojina

koje osim pravovremenog uklanjanja oboljelih stabala i uspostave pravilne higijene šuma,

podrazumijevaju i kontinuiran monitoring i kontrolu brojnosti populacije potkornjaka smrče. Prema

informacijama od Nadzorničke službe, na području ZP Bijambare postavljeno je ukupno osam

biotehničkih klopki sa agregacionim feromonima (slika 52). Pomoću ovih klopki vrši se kontinuirano

prikupljanje potkornjaka smrče i dostava prikupljenog ulova Katedri za zaštitu šuma Šumarskog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje se vrši njihova determinacija i kvantifikacija.

Prema podacima od KJUzZPP KS, u prethodnim godinama bilo je evidentno da se ovi štetni šumski

insekti javljaju u pojačanom broju i da su sastojine izuzetno ugrožene njihovim napadom. Imajući u

vidu navedenu činjenicu, KJUzZPP KS je poduzeo i nastavlja poduzimati potrebne mjere koje se

odnose na pojačane aktivnosti na praćenju stanja stabala i sastojina u kojima je utvrđen pojačan

intenzitet štetnih insekata. U 2018. godini populacija štetnih insekata svedena je na nivo normalne

vrijednosti (umjeren intenzitet napada) u većini odjela te se isti trend nastavio i u 2019. godini, kako

je prethodno navedeno.

Ovaj vid monitoringa ukazuje da je brojnost populacije štetnih insekata promjenjiva prvenstveno od

zavisnosti od vremenskih prilika i posmatranog mikro lokaliteta, te je potreban nastavak

uspostavljenog monitoringa i poduzimanje konkretnih mjera u zavisnosti od intenziteta napada.

Bespravne sječe. U okviru ovog prostora u posljednjih pet godina nije evidentirana niti jedna

bespravna sječa. Posljednja evidentirana bespravna sječa je zabilježena tokom 2013. godine na

privatnoj parceli, a počinjena je od vlasnika iste. Za ovu radnju je pokrenuta prijava prema nadležnoj

inspekciji i izdat je prekršajni nalog. Pored aktivnosti bespravne sječe, drugi najčešći problem u

gospodarenju šumama su požari, koji na površinama koje čine šumu i šumsko zemljište u ZP

Bijambare nisu zabilježeni posljednjih deset godina.


73

Slika 52: Oznaka sjemenske sastojine (lijevo) i klopka za potkornjake (desno)


74

3.1.5.5 Poljoprivreda

Kroz mjere zaštite predviđeno je da je u prvoj i drugoj zoni isključen svaki oblik korištenja

poljoprivrednih površina, osim korištenja i održavanja livada. U trećoj zoni dozvoljena je organska

poljoprivredna proizvodnja, međutim ova zona obuhvata malu površinu i po svojoj strukturi/namjeni

ne predstavlja veliki potencijal za razvoj ovog vida djelatnosti jer je zastupljena uz rubni pojas južne

granice ZP Bijambare duž magistralnog puta M-18. Stoga, u okviru obuhvata nema organizovane

poljoprivredne proizvodnje, pa samim tim ni registrovanih poljoprivrednih proizvođača.

U kontakt zoni je registrovano oko 15 poljoprivrednih proizvođača. Po poslovnom uspjehu, organskoj

certifikaciji i zastupljenosti na tržištu, posebno se ističe firma Halilović d.o.o. Ova porodična firma se

bavi organskim uzgojem ljekovitih i aromatičnih biljaka, žitarica i povrća te proizvodnjom čajeva,

eteričnih ulja, brašna, prirodne kozmetike. Proizvode plasiraju na domaćem, američkom i EU tržištu.

Kroz ECO KARST projekat, u Akcionom planu za razvoj i unapređenje ekonomskih aktivnosti koje su u

skladu sa prirodom, predložene su mjere sa ciljem unapređenja ponude, konkurentnosti i prodaje

domaćih poljoprivrednih proizvoda te jačanjem kapaciteta i osnaživanja poljoprivrednika u kontakt

zoni. Radi se o sljedećim mjerama:

• osnivanje zadruge/klastera ili drugog oblika udruženja

• edukacija poljoprivrednika

• edukacija mladih

Primjenom gore navedenih mjera, ostvarilo bi se aktivno učešće lokalne zajednice u održavanju i

unapređenju funkcioniranja zaštićenog područja te doprinos samoodrživom razvoju šireg područja ZP

Bijambare. Integrisana poljoprivedna proizvodnja je jedan od faktora održivog razvoja tog područja.

Monitoring poljoprivrednog zemljišta. U saradnji sa Federalnim zavodom za agropedologiju

realizovan je monitoring zemljišta na području ZP Bijambare. Monitoring je obuhvatio ispitivanja

fizičkih svojstava, hemijskih svojstava te sadržaja teških metala i policikličnih aromatskih

ugljikovodika (PAH). Prvo uzorkovanje zemljišta obavljeno je 22.10.2019. godine na dvije lokacije: (i)

u blizini Informativno–edukacionog centra Bijambare i (ii) u blizini vodotoka Bjelila. Rezultati

ispitivanja ukazuju na povećanu koncentraciju nikla (Ni) u uzorku zemljišta u blizini vodotoka Bjelila

što znači da je zemljište onečišćeno ovim teškim metalom. U uzorku zemljišta u blizini Informativno–

edukacionog centra, utvrđene koncentracije teških metala su u okviru dozvoljenih graničnih

vrijednosti. Što se tiče PAH-ova, na oba lokaliteta su utvrđene koncentracije u okviru dozvoljenih

graničnih vrijednosti (Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u

zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine FBiH, br. 72/09).

3.1.5.6 Vodoprivreda

Kako je navedeno ranije u dokumentu, u ZP Bijambare su zastupljene dvije glavne vodne pojave:

• vodotoci: Bjelila i Brodić

• izvorišta: Studenac, Banjevac, Junakovac, Babina voda, Dragina voda i Hadžino vrelo.

Vodotocima Bjelila i Brodić vrši se odvodnjavanje voda sa područja Nišića prema ponorskim zonama

na lokalitetu Bijambarskih pećina.


75

Najznačajnije izvorište u obuhvatu je Junakovac, koje je kaptirano za potrebe javnog snabdjevanja

vodom okolnih naselja i vikend naselja Borak. Ovim hidrotehničkim objektom upravlja JKP ,Vodostan

Ilijaš, u skladu sa zakonskim propisima iz ove oblasti.

Izvorište Studenac je kaptirano za potrebe vodosnadbijevanja kuće Upravljača, dok je izvorište Babina

voda djelomično kaptirano za potrebe vodosnabdjevanja bivše kasarne i sada se ne koristi.

Monitoring površinskih voda. Vodotoci u području ZP Bijambare, odnosno potoci Bjelila i Brodić

pripadaju II klasi vodotoka (Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama

SR BiH, Sl. list SR BiH, br. 19/80). Monitoring površinske vode u ZP Bijambare se ne vrši kontinuirano,

već u ovisnosti od dostupnosti finansijskih sredstava kojima raspolaže KJUzZPP KS. U periodu od

2013. do 2014. godine te tokom 2019. godine, u ZP Bijambare je izvršen monitoring površinske vode.

Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu (HEIS) je izvršio kvalitativno-kvantitativni

monitoring (hidrološka, fizičko-hemijska i mikrobiološka ispitivanja; analiza sastava zoobentosa)

vodotoka Bjelila i Brodić 2013. i 2014. godine. U potoku Bjelila, analizama je potvrđen antropogeni

uticaj, budući da su koncentracije nitrata, amonijačnog azota te broj koliformnih bakterija bile veće

u odnosu na propisane referentne vrijednosti (Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim

izvorskim vodama (Sl. novine BiH, br. 26/10 i 32/12; Uredba o opasnim i štetnim materijama u

vodama (Sl. novine FBiH, br. 43/07) i Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u

granicama SRBiH (Sl. list SR BiH, br. 19/80 i Sl. list RBiH, br. 2/92)). U oba potoka – Bjelila i Brodić,

utvrđena je povećana koncentracija željeza i olova.

Tokom 2019. godine, JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (JU ZzJZ KS) je izvršio monitoring

vodotoka Bjelila (fizičko-hemijska i mikrobiološka ispitivanja). Rezultati mikro-bioloških ispitivanja za

3 analizirana uzorka vode uzorkovanih u jesenjem i ljetnom periodu, ukazuju na prisustvo koliformnih

bakterija, fekalnih enterokoka, gram-pozitivnih aerobnih bakterija i sulfito-redukujućih anaerobnih

bakterija koje se prema Pravilniku o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (Sl. novine

BiH. br. 26/10 i 32/12) ne bi smjele nalaziti u prirodnoj izvorskoj vodi. Prisustvo ovih bakterija je

indikator onečišćenja fekalnim vodama i za ljude koji dolaze u kontakt sa vodom predstavljaju rizik

po zdravlje.

Rezultati fizičko-hemijskih ispitivanja za 3 analizirana uzorka vode uzorkovanih u jesenjem i ljetnom

periodu, ukazuju na prisustvo boje te sadržaj amonijaka, nitrata, nitrita, suspendovanih materija i

ukupnog željeza u koncentracijama većim od dozvoljene koncentracije prema Uredbi o opasnim i

štetnim materijama u vodama (Sl. novine FBiH 43/07) i Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog

mora Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl. list SR BiH br. 19/80 i Sl list R BiH br. 2/92). Povećane

koncentracije nitrata i nitrita u vodi mogu biti povezane sa onećišćenjem površinskog vodotoka

fekalnim otpadnim vodama ili korištenjem đubriva na poljoprivrednim površinama.

Prilikom planiranja zaštite ovih vodotoka, potrebno je uzeti u obzir pritiske usljed povećanja

turističkih aktivnosti u prostoru te aktivnosti lokalnog stanovništva u kontakt zoni kako bi se na što

adekvatniji način spriječio mogući uticaj zadržavanja utvrđenih polutanata koji bio vodio daljem

povećavanju njihovih koncentracija na godišnjem nivou. Potrebno je nastaviti vršiti redovan i

kontinuiran monitoring oba površinska vodotoka – Bjelila i Brodić u različitim sezonskim periodima s

ciljem identifikacije tačkastih izvora onečišćenja ovih glavnih uzroka narušavanja kvaliteta vode te

uspostavljanja mjera prevencije daljeg narušavanja kvaliteta vode.


76

Monitoring vode za piće. U ZP Bijambare, praćenja kvaliteta vode za piće radi se kontinuirano na

osnovu potpisanog Ugovora između KJUzZPP KS i JU ZzJZ KS, a u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće (Sl. glasnik BiH br. 40/10,30/12) i Pravilnikom o metodama vršenja

mikrobioloških analiza i super analiza životnih namirnica (Sl. list BiH, br.25/80, 2/92 i 13/94). Prema

informacijama dobivenim od KJUzZPP KS, rezultati mikrobioloških i fizičko–hemijskih ispitivanja, što

uključuje i kontrolu rezidualnog hlora, dokazuju ispravnost vode za piće na ovom prostoru. Praćenje

kvaliteta vode za izvorište Babina voda se ne vrši, jer se izvor trenutno ne koristi.

Slika 53: Prikaz lokaliteta za monitoring površinskih voda i vode za piće

Otpadne vode. Otpadne vode u ZP Bijambare uključuju sanitarno-fekalne vode iz Informativno–

edukacionog centra Bijambare, fekalne vode kuća za odmor te zauljene vode sa parkinga za

posjetioce na ulazu u područje. Budući da u ZP Bijambare nije izgrađena kanalizaciona mreža (ZzPR,

2009), kuće za odmor kao i Informativni–edukacioni centar Bijambare, prikupljanje, retenciju i

određeni stepen tretmana otpadnih voda vrše putem izgrađenih septičkih jama. U Informativno–

edukacionom centru instalirana je dvokomorna septička jama zapremine 30m3. Kada se radi o

privatnim objektima za ljetni odmor, Uredbom o organizaciji, načinu rada i ovlastima nadzorničke

službe zaštite prirode (Sl. novine FBiH, br. 14/16), nisu date mogućnosti službi nadzora KJUzZPP KS da

vrši provjeru da li vlasnici privatnih objekata provode redovne aktivnosti koje su vezana za pražnjenje

individualnih septičkih jama. Ovlaštenje koje posjeduje nadzornik prirode se odnosi na sačinjavanje

službene zabilješke za pokretanje inspekcijskog nadzora, a nakon zapažanja koje se odnosi na

eventualno onečišćenje vodotoka koje bi nastupilo ispuštanjem i djelovanjem otpadnih voda iz

privatnih objekata. Stoga, podaci o nivou pokrivenosti područja septičkim jamama nisu dostupni.


77

U prvoj zaštićenoj zoni, u sklopu Informativno–edukacionog centra Bijambare, nalazi se i vodni

objekat koji je postavljen s ciljem sprečavanja negativnog uticaja na kvalitet voda u ZP Bijambare.

Radi se o uređaju za biološko prečišćavanje (slika 54) sanitarno-fekalnih otpadnih voda sa

prozračivanjem (aeracijom) na bazi aktivnog mulja (SBR REG 40 PE). Na ovom lokalitetu je postavljen i

separator masti i ulja u kojem se izdvaja masnoća otpadne vode iz kuhinje. Prečišćavanje otpadnih

voda iz ovog objekta se vrši u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i

sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15, 01/16 i 101/18). KJUzZPP KS je obavezna vršiti

monitoring otpadnih voda iz vodnog objekta dva puta godišnje.

Monitoring otpadnih voda iz ovog objekta se realizuje prema redovnom planu i programu Ustanove,

a na osnovu potpisanog Ugovora između ove Ustanove i ovlaštenog pravnog lica Dvokut pro d.o.o.

Sarajevo. Rezultati ispitivanja provedenih u 2019. godini (juni i oktobar) ukazuju da su svi izmjereni

pokazatelji u okviru dozvoljenih graničnih vrijednosti za kriterij ispuštanja otpadnih voda u površinske

vode (Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine

FBiH br. 101/15, 01/16 i 101/18)

Na parkingu kod ulaza u ZP Bijambare, nalazi se separator ulja i zauljenih oborinskih voda. Prema

podacima od KJUzZPP KS, ovaj separator je postavljen preventivno u slučaju pojave incidenata tj.

izlijevanja ulja iz transportnih vozila te tretman zauljenih oborinskih voda.

Slika 54: Lokacija bioprečistača (lijevo) i separatora ulja (desno)

3.1.5.7 Kulturne, vjerske i druge manifestacije

Na prostoru se, većinom u saradnji sa obrazovnim institucijama odvijaju manifestacije vezane za

obilježavanje značajnih ekoloških datuma. Radi se o sljedećim manifestacijama koje se organizuju na

godišnjem nivou:

• Dan planete Zemlje

• Svjetski dan biodiverziteta

• Evropski dan parkova

• Oktobar – mjesec zaštite od požara.

Također se u saradnji sa lokalnim stanovništvom na ovom prostoru proteklih godina organizovao

sajam proizvoda lokalne zajednice na kojem je data mogućnost lokalnom stanovništvu da izlaže

vlastite proizvode od voća, žitarica, meda, ljekovitog bilja, ručno rađenih predmeta itd. Sajam ima


78

tendenciju da se organizuje na godišnjoj osnovi, ali u proteklom periodu se organizovao u skladu sa

aktivnostima na međunarodnim i lokalnim projektima.

KJUzZPP KS ima dobru saradnju sa svim udruženjima koja su registrovana i koja obavljaju svoje

aktivnosti unutar i u neposrednoj blizini ovog prostora. Saradnja je ostvarena putem provođenja

zajedničkih aktivnosti, kao i uzajamne pomoći prilikom realizacije pojedinih projekata, a radi se

prvenstveno o Planinarskom savezu Kantona Sarajevo, Planinarskom društvu Ilijaš, Lovačkom društvu

Srednje, Udruženju žena Ruža Srednje, Udruženju žena Zlatne ruke Ilijaš i dr.

Slika 55: Sajam „Zlatne boje“, oktobar 2019. godine

3.1.5.8 Obrazovanje i naučna istraživanja

Ustanova je ostvarila saradnju sa raznim naučnim i obrazovnim institucijama, kao i strukovnim

udruženjima koja se bave zaštitom prirode. Ključne institucije i udruženja koje se bave naučnim

istraživanjima u području su:

• Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu

• Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

• Federalni zavod za pedologiju

• Zavod za javno zdravstvo KS

• Centar za krš i speleologiju, Sarajevo

• Ornitološko društvo Naše ptice

Edukativne aktivnosti se većinom provode u okviru projekata u koje je uključen ZP Bijambare.

Slika 56: Edukativne aktivnosti u Informativno–edukacionom centru (lijevo) i edukativne aktivnosti na otvorenom (desno)

Uvidom u web stranicu KJUzZPP KS, utvrđeno je da izvještaji o naučnim istraživanjima provedenim u

ZP Bijambare nisu dostupni. Osim toga, nije uspostavljen mehanizam izvještavanja lokalne zajednice


79

sa područja ZP Bijambare o rezultatima provedenih istraživanja koji mogu pružiti više informacija o

ključnim vrijednostima područja, a što bi doprinijelo jačanju svijesti o zaštiti i očuvanju ZP Bijambare.

3.1.6 Potencijalni rizici na ZP Bijambare

Kao što je već navedeno u prethodnim poglavljima, na osnovu terenskih posjeta ZP Bijambare,

održanih konsultativnih sastanaka sa korisnicima prostora i online radionica u sklopu implementacije

projekta, miniranost područja je identificirani negativni utjecaj na dato područje.

Miniranost područja. Na osnovu informacija dobivenih od BHMAC (Centar za uklanjanje mina u Bosni

i Hercegovini), utvrđeno je da u obuhvatu ZP Bijambare postoje minski sumnjive površine, koje su i

označene u prostoru. Na slici 57 dat je prikaz prostornog razmještaja sumnjivih, očišćenih površina

kao i tehnički izviđenih minskih površina te površina na kojima nije utvrđen rizik od mina, unutar

obuhvata ZP Bijambare. Ukupna minski sumnjiva površina iznosi 32,4551 ha. Ukupna očišćena

površina iznosi 14,71327 ha, a površina bez utvrđenog rizika iznosi 134,23365 ha. Na području ZP

Bijambare tehnički izviđena površina iznosi 52,347429 ha.

Slika 57: Prikaz minske situacije na području ZP Bijambare

3.2 Koncept upravljanja područjem i vrijednostima ZP Bijambare

Koncept upravljanja područjem i vrijednostima, koji proizilazi iz politike upravljanja ZP Bijambare,

temelji se na filozofiji održivog razvoja. Utvrđeno je, da se upravljanje temelji na politici očuvanja

vodnih resursa, unapređenja prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog i značajnog

kvaliteta okoliša i prilagodbe sistema posjećivanja koje mogu dovesti do promjene i oštećenja

prirode. Na taj način se upravljanje prirodnim, izgrađenim i kulturno-historijskim vrijednostima u ZP


80

obavlja na isti način. U skladu sa Zakonom o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare ZP je

podijeljen na tri zaštićene zone. Aktivnosti akcionih planova koji su razvijeni u predmetu ovog

dokumenta (poglavlje: Akcioni planovi i pregled akcionih planova) definirani su po zonama

upravljanja.

3.3 Zaštita i upravljanje prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima i resursima

ZP Bijambare (programi zaštite i unapređenja)

U toku izrade plana provjerene su politike upravljanja i mjere zaštite te aktivnosti upravljanja, koje

provodi Upravljač (KJUzZPP KS) u ZP Bijambare te je utvrđeno da su mjere zaštite i aktivnosti

adekvatne. Mjere zaštite nalaze su u tabelama 4 i 5.

Sa ciljem unapređenja upravljanja prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima predlaže se:

• revalorizacija područja ZP Bijambare kako bi se izvršilo usklađivanje područja i režima zaštite

sa ciljevima zaštite prirode i očuvanje interakcije ljudi i prirode na području

• kontinuirani monitoring flore i faune uz prezentaciju svih podataka u jedinstvenoj bazi

• očuvanje pejzažnih vrijednosti i sprečavanje promjena strukture površina poljoprivrednog

zemljišta

• uspostavljanje kontinuiranog monitoringa speleoloških objekata

• izmjene šumarske prakse u toku provođenja sanitarne sječe

• očuvanje kvaliteta površinskih voda uz koordinirano upravljanje

Kao što je već navedeno u prethodnim poglavljima, ovim planom se predlaže revalorizacija apodručja

ZP Bijambare uzimajući u obzir buduću pravnu zaštitu planine Zvijezda te očuvanje interakcije ljudi i

prirode na području ZP Bijambare. Proširenjem obuhvata ZP Bijambare bi se osigurala cjelovita

zaštita prirodne cjeline koju čine planina Zvijezda i ZP Bijambare, a istovremeno bi se povećala

površina područja u kojem se intenzivnije može razvijati eko-turizam. Na taj način, doprinijelo bi se

ekonomskom razvoju lokalne zajednice i osiguralo aktivnije učešće lokalnog stanovništva u održivom

razvoju područja.

Zakonom o proglašenju nije dozvoljena promjena namjene zemljišta niti promjena strukture površina

poljoprivrednog zemljišta. Stoga se za potrebe očuvanja pejzažnih vrijednosti predlaže revitalizacija

zaraštenih površina i redovno održavanje travnjaka na državnim i privatnim parcelama. Kada se radi o

privatnim posjedima, jako je važno ojačati saradnju sa lokalnom zajednicom te pronaći optimalni

modalitet za izvođenje aktivnosti (npr. naknada vlasnicima parcela za revitalizaciju i održavanje ili

dobijanje saglasnosti da Upravljač izvrši aktivnosti). Pod revitalizacijom se podrazumijeva uklanjanje

šikara sa izuzetkom površina obraslih vrijeskom Calluna vulgaris i običnom klekom Juniperus

communis ssp. communis. Razlog tome je što su rani tipovi sukcesija (npr. vrištine vrijesa ili sklerofilni

šibljaci obične kleke) prepoznati kao značajni za Evropsku uniju na Direktivi o staništima EU. Za

održavanje dijelova koji su obrasli vrijeskom (Calluna vulgaris) ili običnom klekom (Juniperus

communis ssp. communis) u postojećem stanju potrebno je jednom u pet godina vršiti krčenje

drvenastih vrsta (visokog drveća). U zoni Duge bare neophodno je izvršiti krčenje šibljačke vegetacije,

a rubne dijelove sa livadama beskoljenke (Molinia caerulea) kositi jedanput godišnje.


81

Osnovni cilj uspostave ZP Bijambare je zaštita biodiverziteta, stoga je neophodno nastaviti sa

kontinuiranim monitoringom flore i faune i uspostaviti bazu podataka koja će obezbijediti

sistematsko praćenje efekata upravljanja zaštićenim pejzažom.

Terenskim istraživanjem je utvrđeno da trenutna tehnologija koja se primjenjuje prilikom sanitarne

sječe narušava stanje ključnih prirodnih vrijednosti područja – tresetišta i vodotoka Bjelila. Potrebno

je izvršiti snimanje trenutnog stanja na terenu i dati procjenu troškova za izmjenu tehnologije u

skladu sa principima zaštite prirode (odnosi se na unaprijeđeno i prilagođeno projektovanje i

održavanje traktorskih vlaka kako ne bi prelazile preko vodotoka niti zahvatale područje tresetišta

Prve, Srednje, Duge i Okrugle bare).

Budući da su prethodne analize površinskih voda pokazale da su vodni resursi u zaštićenom području

ugroženi usljed ljudskih djelatnosti unutar i van obuhvata ZP, neophodno je pristupiti rješavanju ove

problematike koordiniranim djelovanjem svih relevantnih aktera u prostoru: KJUzZPP KS, Općina

Ilijaš, JKP Vodostan i KUzIP KS. Potrebno je utvrditi uzroke onečišćenja te definisati mjere sprečavanja

daljeg onečišćenja te utvrditi broj objekata koji nisu instalirali nepropusnu septičku jamu i izdati

Uputu da se ista instalira u određenom vremenskom roku.

3.4 Unapređenje i korištenje prostora i vrijednosti ZP Bijambare

Korištenje prostora i vrijednosti ZP Bijambare može se unaprijediti provođenjem mjera kako slijedi:

• jačanje finansijskih i tehničkih kapaciteta za upravljanje područjem

• izgradnja edukacijsko–rekreacionog kampa i sportsko rekreacione Zone 1 (u skladu sa

Urbanističkim projektom „Edukaciono-rekreacionog Eko kampa i sportsko-rekreacione Zone

1“)

• uspostavljanje staza za brdsko-planinski turizam: staza za planinarenje i staza za bicikliste

• ambijentalna uklopljenost svih postojećih (adaptiranih) i novih (izgrađenih) objekata uz

prožimanje prepoznatljivog stila za sve objekte (u skladu sa prostorno – planskom

dokumentacijom )

• izgradnja dodatnog toaleta u trećoj zoni (na ulazu u ZP)

• uspostavljanje sistema za odvojeno prikupljanje otpada (prema Elaboratu o lokacijama

reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i

investicijskim planom – Zeleni otoci na zaštićenim područjima u KS, ZzPR KS, 2019)

Za realizaciju ovog plana, neophodno je jačanje finansijskih i tehničkih kapaciteta za upravljanje

područjem. Ekonomski cilj zaštićenog područja je njegova održivost. Kako bi se dosegao takav stepen

ekonomske efikasnosti područja, neophodna su ulaganja šire društvene zajednice u kapitalne

projekte, čijom realizacijom će biti stvoreni uslovi za stvaranje dobiti.

Izradom urbanističkog projekta „Edukaciono-rekreacioni EKO KAMP i sportsko-rekreaciona zona 1“

stvoreni su planski uslovi za izgradnju. Uzimajući u obzir iskazanu želju i potrebe posjetilaca za

smještajnim kapacitetom, kao i iskustva uposlenika ZP Bijambare, analizirano područje bivše kasarne

„Zamo Dučić“ ima planske preduvjete da bi se na njemu mogao formirati Eko-kamp koji bi

dominantno posjećivali mladi ljudi i rekreativci, istraživači, te postoji dovoljno elemenata da može

biti predmet pozitivnog investiranja. Urbanističkim projektom objedinjen je prihvat i smještaj

posjetilaca, prostor za edukaciju i rekreativnu aktivnost djece, omladine i sportista, kao i adekvatne


82

sadržaje za posjetioce (izletnike). Predmetni obuhvat ovim konceptom podijeljen je u funkcionalnom

smislu na :

• zonu edukacijskog centra i smještajnog objekta kapaciteta do 136 ležaja,

• zona eko – kampa (u skladu sa normativim eko kampinga),

• zona namjenjena za izletnike(uređene površine za odmor izletnika i

• edukativni park minijatura),

• zona sporta i rekreacije.

3.5 Razvoj dopuštenih djelatnosti u ZP Bijambare

3.5.1 Turizam

Za što kvalitetniji razvoj turističkih djelatnosti unutar ZP, unutar sve tri zaštićene zone potrebno je

dopustiti djelatnosti koje se prvenstveno odnose na provođenje turističko rekreativnih aktivnosti

uzimajući u obzir nosivost kapaciteta pojedinih područja; orijentisati se na ujednačen i ambijentalno

uklopljen izgled objekata (planiranih i postojećih) i stvoriti prepoznatljiv izgled objekata. Veoma je

bitno prilikom stvaranja prepoznatljivog i ambijentalno uklopljenog izgleda koristiti prirodne

materijale. Također, unutar puferske i tranzicijske zone provoditi turističko rekreativne aktivnosti

tako što će se uzimati u obzir nosivost kapaciteta pojedinih područja (osjetljivost ekosistema i sl.),

čime će se značajno doprinijeti sprječavanju negativnih utjecaja na ekosisteme ZP Bijambare.

U tranzicijskoj zoni potrebno je rasporediti punktove/lokacije sportsko rekreativnih aktivnosti tako

što će se stvoriti dovoljno prostora između svake, kako se lokacija ne bi opteretila posjetiocima i kako

ne bi došlo do stvaranja gužve. Kako bi ZP bio pod minimalnim pritiskom, prilikom turističkog razvoja,

važno je fokusiranje na kontrolirano posjećivanje, odnosno organizovano posjećivanje u manjim

grupama te da organizacija društvenih aktivnosti bude koncentrisana na lokacijama najmanje štetnim

za ekosisteme ZP. Važno je stvoriti uslove za kontinuiranu ponudu usluge smještaja i/ili usluge

smještaja i doručka unutar ZP sa ponudom tradicionalnih jela pripremljenih od domaćih proizvoda.

Potrebno je omogućiti i poticati bolju saradnju između postojećih i planiranih objekata za smještaj i

ugostiteljstvo u uticajnoj zoni ZP te Informativno–edukacionog centra ZP Bijambare, kako bi se

turistima ponudile informacije o smještajnim kapacitetima, restoranima i kafićima te aktivnostima

kao što su planinarenje ili organizovane planinarske i biciklističke ture i sl.

U okviru ECO KARST projekta identificirani su potencijalni pro-biodiverzitetski poslovi i poslovne ideje

u obuhvatu i uticajnoj zoni ZP Bijambare. U nastavku, na slici 58 prikazane su investicione

biodiverzitetske prilike, predložena biciklistička/planinarska ruta te postojeći i planirani objekti za

smještaj, ugostiteljstvo i rekreaciju. Od sedam poslovnih ideja, jedna ideja se nalazi u obuhvatu

zaštićenog pejzaža, a odnosi se usluge smještaja i doručka u eko-bungalovima. Za realizaciju ovih

poslovnih ideja koje bi značajno doprinijele održivom razvoju ZP Bijambare i uticajne zone

neophodno je zajedničko djelovanje Općine Ilijaš, nadležnih kantonalnih ministarstava, lokalne

zajednice i KJUzZPP KS pri identifikaciji potencijalnih donatora i realizaciji predloženih aktivnosti.


83

Slika 58: Identificirani potencijalni pro-biodiverzitetski poslovii i poslovne ideje šireg područja ZP Bijambare

3.5.2 Šumarstvo

Razvoj dopuštenih šumarskih djelatnosti u sve tri zaštićene zone ZP prvenstveno se odnosi na

sprječavanje devastacije šumskih vrijednosti ZP Bijambare uz podršku i kvalitetnu komunikaciju sa

upravljačem ZP Bijambare, inspekcijom i drugim nadležnim organima, ukoliko dođe do poremećaja

prirodne (biološke) ravnoteže uslijed elementarnih nepogoda tj. suša, požara, vjetro-izvala, snijego-

izvala i prijeloma. Unutar puferske zone potrebno je fokusirati se na intenzivirano prisustvo

nadzornika prirode sa aspekta sprječavanja sakupljanja ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva osim

za vlasnike privatnih posjeda (po zakonu dozvoljene količine). U tranzicijskoj zoni dozvoljena je sječe

šume te se iz toga razloga treba održavati šumski red i higijena šume. Pri tome, raditi na

intenziviranju prisustva nadzornika prirode nad šumskim djelatnostima u prostoru.

Također, prilikom upravljanja šumama potrebno je:

• izbjegavati upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava

• izbjegavati korištenje genetski modificiranih organizama u skladu sa legislativom i

standardima FSC

• koristiti dopuštene tehnologije i opreme kod sječe, izvlačenja i iznošenja drvne sirovine u

skladu sa vrijednostima pojedinih lokaliteta, tako što će se definisati tehnologija i oprema za

sječu šume


84

3.5.3 Kulturne, vjerske i druge manifestacije u prostoru ZP Bijambare

Na području ZP Bijambare postoje mogućnosti za razvoj edukativnih i kulturnih manifestacija. Njihov

mogući razvoj se ogleda u organizaciji edukativnih manifestacija koje se baziraju na promociji

prirodnih vrijednosti ZP Bijambare: šumski ekosistemi, speleološke vrijednosti, životinjski i biljni svijet

i sl. Međutim, naglasak se i ovdje stavlja na poštivanje nosivosti kapaciteta područja prilikom

organizacije i održavanja istih ili sličnih manifestacija.

Za što kvalitetniji razvoj manifestacija, važno je izraditi i usvojiti plan i program održavanja

edukativnih manifestacija (vremenski okvir održavanja, promocija, organizacija dolaska i boravka).

Unutar Eko kampa, potrebno je definisati tačke gdje je dozvoljeno postavljanje određenih izložbenih

promotivnih predmeta, performansi, aktivnosti i sl.

Potrebno je definisati okvirne vrste manifestacija i prema tome se voditi za dalji razvoj. Na primjer:

Gastro takmičenja (tradicionalna proizvodnja hljeba, pekarskih proizvoda od heljde i sl. uz mogućnost

prodaje), Sajam meda (promocija i prodaja meda i proizvoda na bazi meda), Dani ljekovitog bilja

(fotografisanje, analiza, edukacija, promocija i prodaja), Proučavanje prirodnih specifičnosti u ljetnim

mjesecima (organizacija kampa, edukacije i promocije). Od velikog značaja za jačanje saradnje sa

lokalnom zajednicom je održavanje manifestacija u kontinuitetu odnosno svake godine.

3.5.4 Obrazovanje i naučna istraživanja

Razvoj dopuštenih djelatnosti iz oblasti obrazovanja i naučnih istraživanja je djelimično povezan sa

razvojem edukacijsko–rekreacionog kampa (u skladu sa Urbanističkim projektom „Edukaciono-

rekreacionog Eko kampa i sportsko-rekreacione Zone 1“) i razvojem predloženih vrsta manifestacija.

Obrazovna i naučna istraživanja potrebno je razvijati u saradnji sa KZzZKHiPN, fakultetskim odsjecima

za arheologiju i historiju, fakultetskim odsjecima za prirodne nauke i sl. Edukativna istraživanja bi

trebalo uskladiti sa održavanjem edukativnih manifestacija i organizacijom ljetnih programa za djecu i

odrasle. Također, sve aktivnosti i koje se planiraju provoditi u svrhu obrazovnog i naučnog

istraživanja je potrebno provoditi u manjim grupama, uz poštivanje nosivosti kapaciteta unutar sve tri

zaštićene zone ZP Bijambare, i u skladu sa Planom upravljanja posjetiocima u ZP KS. Sve rezultate

naučnih istraživanja je potrebno promovisati na godišnjim manifestacijama u lokalnoj zajednici te

objediniti kroz jedinstvenu bazu podataka koja će biti dostupna na web stranici KJUzZPP KS.

3.6 Posjećivanje ZP Bijambare

3.6.1 Istraživanje i edukacija

Za potrebe razvoja i unaprjeđenja posjećenosti ZP Bijambare, definisano je nekoliko prijedloga

programa posjećivanja ZP Bijambare u narednim tabelama.

Tabela 24: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti istraživanja i edukacije – prijedlog 1

Speleološka istraživanja i organizacija edukacija

Na području ZP Bijambare“moguće je organizirati speleološka istraživanja u saradnji sa: • Centar za krš i speleologiju Sarajevo • speleološka društva iz okruženja.

Glavne smjernice za provedbu programa posjećivanja su: • promocija programa putem web stranice u saradnji sa društvima i centrima koja se djelomično ili potpuno bave

speleologijom


85

Speleološka istraživanja i organizacija edukacija

• definiranje atraktivnih lokacija za istraživanje i druženje učesnika, kao npr.:

o Srednja ili glavna Bijambarska pećina, o Gornja Bijambarska pećina, o Đuričina pećina, o Donja Bijambarska pećina,, o Ledenjača, o Dimšina pećina, o Ledenica i o Nova pećina

• organizacija rezervacija i najava o dolasku učesnika za istraživanje (sa izabranom lokacijom koja bi se posjećivala) • organizacija ručka/užine na samoj lokaciji tokom istraživanja ili u sklopu nekog od izletišta nakon izvršenih

istraživanja • mogućnost boravka više dana (ukoliko su potrebna opsežnija istraživanja) • definirati cijenu za provođenje programa na osnovu broja dana boravka, lokacije i broja učesnika.

Organizacija edukacija podrazumijeva radionice i terenski obilazak. Program je moguće provoditi u sklopu sve tri zone u saradnji sa fakultetima prirodnih nauka lokalnog i regionalnog područja i speleološkim društvima iz zemlje i/ili regiona.

Glavne smjernice organizacije: • promocija programa putem interneta, putem školskih ustanova i sl. • definiranje lokacija za organizaciju programa obuhvata tačke obilaska u sve tri zone (npr. radionice se mogu

organizirati na otvorenom kada vremenski uvjeti dozvoljavaju (Eko kamp, Drveni grad, Informaciono-edukacioni centar i dr.), dok se istraživanje na terenu može provoditi na lokacijama speleoloških objekata, kao i na drugim atraktivnim lokacijama:

• moguće je organizirati i noćenje, ukoliko je predviđeno da radionice traju duže: Informaciono-edukacioni centar, Eko kamp i dr.

• organizacija doručka, ručka i večere za sve dane boravka, odnosno trajanja radionice • cjenovnik definirati na osnovu prijavljenih učesnika, trajanja radionice, lokacija obilaska, i dr. troškova

Omogućiti uključenje eko voza u edukativne ture: uz učešće stručnog edukovanog osoblja tokom vožnje, koje objašnjava sve usputne zanimljive tačke, kao što je historija ZP Bijambare, prirodne vrijednosti, zanimljivi podaci o području i njegovom sadržaju, uz usputne tačke stajanja za slikanje. Predložena aktivnost bi se organizovala tokom vikenda, kada je veća posjeta zastupljena ili po potrebi, uz najavu dolaska grupe. *Prilikom organizacije i provedbe istraživanja, važno je uzeti u obzir dokument Plan upravljanja posjetiocima u ZP KS gdje će se definisati

načini upravljanja posjetilaca i sl.


Obilježavanje svjetski važnih događaja vezanih za zaštitu okoliša uz edukativne aktivnosti

Nastaviti praksu obilježavanja svjetski važnih ekoloških datuma: Svjetski dan biodiverziteta, Dan planete zemlje, Evropski dan

parkova i Oktobar – kao mjesec zaštite od požara. Također, težiti ka organizaciji obilježavanja i drugih datuma, kao što su:

Međunarodni dan biološke raznolikosti, Međunarodni dan šuma, Međunarodni dan planina, Međunarodni dan pećina i

podzemnog svijeta, itd., npr. uspostavljanjem komunikacije sa osnovnim i srednjim školama i organizovati obilazak učenika uz

kratka i zanimljiva predavanja o vrijednostima (fokusirajući se na sami događaj na koji se odnosi i obilazak) od strane stručnjaka.

Glavne smjernice za provedbu programa posjećivanja su:

• promocija putem interneta (promocija svjetski važnih ekoloških datuma)

• organizacija radionica ( u sklopu Eko kampa npr.)

• organizacija obilaska (prijevoz, predavanja, razgledanje i sl.)

• organizacija edukativnih kampova (Eko Kamp)

• organizacija obroka i užine

*tražiti donatora / sufinansijera za obilježavanje svjetskih dana zaštite okoliša, što bi značilo manje troškove za školske ustanove, učenike ili

neke druge učesnike


86


Edukacija i istraživanje kulturno-historijskog naslijeđa

Na prostoru ZP Bijambare nalazi se nekoliko kulturno–historijskih lokaliteta: unutar puferske zone (u Dolovima):

Srednjovjekovni nadgrobnici – stećci/Nekropola stečaka „Mramorje“, koje je djelomično je istraženo i zaštićeno te arheološko

nalazište Gornja bijambarska pećina, gdje su pronađeni brojni ostaci kvartarne faune, kao i kameno oruđe prahistorijskih

stanovnika ovih krajeva, unutar I zaštićene zone.

Moguća je organizacija programa u edukativne i kulturne, u obliku radionica, istraživačkih akcija i sl., uz saradnju sa

Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijksog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, fakultetskim odsjecima za arheologiju i

historiju, fakultetima prirodnih nauka i sl. Glavne smjernice za provedbu programa su:

• promocija kulturno-historijskog nasljeđa (nekropola stećaka „Mramorje“ je nacionalni spomenik BiH) i geološke

starosti Gornje bijambarske pećine

• uključiti u istraživačke i konzervatorske radove učenike koji su dio sekcija koje se bave kulturom, geologijom i sl.

• stvoriti uslove za istraživanje za studente prirodnih i društvenih nauka I ljubitelje kulture,historije, geologije i sl.

• nabaviti jedan dio potrebne opreme za istraživanje i edukaciju

• organizacija doručka, ručka ili večere, zavisno od dužine boravka

• organizacija radionice nakon izvršenih istraživanja, radi prezentacije istraženog

• predavanja o epohi / historijskom periodu u kojem su nastale vrijednosti

• omogućiti noćenje u sklopu edukaciono rekreacionog Eko Kampa ili Planinarskog doma

• cjenovnik na osnovu prethodni iznesenih aktivnosti

*Napomena: uz svaki vid istraživanja, obavezan nadzor od strane stručnjaka za određenu oblast. Također, voditi računa o rekreativnoj

odnosno realnoj nosivosti kapaciteta tog područja. Pretjerana opterećenost lokacije (stvaranje gužvi), može negativno utjecati na zaštićeno

područje. Potrebno je uzeti u obzir dokument Plan upravljanja posjetiocima u ZP KS.

3.6.2 Biciklizam

Tabela 27: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti biciklizma

Biciklističke ture po postojećim stazama (sa vodičem ili bez vodiča)

Uvezati, definirati i označiti biciklističke staze u ZP BIjambare. Program posjete se bazira na organizaciji biciklističkih tura na definiranim stazama uz naraciju od strane vodiča o vrijednostima pored kojih se prolazi. Glavne smjernice za provedbu programa su:

• definirati i označiti dvije biciklističke rute u ZP Bijambare (po kategorijama težine) o tura 1 kružna staza/rekreativna kategorija (Eko kamp – Nišići te dalje prema naselju Kamenica ili Buljetovina) o tura 2 brdska staza/teža kategorija (Nišići – Breza– Arheološko nalazište Stari grad Dubrovnik)

• promocija definisanih biciklističkih tura putem web stranice Upravljača, brošura i dr. • nabavka novih bicikala sa zaštitnom opremom (također prilagođenih za porodice sa djecom: manja i veća bicikla,

bicikla sa pomoćnim sjedalom i sl.) i uspostavljanje prostora za iznajmljivanje bicikala na ulazu u ZP ili na više punktova unutar ZP ukoliko je to moguće

• markacija biciklističkih staza, postavljanje info tabli, izgradnja odmarališta • voditi grupu biciklista prethodno odabranom turom (razgledanje, narativno objašnjenje zanimljivih tački koje se

nalaze uz turu, pauze i dr.) i povratak do tačke polazišta • organizacija ekskurzija za učenike u obliku biciklističke ture uz istu ili sličnu, prethodno prikazanu proceduru

(aktivnost moguće uvrstiti u prethodno definirani cjenovnik). • saradnja sa lokalnim klubovima ekstremnih sportova (npr. PD Igman, biciklistički klub MTB, biciklistički klub

Extreme itd.) • organizacija takmičenja u biciklizmu (unutar užeg i šireg područja Bijambara) za više kategorija: za djecu, odrasle i

dr.kategorije.

3.6.3 Sportsko-rekreativne aktivnosti i izleti

Tabela 28: Program posjećivanja ZP Bijambare za sportsko-rekreativne aktivnosti i izlete


87

U sklopu svake od 3 zone moguća je organizacija rekreativnog trčanja na otvorenom, a na području puferske i tranzicijske zone moguća izgradnja ili uklopljenost atletske infrastrukture u već postojeće objekte za rekreaciju.

Glavne smjernice organizacije programa rekreativnog trčanja:

• definisati i markirati stazu

• promocija ZP Bijambare kao područja za rekreativno trčanje, kako bi se uključilo u održavanje takmičenja, manifestacija i rekreativnog trčanja BiH.

• organizacija profesionalnih i amaterskih takmičenja unutar ZP BIjambare

Organizacija takmičenja je adekvatna za sve ljubitelje trčanja kao vid tjelesne i duhovne vježbe na lokacijama koje su minimalno uzurpirane, uz miran ambijent (bez buke i velikog broja posjetilaca). Glavne smjernice za organizaciju takmičenja:

• osmišljavanje koncepta takmičenja za različite uzraste i različite kategorije u saradnji sa lokalnim atletskim udruženjima (cjenovnik usluga)

• promocija i organizacija takmičenja za školsku djecu, kao vrstu izleta i rekreacije (specijalna ponuda unutar redovnog cjenovnika)

3.6.4 Planinarenje

Tabela 29: Program posjećivanja ZP Bijambare za aktivnosti planinarenja

Program posjećivanja za planinarenje treba obuhvatiti nukleus i pufersku zonu prethodno definiranim stazama. U nastavku je prijedlog tura koje bi predstavljale ponudu za program posjećivanja iz oblasti planinarenja:

• tura 1: lakša rekreativna staza – unutar puferske zone ZP Bijambare (Kopitovac vrh – Kozlovac – sjev.od Bijambarskih pećina – i nazad južno prema ulazu u tranzicijsku zonu

• tura 2: duža/teža staza – unutar ZP i van granica (šire područje) Bijambare (Kopitovac – Nanići – Gradina – Kozlovac – Kremenjača – Motike – Brezik – i jugozapadno prema potoku Bjelila)

Glavne smjernice za provedbu programa posjećivanja su: • definiranje tura za posjetioce (jednostavne i teže ture, zavisno od starosne dobi posjetioca i spremnosti) • mogućnost najave za organizaciju tura, uz stručnog vodiča • nabavka planinarske opreme za posjetioce

• tokom planinarenje / šetanja stručni vodič objašnjava sve vrijednosti pored kojih se prolazi ili kratko zadrži

• mogućnost organizacije piknika, užina ili ručka pri povratku sa ture *Navedeni prijedlozi tura mogu biti izmijenjeni u svrhu definisanja težih ili lakših staza, prilagođeni starosnim grupama, u saradnji sa

planinarskim društvima

3.6.5 Kulturne manifestacije i aktivnosti

Tabela 30: Program posjećivanja ZP Bijambare za vjerske manifestacije i ostale aktivnosti

Moguća je organizacija programa koji uključuje :

• edukaciju o kulturno-historijskim pronalascima u uticajnoj zoni ZP Bijambare, u obliku radionice i njihovo istraživanje, uz saradnju sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, fakultetskim odsjecima za arheologiju i historiju i sl.

• prezentacija i prodaja autohtonih proizvoda lokalnog stanovništva (uticajna zona ZP Bijambare) u obliku izložbe, edukativne radionice ili kursevi

• promocija tradicionalnog uzgoja određene ishrane (med, sir, džemovi, voće, žitarice, ljekovito bilje), tradicionalnog načina izrade drvenih proizvoda (ručni rad), putem kurseva, edukativnih radionica, a zatim, nakon okončane edukacije, promocija i prodaja.

*Navedene aktivnosti prilagoditi uzrastu, broju zainteresiranih učesnika, ali i broju zainteresiranog lokalnog stanovništva. U saradnji sa

udruženjima za promociju tradicionalnih proizvoda i radova.


88

3.7 Smjernice za izgled objekata u ZP Bijambare

Smjernice za izgled objekata na području ZP Bijambare se baziraju na okvirnim i detaljnim

smjernicama iz Zakona o proglašenju zaštićenim pejzažom Bijambare i Prostornog plana područja

posebnih obilježja ZP Bijambare, ali i na osnovu smjernica iz relevantnih dokumenata koji se odnose

na zaštitu i napredak zaštićenih područja (V kategorija). U nastavku se navode smjernice za izgled

objekata na području ZP Bijambare.

Posebna pažnja se treba posvetiti unificiranom prepoznatljivom stilu izgleda objekata, a također se

treba obratiti pažnja na korištenje tradicionalne arhitekture u zaštićenom području, ali sa

energetskim i funkcionalnim poboljšanjima. Materijali od kojih bi se objekti izveli u području trebaju

biti od prirodnih materijala, a sami objekti trebaju biti maksimalno uklopljeni u prostor, ne

narušavajući njegov ambijent i izgled. U tranzicijskoj zoni je dozvoljena izgradnja građevina u skladu

sa Prostornim planom posebnih obilježja. Obzirom da je jedan od većih projekata koji se planira

realizirati upravo vezan za izgradnju, a u pitanju je Edukaciono-rekreacioni kamp i sportsko-

rekreativna zona, potrebno je posebnu pažnju obratiti na uklopljenost i način izgradnje navedenog.

Prema Urbanističkom i Idejnom projektu edukaciono rekreacioni eko kamp centra i sportsko

rekreacionih zona 1, u „Zoni edukacijskog centra i smještajnog objekta“ predviđena je rekonstrukcija

sa dogradnjom i nadogradnjom objekta na mjestu dva postojeća objekta kasarne, dok preostala tri

objekta su predviđena za rušenje i rekultivaciju prostora. Namjena objekta je edukacioni centar sa

svim pratećim sadržajima (prostorija za održavanje predavanja, radionica, manji izložbeni prostor),

prostor za smještaj posjetilaca, stacionarni smještaj (136 ležaja), restoran, prostorije za smještaj

uprave i upravitelja, ostave za opremu, kao smještaj sanitarnog čvora za potrebe eko-kampa u skladu

sa standardima eko kampinga. Vanjsko uređenje oko novoplaniranih objekata je prilagođeno

ambijentu uz korištenje autohtonih vrsta u skladu sa potencijalnom vegetacijom. Predviđen je

redizajn postojećih servisnih objekata za potrebe upravitelja (objekat video nadzora i dva objekta za

smještaj opreme i požarni punkt). Također, za zonu “Eko kamp” se navodi da se sastoji od 18 parcela,

i da je predviđena izgradnja adekvatnog mobilijara (klupa za sjedenje, hladnjaci itd.).

„Zona namijenjena za izletnike“, nalazi se na sjeverozapadnom i jugozapadnom djelu obuhvata sa

prostorima za izletnike (prostori za sjedenje sa drvenim hladnjacima, igru djece) kao i, manjim

rekreativnim površinama i edukativnim parkom minijatura. Park minijatura treba da se sastoji od

maketa spomenika kulture, za koje je planirano raspisivanje konkursa za urbanističko rješenje i

prijedloge objekata i maketa.

“Zonu sporta i rekreacije” čine otvorene rekreativne površine sa sportskim igralištima u funkciji

stacionarnih i izletničkih posjetioca. Predviđena je izgradnja terena za košarku, tenis, višenamjenskog

igrališta (fudbal, odbojka, rukomet), bočanje i druge sportove. U ovoj zoni predviđena je izgradnja i

trim staze i poligona za vježbanje, motorika park, zone za meditaciju, amfiteatar za održavanje škole

u prirodi itd.


89

Slika 59: Idejne ilustracije za izgled zone za meditaciju (Gljiva-Mekić, 2020)

Važno je naglasiti da je kroz urbanistički i idejni projekat navedeno da je terene potrebno uklopiti u

prirodni pejzaž bez zasijecanja i nasipanja terena, sječe drveća ili drugih većih zahvata kako je dato u

uvjetima puferske zone. Navedene smjernice su u skladu sa Prostornim planom posebnih obilježja i

Zakonom o proglašenju zaštićenim pejzažom Bijambare.

Pored navedenih smjernica o izgledu objekata, koji su se prvenstveno odnosili na objekte i zahvate

unutar planiranog Edukaciono rekreacioni eko kamp centra i sportsko rekreacionih zona 1, potrebno

je voditi računa o izgledu svih objekata i zahvata koji se namjeravaju provesti u sklopu ZP Bijambare.

Pojedini zahvati su predloženi i unutar poglavlja Razvoj dopuštenih djelatnosti i poglavlja Posjećivanje

ZP Bijambare (rekreacione aktivnosti, manifestacije, edukacija i sl.) Na osnovu toga, potrebno je:

• uklapanje objekata u prirodno okruženje

• upotreba autohtonih ekološko prihvatljivih građevinskih materijala

• ostvarenje manjeg gabarita i spratnosti objekata

• izbjegavanje ograđivanja objekata, ali ukoliko je neophodno, moguće je izvršiti ograđivanje

po posebnim uvjetima koristeći prirodne barijere (npr. drveće, zelenilo i sl.).

• spratnost objekata ne treba da bude iznad visine šumskih vrsta, tj. da svojim izgledom šteti

ambijentalnom izgledu prostora

• po mogućnosti graditi objekte od recikliranih i jednostavnih materijala (energetski efikasni i

finansijski isplativi) ili

• graditi od takvog materijala, teksture i boje koji neće narušavati prirodni ambijent i okruženje

• prilikom postavljanja mobilijara i nadstrešnica voditi računa o primjeni materijala, koji treba

da su prirodni i trajni, a mogu se graditi uz prenošenje elemenata tradicionalne, lokalne

arhitekture

• osigurati adekvatne lokacije za odlaganje otpada, kao i vršiti redovno odnošenje i

zbrinjavanje istog.

• izletničke staze graditi kao grebenske, panoramske, dolinske, duž riječnih tokova i vezne, gdje

god je to moguće na trasama postojećih poljskih i šumskih puteva i staza, kroz cijelo područje

ZP Bijambare

• staze treba maksimalno da koriste postojeće trase, sa minimalnim zemljanim radovima i

osiguranom odvodnjom, kako bi se spriječila erozija zemljišta, očuvale reljefne forme,

ambijent i prirodno okruženje


90

• upotreba prirodnih materijala u zavisnosti od lokacije i namjene staze (drveni elementi, malč

od kore i drveta, kameni agregati-krupni i sitniji, obluci, rizla raznih granulacija i boja,

mljevena opeka, zemljana podloga itd.)

• u zavisnosti od lokacije i namjene staze predvidjeti i postavljanje sprava za vježbanje i

rekreaciju.

U nastavku, na slici 60 prikazana je ilustracija primjene oborenih stabala kao vrste rekreacionih

prepreka.

Slika 60: Ilustracija primjene postojećih prirodnih materijala u svrhu rekreacije (Gljiva-Mekić, 2020)

3.8 Povezivanje ZP Bijambare sa susjednim područjima

Sva zaštićena područja, kojim upravlja KJUzZPP KS dio su turističke destinacije Sarajevo. Sa

zajedničkim Planom interpretacije i komunikacijskom strategijom KJUzZPP KS, sva će zaštićena

područja Kantona Sarajevo postati dio ujedinjenog upravljanja, koji će stavljati pojedinačne naglaske

sukladno sa specifičnim vrijednostima zaštićenih područja, pa će se na taj način stvoriti mreža

povezanih zaštićenih područja. Sva zaštićena područja imaće zajedničku promociju i upravljanje.

Unutar njih mogu se, putem obilježavanja pješačkih ili biciklističkih ruta, kreirati turistički proizvodi,

koji povezuju ZP Bentbaša, ZP Trebević, SP Vrelo Bosne, SP Skakavac i ZP Bijambare. Za bolje

povezivanje pojedinih dijelova, može se uvesti zajednička godišnja ulaznica kojom će se stanovnici KS

motivirati za redovito i cjelogodišnje posjećivanje zaštićenih područja. Ulaznice za posjetioca, na

kojim stoji određeni oblik popusta mogu služiti kao način usmjeravanja posjetitelja unutar i između

zaštićenih područja. Također, povezivanje ZP Bijambare je moguće sa geografski bliskim zaštićenim

područjima, područjima koji su slični po stepenu zaštite, i na osnovu sličnosti geoloških fenomena,

vegetacije, pripadnosti slivnom području i sl., a ne predstavljaju obavezno dio zaštićenih područja

Kantona Sarajevo.

Područja koja se nalaze u relativnoj blizini (nisu u nadležnosti KJUzZPP KS), a koja su najsličnija po

nabrojanim karakteristikama su:

• Spomenik prirode Tajan - III kategorija zaštite i

• Zaštićeni pejzaž Konjuh – V kategorija zaštite

• Planina Zvijezda (predložena kao potencijalno zaštićeno područje)


91

• Planina Ozren

• Stari grad Dubrovnik

ZP Konjuh pripada ofiolitskoj zoni i ima osebujnu šumsku i livadsku vegetaciju kao i vegetaciju stijena

i sipara. Ima izrazite pejzažne vrijednosti i bogato lovište. Područje SP Tajan je, također, dio ofiolitne

zone i ima kvalitetne i bogate šume. Pretežno lišćarske šume ga čine idealnim lovištem i rezervatom

srne, divlje svinje i tetrijeba. Analizirajući raspored ovih zaštićenih područja uočljivo da su udaljeni

najviše 55 km međusobno. Na ovim područjima decenijama postoji jaka interakcija između ljudi i

prirode, kako i privrednim djelatnostima, tako i u saobraćaju. Prostor je ispresijecan naseljima i

saobraćajnicama. Kako su područja blizu i slična po postanku, biološkoj raznolikosti i ljudskim

aktivnostima, moguće je razvijati zajedničke obrazovne, turističke i sportsko-rekreacijske sadržaje.

Planina Zvijezda nalazi se u srednjoj Bosni, između Vareša i Olova. Ima nekoliko vrhova viših od 1300

metara nadmorske visine od kojih je najviši Zvijezda na 1349 metara. Građena je pretežno od

vapnenaca. Prekrivena je šumama, a prevladava crnogorica. Na Zvijezdi izvire rijeka Stavnja, pritoka

rijeke Bosne, u čijoj se dolini smjestilo glavno naselje Vareš.

Planina Ozren smještena je sjeveroistočno od grada Sarajeva. Najviši vrh planine je na 1534 m,

Bukovik. Drugi vrh po visini je Crepoljsko na 1524 metra. Karakteriše je mješovita šuma i crnogorična

(četinarska) šuma. Obiluje vodotocima i izvorištima čiste vode.

Stari grad Dubrovnik naziv je za srednjovjekovnu tvrđavu na području naselja Višnjica u općini Ilijaš.

Tvrđava je sagrađena na strmom, uskom i krševitom izdanku brda Huma, na nadmorskoj visini 882

metra, iznad ušća potoka Zenika u rijeku Misoču.

3.9 Uticaj na okoliš i na socio-ekonomski kompleks

Povećanjem turističkih aktivnosti, izgradnjom/realizacijom infrastrukturnih projekata i adaptacijom

postojećih objekata za sve zahtjevnije potrebe turista, stvara se mogućnost i povećanja broj

posjetilaca, dužine boravka posjetilaca, izazivanje zainteresiranosti u sferama društva koje do sada

nisu pokazivale interes za posjetu ZP. Također, povećanjem broja posjetilaca pružit će se više

mogućnosti lokalnom stanovništvu za prodaju svojih proizvoda unutar ZP. Međutim, kako bi se

povećao i sami interes lokalnog stanovništva da redovno plasiraju svoje proizvode unutar ZP,

potrebna je i određena vrsta podsticaja. Nakon uspostave infrastrukture za posjetitelje, povećat će se

broj radnih mjesta unutar ZP. Adekvatnom zaštitom ZP Bijambare, štite se sve specifične vrijednosti

područja i okoliša, jača se javna svijest o značaju očuvanja ekosistema i ostalih vrijednosti unutar

ovog, pa i drugih ZP.


92

4 IZVOĐENJE PLANA

4.1 Smjernice za povezivanje sektorskih planova

Prilikom implementacije predloženih mjera i aktivnosti potrebno je težiti povezivanju predloženih

elemenata plana (prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskih vrijednosti, rekreativno-turističkih i

izgrađenih vrijednosti te dopuštenim djelatnostima) kako bi se uz što manje tehničkih i finansijskih

zahtjeva te zahtjeva za angažmanom ljudstva postigli što brži i bolji rezultati na implementaciji

predloženog unaprjeđenog upravljanja. Princip povezivanja elemenata plana potrebno je slijediti

prilikom ispunjavanja mjera i aktivnosti cjelokupnog PU. Generalne smjernice za povezivanja

elemenata plana su:

• adekvatno planiranje aktivnosti

• paralelna implementacija sličnih mjera i aktivnosti

• integrisanje više sličnih mjera i aktivnosti prilikom provedbe s ciljem smanjenja vremenskog trajanja za pojedine aktivnosti

• ostvarivanje saradnje s interesnim grupama, posebno kroz projektne prijedloge, s ciljem lakše implementacije pojedinih mjera i aktivnosti.

Od velike važnosti za izvođenje plana jeste uspostavljanje saradnje između Upravljača i ključnih

interesnih strana koje djeluju u području ZP Bijambare, razmjena podataka svih

institucija/organizacija koje vrše istraživanja te kontinuirano izvještavanje lokalne zajednice o

rezultatima istraživanja s ciljem jačanja svijesti o značaju zaštite područja. Akcionim planom se

predlaže jačanje komunikacije između Upravljača i interesnih strana kroz održavanje

koordinacionih sastanaka, redovnu razmjenu podataka između relevantnih institucija te

održavanje godišnje konferencije gdje će se predstaviti rezultati istraživanja i provedenih

projekata. Razmjenu podataka bi trebalo koordinirati i inicirati MKPIPUGIZO KS. U tabeli 42 dat je

prikaz ključnih interesnih strana ZP Bijambare sa oznakama njihove uloge u upravljanju, zaštiti i

očuvanju ZP Bijambare.

4.2 Strategije izvedbe plana

Izrada i provođenje PU ZP Bijambare 2021-2030 je kontinuirani prilagodljivi proces koji se

pojednostavljeno gledano, može svesti na četiri osnovna koraka, kako je prikazano u nastavku (slika

61). Ovakav interaktivni način upravljanja koristi se s ciljem kontrole i kontinuiranog poboljšanja

procesa upravljanja.


93

Slika 61: Kontinuirani prilagodljivi proces provedbe PU ZP Bijambare

Strategija provedbe plana je određena primjenom definiranih funkcionalnih aktivnosti i mehanizama

za upravljanje zaštićenim područjem, odnosno primjenom definiranih mjera i aktivnosti koji će

omogućiti efikasno rješavanje identificiranih problema i konflikata u cilju uspostavljanja bolje zaštite

kategorija vrijednosti i unapređenja istih u budućim aktivnostima. Lista definiranih mjera i aktivnosti

razrađena je detaljnije u Akcionom planu, gdje je za svaku predloženu mjeru postavljen vremenski

okvir, trošak koji je potreban za provođenje, odgovornost za provedbu mjere i aktivnosti te izvor

finansiranja. Važno je istaknuti da je za praćenje provedbe mjera i aktivnosti potrebno pratiti

definirane mjerljive indikatore za praćenje provedbe istih, koji ukazuju na uspješnost provedbe mjera

i aktivnosti, odnosno provedbe PU. Organizacija provedbe mjera i aktivnosti koncipirana na navedeni

način omogućava ispunjavanje mogućih aspekata koji su predviđeni za funkcionalno i efikasno

upravljanje zaštićenim područjem. U toku procesa planiranja i provođenja plana od ključnog je

značaja i uključivanje svih interesnih strana iz procesa planiranja koje mogu doprinijeti provedbi

mjera i aktivnosti. Kao osnova za provedbu PU ZP Bijambare korišten je IUCN model koji definira

ključne faze u analizi ciljeva, akcija, evaluacije i upravljanja za pojedino zaštićeno područje koje su

prilikom izrade predmetnog PU prilagođene konkretnim lokalnim specifičnostima ZP Bijambare.


94

Slika 62: Pojednostavljeni prikaz provedbe PU ZP Bijambare

Ciljevi upravljanja (U kojem smjeru ide

razvoj? Šta se želi postići?)

Prilagođavanje akcija

Rezultati na terenu

Upravljačke akcije (Kako postići ciljeve?)

Evaluacija (Ostvaruju li se

planirani ciljevi?)

Analiza upravljanja (Kako poboljšati

upravljanje?)


95

Cilj praćenja provedbe PU je uočiti primjenjuje li se PU efikasno te postižu li se zadani ciljevi u skladu

sa zadatim indikatorima iz Akcijskog plana. Praćenje provedbe PU omogućava da se kroz promatranje

utjecaja upravljanja sakupe iskustva prema kojima će se dalje prilagođavati upravljačke akcije. Akcije

praćenja i provjere učinka imaju za svrhu prikupiti podatke na temelju kojih će se ocijeniti uspješnost

provođenja aktivnosti u ZP Bijambare koji će ukazivati na pravilnost izvedenih aktivnosti i to ne samo

u smislu očuvanja biološke raznovrsnosti, nego i u smislu željenog razvoja područja. Rezultati

monitoringa će omogućiti i pravovremeno reagiranje u slučajevima da su neke od aktivnosti bile

pogrešno planirane, odnosno da nisu dale željene rezultate.

4.3 Nadzor

Kanton Sarajevo je Osnivač Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja (KJUzZPP KS)

na osnovu Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja. Na osnovu

Zakona o zaštiti prirode FBiH te Zakona o proglašenju ZP Bijambare službeni upravljač ZP Bijambare je

KJUzZPP KS.

Nadzor nad provođenjem PU može se podijeliti na (i) eksterni nadzor nad provođenjem i (ii) interni

nadzor nad provođenjem PU.

Eksterni nadzor nad provođenjem PU uključuje praćenje provođenja PU i praćenje poslovanja

KJUzZPP KS od strane MKPIPUGIZO KS. Prema Odluci o osnivanju Kantonalne javne ustanove za

zaštićena prirodna područja, Ustanova ima obavezu izvještavanja i dostavljanja Programa rada

Skupštini Kantona Sarajevo, koja je njen Osnivač. Nadzor nad zakonitošću rada Javne ustanove vrši

MKPIPUGIZO KS, a poslove inspekcijskog nadzora vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove.

Kao poseban vid praćenja stanja, 2016. godine urađen je projekat pod nazivom Analiza stanja i

preispitivanje kategorije zaštićenih područja KS. U okviru svakog zaštićenog područja analiziran je

proces implementacije planova upravljanja za Skakavac, Vrelo Bosne i Bijambare te izvršena analiza

usklađenosti ciljeva Prostornog plana i aktivnosti PU. Analizom PU može se konstatovati da uspjeh

dalje realizacije definiranih aktivnosti uveliko ovisi o njegovom inoviranju, ugradnji provodivih mjera

te povećanju kapaciteta za njegovo provođenje. Kao primjer dobre prakse, preporučuje se da se

Analiza realizovanih aktivnosti u okviru PU za ZP Bijambare uradi nakon proteka razdoblja od pet

godina, što je u skladu sa članom 155. Zakona o zaštiti prirode.

Upravljač je dužan ocjeniti uspješnost implementacije PU ZP Bijambare u skladu sa zadatim

indikatorima, odnosno prikazati stepen implementacije definiranih mjera i aktivnosti. Također, važno

je napomenuti da se pojedine aktivnosti u prostoru mogu realizovati i putem projekata koji su

finansirani od strane drugih institucija koje izdvajaju sredstva za projekte zaštite prirode.

Interni nadzor provedbe PU uključuje (i) praćenje stanja na terenu, (ii) praćenje provođenja ciljeva

(monitoring PU) i (iii) interno ocjenjivanje uspješnosti implementacije PU od strane KJUzZP KS.

U svrhu praćenja nadzora na terenu KJUzZP KS treba intenzivirati rad nadzorničke službe i prisustvo

nadzornika te uvesti bolji nadzor nad posjećivanjem lokaliteta osobito u nukleus zoni, što će

doprinijeti zahtijevanom kontroliranom posjećivanju i očuvanju vrijednosti ZP Bijambare.


96

Nadzor na zaštiti prostora se može ostvariti i putem saradnje sa korisnicima prostora i

intenziviranjem inspekcijskog nadzora. Praćenje provođenja ciljeva (monitoring PU) potrebno je

provoditi na godišnjem nivou jednostavnim praćenjem ispunjenja predloženih mjera i aktivnosti za

godinu razmatranja. Interno ocjenjivanje uspješnosti realizacije provođenja definisanih mjera i

aktivnosti moguće je provesti i putem dodjeljivanja sljedećih ocjena od strane KJUzZPP KS u okviru

godišnjeg monitoringa provedbe PU:

• ispunjeno

• nije ispunjeno

• djelimično ispunjeno (sa procjenom postotka realizacije mjere/aktivnosti).

Po završetku internog ocjenjivanja uspješnosti implementacije PU, KJUzZPP KS podnosi isti izvještaj

prema MKPIPUGIZO KS, u vidu gore navedenog eksternog izvještavanja. Ukoliko se pojedini ciljevi i

mjere ne provedu u predviđenom vremenskom okviru, postupa se prema načelu kontinuiranog

prilagodljivog upravljanja i teži se ispunjenju navedenih ciljeva i mjera u što skorije moguće vrijeme.

Nakon pet godina, PU podliježe obavezi revizije ispunjenih ciljeva. U završnoj godini provedbe PU

potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignuća ciljeva, mjera i aktivnosti PU.

4.4 Način finansiranja

Finansiranje zaštićenih područja često predstavlja izazov jer je mali broj slučajeva zaštićenih područja

koja su finansijski samostalna, odnosno ovisni su o budžetu institucija višeg reda.

Upravljanje ZP Bijambare i svakodnevni rad upravljača KJUzZPP KS se treba oslanjati na jasne

finansijske mehanizme i konkretne finansijske izvore nužne za funkcionisanje preduzeća i

ostvarivanje ciljeva predmetnog PU.

U skladu sa članom 7. Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja

sredstva za rad Javne ustanove obezbjeđuju se iz:

• Budžeta Kantona Sarajevo

• vlastitih prihoda KJUzZP KS

• donacija i

• projekata na federalnom nivou.

Drugi oblici finansijske potpore neophodne za upravljanje trebali bi se, kao što je to praksa u svijetu,

temeljiti na aktivnostima fondova i fondacije različitih agencija, nevladinih organizacija i sl. U druge

izvore ubrajaju se: subvencije, donacije, sredstva lokalnih, federalnih, državnih i međunarodnih

fondova, ustanova i organizacija. Predviđeno je da javna preduzeća mogu također ostvarivati

sredstva iz budžeta općina u skladu s njihovim programima u dijelu u kojem su oni sastavni dio

planova upravljanja zaštićenim područjem.

4.5 Institucionalna struktura u upravljanju ZP Bijambare

Zaštićenim pejzažem Bijambare upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja

KS shodno Zakonu o proglašenju ZP Bijambare i važećoj Odluci o osnivanju Kantonalne javne

ustanove za zaštićena prirodna područja (član 3.), koja je odgovorna, između ostalog, za provođenje

mjera zaštite i ispunjenje ciljeva zaštićenog područja. Javna ustanova je osnovana Odlukom Skupštine

KS, a otpočela je sa radom početkom 2010. god., nakon službene registracije 05. februara 2010. god.

Nadzor nad zakonitošću rada Javne ustanove vrši Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture,


97

prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. U nastavku je prikazana

institucionalna struktura u upravljanju ZP Bijambare (slika 63).

Slika 63: Institucionalna struktura u upravljanju ZP Bijambare

4.6 Organizaciona struktura u upravljanju ZP Bijambare

Djelatnost upravljanja ZP Bijambare povjerena je KJUzZPP KS. Javna ustanova obavlja djelatnost

zaštite, održavanja i promocije zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u cilju

zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i održivog

korištenja prirodnih dobara te nadzora nad provođenjem uslova i mjera zaštite na području na kome

upravlja. KJUzZPP KS nadzire i način obavljanja dozvoljenih djelatnosti, u cilju osiguranja racionalnog i

održivog korištenja prirodnih dobara.

Organ upravljanja u Javnoj ustanovi je Upravni odbor koji se sastoji od tri člana koji je imenovala

Vlada KS. Radna organizacija KJUzZPP KS uključuje 19 zaposlenika. Određene nedostatke za radnom

snagom KJUzZPP KS kompenzira zapošljavanjem i angažovanjem radnika putem programa i

projekata.

KJUzZPP KS obuhvata sljedeća zaštićena područja: Spomenik prirode Skakavac, Zaštićeni pjezaž

Bijambare, Spomenik prirode Vrelo Bosne, Zaštićeni pejzaž Trebević i Zaštićeni pejzaž Bentbaša.

Zadaci Javne ustanove su zaštita i očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti (geoloških, hidroloških,

bioloških) i ambijentalne raznolikosti, kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja prirodnih procesa,

te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite na zaštićenim područjima. Trenutna organizacijska

struktura prikazana je u nastavku na slici 64.


98

Slika 64: Grafički prikaz unutrašnje organizacije KJUzZPP KS


4.7 Akcioni planovi i pregled akcionih planova

Tabela 31: Prepoznati ciljevi i akcioni planovi

Akcioni plan Cilj

Zaštita staništa i vrsta i očuvanje hidroloških vrijednosti područja

Očuvati i zaštititi ekosisteme, staništa, zajednice i

vrste

Očuvati i zaštititi hidrološke vrijednosti

Zaštita i očuvanje speleoloških objekata te uspostavljanje trajnog

monitoringa

Očuvati i zaštititi geomorfološke vrijednosti

Očuvanje, istraživanje i promocija kulturno-historijskog nasljeđa

Održavanje lokaliteta nekropole stećaka pećine u

dobrom stanju

Osigurati dodatna saznanja o arheoleoškom značaju

Gornje pećine koja će biti uključena u turističku

ponudu

Upravljanje posjetiocima

Razvoj infrastrukture za posjetioce, edukacija

posjetilaca i interpretacija područja

Jačanje održivog ekonomskog razvoja

Unapređenje ponude područja i ekonomsko jačanje

lokalne zajednice

Edukacija uposlenika i jačanje stručnih kapaciteta

Educirati uposlenike KJUzZPP KS o sadržajima

vezano za upravljanje zaštićenim područjem i

ojačati stručne kapacitete

Razvoj komunikacije i promocije zaštićenog područja

Aktivna i uspješna promocija područja

Planiranje i nadzor u zaštićenom području Upravljanje područjem


100

Tabela 32: Definisane aktivnosti u svrhu dostizanja ciljeva Plana upravljanja

Akcioni plan A. Zaštita staništa i vrsta i očuvanje hidroloških vrijednosti područja

Specifični ciljevi plana Očuvati i zaštititi ekosisteme, staništa, zajednice i vrsta

Očuvati i zaštiti hidrološke vrijednosti

Aktivnosti Cilj aktivnosti Opis aktivnosti Zona izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

A1 Uspostavljanje baze

podataka zaštićenih

područja KS i digitalizacija

u GIS

Nadogradnja Atlasa okoliša

zaštićenih područja u

Kantonu Sarajevo, što

uključuje i ZP Bijambare

Kreiranje baze

podataka

zaštićenih

područja KS

- Uspostavljena

baza

podataka i

izvršena

digitalizacija u

GIS

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS

2021. -

Napomena:

Aktivnost se

implementira u

okviru projekta

Zaštita i

promocija

biodiverziteta i

geodiverziteta

kroz jačanje

informaciono-

tehničkih servisa

u zaštićenim

prirodnim

područjima KS

Federalno

ministarstvo

okoliša i

turizma

Fond za zaštitu

okoliša FBiH

A2 Nastavak

kontinuiranog

monitoringa flore

Zaštita staništa i vrsta flore

Prezentacija podataka u

bazi podataka ZP KS

Redovno

praćenje stanja i

unos podataka o

staništima i

vrstama flore u

bazu podataka

zaštićenih

područja KS

sve zone Recentni

podaci o

vrstama i

staništima

dostupni u

bazi podataka

koja se ažurira

svake godine

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. -

kontinuirano

100.000,00

KM

Budžet KS -

pozicija

KJUzZPPKS

Fond za zaštitu

okoliša FBiH

A4 Nastavak Zaštita staništa i vrsta Redovan i sve zone Recentni Aktivnost vodi 2021. - 100.000,00 Budžet KS


101





aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

kontinuiranog

monitoringa faune

faune

Prezentacija podataka u

bazi podataka ZP KS

kontinuiran

monitoring vrsta

sa fokusom na

ugrožene i

endemične vrste

podaci o

vrstama i

staništima

dostupni u

bazi podataka

ZP KS

i implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

kontinuirano

ljeto, proljeće,

jesen

KM

Fond za zaštitu

okoliša FbiH

Međunarodni

projekti

A5 Uklanjanje zaraštenih

površina i redovno

održavanje travnjaka

Očuvanje pejzažnih

vrijednosti i sprečavanje

promjena strukture

površina u namjeni

poljoprivrednog zemljišta

Uklanjanje šikara

(izuzev površina

obraslih

vrijeskom i

običnom klekom

Redovno

održavanje

travnjaka

Održavanje

dijelova koji su

obrasli vrijeskom

ili običnom

klekom (svakih 5

godina)

Puferska i

tranzicijska, a

osobito bivše

prostrane

košanice ispod

naselja Motike

te prostor oko

bivše kasarne

Zona Duge bare

Rubni dijelovi sa

livadama

beskoljenke

Očuvana

pejzažna

vrijednost

zaštićenog

područja i

prevencija

nastanka

većih

promjena

strukture

površina u

namjeni

poljoprivredn

og zemljišta

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjske

pomoći

2021. -

kontinuirano

100.000,00

KM

Budžet KS

KJUzZPPKS –

vlastita

sredstva

A6 Izmjene šumarske

prakse u toku provođenja

Očuvanje izvornog stanja

tresetišta i očuvanje

normalnog hidrološkog

Izlazak na teren i

stručna procjena

izmjene

Sve zone Očuvano

izvorno stanje

tresetišta i

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS u

2021. – 2030. Ovisno od

stručne

Budžet KS


102





aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

sanitarne sječe režima vodotoka Bjelila tehnologije i

pratećih troškova

Prilagođavanje

tehnologije

izvlačenja

trupaca i

osiguranje

naknade za

povećane

troškove

poslovanja JP

„Sarajevo šume“

vraćen

normalan

režim

vodotoka

Bjelila

saradnji sa JP

„Sarajevo

šume“

procjene

A7 Nastavak

kontinuiranog

monitoringa površinskih

vodotoka Bjelila i Brodić

te identifikacija izvora

onečišćenja u obuhvatu i

uticajnoj zoni

Očuvanje kvaliteta

površinskih voda

Ispitivanje

fizičkih, hemijskih

i mikro-bioloških

svojstava

površinske vode

u području

Utvrđivanje

uzroka

onečišćenja

površinskih

vodotoka i unos

podataka u bazu

sve zone

uticajna (van

obuhvata ZP)

monitoring

površinskih

voda u ZP se

provodi svake

godine,

recentni

podaci

dostupni u

bazi podataka

ZP KS

utvrđeni

uzroci

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS u

saradnji sa

Općinom Ilijaš,

uz angažman

vanjskih

saradnika

2021. -

kontinuirano

(4 puta godišnje,

kako nalaže

PPPPO

Bijambare)

10.000,00 KM Budžet KS -

pozicija

KJUzZPPKS

Budžet Općine

Ilijaš


103





aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

podataka ZP KS

definisanje mjera

sprečavanje

daljeg

onečišćenja

onečišćenja i

definisane

mjere

sprečavanja

daljeg

onečišćenja sa

rokovima

provođenja –

godišnji

izvještaji

A8 Rješavanje

problematike odvodnje

otpadnih voda u području

Zaštita voda i vodnih

površina kroz smanjenje

onečišćenja vodotoka

Izrada idejnog i

glavnog projekta

za uspostavljanje

nepropusne

kanalizacione

mreže na širem

lokalitetu Borka i

Eko kampa

Identifikacija

objekata u

tranzicijskoj zoni

koji ne posjeduju

nepropusnu

septičku jamu i

izdavanje Upute

sve zone Izrađen idejni

i glavni

projekat za

upostavljanje

kanalizacione

Katastar

objekata koji

ne posjeduju

septičku jamu

Kreirana i

izdata Uputa

od Općine

Ilijaš i JKP

Vodostan

Aktivnost

inicira

KJUzZPPKS, a

implementira

Općina Ilijaš i

JKP Vodostan

uz podršku

Ministarstva

privrede KS,

MKPIPUGiZO

KS

KUzIP KS

2022. - 2024.

2021. -

kontinuirano

(za redovnu

kontrolu

pražnjenja i

odvoza krutog

sadržaja iz

septičkih jama)

50.000 KM Budžet KS

Budžet Općine

Ilijaš


104





aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

korisnicima

prostora da istu

instaliraju u

određenom

vremenskom

roku

uspostaviti

redovnu kontrolu

instaliranih

septičkih jama

pražnjenja i

odvoza krutog

sadržaja

korisnicima

prostora da

instaliraju

septičku jamu

u svojim

objektima

uspostavljena

redovna

kontrola

septičkih jama

- polugodišnji

izvještaji

A9 Nastavak

kontinuiranog

monitoringa zemljišta i

identifikacija uzroka

onečišćenja zemljišta

Zaštita resursa zemljišta u

zaštićenom području

Ispitivanje fizičkih

i hemijskih

svojstava

zemljišta te

utvrđivanje

koncentracije te

sadržaja teških

metala i

policikličnih

aromatskih

ugljikovodika

(PAH) i unos

sve zone Kontinuiran

monitoring

zemljišta -

izvještaji

Utvrđeni

uzroci

onečišćenja

zemljišta i

utvrđene

mjerame

remedijacije

Aktivnost vodi

i implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. -

kontinuirano


pozicija

KJUzZPPKS


105





aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi (10

god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

podataka u bazu

podataka ZP KS

Utvrđivanje

uzroka

onečišćenja

zemljišta

sa rokovima

provođenja -

izvještaji

Recentni

podaci

dostupni u

bazi podataka

A10 Zaštita šuma Osigurati zaštitu šumskih

resursa od štetnih insekata

(potkornjaci)

Kontrola

brojnosti

potkornjaka;

prikupljanje,

determinacija,

kvantifikacija

Sve zone Osigurana

kontinuirana

zaštita

šumskih

resursa od

nepovoljnih

prirodnih

faktora

KJUzZPPKS 2021. -

kontinuirano


pozicija

KJUzZPPKS

A11 Protupožarna zaštita Osigurati zaštitu područja

od požara

Provođenje

protupožarnih

aktivnosti i

nabavka opreme

Sve zone Osigurana

kontinuirana

zaštita

područja od

požara

2021. -

kontinuirano

2.000.00 KM Budžet KS -

pozicija

KJUzZPPKS


106

Akcioni plan B. Zaštita i očuvanje geomorfoloških vrijednosti

Specifični ciljevi plana Zaštita i očuvanje speleoloških objekata te uspostavljanje trajnog monitoringa


aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

B1 Uspostavljanje

kontinuiranog monitoringa

speleoloških objekata i

mikroklime u pećinama tokom

zimskih mjeseci (hibernacija

šišmiša)

Kreiranje baze

recentnih podataka o

provedenim

speleološkim

istraživanjima i o

ekološkim parametrima

speleoloških objekata

Očuvanje izvornog

stanja speleoloških

objekata

Prilikom monitoringa vrši se ispitivanje mikroklime (temperature i vlažnosti), ispitivanje fizičko-hemijskih mjerenja vode, mikroklimatsko i ekološko stanje staništa pećina, hemijska i biološka analiza vode

nukleus Rezultati

monitoringa,

sakupljene

fotografije

procesa

monitoringa,

speleoloških

objekata

dostupni u

bazi podataka

ZP KS

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. – svake 3

godine


pozicija

KJUzZPP KS

B2 Uspostavljanje

kontinuiranog monitoringa

stanja vrsta speleofaune tokom

ljetnih mjeseci

Očuvanje izvornog

stanja speleoloških

objekata i zaštita

speleofaune

Prilikom monitoringa utvrđuje se stanje populacija speleofaune i ekološko stanje staništa pećina

nukleus Rezultati

monitoringa i

stanja

populacija

speleofaune,

sakupljene

fotografije

procesa

monitoringa,

speleoloških

objekata,

speleofaune

dostupni u

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. – svake 3

godine


pozicija

KJUzZPP KS


107




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

bazi podataka

ZP KS

B3 Dokumentiranje starih

potpisa u Srednjoj bijambarskoj

pećini

Nadogradnja podataka

o speleološkim

objektima unutar ZP

Foto dokumentiranje starih potpisa i sumiranje podataka

nukleus Svi stari

potpisi u

Srednjoj

bijambarskoj

pećini

dokumentiran

i i dostupni u

bazi podataka

ZP KS

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2022. 1.500,00 KM Fondovi i

drugi

projekti

B4 Dalje istraživanje speleoloških objekata

Nadogradnja podataka

o speleološkim

objektima unutar ZP i

ažuriranje katastra

speleoloških objekata

Istraživanje ključnih obilježja pećine

nukleus Izvršena

istraživanja –

izvještaj

Ažuriran

katastar

speleoloških

objekata

Rezultati

istraživanja

dostupni u

bazi podataka

ZP KS

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2023. 2.000,00 KM Budžet KS –

pozicija

KJUzZPP KS

Fondovi i

drugi

projekti


108




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

Uspostavljanje arheološke kontrolne sonde u Gornjoj bijambarskoj pećini

Prikupljanje dodatnih

paleontoloških

podataka

Iskopavanje kontrolne sonde Analiza paleontoloških i arheoloških nalaza

nukleus Dostupni

arheološki i

paleontološki

podaci u bazi

podataka ZP

KS

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

stručnjaka

2024. 2.000,00 KM Fondovi i

drugi

projekti

B7 Održavanje infrastrukture za

posjetioce

Osiguravanje sigurnosti

posjetioca prilikom

posjete pećini

Redovna zamjena dotrajalih elemenata infrastruktrure za posjetioce

nukleus Redovan

pregled i

zamjena

dotrajale

infrastrukture

Aktivnost vodi

i

implementira

KJUzZPPKS

2021.-

kontinuirano


pozicija

KJUzZPP KS


109

Akcioni plan C. Zaštita i očuvanje kulturno-historijskih vrijednosti

Specifični ciljevi plana Zaštita, očuvanje i interpretacija lokaliteta kulturno-historijskog naslijeđa


aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

C2 Provođenje dodatnih

arheoloških istraživanja u

Gornjoj bijambarskoj pećini i

uvrštavanje u bazu podataka

ZP Bijambare

Utvrđivanje

arheološkog značaja

Gornje bijambarske

pećine

Izrada projekta

istraživanja

Terenska

istraživanja

Obrada i analiza

podataka

nukleus Veći stepen

saznanja o

arheološkom

značaju

Gornje

bijambarske

pećine

KJUzZPPKS

implementira

aktivnost uz

angažman

vanjskih

saradnika

2023. – 2025. 30.000,00 KM Budžet KS

Fondovi i drugi

projekti


110

Akcioni plan D. Upravljanje posjetiocima

Specifični ciljevi

plana

Razvoj infrastrukture za posjetioce, edukacija posjetilaca i interpretacija područja

Aktivnosti Cilj aktivnosti Opis aktivnosti Zona

izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

D1 Izrada plana

upravljanja

posjetiocima i

provođenje plana

upravljanja

Smanjenje pritiska

uzrokovanog

povećanim trendom

posjetilaca i

osiguranje bolje

usluge za posjetioce

Prikupljanje

podataka i

utvrđivanje izazova

u prostoru

Izrada dokumenta

- Prilagođen

sistem

posjećivanja i

kontrola

posjetioca

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPPKS uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. 20.000,00 KM

+ troškovi

provođenja

plana

Budžet KS - pozicija

KJUzZPP KS

D2 Obnova ulaznog

portala, izgradnja

dodatnog toaleta i

unaprijeđenje

postojećeg toaleta

Očuvanje

reprezentativnog i

ambijentalno

uklopljenog izgleda ZP

Pružanje kvalitetne

higijenske usluge

posjetiocima

Izrada idejnog

rješenja ulaznog

portala

Nabavka i

postavljanje ulazne

kapije i naplatne

kućice napravljenih

od prirodnih

materijala

Renoviranje

postojećeg i

izgradnja dodatnog

toaleta na ulazu u

ZP

tranzicijska

nukleus

Očuvan

reprezentativan

i ambijentalno

uklopljen izgled

ulazne kapije i

naplatne kućice

Izgrađen toalet

na ulazu u ZP

Renoviran

postojeći toalet

i učestalije

održavanje -

sedmična

evidencijska

lista o

održavanju)

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPP KS

2021. – idejno

rješenje

2022. - 2023.

Renoviranje i

izgradnja

toaleta

2022. -

kontinuirano (za

godišnje

održavanje)

108.000,00

KM

(idejno

rješenje –

10.000,00

KM;

renoviranje -

30.000,00

KM;

održavanje -

48.000,00

KM; izgradnja

toaleta –

20.000,00

KM)


KJUzZPP KS


111


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

D3 Izgradnja

Edukaciono–

rekreacionog EKO

KAMP-a (kompleks

bivše kasarne Zamo

Dučić) prema

Urbanističkom

projektu

„Edukaciono-

rekreacioni – EKO

KAMP i Sportsko-

rekreacione zone 1“

i prema PPPPO

Uklapanje kompleksa

bivše kasarne Zamo

Dučić u ambijent ZP i

stavljanje u funkciju

posjećivanja

renoviranje ulaznog

objekta (bivši

kontrolni punkt

KPS) i usklađivanje

sa ambijentom ZP

Bijambare

izgradnja

Edukaciono–

rekreacionog EKO

KAMP, te rušenje

ostatka kasarne u

skladu sa

Urbanističkim

projektom i PPPPO

puferska Reprezentativan

i ambijentalno

uklopljen izgled

bivše kasarne

Zamo Dučić i

stavljanje

Edukaciono–

rekreacionog

EKO KAMP-a u

funkciju

posjećivanja

Aktivnost vodi

MKPIPUGiZO KS

uz savjetodavnu

podršku

KJUzZPP KS

2024. – 2030.

izgradnja

Izgradnja

4.480.857,67

KM

Budžet KS

Donacije i grant sredstva

D4 Kreiranje sadržaja Edukacijsko– rekreativnog eko kampa (EREK)

Funkcionalan

Edukacijsko–

rekreativni eko kamp

Pronaći mehanizam

upravljanja

Edukacijsko –

rekreativnim- eko

kampom u saradnji

sa MKPIPUGIZO KS

puferska Uspostavljen

mehanizam

upravljanja

kampom

Aktivnost vodi i

implementira

MKPIPUGIZO KS

uz podršku

KJUzZPPKS

2028. - -

Kreiranje sezonskih

sadržaja

(aktivnosti tokom

puferska 4 sezonska

sadržaja

Prema

izabranom

modelu

upravljanja

2028. 3.000,00 KM Budžet KS - pozicija

KJUzZPP KS

Fond za zaštitu okoliša


112


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

cijele godine) koji bi

se održavali u EREK

Bijambare

(radionice za djecu i

mlade, okupljanje

studenata,

istraživača i sl.)

EREK FBiH

Kreiranje

prilagodljivog

logističkog paketa

ljetnih škola za

studente i đake koji

bi imali za cilj

okupljanje

istraživača te

popularizaciju

nauke i umjetnosti

puferska 1 paket Prema

izabranom

modelu

upravljanja

EREK


KJUzZPP KS


FBiH

Kreiranje paketa za

škole i organizacije

(škola u prirodi i sl.)

puferska 2 paketa

(osnovna škola i

srednja škola)

Prema

izabranom

modelu

upravljanja

EREK


KJUzZPP KS


FBiH


113


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

Edukacija o

tradicionalnim

zanatima i znanjima

(gastro, pletenje-

vuna, prikupljanje i

obrada biljaka,

mliječni proizvodi,

alati…)

puferska 2 edukacije

godišnje

Prema

izabranom

modelu

upravljanja

EREK

2028. -

kontinuirano

6.000,00 KM Budžet KS - pozicija

KJUzZPP KS


FBiH

Programi prekogranične

saradnje i ostali

međunarodni projekti

Uspostavljanje

saradnje sa

visokoškolskim

ustanovama i

organizacija

terenske nastave za

studente u okviru

EREK

puferska 1 sporazum Prema

izabranom

modelu

upravljanja

EREK

2028. -

kontinuirano

- -

Edukacija

korisnika/-ica

prostora o

koristima zaštite

prirode za lokalnu

zajednicu,

organskoj

Puferska 2 edukacije

godišnje

Prema

izabranom

modelu

upravljanja

EREK

2028. –

kontiniurano

6.000,00 KM Fond za zaštitu okoliša

FBiH


saradnje i ostali

međunarodni projekti


114


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

poljoprivredi,

marketingu i

komunikaciji

poljoprivrednih

proizvoda

D6 Izrada idejnog

rješenja za sajamski

prostor i

provođenje idejnog

rješenja

Osigurati povoljne

uslove izlaganja za

lokalne proizvođače

Izrada idejnog

rješenja

Provođenje idejnog

rješenja

Puferska Unaprijeđena

funkcionalnost i

izgled

sajamskog

prostora

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPP KS

2023. 10.000,00

+ troškovi

provođenja

Budžet KS

D7 Organizacija tradicionalnih događaja

Popularizacija

Bijambara i

tradicionalnih

djelatnosti

Pokretanje

inicijative za

organizaciju

tradicionalnih

događaja

Puferska 1 inicijativa

godišnje

Aktivnost vodi i

implementira

Općina Ilijaš u

saradnji sa:

KJUzZPP KS,

Planinarsko

društvo

Bijambare Ilijaš,

UŽ “Ruža” Ilijaš,

NVO “Zlatne

ruke” Ilijaš,

Lovačko društvo

“Srednje” i

radio Ilijaš te

2021. -

kontinuirano


KJUzZPP KS


FBiH

Općina Ilijaš


saradnje

ostali međunarodni

projekti


115


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

organizacijama

civilnog društva

iz oblasti zaštite

okoliša

Organizacija gastro

takmičenja –

tradicionalna

proizvodnja hljeba,

pekarskih proizvoda

od heljde i sl. uz

mogućnost prodaje

Puferska i

tranzicijska

1 takmičenje

godišnje

Aktivnost vodi i

implementira u

saradnji sa:

KJUzZPP KS, UŽ

“Ruža” Ilijaš,

NVO “Zlatne

ruke” Ilijaš i

radio Ilijaš te

organizacijama

civilnog društva

iz oblasti zaštite

okoliša

2021. -

kontinuirano


KJUzZPP KS


FBiH

Općina Ilijaš


saradnje

ostali međunarodni

projekti

Sajam meda te

prodaja meda i

proizvoda na bazi

meda

Puferska i

tranzicijska

1 sajam Općina Ilijaš i

Udruženje

pčelara “Maja”

2022. -

kontinuirano

- KJUzZPP KS osigurava

prostor, i štandove za

prodaju lokalnih

proizvoda


116


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

Organizacija biciklističkih utrka/planinarskih pohoda tokom godine koja bi osim učesnika okupljala i širu javnost uz promociju lokalnih proizvoda i usluga

Sve zone 1 utrka/pohod

godišnje

KJUzZPP KS i

biciklistički/plan

inarski

savez/udruženj

e u saradnji sa

Općinom Ilijaš

2022. -

kontinuirano

20.000,00 KM KJUzZPP KS osigurava

prostor i štandove za

prodaju lokalnih

proizvoda

D7 Kreiranje turističkih paketa

Osiguranje

kvalitetnijeg boravka

posjetilaca u ZP

Bijambare

Iniciranje sastanaka sa turističkim agencijama kojim bi se bolje definirala ponuda

Organizacija studijske posjete agencija

Sve zone 2 sastanka

Služba za

privredu općine

Ilijaš u saradnji

sa KJUzZPP KS

2021. u okviru

redovnog

poslovanja

-

Kreiranje turističkih paketa (za porodice sa djecom, organizirane grupe turista)

uticajna

(van

obuhvata

ZP)

3 paketa

(poludnevni,

dnevni i vikend)

Turističke

agencije na

osnovu

rezultata

sastanka

2022. - Agencije iz vlastitih

sredstava

D8 Održavanje i

zamjena rekvizita

na terenima za

košarku, odbojku i

Redovno održavanje i

funkcionalnost terena

Održavanje terena

Zamjena dotrajalih

rekvizita

puferska Funkcionalni

sportski tereni

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPP KS

2021. –

kontinuirano

10.000,00 KM


KJUzZPP KS


117


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

fudbal

D9 Finalizacija

adaptacije i

izgradnje te

održavanje Šumske

drvene staze

Adaptirana i

adekvatno zaštićena

Šumska drvena staza

za dugoročnu

održivost

Dovršiti adaptaciju i

adekvatno zaštiti i

održavati šumsku

drvenu stazu za

dugoročnu

održivost

nukleus Adaptirana

šumska drvena

staza

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPP KS

2021. - 2022.

adaptacija

2022. -

kontinuirano

(godišnje

održavanje)

23.000,00 KM

adaptacija -

15.000,00 KM

održavanje-

8.000,00 KM


KJUzZPP KS


118


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

D10 Održavanje

postojećeg

parkovskog

mobilijara i

postavljanje

dodatnog

parkovskog

mobilijara

Produžiti vijek

trajanja postojećeg

parkovskog mobilijara

Osigurati dovoljan

broj klupa, šadrvana i

sjenika u skladu sa

brojnošću posjetilaca

i potrebama za

produženim dnevnim

boravkom

Postavljanje

dodatnih klupa,

šadrvana i sjenika

održavanje i obnova

postojećeg

mobilijara i

rekonstrukcija

postojećih drvenih

ograda i rukohvata

Sve zone

potez od

ulaza u ZP

do ulaza u

nukleus -

klupe,

šadrvani i

sjenici

Đuričina

pećina, na

mostu kod

Dimšine

pećine i na

ulazu u

Srednju

bijambarsku

pećinu -

ograde i

rukohvati

Postojeći

mobilijar

obnovljen i

održava se

redovno

Postavljen

dodatni

parkovski

mobilijar

prilagođen

ambijentu i

potrebama

posjetioca

Aktivnost vodi i

implementira

KJUzZPP KS

2021. -

kontinuirano

(održavanje)

2026.

postavljanje

dodatnog

mobilijara

39.000,00 KM

dodatni

mobilijar -

15.000,00 KM

održavanje -

24.000,00 KM


KJUzZPP KS

D11 Izgradnja

zelenih otoka (Tip 4

i Tip 6) u skladu sa

Elaboratom o

Osiguranje uslova za

selektivno

prikupljanje otpada u

ZP Bijambare

Izgradnja zelenog

otoka Tip 4 u okviru

granica Edukaciono

– rekreacionog Eko

Sve zone Izgrađeni zeleni

otoci na 11

lokacija u ZP

Bijambare

KJKP Rad u

saradnji sa

MKPIPUGIZO KS

2021. 34.900,00 KM

Napomena:

Budžet KS


119


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

lokacijama

reciklažnih dvorišta,

niša i zelenih otoka

sa lociranjem u

prostorno–planskoj

dokumentaciji i

investicijskim

planom - Zeleni

otoci na zaštićenim

prirodnim

područjima

KS(2019).

kampa na 2 lokacije

Izgradnja zelenog

otoka manjih

kapaciteta Tip 6. na

9 lokacija

procjena

troškova

preuzeta iz

Investicijskog

plana izgradnje

zelenih otoka

na zaštićenim

prirodnim

područjima

D14 Izdavanje

koncesije za

pružanje usluge

iznajmljivanje

bicikala

(konvencionalna i

električna bicikla)

Bogatija turistička

ponuda za posjetioce

definisati područje

za postavljanje

infrastrukture

objava javnog

poziva za koncesiju

odabir

Koncesionara

potpisivanje

Ugovora između

Davatelja koncesije

(KJUzZPP KS) i

puferska i i

tranzicijska

uticajna

zona

Uspostavljena

usluga

iznajmljivanja

bicikala u ZP

Aktivnost inicira

i koordinira

KJUzZPP KS

Koncesionar

2022. - -


120


Specifični ciljevi

plana



izvođenja

aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

Koncesionara

D15 Deminiranje

područja

Deminiranje područja Iniciranje prema

nadležnim

institucijama da se

pokrene proces

deminiranja

preostalih miniranih

područja ZP

Bijambare.

Deminiranje

32,45 ha

sumnjive

površine u

obuhvatu

ZP

Deminirano

32,45 ha

sumnjive

površine u

obuhvatu ZP

KJUzZPP KS i

Općina Ilijaš

iniciraju

aktivnosti

Provođenje

aktivnosti je u

nadležnosti

BHMAC.

2025. – 2030. Ovisno od

projekta i

izvođača

radova i

vanjski

saradnici -

demineri

Budžet KS

Budžet Općine Ilijaš

Međunarodni projekti i

donacije

D16 Razvoj outdoor

turizma

Razvoj dodatnih

turističkih ponuda u

ZP Bijambare

Izrada posebnog

programa za razvoj

outdoor turizma u

skladu sa mjerama

zaštite

Puferska i

tranzicijska

Bogatija

turistička

ponuda za

posjetioce ZP

Bijambare

Općina Ilijaš u

saradnji sa

KJUzZPP KS –

godišnji izvještaj

o realizaciji

aktivnosti

Ovisno od

dinamike

projekta i

odobrenja

MKPIPUGIZO KS

Ovisno od

vrste

aktivnosti


Međunarodni projekti i

donacije


121

Akcioni plan E. Jačanje održivog ekonomskog razvoja

Specifični ciljevi

plana

Unapređenje ponude područja i ekonomsko jačanje lokalne zajednice

Aktivnosti Cilj aktivnosti Opis

aktivnosti

Zona izvođenja

aktivnosti

Rezultat Potrebni resursi

(godišnje) i

nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored

(godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori finansiranja

E3 Podsticanje

razvoja ruralnog

turizma

Doprinos

samoodrživom

razvoju u ZP

Bijambare

Osiguranje

finansijskih

sredstava za

realizaciju

poslovnih

ideja koje

slijede

koncept

održivog

razvoja

(seoska

domaćinstva,

tradicionalni

restorani,

usluge

pletenja,

jahanja i sl.)

Tranzicijska

Ekonomski

ojačana lokalna

zajednica

Uspostavljen

veći broj usluga

za posjetioce

KJUzZPP KS

inicira aktivnosti

Realizacija u

saradnji sa

Općinom Ilijaš i

Ministarstvom

privrede KS –

godišnji izvještaj

o realizaciji

aktivnosti

2021. – 2030. Ovisno od

vrste

aktivnosti i

odobrenih

projekata

Programi podsticaja

razvoja ruralnog turizma u

BiH (fond Evropske unije,

USAID grantovi i sl.)

Ostali međunarodni

fondovi



122

Akcioni plan F. Edukacija uposlenika i jačanje stručnih kapaciteta

Specifični ciljevi

plana

Educirati uposlenike KJUzZPP KS o sadržajima vezano za upravljanje i nadzor u ZP

Ojačati stručne kapacitete KJUzZPP KS tokom turističke sezone


aktivnosti

Rezultat Potrebni

resursi

(godišnje) i

nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

F1 Edukacija na

temu interpretacije

ZP, zaštite prirode,

ekološke edukacije i

identifikacije vrsta

Bolja interpretacija na

ZP te usavršavanje i

mogućnosti za razvoj

u skladu sa

potrebama osoblja

Kurs o interpretaciji

za zaposlene na ZP - u

programe edukacije

- 1 edukacija

godišnje

Educirani

vodiči unutar

ZP

KJUzZPP KS

organizuje i

implmentira

aktivnost

Vanjski

saradnici –

senior

edukatori

2021. -

kontinuirano

20.000KM Budžet KS -

pozicija KJUzZPP

KS

F2 Angažovanje

vanjskih saradnika -

mladih stručnjaka iz

oblasti zaštite

prirode tokom

turističke sezone

(kasno proljeće,

ljeto, rana jesen) s

ciljem bolje

interpretacije ZP

Bolja interpretacija ZP

prema posjetiocima

Angažovanje mladih

stručnjaka iz oblasti

zaštite prirode

(angažman po

Ugovoru o djelu i

prevoz do ZP

obezbijeđen)

Organizacija

sedmičnih obilazaka

za posjetioce

- Posjetioci

imaju priliku

učestvovati u

obilascima ZP

sa mladim

stručnjacima

Posjetioci

imaju veći

stepen

poznavana

ključnih

prirodnih

KJUzZPP KS

organizuje i

implmentira

aktivnost

Vanjski

saradnici –

junior

edukatori

2021. -

kontinuirano

20.000,00

KM

Budžet KS –

pozicija KJUzZPP

KS


123

Akcioni plan F. Edukacija uposlenika i jačanje stručnih kapaciteta

Specifični ciljevi

plana

Educirati uposlenike KJUzZPP KS o sadržajima vezano za upravljanje i nadzor u ZP

Ojačati stručne kapacitete KJUzZPP KS tokom turističke sezone


aktivnosti

Rezultat Potrebni

resursi

(godišnje) i

nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

vrijednosti ZP

F3 Edukacija na

temu zaštite

prirode i održivog

razvoja

Bolje poznavanje

održivog razvoja

Kurs o prirodnim

vrijednostima,

turističkoj ponudi i

utjecaju ljudi u

prostoru

- Bolja zaštita

područja

KJUzZPP KS

organizuje i

implmentira

aktivnost

2021. -

kontinuirano

Svake 2 godine u

trajanju od 2 dana

6.000 KM Budžet KS

(pozicija

KJUzZPP KS)

F4 Edukacija

uposlenika o

upravljanju

zaštićenim

područjima

Sticanje iskustva po

sistemu Learning by

doing

Organiziranje

studijskih putovanja u

regionalna ZP,

umrežavanje sa

drugim ZP

- Širi pogled

zaposlenih u

ZP o

modelima,

alatima i

pristupima

zaštite prirode

KJUzZPP KS

organizuje i

implmentira

aktivnost

2021. -

kontinuirano

Svakih 5 godina u

trajanju od 2 dana

25.000 KM Budžet KS

(pozicija

KJUzZPP KS)

Programi

prekogranične

saradnje

Ostali

međunarodni

projekti


124

Akcioni plan G. Razvoj komunikacije, interpretacije i promocije ZP

Specifični ciljevi plana Aktivna i uspješna promocija područja


aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

G1 Komunikacijska strategija

za KJUzZPP KS

Inkorporirati ZP

Bijambare u

komunikacijsku

strategiju KJUzZPP

KS

Priprema

komunikacijske

strategije ZP kao

dijela

komunikacijske

strategije

zaštićenih

područja sa kojim

upravlja KJUzZPP

KS

- 1.komunikacijsk

a strategija

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

2021. Troškovi

uključeni u

procjenu za

Plan

upravljanja ZP

Bentbaša i ZP

Vrelo Bosne

Budžet KS –

pozicija

KJUzZPP KS

G2 Izrada interpretacijskog

plana

Osiguranje polazne

osnove za

provođenje

aktivnosti

interpretacije

područja

Preciziranje tema i

potrebne

interpretacijske

infrastrukture

- Intrepretacijski

plan

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

2023. 5.000,00 KM Budžet KS -

pozicija

KJUzZPP KS

G3 Promocija u uticajnoj zoni

ZP Bijambare

Poboljšanje

prepoznatljivosti ZP

Bijambare

Umrežavanje sa

lokacijama koje su

već prepoznate

kao turističke

atrakcije (npr.

Nekropola sa

stećcima Koposići

– Stari grad

- 1 zajednički

integralni

turistički

produkt sa

drugim okolnim

atrakcijama

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost uz

podršku

Općine Ilijaš –

Služba za

društvene

djelatnosti i

2023. U okviru

redovnog

poslovanja

-


125

Akcioni plan G. Razvoj komunikacije, interpretacije i promocije ZP

Specifični ciljevi plana Aktivna i uspješna promocija područja


aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

Dubrovnik,

područje

Podlipnika, Etno-

begovo selo, SRC

Ajdinovići)

Turističkom

zajednicom

Kantona

Sarajevo

G4 Promocija sadržaja i

ponude uticajne zone ZP

Bijambare

Osiguranje

sveobuhvatnih

informacija za

posjetioce (osobito

za posjetioce

zainteresirane za

duži boravak u

području)

Kreiranje Internet

pod-stranice (u

okviru glavne

stranice) za

zaštićeni pejzaž

Bijambare na BHS

i EN jeziku

Kreiranje baze

seoskih

domaćinstava (u

okviru službene

internet stranice)

Kreiranje liste

proizvođača sa

područja šireg

obuhvata

Bijambara (u

okviru službene

internet stranice)

-

Šire područje

Bijambara

1 podstranica

1 mobilna

aplikacija

1 baza seoskih

domaćinstava

1 lista

proizvođača

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost uz

angažman

vanjskih

saradnika

2021. – 2022. 3.000,00 KM

(unapređenje

web stranice)

Ostatak

aktivnosti u

okviru

redovnog

poslovanja

KJUzZPP KS -

vlastita

sredstva


126

Akcioni plan H. Upravljanje područjem

Specifični ciljevi plana Planiranje i nadzor u ZP


aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

H1 Upravljanje ZP Efikasno upravljanje

ZP

Ove aktivnosti

podrazumijevaju

redovno

obavljanje

obaveza KJUZzPP

KS, kao što su

rukovođenje ZP,

provedba stručnih

i administrativnih

poslova

Sve zone Nadzor nad

provedbom

zakona i plana

upravljanja

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

2021. – 2030. U okviru

redovnog

poslovanja

Budžet KS -

pozicija

KJUzZPP KS

H2 Jačanje komunikacije sa

lokalnom zajednicom i ostalim

interesnim stranama

Očuvanje interakcije

ljudi i prirode u

području

Izrada baze

podataka (lokalna

zajednica i ostale

interesne strane)

Održavanje

godišnje

konferencije na

otvorenom za sve

interesne strane –

predstavljanje

ključnih

vrijednosti,

realizovanih

projekata i novih

saznanja o

Sve Aktivna

komunikacija

Održana 1

konferencija

godišnje –

Izvještaj sa

konferencije,

lista učesnika

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

2021. – 2030. U okviru

redovnog

poslovanja

Budžet KS –

pozicija

KJUzZPP KS


127




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

području

H3 Komunikacija svih

relevatnih aktera u prostoru

Dogovor o

koordiniranom

djelovanju u

prostoru

Održavanje

koordinacijskog

sastanka sa

Općinom Ilijaš i

JKP Vodostan,

Ilijaš

redovni

koordinacioni

sastanci (4 puta

godišnje) svih

relevantnih

institucija u

prostoru

- Održana 4

koordinaciona

sastanka

godišnje –

izvještaji sa

sastanka

bolja

implementacij

a planova,

pokretanje

inicijativa

prema

inspekcijskim

službama,

dogovor o

izmjeni/zajedn

ičkoj provedbi

različitih

monitoringa

Aktivnost inicira i vodi KJUzZPPKS uz podršku MKPIPUGIZO KS

Učestvuju institucije sa liste u tabeli 42

2021. –

kontinuirano

U okviru

redovnog

poslovanja

-

H4 Razmjena podataka sa

Vladom KS

Dobivanje i

ažuriranje

informacija o

dešavanjima u

prostoru

Poziv

institucijama, da

predaju

monitoringe

Skupljanje i

- Bolji pregled

nad stanjem i

trendovima u

prostoru

Aktivnost koordinira MKPIPUGIZO KS

Podatke razmjenjuju

2021. –

kontinuirano

U okviru

redovnog

poslovanja

-


128




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

diseminacija

monitoringa

ostalim

institucijama

Dugoročno

priprema

informacijskog

sustava u koji se

uključuju svi

monitorinzi

institucije/organizacije sa liste u tabeli 42

H5 Nadzor Poboljšanje nadzora Uvođenje video

nadzora na 6

lokacija (ulaz u ZP,

Eko-kamp, Drveni

grad, Nekropola

stećaka

Mramorje, kuća

Upravljača, ulaz u

Srednju

bijambarsku

pećinu) te

zapošljavanje

dodatnog

nadzornika u

prostoru radi

održavanja reda u

Sve Video nadzor

postavljen na

6 lokacija u ZP

Angažovan

dodatni

nadzornik

Očuvanje

dobrog stanja

ZP

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

241.000,00

KM

10.000,00 KM

(uvođenje

video nadzora)

231.000, 00

KM

(naknada za

dodatnog

nadzornika)

Budžet KS -

pozicija

KJUzZPP KS


129




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

prostoru

H6 Komunikacija sa

istraživačkim organizacijama

Nastavak i jačanje

komunikacije sa

naučno–

istraživačkim

institucijama i

organizacijama

Osnažiti sistem

informisanja

Upravljača o

rezultatima

terenskih posjeta i

istraživanja; unos

rezultata

istraživanja u bazu

podataka ZP KS

Sve Svi rezultati

istraživanja

dostupni u

bazi podataka

ZP KS

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost u

saradnji sa

naučno–

istraživačkim

institucijama i

organizacijama

2021. -

kontinuirano

U okviru

redovnog

poslovanja

-

H7 Priprema plana upravljanja Osiguranje osnovnog

dokumenta za

upravljanje

područjem

Priprema Nacrta Plana upravljanja

Održavanje radionica

Javni uvid o Nacrtu Plana upravljanja

Usvajanje Nacrta Plana upravljanja

- Usvojen Plan

upravljanja za

period 2030. –

2040.

MKPIPUGIZO

KS

2028. – 2030. 30.000,00 KM Budžet KS

H8 Izrada katastarskog

pregleda nekretnina u ZP (u

smislu imovinsko-pravnih

odnosa) zajedno sa bazom

podataka korisnika/-ica

prostora

Osiguranje jasnog

pregleda imovinsko-

pravnih odnosa u

području koji će

olakšati planiranje

aktivnosti u prostoru

Izrada katastarskog pregleda koristeći dostupne podatke

Usklađivanje podataka sa podaacima na

Sve zone Dostupan

pregled

imovinsko-

pravnih

odnosa u ZP i

olakšano

KJUzZPP KS

implementira

aktivnost

2021. – 2022. U okviru

redovnog

poslovanja

Budžet KS -

pozicija

KJUzZPP KS


130




aktivnosti

Rezultat Nosioci

aktivnosti

Vremenski

raspored (godina)

Finansijski

troškovi

(10 god.) –

okvirna

procjena

Izvori

finansiranja

terenu

Prikupljanje kontakt podataka i izrada baze podataka korisnika/-ica prostora

planiranje

aktivnosti

Dostupni

kontakt podaci

korisnika/-ica

prostora

H9 Revalorizacija područja ZP

Bijambare

Napraviti

revalorizaciju

prostora ZP

Bijambare i po

potrebi izmjena

Zakona o

proglašenju ZP

Bijambare

Priprema studije

revalorizacije šireg

prostora ZP

Bijambare

Priprema

usmjerenja za

promjenu granica,

zoniranja i mjera

Po potrebi izmjena zakona o ZP Bijambare

- usklađivanje

područja i

režima sa

ciljevima

zaštite prirode

i očuvanje

interakcije

ljudi i prirode

na području

MKPIPUGIZO KSKZzZKHiPN KJUzZPP KS

2022. - 2025. 40.000 KM Budžet KS


131

5 POPIS KORIŠTENE LITERATURE

5.1 Popis korištenih zakona

R. br. Zakon/Pravilnik/Odluka

1. Zakon o zaštiti prirode FBiH (Sl. novine FBiH, br. 66/13)

2. Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža Bijambare (Sl. novine KS, br. 6/10)

3. Pravilnik o sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (Sl. novine FBiH, br. 65/06)

4. Pravilnik o uvjetima pristupa zaštićenom području (Sl. novine FBiH, br. 69/06)

5. Pravilnik o zadacima i načinu obavljanja dužnosti nadzornika–čuvara prirode, izgledu uniforme, te obliku i

sadržaju legitimacije nadzornika–čuvara prirode u Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja (Sl.

novine Kantona Sarajevo, br. 35/10)

6. Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za

javno vodosnabdijevanje stanovništva (Sl. novine FBiH, br. 88/12)

7. Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske

vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (Sl. novine FBiH, br. 65/06)

8. Pravilnik o odštetnom cjenovniku za naknadu štete na divljači (Sl. novine FBiH, br. 09/14)

9. Pravilnik o mjerama za unapređenje stočarske proizvodnje na području Kantona Sarajevo područja (Sl. novine

Kantona Sarajevo, br. 19/10)

10. Pravilnik o načinu vođenja katastra šuma za državne i privatne šume (Sl. novine KS, br. 5/13)

11. Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH, br.

21/20)

12. Odluka o osnivanju Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja (Sl. novine Kantona Sarajevo, br.

31/17)

13. Odluka o držanju stoke na području Kantona Sarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 17/16)

14. Uredba o programu NATURA 2000–zaštićena područja u Evropi (Sl. novine FBiH, br. 43/11)

15. Uredba o organizaciji, načinu rada i ovlastima nadzorničke službe zaštite prirode (Sl. novine FBiH, br. 14/16

16. Uredba o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u Kantonu Sarajevo (Sl. novine Kantona

Sarajevo, br. 22/16)

17. Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva (Sl. novine FBiH, br. 07/14)

18. Odluka o usvajanju prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž “Bijambare” (Sl. novine KS, br.

23/09

19. Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem Bijambare (Sl. novine KS, br. 35/08)

20. Plan zaštite od požara Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja (Sl. novine KS, br. 49/13)

5.2 Popis korištene literature

R. br. Korištena literatura

1. Akcioni plan razvoja malog poduzetništva u širem području Zaštićenog pejzaža “Bijambare”, Bosna i

Hercegovina. Interreg Danube Transnational Programme ECO KARST, 2019

2. Apfelbeck, V., 1901. Drei neue Höhlenkäfer aus Bosnien. Verhandlungen der k. k. zoologisch-botanischen

Gesellschaft, LI, 14–16, Wien.

3. Barudanović S., Mašić E., Macanović A. (2017). Tresetišta na bosanskim planinama. Univerzitet u Sarajevu,

Prirodno-matematički fakultet: 184 str.

4. Baučić I., Ržehak V. Bijambarska pećina. Naše starine, VI: 219-230, 1959

5. Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović, J., Lelo Suvad, L. & Tomović, Lj., 2013. Distribution of the

genus Vipera in the western and central Balkans (squamata: serpentes: viperidae). Herpetozoa, 25 (3/4): 109

– 132.

6. Jukić, N., Omerović N. Prilog Poznavanju Gljiva Bosne i Hercegovine - Zaštićeni Prirodni Pejzaž Bijambare

Colpoma juniperi I Holmiella sabina. Fungimania, 2013, pp. 6–7.

7. Jukić, N., Omerović, N., Tomić, S. (2019). Inventarizacija gljiva na teritoriji zaštićenih područja KS (SP “Vrelo

Bosne”, ZP Bijambare, SP Skakavac) – Smjernice i preporuke za upravljanje specifičnim tipovima staništa na

teritoriji zaštićenih područja, Mikološko udruženje Myco BH, Sarajevo, 2019


132


8. Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama „Sarajevo – šume“ d.o.o.Sarajevo,

Šumskogospodarska Osnova ŠGP „Gornjebosansko”, 2013

9. Kapetanović T., Jahn R., Redžić S., Carić M. “Diatoms in a Poor Fen of Bijambare Protected Landscape, Bosnia

& Herzegovina.” Nova Hedwigia, vol. 93, br. 1-2, 2011, pp. 125–151.

10. KEY INFORMATION ON BIJAMBARE PROTECTED AREA, Interreg Danube Transnational Programme ECO KARST,

2019

11. Korjenić, E., 2014. Brojnost populacija značajnijih vrsta lovne divljači u zaštićenim područjima Kantona

Sarajevo (mjere gospodarenja i zaštite za lovnu 2014/15 godinu). Prirodno-matematički fakultet Univerziteta

u Sarajevu, pp:88, Sarajevo.

12. Kotrošan, D. & Sarajlić N., 2019. Priručnik za Uspostavljanje monitoringa ptica na zaštićenim područjima

Kantona Sarajevo, Ornitološko društvo „Naše ptice, pp:84, Sarajevo.

13. Kunovac, S., 2017. Program zaštite divljači na zaštićenim prirodnim područjima Kantona Sarajevo sa važnošću

od 01.04.2017. do 31.03.2027. godine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Institut za šumarstvo i

hortikulturu, Sarajevo.

14. Lakušić R., Grgić P., Kutleša Lj., Muratspahić D., Redžić S., Omerović S. (1991). Bilten Društva ekologa BiH,

Serija A 7: 35-84.

15. Lelo, S. & Zimić, A., 2000. Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim

osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine.

16. Lelo, S. 2004. Revizija Rebelovog popisa leptira Bosne i Hercegovine. Coron`s d.o.o., Sarajevo, pp. 1-295.

17. Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. 2015. Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia)

Bosne i Hercegovine. Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja.

Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, pp: 65, Ilijaš.

18. Lobbová, D., Mulaomerović, J., Hrivňak, M. & Presetnik., P., 2018. Stijena puca, dub se slama, zemlja nek se

trese – reportaža sa regionalnog simpozija “Conservation status of bats in the Central Europe and Western

Balkan”. .Hypsugo, 3(2): 24-27.

19. Lubarda B., Stupar V., Milanović Đ., Stevanović V. (2014). Chorological characterization and distribution of the

Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. Botanica Serbica 38(1): 167-184.

20. Malez M., 1970. Gornjovirmska fauna i tragovi paleolitika u Gornjoj Bijambarskoj pećini kod Olova u Bosni.

RAD JAZU 358, Odjel za prirodne nauke 14: 209–247

21. Malez, M., 1968: Bijambarske pećine kod Olova u središnjoj Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i

Hercegovine, N.s., Prirodne nauke VII: 159–180.

22. Malez, M., 1971. Die Bijambarehohlen bei Olovo in MittelBosnien. Wissenschaftliche Mitteilungen des

Bosnich – herzegovinischen Landesmuseums, I, C – Naturwissenschaften: 169-178.

23. Milanolo S. & J. Mulaomerović, 2018. Scientific research at the Bijambare caves. U: 26th International

karstological school „Classical karst“. Show caves and science. Postojna: Karst research institute: 81.

24. Milanolo, S. & Mulaomerović, J. 2007-2008. Speleološka istraživanja na području Zaštićenog pejzaža

Bijambare. Naš krš, XXVII-XXVIII, 40-41: 3-25.

25. Milanović Đ., Brujić J., Đug S., Muratović E., Lukić-Bilela L. (2015). Vodič kroz tipove staništa BiH prema

Direktivi o staništima EU. Prospect C&S s.a. Brussels: 185 str.

26. Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, Informacija o zaštićenim prirodnim područjima u Kantonu

Sarajevo, 2008

27. Mucina L., Bültmann H., Dierßen K., Theurillat J.-P., Raus T., Čarni A., Šumberová K., Willner W., Dengler J.,

Gavilán García R., Chytrý M., Hájek M., Di Pietro R., Iakushenko D., Pallas J., Daniëls F.J.A., Bergmeier E.,

Santos Guerra A., Ermakov N., Valachovič M., Schaminée J.H.J., Lysenko T., Didukh Y.P., Pignatti S., Rodwell

J.S., Capelo J., Weber H.E., Solomeshch A., Dimopoulos P., Aguiar C., Hennekens S.M., Tichý L. (2016).

Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal

communities. Applied Vegetation Science 19, Supplement 1: 264 str.

28. Mulaomerović J., Milanolo S. Speleološka istraživanja na području „Zaštićenog pejzaža Bijambare“. Bilten

Speleološkog Društva - Bulletin of Speleological Society “Bosanskohercegovački krš” Sarajevo, XXVII-XXVIII,

no. 40-41, 2007, pp. 3-23.

29. Mulaomerović J., Osmanković J. "SPELEOTURIZM U BOSNI I HERCEGOVINI: MOŽE LI BOLJE?." Tranzicija 12, br.

25-26 (2010): 194-208

30. Mulaomerović J., Presetnik P., Pašić J. “Man and Karst 2017.” University of Zadar, The Results of Bat Research


133


in the Bijambare Protected Landscape during the Year 2015-2017, 2017, pp. 57–58.

31. Mulaomerović, J. & Milanolo, S., 2011. Zaštićeni pejzaž Bijambare – speleološka komponenta. Naše šume X

(24–25): 36-46.

32. Mulaomerović, J. & Milanolo, S., 2018. Zaštićeni pejzaž Bijambare – speleološka komponenta. U:

(Mulaomerović J., S. Milanolo, Eds.) Regional symposium “Conservation status of bats in the Central Europe

and Western Balkan” : Sarajevo, 31.5.-1.6.2018. : program and book of abstract ; Bat ringing – first training :

Bijambare, 2.-3.6.2018. – Sarajevo : Center for Karst and Speleology: 37-52.

33. Mulaomerović, J., 2018a. Prilog bilješci o novom slučaju zubne anomalije kod Velikog mišouhog šišmiša

(Myotis myotis)

34. Mulaomerović, J., 2018b. Finalni izvještaj godišnjeg monitoringa šišmiša u zaštićenom pejzažu BIjambare

2017-2018. Centar za krš i speleologiju.

35. Mulaomerović, J., Pašić, J., Husanović, M., Dervović, T., Hodžić M., Milanolo, S. Napotnik, I. & Presetnik, P.,

2018. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2016/17.

Hypsugo, 3(1): 13-27.

36. Mulaomerović, J., Presetnik, P., Pašić, J., 2017. The results of bat research in the Bijambare protected

landscape during the year 2015- 2017. Man and Karst 2017 International scientific meeting, Abstracts and

Guidebook, pp: 57, University of Zadar.

37. Ornitološko društvo Naše ptice, 2017. Izvještaj o stanju ornitofaune četiri zaštićena područja Kantona

Sarajevo (0 stanje). Izvještaj u okviru projekta „Uspostavljanje sistema monitoringa ptica na zaštićenim

područjima Kantona Sarajevo“, pp: Sarajevo.

38. Pašić J. & Mulaomerović, J. 2015. Šišmiši Bijambara. Sarajevo: Centar za krš i speleologiju, letak, 2 str.

39. Pašić J. & Mulaomerović, J., 2016. Prvi nalaz barskog šišmiša (Myotis dasycneme) u Bosni i Hercegovini i ostali

rezultati proljetnog istraživanja faune šišmiša na području Zaštićenog pejzaža Bijambare. Hypsugo, Sarajevo

1(2): 3–8.

40. Pašić, J., Mulaomerović J. & Presetnik, P., 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u

Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš Krš, 33(46) Suppl.1, 23-35.

41. Presetnik, P. , Mulaomerović J. & Pašić, J., 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u

Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš Krš, 34(47) Suppl.1, 16-25.

42. Presetnik, P. , Mulaomerović J., Husanović, M., Dervović,, T., Hodžić M. & Napotnik, I., 2019. Rezultati

pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2018/19. Hypsugo, 4(1): 15-29.

43. Presetnik, P. , Mulaomerović J., Pašić , J., Hodžić M., Napotnik, I., Milanolo,S. & Husanović, M., 2017. Rezultati


44. Presetnik, P. , Mulaomerović J., Pašić , J., Napotnik, I., Milanolo,S., Budinski, I. & Pejić, B., 2016. Rezultati


45. Prirodno–matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za ekologiju i prirodne resurse Sulejman

Redžić, Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona Sarajevo, 2016

46. Redžić, S., Bušatlija, I., Barudinović, S., Đug, S., Velić, S., Kotrošan, D., Švrakić, A. & Kuĉuk, M. (2001). Elaborat:

Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambara; Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i

prirodnog naslijeđa, Sarajevo.

47. Reiser, O., 1939. Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegowina. Wien.

48. Stefanović V. (1964). Šumska vegetacija na verfenskim pješčarima i glincima istočne i jugoistočne Bosne.

Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 9(3): 1-86.

49. Stefanović V., Popović B. (1962). Waldtypen der Kiefer und Fichte auf werfener Sandstein und toschiefer im

Gebiet Ostbosniens. Mitteilungen der ostalpin-dinarischen sektion der Internationalen Vereinigung fur

Vegetationskunde 3: 83-91.

50. Šafhauzer, M., Neira Babić, N., Mulaomerović, J. & Miralem Husanović, M., 2018. Prvi zabilježeni slučaj

koštane deformacije na krilu Velikog mišouhog šišmiša/Malog mišouhog šišmiša (Myotis myotis /Myotis

blythii oxygnatus) u Bosni i Hercegovini. Naš Krš, 37(51), 101-106.

51. Teminović E. & Jahić H.. “Geoturizam u Kantonu Sarajevo- Potencijali Nove Vrste Turizma Na Odabranim

Geodestinacijama u Istraživanom Području .” Acta Geographica Bosniae Et Herzegovinae, vol. 10, 2018, pp.

29–42.

52. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2019). Elaborat o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih

otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom


134

5.3 Popis korištenih internetskih izvora

R. br. Internetski izvor

1. Razvoj i održivo upravljanje na području Zaštićenog pejzaža Bijambare

https://www.scribd.com/document/232127324/8-Elma-Karovic-Turizam-u-Zasticeni-Podrucjima-Bijambara

[pristup februar 2020. godine]

2. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2012-2015: Natura 2000 u BiH (2012-2015), Final results of the

selection and proposal of site to be included in the Natura 2000 network of Bosnia and Herzegovina.

https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolis/ekoloska-mreza-natura-2000

3. Euro+Med (2006-): Euro+Med PlantBase – the information resource for Euro–Mediterranean plant diversity

Preuzeto 18. oktobra 2018.:

http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/query.asp

4. Službena internet stranica nevladine organizacije BIO.LOG http://www.biolog.ba/85-mapiranje-kolonija-sumskih-mrava-i-istrazivanje-faune-mrava-zp-bijambare.html

[pristup februar 2020. godine]

5. Službena internet stranica nevladine organizacije BIO.LOG http://biolog.ba/87-svjetski-dan-zastite-okolisa-obiljezili-smo-na-bijambarama-edukativnom-radionicom-za-ucenike-osnovnih-i-srednjih-skola.html [pristup februar 2020. godine]


135

6 PRILOZI

Prilog 1 - Prostorni razmještaj navedenih zona zaštite unutar ZP Bijambare na topografskoj podlozi

Prilog 2 - Geološka karta ZP Bijambare

Prilog 3 - Pedološka karta ZP Bijambare

Prilog 4 - Speleološki objekti u ZP Bijambare

Prilog 5 - Hidrološka karta ZP Bijambare

Prilog 6 - Tipovi staništa od značaja u ZP Bijambare prema Natura 2000 kodu

Prilog 7 - Karta objekata u području ZP Bijambare sa prikazom naselja u uticajnoj zoni

Prilog 8 - Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare

Prilog 9 - Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare

Prilog 10 - Ekonomski potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 11 - Socijalni potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 12 - Potencijal poljoprivrednih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 13 - Potencijal turističkih vrijednosti ZP Bijambare

Prilog 14 - Potencijal nedrvnih šumskih proizvoda ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 15 - Potencijal meda ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 16 - Potencijal sijena ZP Bijambare i uticajne zone

Prilog 17 - Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare

Prilog 18 - Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare

Prilog 19 - Prikaz vodnih pojava i zona sanitarne zaštite u ZP Bijambare

Prilog 20 - Prikaz lokaliteta za monitoring površinskih voda i vode za piće

Prilog 21 - Prikaz minske situacije na području ZP Bijambare

Prilog 22 - Identificirani pro-biodiverzitetski biznisi i poslovne ideje uticajne zone ZP Bijambare

Prilog 23 - Pregled flore ZP Bijambare

Prilog 24 - Pregled faune ZP Bijambare

Prilog 25 - Pregled gljiva ZP Bijambare

Prilog 26 - Ključne interesne strane za realizaciju PU ZP Bijambare


136


137

6.1 Prilog 1 - Prostorni razmještaj navedenih zona zaštite unutar ZP Bijambare na topografskoj podlozi


138

6.2 Prilog 2 - Geološka karta ZP Bijambare


139

6.3 Prilog 3 - Pedološka karta ZP Bijambare


140

6.4 Prilog 4 - Speleološki objekti u ZP Bijambare


141

6.5 Prilog 5 - Hidrološka karta ZP Bijambare


142

6.6 Prilog 6 - Tipovi staništa od značaja u ZP Bijambare prema Natura 2000 kodu


143

6.7 Prilog 7 - Karta objekata u području ZP Bijambare sa prikazom naselja u uticajnoj zoni


144

6.8 Prilog 8 - Postojeće stanje infrastrukture za prikupljanje otpada na području ZP Bijambare


145

6.9 Prilog 9 - Postojeće stanje saobraćajne infrastrukture na području ZP Bijambare


146

6.10 Prilog 10 - Ekonomski potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone


147

6.11 Prilog 11 - Socijalni potencijal šumskih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone


148

6.12 Prilog 12 - Potencijal poljoprivrednih vrijednosti ZP Bijambare i uticajne zone


149

6.13 Prilog 13 - Potencijal turističkih vrijednosti ZP Bijambare


150

6.14 Prilog 14 - Potencijal nedrvnih šumskih proizvoda ZP Bijambare i uticajne zone


151

6.15 Prilog 15 - Potencijal meda ZP Bijambare i uticajne zone


152

6.16 Prilog 16 - Potencijal sijena ZP Bijambare i uticajne zone


153

6.17 Prilog 17 - Pregled namjene zemljišta u ZP Bijambare


154

6.18 Prilog 18 - Zemljišni pokrivač u ZP Bijambare


155

6.19 Prilog 19 - Prikaz vodnih pojava i zona sanitarne zaštite u ZP Bijambare


156

6.20 Prilog 20 - Prikaz lokaliteta za monitoring površinskih voda i vode za piće


157

6.21 Prilog 21 - Prikaz minske situacije na području ZP Bijambare


158

6.22 Prilog 22 - Identificirani pro-biodiverzitetski biznisi i poslovne ideje uticajne zone ZP Bijambare


159

6.23 Prilog 23 – Pregled flore ZP Bijambare

Tabela 33: Tabelarni pregled flore ZP Bijambare po istraživanim lokalitetima

No Vrsta Narodni naziv 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 E CL

1 Abies alba Mill. Jela + + +

+

o x o x x x x

x +

2 Acer pseudoplatanus L. Gorski javor +

+ o

3 Achillea millefolium L. Sporiš +

o +

o

4 Achnatherum calamagrostis (L.) P. Beauv.

Hrapavica o

5 Actaea spicata L. Vučji korijen

+

x

6 Adenostyles alliariae (Gouan) A. Kern. Siva ljepika

+

o

7 Adoxa moschatellina L. Moškovica

+

o

8 Aegopodium podagraria L. Sedmolist o

o

+

9 Agrostis capillaris L. Obična rosulja

o

+ o

o o

+

10 Agrostis stolonifera L. Puzava rosulja

o +

o

o

x x

11 Ajuga reptans L. Puzava ivica

o

o x o

x

+

12 Alchemilla xanthochlora Rothm. Virak

+ o

o x

13 Alisma plantago-aquatica L. Žabočun

o o

+

+

14 Allium carinatum L. Hrpasti luk

o

+

15 Allium flavum L. Žuti luk

+

16 Allium sphaerocephalon L. Okruglasti luk o

17 Alnus incana (L.) Moench Siva jova

x o

+

18 Alyssum alyssoides (L.) L. Gromotulja

+ +

+

19 Anacamptis morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase

Obični kaćun

+

20 Anemone nemorosa L. Bijela šumarica

o

o x

+

21 Angelica sylvestris L. Šumska krabljica o

o o

22 Anisantha sterilis (L.) Nevski Jalova stoklasa +


160


23 Antennaria dioica (L.) Gaertn. Obični srcopuc

o x x x x

x

24 Anthoxanthum odoratum L. Mirisavka

+

+

25 Arabis alpina L. Planinska gušarka o

26 Arabis hirsuta (L.) Scop. Dlakava gušarka o

x

+

o

27 Aremonia agrimonoides (L.) DC. Pavlovac +

o

o

o o x o x

x x

x +

28 Arrhenatherum elatius (L.) J. Presl & C. Presl

Pahovka

+

29 Arum maculatum L. Kozlac +

30 Aruncus dioicus (Walter) Fernald Kozja brada

o

+

31 Asarum europaeum L. Kopitnjak o + o

32 Asperula purpurea (L.) Ehrend. Crveni broć o

+

33 Asplenium ceterach L. Zlatna paprat o

34 Asplenium ruta-muraria L. Zidna sleznica o

+

35 Asplenium trichomanes L. Sitna paprat o

36 Asplenium viride Huds. Zelena papratka +

37 Astragalus glycyphyllos L. Orlovi nokti o

38 Athyrium filix-femina (L.) Roth Ženska navala + + o

o

x

39 Atropa bella-donna L. Velebilje

+

+

40 Avenella flexuosa (L.) Drejer Savitljiva busika

+

o

x o x x

x

x x

41 Avenula pubescens (Huds.) Dumort. Dlakava medodlaka

+ +

+

42 Bellis perennis L. Tratinčica +

43 Berberis vulgaris L. Žutika o

44 Betula pendula Roth Breza

+ + +

o

+

x o x x

x

45 Betula pubescens Ehrh. Maljava breza

x

46 Bistorta officinalis Delarbre Srčanik

x

47 Blechnum spicant (L.) Roth Slezanica

x

o

o

x


161


48 Blysmus compressus (L.) Link Trešnica

o

49 Brachypodium pinnatum (L.) P. Beauv. Perasta pasjača

+ +

o o +

+

50 Brachypodium sylvaticum (Huds.) P. Beauv.

Šumska kostrika

o o

+

51 Briza media L. Majčine suze

+ o +

+

o

52 Bromopsis erecta (Huds.) Fourr. Uspravna stoklasa

+

o +

53 Buphthalmum salicifolium L. Žuti volujac

x

54 Calamagrostis epigejos (L.) Roth Milava

+

+

55 Callitriche palustris L. Barska mišjakinja

o

56 Calluna vulgaris (L.) Hull Vrijes

+

o + o

o

x

x

57 Caltha palustris L. Kaljužnica o

o o

o

58 Campanula glomerata L. Livadski zvončić

o

+

59 Campanula patula L. Široki zvončić o

o

+ +

+

x

x

60 Campanula persicifolia L. Uskolisni zvončić

+

61 Capsella bursa-pastoris (L.) Medik. Hoću-neću +

+

62 Cardamine flexuosa With. Unakrsna režuha +

63 Cardamine impatiens L. Šumska režuha o

o

64 Cardamine pratensis L. Poljska režuha

o

65 Carduus acanthoides L. Bodljasti stričak +

66 Carex acuta L. Ušiljena oštrica

o

67 Carex brizoides L. Močvarni šaš + + + o

o

+

68 Carex canescens L. Tresetni šaš

o x

o

69 Carex caryophyllea Latourr. Proljetnji šaš o

+ + +

+ +

70 Carex digitata L. Prstasti šaš + +

71 Carex echinata Murray Zvjezdasti šaš

o

o

x

x x x

72 Carex elata All. Busenasti šaš

x


162


73 Carex elongata L. Izduženi šaš +

74 Carex flava L. Žućkasti šaš

o

75 Carex hirta L. Dlakavi šaš

+

+

76 Carex humilis Leyss. Mali šaš o

77 Carex leporina L. Zečji šaš

+

78 Carex montana L. Brdski šaš

x

79 Carex muricata L. subsp. pairae (F. W. Schultz) Čelak.

Glavičasti šaš +

o + +

80 Carex nigra (L.) Reichard Crni šaš

x

o

DD

81 Carex pallescens L. Blijedi šaš +

o

+

+

x

+

82 Carex panicea L. Sivkasti šaš

+

83 Carex paniculata L. Metličasti šaš

+

+

84 Carex pendula Huds. Viseći šaš

o

85 Carex pilosa Scop. Trepljasti šaš +

86 Carex pilulifera L. Sitnoplodi šaš +

+

x + x

x

x

87 Carex remota L. Razmaknuti šaš +

o

x

88 Carex rostrata Stokes Jezerski šaš

o

89 Carex sylvatica Huds. Šumski šaš +

o

o

90 Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš

+

91 Carlina acanthifolia All. subsp. utzka (Hacq.) Meusel & Kästner

Vilino sito

+ + + +

+ +

92 Carlina acaulis L. subsp. caulescens (Lam.) Schübl. & G. Martens

Veliko vilino sito

o

93 Carum carvi L. Kim

+

o

94 Centaurea jacea L. subsp. jacea Različak

+ + o

+

+ +

95 Centaurea scabiosa L. subsp. fritschii (Hayek) Hayek

Veliki različak

+

o

DD

96 Centaurium erythraea Rafn Kičica

o


163


97 Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce

Zavrata

+

x

NT

98 Cerastium brachypetalum Desp. ex Pers.

Sitnocvjetni rožac +

+

99 Cerastium glomeratum Thuill. Gusti rožac

+

+

100 Chaerophyllum aureum L. Zlatna krabljica +

101 Chaerophyllum hirsutum L. Dlakava krabljica +

+

102 Chelidonium majus L. Rosopas +

103 Chrysosplenium alternifolium L. Žutina o

+

x

104 Cichorium intybus L. Cikorija

+

+

+

105 Circaea alpina L. Planinska bahornica

x

VU

106 Circaea lutetiana L. Obična bahornica o

+

107 Cirsium acaulon (L.) Scop. Prizemni osjak

x

+

+

108 Cirsium arvense (L.) Scop. Poljski osjak o

+

+

109 Cirsium oleraceum (L.) Scop. Potočni osjak

o o

+

110 Cirsium palustre (L.) Scop. Močvarni osjak

o

+

111 Cirsium vulgare (Savi) Ten. Obični osjak

+

112 Clematis vitalba L. Pavit o

+

o

113 Clinopodium acinos (L.) Kuntze Kamenjarska gorska metvica o

+

114 Clinopodium vulgare L. Čepić o

115 Colchicum autumnale L. Mrazovac

+ +

+

+

116 Convolvulus arvensis L. Slak +

+

117 Corallorhiza trifida Châtel. Koralka

o

DD

118 Cornus mas L. Drijen +

119 Cornus sanguinea L. Svib

o

+

120 Corydalis cava (L.) Schweigg. & Körte Mlađa +


164


121 Corylus avellana L. Lijeska o +

+

x

122 Crataegus monogyna Jacq. Glog o

+

+ +

o

123 Crepis biennis L. Dvogodišnji dimak +

+

+

124 Crepis conyzifolia (Gouan) A. Kern. Livadski dimak

+

o

125 Crepis paludosa (L.) Moench Močvarni dimak +

o

+

126 Crepis viscidula Froel. Planinski dimak x

127 Crocus vernus (L.) Hill Šafran

+

128 Cruciata glabra (L.) Ehrend. Proljetna broćika o

+ +

+ o + +

o x

+

129 Cruciata laevipes Opiz Četverolisna broćika o

+

+ +

o +

130 Cuscuta europaea L. Vilina kosa o

131 Cynosurus cristatus L. Krestac

+ +

o

+

132 Cystopteris fragilis (L.) Bernh. subsp. fragilis

Krta paprat o

x

x

x x

133 Dactylis glomerata L. Ježevica o

+ + o

+

134 Dactylorhiza maculata (L.) Soó Pjegava orhideja

+

+

o

x

VU

135 Danthonia alpina Vest Planinska trozubica

+

136 Danthonia decumbens (L.) DC. Trozubica

o

+

o

+ o

x

x x x

137 Daphne mezereum L. Hajdučka oputa +

138 Daucus carota L. Divlja mrkva

+

139 Deschampsia cespitosa (L.) P. Beauv. Velika busika +

o o +

o

o

x

140 Dianthus deltoides L. Petešić

o

+

141 Dianthus giganteus d'Urv. subsp. croaticus (Borbás) Tutin

Hrvatski karanfil

+

142 Dichoropetalum carvifolia (Vill.) Pimenov & Kljuykov

Mrkvasta pukovica

+

143 Digitalis ferruginea L. Rđasti naprstak

+

o

144 Digitalis grandiflora Mill. Velecvjetni naprstak o

x


165


145 Doronicum columnae Ten. Srcasti divokozjak +

146 Dorycnium pentaphyllum Scop. subsp. herbaceum (Vill.) Bonnier & Layens

Svilenasta bjeloglavica +

o o

147 Drabella muralis (L.) Fourr. Seoski gladuš +

148 Drymocallis rupestris (L.) Soják Bijela petoprsta

+

+

149 Drymochloa drymeja (Mert. & W. D. J. Koch) Holub

Polegla vlasulja + +

+

150 Dryopteris carthusiana (Vill.) H. P. Fuchs

Močvarna navala

o

o

+

x x

151 Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray Velika paprat + +

152 Dryopteris filix-mas (L.) Schott Muška navala o

o

o

153 Eleocharis palustris (L.) R. Br. Močvarna jezernica

o o

+

154 Elodea canadensis Michx. Elodea

x

155 Elymus caninus (L.) L. Pasja pirika x

+

+

156 Elytrigia repens (L.) Nevski Pirika +

+

+

157 Epilobium alsinifolium Vill. Izvorska vrbica

x

158 Epilobium angustifolium L. Vrbica

o +

+

159 Epilobium montanum L. Šumska vrbica +

o

160 Epilobium palustre L. Močvarna vrbica x

o

o

x

161 Epilobium parviflorum Schreb. Ljekovita vrbica

+

162 Epipactis helleborine (L.) Crantz Šumska kruščika x

+

+

163 Equisetum arvense L. Obična preslica +

164 Equisetum fluviatile L. Vodena preslica

o +

+

+

165 Equisetum palustre L. Močvarna preslica +

x

o

+

166 Equisetum sylvaticum L. Šumska preslica +

o

+

167 Equisetum telmateia Ehrh. Velika preslica

o

+

+

168 Erigeron annuus (L.) Desf. Sucvijetka

+


166


169 Eryngium amethystinum L. Plavi kotrljan

+

o

170 Euonymus europaeus L. Obična kurika +

171 Euonymus verrucosus Scop. Bradavičasta kurika o

172 Euphorbia amygdaloides L. Šumska mlječika +

o

o

o x

+

173 Euphorbia carniolica Jacq. Kranjska mlječika +

o

+

174 Euphorbia cyparissias L. Gorac o

+

o

175 Euphorbia dulcis L. Mlječika

176 Euphorbia platyphyllos L. Širokolisna mlječika

+

177 Euphrasia rostkoviana Hayne Očanica

+

178 Euphrasia stricta J. F. Lehm. Mala očannica

o

+

179 Fagus sylvatica L. Bukva + +

o x + x

x

x

+

180 Festuca heterophylla Lam. Šumska vlasulja +

x

o x o

x

x

181 Festuca rubra L. Livadska vlasulja

+ o o

+

+ + +

182 Festuca valesiaca Gaudin Vlasulja o

+ +

+

183 Ficaria verna Huds. Zlatica

x

184 Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Velika suručica +

o

+

+

o

185 Filipendula vulgaris Moench Suručica x

+

+

+ o

186 Fragaria vesca L. Šumska jagoda o +

+

+

x o x

+

187 Fragaria viridis Weston Jagoda pucavica +

188 Frangula alnus Mill. Krušina

o +

o

x

x

+

189 Frangula rupestris (Scop.) Schur Kamenjarska krušina o

190 Fraxinus ornus L. Crni jasen +

x

191 Galanthus nivalis L. Visibaba +

192 Galeopsis pubescens Besser Dlakavi šupljozub +

193 Galium corrudifolium Vill. Jadranska broćika o

+

+


167


194 Galium lucidum All. Tanki broć

o +

195 Galium mollugo L. Obični broć

+

+

+

196 Galium odoratum (L.) Scop. Mirisna lazarkinja +

o

197 Galium palustre L. Močvarni broć +

o o

o

o

198 Galium rotundifolium L. Okruglolisni broć + + o

o o x o x

x x x x +

199 Galium sylvaticum L. Šumski broć

+

x

200 Galium verum L. Žuti broć

+ + o +

+

o

o

201 Genista sagittalis L. Lipica

o +

+

+ + x

o

x

x

202 Genista tinctoria L. Žutilovka +

+

o

o x

x x

x

203 Gentiana asclepiadea L. Sirištara + + o o

o o x o

x

x x +

204 Geranium columbinum L. Izdijeljeni zdravac +

205 Geranium pusillum L. Mali zdravac +

+

206 Geranium pyrenaicum Burm. f. Visoki zdravac +

207 Geranium robertianum L. Živa trava o +

o

208 Geranium sanguineum L. Velecvjetna iglica +

o

209 Geum urbanum L. Zečja stopa +

o

210 Glechoma hirsuta Waldst. & Kit. Dlakava dobričica +

x

o x

x

211 Glyceria fluitans (L.) R. Br. Šenika

o +

o

+

212 Gnaphalium sylvaticum L. Šumska smilka

o

x

213 Goodyera repens (L.) R. Br. Oštropelutka

+

x

EN

214 Gratiola officinalis L. Vodeni dubačac

o

x

215 Gymnadenia conopsea (L.) R. Br. Vimenjak

+

216 Gymnocarpium dryopteris (L.) Newman

Šumska papratka

+

217 Hedera helix L. Bršljan +

218 Helianthemum nummularium (L.) Mill. Sunčanica o

+ + + +

+ +


168


subsp. nummulaarium

219 Helleborus odorus Willd. Kukurijek o

220 Heracleum sphondylium L. subsp. sphondylium

Mečja šapa o

221 Hieracium murorum L. Šumska runjika + + o +

o o x o x

x x

x x +

222 Hieracium prenanthoides Vill. Livadska runjika

x

223 Hieracium pseudobifidum Schur subsp. trebevicianum (K. Malý) Zahn

Trebevićka runjika + +

+ EN

224 Hieracium villosum Jacq. Dlakava runjika x

225 Holcus lanatus L. Pahulja

o

o

o

+

x

x x

226 Homogyne alpina (L.) Cass. Planinska urezica

227 Huperzia selago (L.) Schrank & Mart. Mala prečica

+

x

228 Hylotelephium maximum (L.) Holub Veliki žednjak o

x

229 Hypericum maculatum Crantz Pjegavi kantarion

+

o

230 Hypericum perforatum L. Obični kantarion o

x

o

+

231 Hypericum tetrapterum Fr. Ušiljeni kantarion +

+

+

232 Hypochaeris maculata L. subsp. pelivanovicii (Velen.) Hayek

Pjegavi jastrebljak

o + +

o +

+ EN

233 Hypochoeris radicata L. Jastrebljak

+

x

x

x

234 Hypopitys monotropa Crantz Obični bezlistac

o

x

235 Inula britannica L. Britanski oman

o

236 Iris pseudacorus L. Žuta perunika

o

237 Iris reichenbachii Heuff. Bosanska perunika o

238 Juncus articulatus L. Obična sita

o o

o

239 Juncus conglomeratus L. Zbijena sita

o +

o

o

240 Juncus effusus L. Velika sita +

o +

o

+

241 Juncus inflexus L. Plavičasta sita

+

o

x


169


242 Juniperus communis L. subsp. communis

Kleka o

+

+

+ +

x

o

x

x

243 Knautia arvensis (L.) DC. Češljugovina

+ o

+

244 Knautia dinarica (Murb.) Borbás Dinarska češljugovina

+

+

+

245 Knautia sarajevensis (Beck) Szabó Sarajevska češljugovina

+

+

246 Koeleria eriostachya Pančić Pančićeva smilica

+

+

247 Koeleria splendens C. Presl Sjajna smilica

+

248 Lactuca muralis (L.) Gaertn. Sjtjenjarska salatika o + o

+

x

x

249 Lamium galeobdolon (L.) Crantz Žuta mrtva kopriva + +

+

+

250 Lamium maculatum (L.) L. Pjegava mrtva kopriva +

o

251 Lapsana communis L. Ognjičina

+

252 Laser trilobum (L.) Borkh. Trolisno devesilje x

DD

253 Laserpitium latifolium L. Velelisno devesilje o

254 Lathyrus latifolius L. Veliki grahor +

+ +

+

+

255 Lathyrus pratensis L. Livadski grahor o

+

+

256 Lathyrus vernus (L.) Bernh. Proljetnji grahor

+

257 Leontodon crispus Vill. Ukočeni lavlji zub +

258 Leontodon hispidus L. subsp. hastilis (L.) Corb.

Goli lavlji zub

+

+

+

+

259 Leontodon hispidus L. subsp. hispidus Obični lavlji zub

+

o

260 Leucanthemum vulgare Lam. Ivančica

+ o +

+

+

261 Ligustrum vulgare L. Kalina o

+

262 Linum catharticum L. Mali lan

+ + +

+

+

263 Lonicera alpigena L. Planinska kozokrvina +

264 Lonicera nigra L. Crna kozokrvina o + x

o

x

x x

265 Lonicera xylosteum L. Dlakava kozokrvina + +


170


266 Lotus corniculatus L. Obični zvjezdan

+ + +

+ o o

x

267 Luzula campestris (L.) DC. Livadska bekica

+ +

+

+ o

268 Luzula luzulina (Vill.) Racib. Mala bekica + + o

o o x o x x x x x x x +

269 Luzula luzuloides (Lam.) Dandy & Wilmott

Bjelkasta bekica +

o

o

o

+

x x

x +

270 Luzula pilosa (L.) Willd. Trepljasta bekica

o

o

x

271 Luzula sylvatica (Huds.) Gaudin Šumska bekica +

272 Lycopodium annotinum L. Šumska prečica

x

x + x

x x

x

273 Lycopodium clavatum L. Obična prečica

x

o x

x

x

274 Lycopus europaeus L. Obična vučja noga +

275 Lysimachia nemorum L. Šumska metiljeva trava o

o

+

276 Lysimachia nummularia L. Metiljeva trava +

o o

o

o

x x

277 Lysimachia vulgaris L. Obični protivak

o o

278 Lythrum portula (L.) D. A. Webb Potočni pilićnjak

x

x

279 Lythrum salicaria L. Purpurna vrbica

o o

+

280 Maianthemum bifolium (L.) F. W. Schmidt

Dvolisni procjep + + + o

o

x o

x

x x +

VU

281 Malva moschata L. Razrezani sljez

+

282 Medicago falcata L. Žuta lucerka

+

o

283 Medicago lupulina L. Pasja lucerka

+

+

284 Medicago minima (L.) L. Mala lucerka +

+

285 Melampyrum pratense L. Urodica

+

286 Melampyrum sylvaticum L. Šumska urodica + + o +

o o

o x x x x x x x +

287 Melica ciliata L. Trepljaste majčine suze o

288 Melica nutans L. Jednostrani mekuš +

o

289 Melilotus officinalis (L.) Lam. Ljekoviti kokotac

+


171


290 Melittis melissophyllum L. Medenika +

291 Mentha aquatica L. Vodena metvica

o o

o

292 Mentha pulegium L. Mala metvica

x

293 Menyanthes trifoliata L. Gorka djetelina

x

294 Minuartia verna (L.) Hiern Proljetna mišjakinja

+

+ +

+

295 Moehringia trinervia (L.) Clairv. Trožilna merinka + +

296 Moenchia mantica (L.) Bartl. Mašanka

+

297 Molinia caerulea (L.) Moench Beskoljenka

o

+

o

298 Moneses uniflora (L.) A. Gray Jednocvjetna kruščica

o

x

299 Montia fontana L. Bunarka

x

300 Myosotis arvensis (L.) Hill Poljski spomenak +

301 Myosotis scorpioides L. Moćvarni spomenak o

o o

302 Myosotis sylvatica Hoffm. Šumski spomenak +

303 Nardus stricta L. Surovuk

o

o

+

+ +

x

304 Neottia cordata (L.) Rich. Srcoliki čopotac

+

x

x

x x

DD

305 Ochlopoa annua (L.) H. Scholz Jednogodišnja livadarka +

306 Ononis spinosa L. Dlakavi gladiš

+

307 Origanum vulgare L. Vranilovka o

308 Orthilia secunda (L.) House Okrenuta kruščica

o

x o

x x

309 Ostrya carpinifolia Scop. Crni grab o

310 Oxalis acetosella L. Zečja soca o + o +

o o x

x

x x

x +

311 Paris quadrifolia L. Petrov krst +

+

o

312 Parnassia palustris L. Enoperka

o

313 Pastinaca sativa L. Paštrnak

+

+

+

+

314 Persicaria hydropiper (L.) Delarbre Papreni dvornik

o o

o


172


315 Petasites hybridus (L.) G. Gaertn. & al. Veliki repuh

+

316 Petrorhagia saxifraga (L.) Link Stjenoviti kameničak o

+

317 Peucedanum austriacum (Jacq.) W. D. J. Koch

Austrijska pukovica +

+

+

318 Peucedanum oreoselinum (L.) Moench Brdska pukovica o

+ + + +

+ +

319 Phegopteris connectilis (Michx.) Watt Četinarska paprat + +

320 Phleum pratense L. Livadska mačica

+ o

x

321 Phragmites australis (Cav.) Steud. Trska

o

+

322 Phyteuma spicatum L. subsp. coeruleum (Gremli) Rich. Schulz

Glavičasta zečina

o

+

323 Picea abies (L.) H. Karst. Smrča + + o + +

+ o o x o x x x x x x x +

324 Picris hieracioides L. Jagušac

+

325 Pilosella bauhini (Schult.) Arv.-Touv. Žutenica

+

326 Pilosella cymosa (L.) F. W. Schultz & Sch. Bip.

Cimasta runjika

+

x

x

327 Pilosella officinarum Vaill. Puzava runjika o

+

+ + o

o

x x

328 Pilosella pavichii (Heuff.) Arv.-Touv. Pavićeva runjika

x

x

x

x

329 Pimpinella saxifraga L. Obična bedrnica o

o

330 Pinus sylvestris L. Bijeli bor +

o

+

o x x x

331 Plantago lanceolata L. Muška bokvica +

+ + +

+ o o

332 Plantago major L. Ženska bokvica +

333 Plantago media L. Srednja bokvica +

+

o +

334 Platanthera bifolia (L.) Rich. Obični vimenjak

+

NT

335 Poa angustifolia L. Uskolisna livadarka +

336 Poa bulbosa L. Gomoljasta livadarka +

+

337 Poa compressa L. Stisnuta livadarka +

+

338 Poa nemoralis L. Sitnocvjetna livadarka o

x


173


339 Poa palustris L. Močvarna livadarka

x

340 Poa pratensis L. Obična livadarka

+ + +

+

341 Poa trivialis L. Busenasta livadarka +

+

+

342 Podospermum roseum (Waldst. & Kit.) Gemeinholzer & Greuter

Roza murava

o

o

343 Polygala comosa Schkuhr Crveni krestušac

+

+ +

+

344 Polygala vulgaris L. Plavi krestušac

+ +

+

o

345 Polygonatum odoratum (Mill.) Druce Mirisni solomonov pečat o

346 Polygonatum verticillatum (L.) All. Pršljenasti solomonov pečat

+

347 Polygonum aviculare L. Ptičji dvornik

+

348 Polypodium vulgare L. Slatka paprat +

349 Polystichum aculeatum (L.) Roth Zimska paprat +

350 Polystichum setiferum (Forssk.) Woyn. Odumiruća paprat

351 Populus tremula L. Jasika +

+ +

352 Potentilla argentea L. Srebrna petoprsta x

+

353 Potentilla caulescens L. Stabljičasta petoprsta x

354 Potentilla erecta (L.) Räusch. Trava od srdobolje

o

+ +

+ o

o o

x o x x

x x x x

355 Potentilla heptaphylla L. subsp. australis (Nyman) Gams

Sedmolisna petoprsta

+

356 Potentilla recta L. Visoka petoprsta o

+ +

o

357 Potentilla reptans L. Puzava petoprsta

o

+

+

o

358 Potentilla tommasiniana F. W. Schultz Tomazinijeva petoprsta

+

x

359 Prenanthes purpurea L. Gorčika

+ o

+

360 Primula acaulis (L.) L. Jagorčevina

+

361 Prunella laciniata (L.) L. Bijeli dubac

+

+ o

362 Prunella vulgaris L. Obični dubac o

o o +

x o


174


363 Prunus avium (L.) L. Trešnja +

+

364 Prunus mahaleb L. Rašeljka o

365 Prunus spinosa L. Trnjina o

o

366 Pseudofumaria alba (Mill.) Lidén Žuta mlađa o

+ EN

367 Pseudoturritis turrita (L.) Al-Shehbaz Viseća gušarka o

+

+

368 Pteridium aquilinum (L.) Kuhn Bujad o

o

o

o x + x

x

x x +

369 Pyrola rotundifolia L. Kruščica

x

x

DD

370 Pyrus communis L. subsp. pyraster (L.) Ehrh.

Divlja kruška

+

+ + +

371 Quercus pubescens Willd. Medunac x

372 Ranunculus acris L. Žabnjak ljutić

+ + +

+

+

o

373 Ranunculus bulbosus L. Gomoljasti ljutić

+

374 Ranunculus flammula L. Jezičasti ljutić

o

o

x x

375 Ranunculus montanus Willd. Planinski ljutić

o x

o

376 Ranunculus ophioglossifolius Vill. Mali ljutić

o

o

x

x x

377 Ranunculus repens L. Puzavi ljutić o

o o

o

378 Ranunculus trichophyllus Chaix Vodeni ljutić

x

379 Rhamnus alpina L. subsp. fallax (Boiss.) Maire & Petitm.

Pasjak +

380 Rhamnus cathartica L. Krkavina o

381 Rhamnus saxatilis Jacq. Krušina +

382 Rhinanthus angustifolius C. C. Gmel. Uskolisni šuškavac

+

383 Rhinanthus minor L. Mali šuškavac

+

+

384 Rhinanthus rumelicus Velen. Crvenkasti šuškavac

+

+

385 Ribes alpinum L. Planinska ribizla +

386 Rorippa lippizensis (Wulfen) Rchb. Raznolisni dragušac +

+


175


387 Rorippa sylvestris (L.) Besser Šumski dragušac

o

o

388 Rosa arvensis Huds. Mala ruža +

o

389 Rosa canina L. Divlja ruža

+

+ +

390 Rosa gallica L. Galska ruža

+

391 Rosa pendulina L. Gorska ruža

+

392 Rosa villosa L. Dlakava ruža +

393 Rubus caesius L. Ostruga

o

+

394 Rubus hirtus L. Dlakava kupina + +

+

+

395 Rubus idaeus L. Malina +

+

+

396 Rubus plicatus Weihe & Nees Kupina

o

+

397 Rumex acetosa L. Obična kiselica

+ +

+

+

398 Rumex hydrolapathum Huds. Močvarna kiselica

x

399 Rumex obtusifolius L. Zaobljena kiselica +

o

400 Salix caprea L. Vrba iva

+

+

401 Salix cinerea L. Barska iva +

o o

+

402 Salix purpurea L. Rakita

o +

403 Salix triandra L. Bademolisna vrba

+

404 Salvia pratensis L. Livadska kadulja

+

405 Salvia verticillata L. Pršljenasta kadulja +

406 Sambucus ebulus L. Aftika

+

407 Sambucus nigra L. Crna zova +

+

408 Sambucus racemosa L. Crvena zova +

409 Sanguisorba minor Scop. Dunjica

+ o + +

+ +

410 Sanguisorba officinalis L. Velika dunjica

o

411 Sanicula europaea L. Milogled

o

+


176


412 Saxifraga marginata Sternb. Zbijena kamenjarka x

NT

413 Saxifraga paniculata Mill. Gronjasta kamenjarka o

414 Saxifraga rotundifolia L. Okruglolisna kamenjarka +

415 Scabiosa cinerea Lam. Obična prženica o

+

+

416 Schedonorus giganteus (L.) Holub Velika vlasulja

+

417 Schedonorus pratensis (Huds.) P. Beauv.

Livadska vlasulja

+ + +

418 Scirpus sylvaticus L. Šumski šilj

o o

+

419 Scorzoneroides autumnalis (L.) Moench

Jesenji lavlji zub

x +

x

420 Scrophularia nodosa L. Šumska zjevalica

+

+

421 Scutellaria galericulata L. Močvarna grozničnica

+

422 Scutellaria hastifolia L. Streličasta grozničica

x

423 Securigera varia (L.) Lassen Grahorina +

o

424 Sedum acre L. Žuti žednjak +

425 Sedum album L. Bijeli žednjak o

426 Sedum hispanicum L. Španski žednjak +

427 Sedum montanum E. P. Perrier & Songeon

Gorski žednjak x

428 Sedum sexangulare L. Bolonjski žednjak

+

429 Senecio ovatus (G. Gaertn. & al.) Hoppe

Jajasti staračac

o

+

430 Silene dioica (L.) Clairv. Golesak +

431 Silene flos-cuculi (L.) Clairv. Ljepljiva pušina

o +

+

432 Silene nutans L. Okrenuta pušina +

+

+ +

433 Silene otites (L.) Wibel Uspravna pušina

434 Silene sendtneri Boiss. Sendtnerova pušina

o

+

+

435 Silene viscaria (L.) Jess. Ljepica

+ +

+


177


436 Silene vulgaris (Moench) Garcke Bosanska pušina o

o

437 Sisymbrium officinale (L.) Scop. Nosan

+

438 Solanum dulcamara L. Paskvica

+ +

439 Solidago virgaurea L. Zlatica šumska +

440 Sorbus aucuparia L. Jarebika + + o

o x o x

x x x +

441 Sparganium erectum L. Ježinac +

o

442 Stachys officinalis (L.) Trevis. Ranjenik

+

+ o o

443 Stachys recta L. subsp. recta Uspravni čistac o

+

o

444 Stachys recta L. subsp. subcrenata (Vis.) Briq.

Polegli čistac +

+ CR

445 Stachys sylvatica L. Šumski čistac +

446 Stellaria graminea L. Travolika mišjakinja

+

o

o

447 Stellaria nemorum L. Srcasta mišjakinja o

+

o

448 Succisa pratensis Moench Preskoč

o o +

o

o

x

449 Succisella inflexa (Kluk) Beck Mali preskoč

x

450 Symphytum tuberosum L. Žuti gavez +

x

o

+

451 Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. Gronjasti vratić o

452 Taraxacum officinale aggr. Maslačak o

+ o

+

453 Teucrium chamaedrys L. Obični dubačac o

+

o

454 Teucrium montanum L. Iva trava

455 Thalictrum aquilegiifolium L. Šumska metljika

+

456 Thalictrum simplex L. Prosta metljika

+

457 Thymus longicaulis C. Presl Duga majčina dušica x

+

o o

458 Thymus praecox Opiz subsp. jankae (Čelak.) Jalas

Jankina majčina dušica

x

+

459 Thymus pulegioides L. subsp. montanus (Benth.) Ronniger

Brdska majčina dušica +

+

+ + +

+ +


178


460 Tragopogon pratensis L. Kozja brada

+

461 Traunsteinera globosa (L.) Rchb. Okruglasti kaćun

+

+

NT

462 Trifolium alpestre L. Planinska djetelina o

o

463 Trifolium campestre Schreb. Žuta djetelina o

+ +

+

464 Trifolium dalmaticum Vis. Dalmatinska djetelina

+ +

+

+

465 Trifolium hybridum L. subsp. elegans (Savi) Asch. & Graebn.

Hibridna djetelina

o

o

+

466 Trifolium medium L. Srednja djetelina

o

467 Trifolium montanum L. Gorska djetelina

o +

o +

o

x

468 Trifolium pannonicum Jacq. Panonska djetelina

+

+

x

469 Trifolium pratense L. Crvena djetelina +

o

+ o o

o

+

o

470 Trifolium repens L. Bijela djetelina +

o

+ +

+

471 Tussilago farfara L. Podbjel o

+

472 Typha angustifolia L. Uskolisni rogoz

+

473 Typha latifolia L. Širokolisni rogoz

o

474 Ulmus glabra Huds. Gorski brijest +

o

475 Urtica dioica L. Kopriva +

o

+

476 Vaccinium myrtillus L. Borovnica + + o

o o o x o x x x x x x x +

477 Valeriana dioica L. Močvarni odoljen

x x

478 Valeriana montana L. Gorski odoljen

479 Valeriana officinalis L. Macina trava +

+

480 Valerianella locusta (L.) Laterr. Matovilac +

481 Veratrum album L. Čemerika +

o

o

x

482 Verbascum lychnitis L. Brašnasta divizma +

+

483 Verbascum nigrum L. subsp. abietinum (Borbás) I. K. Ferguson

Crna divizma o

+ +

+ o +


179


484 Veronica austriaca L. subsp. jacquinii (Baumg.) Eb. Fisch.

Žakvinijeva čestoslavica

+

+

485 Veronica beccabunga L. Potočna čestoslavica o

o

486 Veronica chamaedrys L. Obična čestoslavica +

+ +

+

o x

487 Veronica montana L. Gorska čestoslavica +

488 Veronica officinalis L. Ljekovica čestoslavica

+ o

o o x o x x x x x x x +

489 Veronica scutellata L. Močvarna čestoslavica

x

+

490 Veronica serpyllifolia L. Bijela čestoslavica

o

+

491 Veronica urticifolia Jacq. Širokolisna čestoslavica o

o

+

492 Viburnum lantana L. Obična udika +

o

493 Vicia cracca L. Ptičja grahorica o

+ o +

+

494 Vicia sativa L. subsp. cordata (Hoppe) Batt.

Srcasta grahorica +

495 Vicia sativa L. subsp. sativa Pitoma grahorica

+

496 Vicia sepium L. Jajasta čestoslavica +

497 Vincetoxicum hirundinaria Medik. Divlja paprika o

498 Viola alba Besser Bijela ljubičica

499 Viola arvensis Murray Poljska ljubičica x

500 Viola canina L. Vučja ljubičica

+

501 Viola elegantula Schott Lijepa ljubičica

x

+

502 Viola hirta L. Dlakava ljubičica x

503 Viola odorata L. Mirisna ljubičica

504 Viola reichenbachiana Boreau Rajhenbahova ljubičica + + o

o x o

x

x +

505 Viola tricolor L. subsp. alpestris (Ging.) Ces.

Gorska ljubičica +

*Spisak vrsta zabilježenih u ZP Bijambare. Takson prvi put registrovan za floru ovog područja označen plavom bojom; taksoni preuzeti iz literature, ali njihovo prisustvo nije potvrđeno terenskim istraživanjem

označene smeđom bojom; literaturni navodi potvrđeni terenskim istraživanjem označeni crnom bojom; Brojevi lokaliteta odgovaraju lokalitetima iz Tabele 1 (+ - vrsta pronađena tokom terenskih istraživanja, o –

potvrđeni literaturni navodi, x- vrsta poznata samo iz literature, E – endemičan takson za Balkansko polostrvo, CL – ugrožen takson prema Crvenoj listi FBiH)


180

6.24 Prilog 24 – Pregled faune ZP Bijambare

Tabela 34: Pregled vrsta zglavkara (Arthropoda) ZP Bijambare

Vrsta Narodni naziv Pregled literature Terensko istraživanje

2020. godine Podaci 1945-1999 Podaci 2000-2019

ARANEAE

Tetragnathidae

1. Meta menardi (Latreille, 1804) Veliki špiljski pauk + +

INSECTA

Coleoptera

2. Anthroherpon stenocephalum (Apfelbeck, 1901) + +

3. Pholeunopsis ganglbaueri (Apfelbeck, 1901) + +

Trichoptera

4. Chaetopteryx bosniaca Marinković-Gospodnetić 1959 Bosanski zimski tular + +

5. Chaetopteryx gonospina Marinković-Gospodnetić 1966 Žuti zimski tular + +

Lepidoptera

6. Pyrgus malve Linnaeus, 1758 Sivi brodar +

7. Scoliopteryx libatrix (Linnè, 1758) +

8. Trifoza dubitata (Linnè, 1758) +

9. Phengaris arion (Linnaeus, 1758) Veliki pjegavi plavac + + +

10. Aricia artaxerxes (Fabricius, 1837) Planinski argus +

11. Polyommatus semiargus (Rottemburg, 1775) Mazarinski plavac + +

12. Polyommatus bellargus (Rottemburg, 1775) Adonis +

13. Lycaena alciphron (Rottemburg, 1775) Ljubičasti bakrenac +

14. Issoria lathonia Linnaeus, 1758 Biserni šarenjak +

15. Melitaea trivia (Denis & Schiffermüller, 1775) Divizmin šarenjak + +

16. Aphantus hyperantus Linnaeus, 1758 Okasti smeđi leptis +

17. Maniola jurtina Linnaeus, 1758 Livadar +

18. Erebia ottomana (Herrich-Schaffler, 1847) Otomanska erebija +

19. Melanargia galathea (Linnaeus, 1758) Tamni mramorasti leptir + +

20. Apatura iris (Linnaeus, 1758) Veliki ljubičasti car +

UKUPNO 11 9 10


181

Tabela 35: Pregled vrsta vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) ZP Bijambare


2020. godine 1888-1915 2000-2019

AMPHIBIA

1. Ichthyosaura alpestris (Laurenti 1768) Mali vodenjak +

2. Rana graeca Boulenger, 1891 Potočna žaba +

3. Rana temporaria Linnaeus, 1758 Livadska smeđa žaba +

REPTILIA

1. Lacerta agilis (Laurenti, 1758) Livadski gušter +

2. Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) Poskok +

UKUPNO 0 2 3

Tabela 36: Pregled vrsta ptica (Aves) ZP Bijambare


2020. godine 1888-1999 2000-2019

1. Bonasa bonasia (Linnaeus, 1758) Lještarka +?

2. Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 Šumska šljuka +?

3. Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) Suri orao +?

4. Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) Kobac +?

5. Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758) Jastreb +?

6. Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 Divlja patka +

7. Columba livia J. F. Gmelin, 1789 Divlji golub + +

8. Columba palumbus Linnaeus, 1758 Golub grivnjaš + + +

9. Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Kukavica + +

10. Buteo buteo (Linnaeus, 1758) Škanjac + +

11. Dendrocopos major (Linnaeus, 1758) Veliki djetlić + + +

12. Dryobates minor (Linnaeus, 1758) Mali djetlić +

13. Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Siva žuna + +

14. Picus viridis Linnaeus, 1758 Zelena žuna +

15. Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) Crna žuna + + +

16. Lanius collurio Linnaeus, 1758 Rusi svračak + +

17. Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758) Šojka + + +


182


2020. godine 1888-1999 2000-2019

18. Pica pica (Linnaeus, 1758) Svraka + +

19. Nucifraga caryocatactes (Linnaeus, 1758) Lješnikara + +

20. Corvus monedula Linnaeus, 1758 Čavka +?

21. Corvus cornix Linnaeus, 1758 Siva vrana + +

22. Corvus corax Linnaeus, 1758 Gavran + + +

23. Hirundo rustica Linnaeus, 1758 Lastavica + +

24. Periparus ater Linnaeus, 1758 Jelova sjenica + + +

25. Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Ćubasta sjenica + + +

26. Poecile palustris Linnaeus, 1758 Mrka sjenica + +

27. Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827 Planinska sjenica +

28. Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 Plavetna sjenica + +

29. Parus major Linnaeus, 1758 Velika sjenica + +

30. Parus ater (Linnaeus, 1758) Jelova sjenica +

31. Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758) Dugorepa sjenica + +

32. Sitta europaea Linnaeus, 1758 Brgljez + + +

33. Certhia familiaris Linnaeus, 1758 Kratkokljuni puzavac + +

34. Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820 Dugokljuni puzavac +

35. Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758) Palčić + + +

36. Regulus regulus (Linnaeus, 1758) Zlatoglavi kraljić + +

37. Regulus ignicapilla (Temminck, 1820) Vatroglavi kraljić + +

38. Phylloscopus trochilus (Linnaeus, 1758) Brezov zviždak + +

39. Phylloscopus collybita (Vieillot, 1817) Zviždak + + +

40. Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758) Crnokapa grmuša + + +

41. Sylvia curruca (Linnaeus, 1758) Grmuša čevrljinka +

42. Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758) Crvendać + + +

43. Phoenicurus ochruros (S. G. Gmelin, 1774) Crverepka + +

44. Saxicola rubetra (Linnaeus, 1758) Smeđoglavi batić +

45. Turdus viscivorus Linnaeus, 1758 Drozd imelaš + + +

46. Turdus philomelos C. L. Brehm, 1831 Drozd cikelj + + +

47. Turdus merula Linnaeus, 1758 Kos + + +

48. Motacilla alba Linnaeus, 1758 Bijela pastirica + +

49. Motacilla cinerea Tunstall, 1771 Gorska pastirica +

50. Anthus trivialis (Linnaeus, 1758) Prugasta trepteljka + +

51. Fringilla coelebs Linnaeus, 1758 Zeba + + +

52. Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus, 1758) Batokljun + +

53. Pyrrhula pyrrhula (Linnaeus, 1758) Zimovka + + +


183


2020. godine 1888-1999 2000-2019

54. Chloris chloris (Linnaeus, 1758) Zelendur + + +

55. Loxia curvirostra Linnaeus, 1758 Krstokljun +

56. Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758) Češljugar +

57. Serinus serinus (Linnaeus, 1766) Žutarica +

58. Emberiza citrinella Linnaeus, 1758 Žuta strnadica + +

UKUPNO 24 51 40

Tabela 37: Pregled vrsta sisara (Mammalia) ZP Bijambare


2020. godine 1888-2000 2000-2019

1. Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800) Mali potkovasti šišmiš +

2. Rhinolophus euryale Blasius, 1835 Mediteranski potkovasti šišmiš +

3. Myotis bechsteinii(Kuhl, 1817) Behštajnov šišmiš +

4. Myotis blythii oxignathus (Monticelli, 1885) Mali mišouhi šišmiš +

5. Myotis nattereri (Kuhl, 1817) Natererov šišmiš +

6. Myotis brandtii (Eversmann, 1837) Brandrtov šišmiš +

7. Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806) Trobojni šišmiš +

8. Myotis mystacinus (Kuhl, 1817) Mali brkati šišmiš +

9. Myotis myotis (Borkhausen, 1797) Veliki mišouhi šišmiš +

10. Myotis daubentonii (Kuhl 1817) Vodeni šišmiš +

11. Myotis capacciniii (Bonaparte 1837) Dugoprsti šišmiš +

12. Myotis dasycneme (Boie, 1825) Barski šišmiš +

13. Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) Širokouhi šišmiš +

14. Eptesicus serotinus (Schreber 1774) Veliki kasni šišmiš +

15. Pipistrellus savii (Bonaparte, 1837) Savijev šišmiš +

16. Pipistrellus kuhlii(Kuhl 1817) Kulijev šišmiš +

17. Pipistrellus nathusii(Keyserling & Blasius 1839) Natuzijev šišmiš +

18. Pipistrellus pipistrellus (Schreber, 1774) Mali šišmiš +

19. Nyctalus noctula (Schreber 1774) Noćni šišmiš +

20. Plecotus auritus (Linnaeus, 1758) Smeđi dugouhi šišmiš +

21. Plecotus macrobularis Kuzyakin, 1965 Alpski dugouhi šišmiš +

22. Lepus europaeus Pallas, 1778 Zec +

23. Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 Vjeverica + +

24. Glis glis (Linnaeus, 1766) Puh +

25. Canis lupus Linnaeus, 1758 Vuk +


184


2020. godine 1888-2000 2000-2019

26. Felis sylvestris Schreber, 1777 Divlja mačka +

27. Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) Lisica + +

28. Mustela nivalis Linnaeus, 1766 Lasica +

29. Mustela erminea Linnaeus, 1758 Velika lasica +

30. Mustela putorius Linnaeus, 1758 Tvor +

31. Martes foina (Erxleben, 1777) Kuna bjelica +

32. Martes martes (Erxleben, 1777) Kuna zlatica +

33. Capreolus capreolus Linnaeus, 1758 Srna +

34. Sus scrofa Linnaeus, 1758 Divlja svinja + +

35. Ursus arctos Linnaeus, 1758 Medvjed +

UKUPNO 0 35 3

Tabela 38: Pregled ugroženih vrsta insekata i vrsta insekata koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare

Vrsta Narodni naziv Status ugroženosti

Natura 2000 Crvena lista faune FBiH

Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i

podvrste i zaštićene vrste i podvrste

Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva Vijeća

92/43/EEZ)

Trichoptera

1. Chaetopteryx bosniaca Marinković-Gospodnetić 1959

Bosanski zimski tular CR

2. Chaetopteryx gonospina Marinković-Gospodnetić 1966

Žuti zimski tular

CR

Lepidoptera

3. Phengaris arion (Linnaeus, 1758) Veliki pjegavi plavac EN ZV

UKUPNO 0 3 1 0


185

Tabela 39: Pregled ugroženih vrsta ptica i vrsta ptica koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare


Natura 2000 Crvena lista faune FBiH

Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i


Direktiva o očuvanju divljih ptica EU

(Direktiva 2009/147/EZ

Evropskog Parlamenta i Vijeća)

1. Bonasa bonasia (Linnaeus, 1758) Lještarka + + (Aneks II)

2. Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) Suri orao + EN ZV + (Aneks I)

3. Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Siva žuna +

4. Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) Crna žuna + + (Aneks I)

5. Lanius collurio Linnaeus, 1758 Rusi svračak +

UKUPNO 5 1 1 3

Tabela 40: Pregled ugroženih vrsta sisara i vrsta sisara koje zahtijevaju zaštitu u ZP Bijambare


Natura 2000 Crvena lista FBiH Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i


Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva Vijeća

92/43/EEZ)

1. Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800) Mali potkovasti šišmiš + EN ZV + (Aneks II)

2. Rhinolophus euryale Blasius, 1835 Mediteranski potkovasti šišmiš + EN ZV + (Aneks II)

3. Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) Behštajnov šišmiš + *! (VU) + (Aneks II)

4. Myotis blythii oxignathus (Monticelli, 1885) Mali mišouhi šišmiš + EN ZV

5. Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806) Trobojni šišmiš + VU + (Aneks II)

6. Myotis mystacinus (Kuhl, 1817) Mali brkati šišmiš VU

7. Myotis myotis (Borkhausen, 1797) Veliki mišouhi šišmiš + EN ZV + (Aneks II)

8. Myotis capacciniii (Bonaparte 1837) Dugoprsti šišmiš + VU + (Aneks II)

9. Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) Širokouhi šišmiš + + (Aneks II)

10. Pipistrellus savii (Bonaparte, 1837) Savijev šišmiš VU

11. Pipistrellus pipistrellus (Schreber, 1774) Mali šišmiš VU

12. Nyctalus noctula (Schreber 1774) Noćni šišmiš EN ZV

13. Plecotus auritus (Linnaeus, 1758) Smeđi dugouhi šišmiš VU


186

14. Canis lupus Linnaeus, 1758 Vuk + EN ZV + (Aneks II i Aneks IV)

15. Ursus arctos Linnaeus, 1758 Medvjed + VU ZV + (Aneks II i Aneks IV)

UKUPNO 10 14 7 9


187

6.25 Prilog 25 – Pregled gljiva ZP Bijambare

Tabela 41: Pregled vrsta gljiva u ZP Bijambare (Inventarizacija gljiva na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo, N. Jukić, N. Omerović i S. Tomić, 2020)

Naziv vrste Odjeljak

1. Abortiporus biennis Basidiomycota

2. Adelphella babingtoni Ascomycota

3. Aleurodiscus amorphus Basidiomycota

4. Amanita citrina Basidiomycota

5. Amanita crocea Basidiomycota

6. Amanita muscaria Basidiomycota

7. Armillaria gallica Basidiomycota

8. Armillaria ostoyae Basidiomycota

9. Arrhenia epichysium Basidiomycota

10. Ascobolus albidus Ascomycota

11. Ascobolus carbonarius Ascomycota

12. Ascobolus xylophilus Ascomycota

13. Ascocoryne albida Ascomycota

14. Asterophora lycoperdoides Basidiomycota

15. Auriscalpium vulgare Basidiomycota

16. Baeospora myosura Basidiomycota

17. Boletus reticulatus Basidiomycota

18. Caloboletus calopus Basidiomycota

19. Calocera furcata Basidiomycota

20. Calocera viscosa Basidiomycota

21. Calyptella capula Basidiomycota

22. Cantharellus amethysteus Basidiomycota

23. Cantharellus cibarius Basidiomycota

24. Capitotricha bicolor var. rubi Ascomycota

25. Cercophora cf. coprophila Ascomycota

26. Chrysomphalina grossula Basidiomycota

27. Clavariadelphus ligula Basidiomycota

28. Climacocystis borealis Basidiomycota

29. Clitocybe odora Basidiomycota

30. Clitocybe nebularis Basidiomycota

31. Clitopilus cystidiatus Basidiomycota

32. Coleosporium tussilaginis Basidiomycota

33. Colpoma juniperi Ascomycota

34. Coltricia perennis Basidiomycota

35. Coprinellus micaceus Basidiomycota

36. Coprinus comatus Basidiomycota

37. Cortinarius croceus Basidiomycota

38. Cortinarius sphagneti Basidiomycota

39. Cortinarius traganus Basidiomycota

40. Cortinarius tubarius Basidiomycota

41. Cortinarius uliginosus Basidiomycota

42. Cortinarius variicolor Basidiomycota

43. Cortinarius violaceus Basidiomycota

44. Craterellus cornucopioides Basidiomycota

45. Cyathicula cyathoidea Ascomycota

46. Cyathicula coronata Ascomycota

47. Crucibulum laeve Basidiomycota

48. Cudonia circinans Ascomycota

49. Cyathus striatus Basidiomycota

50. Cystoderma amianthinum Basidiomycota

51. Cystoderma carcharias Basidiomycota

52. Cystodermella granulosa Basidiomycota

53. Discina ancilis Ascomycota


188

54. Encoelia furfuracea Ascomycota

55. Exidia recisa Basidiomycota

56. Exidiopsis calcea Basidiomycota

57. Fomitopsis pinicola Basidiomycota

58. Galerina marginata Basidiomycota

59. Ganoderma applanatum Basidiomycota

60. Geastrum fimbriatum Basidiomycota

61. Geastrum quadrifidum Basidiomycota

62. Gerronema strombodes Basidiomycota

63. Gloeophyllum odoratum Basidiomycota

64. Gloeophyllum sepiarium Basidiomycota

65. Gomphidius glutinosus Basidiomycota

66. Gomphus clavatus Basidiomycota

67. Guepinia helvelloides Basidiomycota

68. Gymnopilus penetrans Basidiomycota

69. Gymnopilus picreus Basidiomycota

70. Gymnopus confluens Basidiomycota

71. Gyromitra infula Ascomycota

72. Hebeloma pallidoluctuosum Basidiomycota

73. Helvella crispa Ascomycota

74. Helvella elastica Ascomycota

75. Helvella terrestris Ascomycota

76. Hemimycena lactea Basidiomycota

77. Heterosphaeria patella Ascomycota

78. Heyderia abietis Ascomycota

79. Holmiella sabina Ascomycota

80. Humaria hemisphaerica Ascomycota

81. Hyaloscypha aureliella Ascomycota

82. Hyaloscypha britannica var. britannica

Ascomycota

83. Hydnum repandum Basidiomycota

84. Hydnum rufescens Basidiomycota

85. Hygrophoropsis aurantiaca Basidiomycota

86. Hygrophorus agathosmus Basidiomycota

87. Hygrophorus capreolarius Basidiomycota

88. Hygrophorus pudorinus Basidiomycota

89. Hygrophorus pustulatus Basidiomycota

90. Hygrophorus discoideus Basidiomycota

91. Hymenoscyphus imberbis Ascomycota

92. Hypholoma capnoides Basidiomycota

93. Hypholoma elongatum Basidiomycota

94. Hypholoma fasciculare Basidiomycota

95. Hypholoma marginatum Basidiomycota

96. Hypholoma lateritium Basidiomycota

97. Hypocrea leucopus Ascomycota

98. Imleria badius Basidiomycota

99. Inocybe geophylla Basidiomycota

100. Inocybe pisciodora Basidiomycota

101. Ischnoderma benzoinum Basidiomycota

102. Laccaria laccata Basidiomycota

103. Lachnellula resinaria Ascomycota

104. Lachnellula splendens Ascomycota

105. Lachnum mollissimum Ascomycota

106. Lachnum schoenoplecti Ascomycota

107. Lactarius helvus Basidiomycota

108. Lactarius lignyotus Basidiomycota

109. Lactarius rufus Basidiomycota

110. Lactarius turpis Basidiomycota

111. Lactarius vellereus Basidiomycota

112. . Lactarius volemus Basidiomycota


189

113. Lactarius aurantiacus Basidiomycota

114. Lentinellus cochleatus Basidiomycota

115. Lentinellus flabelliformis Basidiomycota

116. Lentinellus micheneri Basidiomycota

117. Lepista flaccida Basidiomycota

118. Lepista inversa Basidiomycota

119. Lepista sordida Basidiomycota

120. Lophodermium piceae Ascomycota

121. Lycoperdon perlatum Basidiomycota

122. Lycoperdon pyriforme Basidiomycota

123. Lyophyllum connatum Basidiomycota

124. Macrocystidia cucumis Basidiomycota

125. Macrolepiota procera Basidiomycota

126. Marasmius limosus Basidiomycota

127. Miladina lecithina Ascomycota

128. Mollisia lividofusca Ascomycota

129. Mycena aurantiomarginata Basidiomycota

130. Mycena epipterygia Basidiomycota

131. Mycena flos-nivium Basidiomycota

132. Mycena haematopus Basidiomycota

133. Mycena pura Basidiomycota

134. Mycena purpureofusca Basidiomycota

135. Mycena renati Basidiomycota

136. Mycena romagnesiana Basidiomycota

137. Mycena rosella Basidiomycota

138. Mycena viridimarginata Basidiomycota

139. Mycena vulgaris Basidiomycota

140. Mycena zephirus Basidiomycota

141. Mycetinis scorodonius Basidiomycota

142. Mycetinis alliaceus Basidiomycota

143. Myxomphalia maura Basidiomycota

144. Neodasyscypha cerina Ascomycota

145. Ombrophila janthina Ascomycota

146. Ombrophila pileata Ascomycota

147. Pachyella clypeata Ascomycota

148. Patinella hyalophaea Ascomycota

149. Paxillus involutus Basidiomycota

150. Perrotia flammea Ascomycota

151. Peziza limnaea Ascomycota

152. Peziza phlebospora Ascomycota

153. Pholiota lignicola Basidiomycota

154. Pholiota flammans Basidiomycota

155. Pholiota lenta Basidiomycota

156. Pholiota lubrica Basidiomycota

157. Pholiota squarrosa Basidiomycota

158. Phragmotrichum chailletii Ascomycota

159. Plectania melastoma Ascomycota

160. Plicaria trachycarpa Ascomycota

161. Pluteus atromarginatus Basidiomycota

162. Pluteus cervinus Basidiomycota

163. Pluteus roseipes Basidiomycota

164. Podophacidium xanthomelum Ascomycota

165. Polyporus brumalis Basidiomycota

166. Polyporus mori Basidiomycota

167. Porphyrellus porphyrosporus Basidiomycota

168. Propolis versicolor Ascomycota

169. Pseudohydnum gelatinosum Basidiomycota

170. Pseudolachnea hispidula Ascomycota

171. Pseudoplectania nigrella Ascomycota

172. Pycnoporellus fulgens Basidiomycota


190

173. Pyrenopeziza ebuli Ascomycota

174. Rhizocybe pruinosa Basidiomycota

175. Rhodocollybia butyracea Basidiomycota

176. Rhodocollybia maculata Basidiomycota

177. Rhytisma acerinum Ascomycota

178. Rhytisma salicinum Ascomycota

179. Rickenella fibula Basidiomycota

180. Rickenella schwartzi Basidiomycota

181. Ripartites albidoincarnatu Basidiomycota

182. Russula emetica Basidiomycota

183. Russula vinosa Basidiomycota

184. Russula viscida Basidiomycota

185. Sarcodon imbricatus Basidiomycota

186. Sarcosphaera coronaria Ascomycota

187. Sarea difformis Ascomycota

188. Schizophyllum commune Basidiomycota

189. Schizothecium aloides Ascomycota

190. Scleroderma cepa Basidiomycota

191. Scleroderma verrucosum Basidiomycota

192. Scutellinia crucipila Ascomycota

193. Scutellinia nigrohirtula Ascomycota

194. Scutellinia trechispora Ascomycota

195. Sphaerobolus stellatus Basidiomycota

196. Splanchnonema argus Ascomycota

197. Strobilomyces strobilaceus Basidiomycota

198. Strobilurus esculentus Basidiomycota

199. Stropharia aeruginosa Basidiomycota

200. Suillus bovinus Basidiomycota

201. Thecotheus pelletieri Ascomycota

202. Thelebolus stercoreus Ascomycota

203. Trametes versicolor Basidiomycota

204. Tremella globispora Basidiomycota

205. Trichaptum abietinum Basidiomycota

206. Trichobolus sphaerosporus Ascomycota

207. Tricholoma saponaceum Basidiomycota

208. Trichophaea gregaria Ascomycota

209. Trichophaea hemisphaerioides Ascomycota

210. Trichophaea pseudogregaria Ascomycota

211. Tryblidiopsis pinastri Ascomycota

212. Tubaria hiemalis Basidiomycota

213. Tylopilus felleus Basidiomycota

214. Xeromphalina campanella Basidiomycota

215. Xeromphalina cauticinalis Basidiomycota

216. Xerula melanotricha Basidiomycota

217. Xylaria hypoxylon Ascomycota

218. Xylaria longipes Ascomycota

UKUPNO 218


191

6.26 Prilog 26 – Ključne interesne strane za realizaciju PU ZP Bijambare

Tabela 42: Lista interesnih strana za ZP Bijambare

Br. Naziv institucije/organizacije Monitoring na području

ZP Bijambare

Razmjena podataka sa

MKPIPUGIZO KS

Koordinacioni

sastanak sa

KJUzZPPKS

1. Javno komunalno preduzeće Vodostan

Ilijaš X X X

2. Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i

prirodnog naslijeđa Sarajevo X X

3. Općina Ilijaš X X

4. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo

X

5. Ministarstvo kulture i sporta Kantona

Sarajevo

X

6. Zavod za planiranje razvoja Kantona

Sarajevo

X

7. Kantonalna uprava za šumarstvo X X

8. Kantonalna uprava za inspekcijske

poslove Kantona Sarajevo

X

9.

Kantonalno javno preduzeće za

gospodarenje državnim šumama

"Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo

X X

10. Kantonalno javno komunalno

preduzeće "Park"

X

11. Kantonalno javno preduzeće “Rad”

X

12. Komisija za očuvanje nacionalnih

spomenika X

13. Federalno ministarstvo prostornog

uređenja

X

14. Ministarstvo saobraćaja KS

X

15. Fond za zaštitu okoliša FBiH

X

16. Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva

X

17. Federalno ministarstvo kulture i sporta

X

18. Zavod za izgradnju KS

X

19. Agencija za vodno područje rijeke Save X X X

20. Federalni zavod za agropedologiju X X

21. Federalni zavod za geologiju X X

22. Centar za uklanjanje mina u Bosni i

Hercegovini - BHMAC x

23. Turistička zajednica KS X

24. Direkcija za puteve KS x

25. Prirodno-matematički fakultet UNSA X X

26. Šumarski fakultet UNSA X X

27. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet

UNSA X X

28. Udruženje za biološka istraživanja i

zaštitu prirode Biolog X X

29. OD Naše ptice X X

30. Centar za krš X X


192

Br. Naziv institucije/organizacije Monitoring na području

ZP Bijambare

Razmjena podataka sa

MKPIPUGIZO KS

Koordinacioni

sastanak sa

KJUzZPPKS

31. Mikološko udruženje Myco BH X X

Napomena: Lista svih interesnih strana za ZP Bijambare pripremljena u vidu zasebne dokumentacije uz PU ZP Bijambare kojom raspolaže

MKPIPUGIZO KS

plan upravljanja zaŠtiĆenim pejzaŽem bijambare 2021 …

Documents