plan i program i ciklus

UUNNIIVVEERRZZIITTEETT „„DDŽŽEEMMAALL BBIIJJEEDDIIĆĆ““ UU MMOOSSTTAARRUU GGRRAAĐĐEEVVIINNSSKKII FFAAKKUULLTTEETT

PPLLAANN II PPRROOGGRRAAMM DDOODDIIPPLLOOMMSSKKOOGG SSTTUUDDIIJJAA

1 Opći podaci o fakultetu

1.1 Adresa

Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru USRC „Midhad Hujdur Hujka“ 88140 Mostar Bosna i Hercegovina www.gf.unmo.ba email: [email protected]

1.2 Važniji telefoni

Studentska služba tel: +387 36 514 850 Studentska služba fax: +387 36 514 899

Lokacija nove zgrade Građevinskog fakulteta kampusu Univerziteta

2 Opis fakulteta u periodu do 2011. godine

2.1 Historijat fakulteta i osnovni podaci

Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru osnovan je 1978. godine i počeo sa radom 1. septembra iste godine. Do 1993. godine Fakultet je bio lociran u ulici Ante Zunanića b.b., u prostorima koje je morao napustiti tokom rata. U toku rata nastavni proces odvijao se sa manjim brojem studenata u porušenom dijelu Mostara, u muzeju "Džemal Bijedić", kao i u Jablanici i Konjicu.

Od 1996. godine, zajedno sa ostalim fakultetima Univerziteta "Džemal Bijedić", prostorije fakulteta nalaze se u objektima univerzitetsko-sportsko-rekreacionog centra (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" (bivša kasarna Sjeverni logor) lociranog u sjevernom dijelu grada, u neposrednoj blizini željezničke i autobuske stanice. Od oktobra 2009. godine, nastavni proces i ostale aktivnosti Fakulteta obavljaju se u novoizgrađenom objekatu izgrađenom na prostoru USRC-a.

Građevinski fakultet u Mostaru je javna institucija koja obavlja nastavnu, naučnoistraživačku, stručnu, visokostručnu i savjetodavnu djelatnost u oblasti građevinarstva i geodezije. U okviru Fakulteta postoji Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK), sa savremeno opremljenom laboratorijom lociranom u novoj zgradi Fakulteta. Zavod je takođe i mjesto na kojem studenti izvode laboratorijske vježbe i učestvuju u procesu ispitivanja građevinskih materijala.

Građevinski fakultet predstavlja autonomnu članicu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, a sve u skladu sa evropskim standardima o univerzitetskoj autonomiji i Zakonom o visokom obrazovanju.

2.2 Organizacija i djelatnosti fakulteta

Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je obrazovna institucija, koja više od 30 godina uspješno obrazuje diplomirane inženjere građevinarstva i inženjere građevinarstva, te magistre i doktore tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva. Kadrovi obrazovani na Fakultetu sa uspjehom učestvuju u izgradnji objekata kako širom naše domovine tako i na ostalim prostorima širom svijeta. Do danas je na Građevinskom fakultetu u Mostaru studij uspješno završilo 750 diplomiranih inženjera građevinarstva i inženjera građevinarstva, 9 magistara tehničkih nauka i doktora tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva.

U cilju ostvarivanja zadataka u okviru nastavnog, naučnoistraživačkog i stručnog rada, na Fakultetu su formirane organizacione jedinice, koje verifikuje Upravni odbor na prijedlog nastavno – naučnog vijeća Fakulteta.

Prije reforme nastavnog plana i programa Fakultet je funkcionisao kroz sljedeće organizacione jedinice:

Odsjeci:

o konstruktivno – izvođački;

o hidrotehnički odsjek;

Katedre na nivou Fakulteta za:

o mehaniku, materijale i konstrukcije,

o geologiju i geotehniku,

o saobraćaj, organizaciju, tehnologiju i ekonomiku u građenju,

o hidrotehniku;

Katedre na nivou Univerziteta:

o Katedra za strane jezike,

o Zajednička Katedra za Matematiku, Programiranje i numeričke metode, Nacrtna geometriju i Fiziku,

o Katedra općih predmeta u koju spadaju: Sociologija, Sportske aktivnosti i Osnovi informatike

Zavode/ Centre/ Službe:

o Zavod za Projektovanje i Ispitivanje Materijala i Konstrukcija (ZPIMK)

o Biblioteka – na nivou Univerziteta

o Kancelarija za međunarodnu saradnju – na nivou Univerziteta

o Centar za izdavačku djelatnost

o Studentska služba fakulteta

Detaljniji podaci o djelatnosti i kadrovima odsjeka, katedri i instituta se mogu naći na web-stranicama Građevinskog fakulteta u Mostaru, www.gf.unmo.ba.

2.3 Studij

Tradicionalni studij na Građevinskom fakultetu obuhvatao je sljedeće stepene obrazovanja i odgovarajuće stručne nazive:

Studij građevinarstva u trajanju od 4 semestra za sticanje više stručne spreme (VI/1 stepen) i stručnog naziva građevinski inženjer.

Studij građevinarstva u trajanju od 5 semestara za sticanje više stručne spreme (VI/1 stepen) i stručnog naziva inženjer geodezije.

Studij građevinarstva u trajanju od 9 semestara za sticanje visoke stručne spreme (VII/1 stepen) i stručnog naziva diplomirani inženjer građevinarstva, uz naznaku odgovarajućeg odsjeka (konstruktivno-izvođački ili hidrotehnički). Ovaj studij zahtijevao je izradu i odbranu diplomskog rada.

� Postdiplomski studij u trajanju od 4 semestra za sticanje titule magistra tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva. Ovaj studij zahtijevao je izradu i odbranu magistarskog rada.

Nakon sticanja titule magistra tehničkih nauka, uz uvjete propisane pravilima Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i pravilima Građevinskog fakulteta, mogla se prijaviti izrada doktorske disertacije za sticanje titule doktora tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva.

Konstruktivno-izvođački odsjek

Ovaj odsjek je primarno izučavao razne metode proračuna i projektovanja svih vrsta građevinskih konstrukcija. Široki spektar predmeta zahtijevao je od studenata potpuno razumijevanje ponašanja svih vrsta građevinskih materijala i tipova konstrukcija. Temeljni predmeti obuhvaćeni ovim odsjekom bili su:

Teorija linijskih i površinskih nosača,

Statika, dinamika i stabilnost konstrukcija

Mehanika tla sa temeljenjem,

Betonske, čelične i drvene konstrukcije,

Mostovi,

Organizacija i mehanizacija građenja,

Saobraćajnice.

Diploma inženjera građevinarstva konstruktersko-izvođačkog odsjeka otvara brojne mogućnosti za rad na projektovanju i izvođenju raznih objekata visokogradnje i niskogradnje, kao i energetskih objekata (industrijske hale, stambene i poslovne zgrade, škole, bolnice, silosi, tornjevi, rezervoari, putni i željeznički mostovi, tuneli, saobraćajnice, brane, itd.). Diploma takođe omogućava studentima nastavak obrazovanja, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Uz prethodno navedene poslove, diplomiranom inženjeru građevine dostupni su i odgovarajući poslovi u državnoj upravi i administraciji.

Hidrotehnički odsjek

Ovaj odsjek je bio prilagođen studentima zainteresiranim za projektovanje svih vrsta hidrotehničkih objekata uz primjenu suvremenih proračunskih metoda. Odsjek je bio organiziran tako da omogući budućim inženjerima dubinsko razumijevanje različitih metoda i problema koji se javljaju pri projektovanju hidrotehničkih objekata. Temeljni predmeti obuhvaćeni ovim odsjekom bili su:

Hidraulika,

Mehanika fluida i hidrotehnika

Hidrotehničke konstrukcije,

Riječna i komunalna hidrotehnika,

Korištenje vodenih snaga,

Vodoprivredni sistemi,

Melioracija u području krša,

Kondicioniranje voda

Dvogodišnji studij

Kratki dvogodišnji studij bio je organiziran kao vanredni studij i namijenjen, kako onima koji već posjeduju radno iskustvo u zanimanju građevinskog tehničara, tako i onima čije je opredjeljenje rad na terenu u organizaciji gradilišta i vođenju radova na inženjerskim objektima svih vrsta i tipova. Organizacija i mehanizacija građenja predstavljala je temeljni predmet koji se izučavao na ovom studiju, dok su u sažetom obliku, prilagođenom ovom nivou studija takođe bili obuhvaćeni predmeti:

Mehanika konstrukcija,

Mehanika tla sa temeljenjem,

Betonske, čelične i drvene konstrukcije,

Saobraćajnice.

Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK)

Od njegovog osnivanja, praktični dio nastave studenata kao i naučno-istraživačka djelatnost se velikim dijelom odvija u Zavodu za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija koji posjeduje savremenu opremu za laboratorijska i terenska ispitivanja.

Osnovni zadaci ZPIMK-a Građevinskog fakulteta u Mostaru su:

razvoj i unapređenje naučno-istraživačkog i visokostručnog rada iz oblasti građevinarstva i geodezije

praktično osposobljavanje mlađih naučnika i istraživača

obrazovanje i usavršavanje novog nastavnog kadra

rješavanje složenih zadataka iz oblasti građevinarstva za potrebe privrede i šire društvene zajednice

eksperimentalni rad i eksperimentalna nastava

saradnja sa srodnim institucijama iz zemlje i inostranstva.

2.4 Međunarodna saradnja

Kooperacijom univerzitetske kancelarije za međunarodnu saradnju i Fakulteta omogućava se razmjena studenata na međunarodnom nivou, studentski boravci u inostranim zemljama i izrada diplomskih radova na inostranim fakultetima, kao i pohađanje ljetnih škola i kurseva za učenje stranih jezika, te učešće na raznim naučnim seminarima i studentskim natjecanjima.

Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru ima razvijenu međunarodnu saradnju sa sljedećim uglednim evropskim univerzitetima i institucijama:

Univerzitet u Stuttgartu, Njemačka,

Ruhr-Univerzitet u Bochumu, Njemačka

Sveučilište u Splitu, Hrvatska

Univerzitet „Kirilo i Metodije“ u Skoplju, Makedonija

Univerzitet u Istanbulu, Istanbul, Turska

Akdeniz Univerzitet u Antaliji, Antalija, Turska

2.5 Studentski standard

U okviru Univerzitetsko-sportskog centra "Midhat Hujdur Hujka" nalazi se i studentski dom u kome prioritet imaju studenti tehničkih fakulteta Univerziteta »Džemal Bijedić«, a time i Građevinskog fakulteta. Ishrana studenata smještenih u studentskom domu omogućena je u restoranu sa kuhinjom, koji se nalazi u okviru Centra. Također, u univerzitetskom centru se nalaze i mnogobrojni sportski tereni, koji omogućavaju rekreaciju studenta u slobodnom vremenu, te organizovanje različitih sportskih takmičenja.

Za studente se također organiziraju posjete raznim gradilištima u zemlji, kao i stručne ekskurzije u inostranstvu. Studenti Univerziteta su organizovani u Uniju studenata, koja raznim aktivnostima, kao što su studentske zabave, izdavanje studentskih novina itd., upotpunjuje studentski život i brine se o kontinuiranom unapređenju studentskog standarda.

Na više mjesta u zgradama Univerziteta „Džemal Bijedić“ smješteni su studomati, koji studentima omogućuju besplatno korištenje interneta.

3 Planovi i programi reformiranog studija (od 2008/09)

3.1 Uvod

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije, Bosna i Hercegovina je pokazala spremnost da uskladi obrazovanje na nivou univerziteta u zemlji sa reformama visokoškolskog obrazovanja koje se provode u cijeloj Evropi. U cilju ukupne evropske reforme je postizanje jedinstvenog evropskog prostora visokoškolskog obrazovanja, koji će uspješno konkurirati drugim velikim svjetskim sistemima obrazovanja. U želji da se olakša mobilnost studenata, asistenata i profesora, potreban je jedinstven sistem visokoškolskog obrazovanja sa približno ujednačenim planovima i programima studija. Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru krenuo je sa reformiranim studijem u školskoj 2008/09 godini.

Predviđena ukupna dužina studija je pet godina. Prvi dio studija, ili dodiplomski studij, traje tri godine i njegovim završetkom se stiče titula "Bachelora" građevinarstva. Uspješan završetak dodiplomskog studija je uvjet za upis na drugi dio studija, ili diplomski studij, koji traje dvije godine i čijim završetkom se stiče titula "Mastera" građevinarstva.

Novina koja dolazi sa reformom sistema studija i studiranjem u dva cilkusa, je novi način vrednovanja cjelokupnog studija putem ECTS – bodova (ECTS = European Credits Transfer System ili Europski sistem prenosa kredita). Po ovom sistemu, svaka godina studija nosi 60 ECTS-bodova, odnosno uspješnim završetkom prvog ciklusa dobiva se 180 ECTS-bodova, a nakon završetka drugog ciklusa još 120 ECTS-bodova.

Način sticanja doktorske titule je također promijenjen. Uvodi se trogodišnji doktorski studij, koji se sastoji od jedne školske godine u kojoj bi se organizovala predmetna nastava i dvije godine u kojima bi se, uz intenzivan istraživački rad, trebala završiti i odbraniti doktorska disertacija i time steći titula doktora tehničkih nauka iz odgovarajuće oblasti. Uvjet za upis na doktorski studij je uspješan završetak prvog i drugog ciklusa studija (Bachelor i Master). Uspješno završen doktorski studij nosi dodatnih 180 ECTS bodova.

Osnovna ideja novog koncepta studija je da prvi, trogodišnji ciklus, pruži jedno općenito obrazovanje iz oblasti građevinarstva, koje će predstavljati osnovu za nastavak studija na četvrtoj i petoj godini, a u isto vrijeme pružiti nivo znanja neophodan za uspješan rad na gradilištima, u administraciji, inženjerskim biroima i građevinskim firmama na poslovima odgovarajuće složenosti. Općenita naobrazba iz svih oblasti građevinarstva u prve tri godine, omogućava fleksibilnost, kako u pogledu zapošljavanja, tako i u pogledu nastavka studija po pojedinim odsjecima. Student, odnosno mladi inženjer u prve tri godine stiče dovoljno informacija da bi mogao cjelovitije sagledati građevinsku struku i opredijeliti se za svoj daljni profesionalni razvoj, bilo u praksi ili nastavku školovanja ka zvanju diplomiranog građevinskog inženjera.

Ovakav sistem studija je u saglasnosti i sa postojećim zakonima o građenju i prostornom planiranju, gdje su opisani poslovi koje mogu obavljati inženjeri građevinarstva odnosno diplomirani inženjeri građevinarstva.

Napomena za doktorski studij: Sticanje titule doktora tehničkih nauka na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, odvija se po trenutno važećim pravilima do usaglašavanja ove problematike na cijelom Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru, odnosno dok prva generacija studenata, koji će studirati po novim reformiranim planovima i programima studija ne stekne uvjete za upis na doktorski studij, a sve u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju na nivou države BiH, Federacije BiH i Hercegovačko-Neretvanskog Kantona.

3.2 Šema novog studija

Građevinski fakultet u Mostaru

Novi plan studija od š kolske 2011/12 godine

Dodiplomski studij građevinarstva

Odsjek - opći

Odsjek - geodezija Pojedini predmeti su zajednički Trajanje studija:

3 godine ECTS: 180

Završetak dodiplomskog studija: Bachelor (bakalauerat) građevinarstva sa naznakom odsjeka

Diplomski studij građevinarstva

Odsjek - konstruktivni

Odsjek - opći

Odsjek - hidrotehnički

Pojedini predmeti su zajednički Trajanje studija: 2 godine ECTS: 120

Završetak diplomskog studija: Master gr ađevinarstva sa naznakom odsjeka

4.1. Plan dodiplomskog studija - odsjek Opšti (Opći)

I godina - 1. semestar

Predmet P V ECTS Inženjerska geologija**** 2 1 4 Nacrtna geometrija** 2 2 4 Nauka o materijalima 2 1 4 Prostorno uređenje i okoliš 2 0 2 Osnove inženjerske informatike** 1 2 3 Mehanika I 3 2 6 Inženjerska matematika I 3 3 6 Uvod u građevinarstvo*** 1 0 1 Tjelesni odgoj i sport* 0 2 0 Ukupno 16 13 30

I godina - 2. semestar

Predmet P V ECTS Inženjerska matematika II 3 3 7 Vjerovatnoća i statistika 2 0 3 Građevinska fizika 2 0 3 Elementi visokogradnje 3 2 6 Otpornost materijala I 2 2 5 Građevinski materijali 2 2 5

Engleski jezik u građevinarstvu*** 0 2 1 Tjelesni odgoj i sport* 0 2 0 Ukupno 14 13 30

II godina - 3. semestar

Predmet P V ECTS Otpornost materijala II 3 3 7 Inženjerska matematika III 4 4 8 Inženjerska hidrologija 2 1 4 Osnove tehnologije betona 2 1 3 Statika konstrukcija I 3 2 6 CAD*** 0 2 2 Ukupno 14 13 30

II godina - 4. semestar

Predmet P V ECTS Statika konstrukcija II 3 3 6 Mehanika tla i stijene I 3 2 6 Zidane konstrukcije 1 1 2 Drvene konstrukcije 2 2 4 Hidromehanika 3 2 6 Ekonomija i građevinska regulativa 2 0 2

Mehanika II Stručna praksa*****

2 0

2 8

4 0

Ukupno 16 12 30

III godina - 5. semestar

Predmet P V ECTS Betonske konstrukcije I 2 2 4 Metalne konstrukcije I 2 2 4 Geotehničko inženjerstvo 3 2 6 Tehnologija građenja 2 2 4 Vodosnabdjevanje i odvođenje otpadnih voda 2 2 4 Ceste 3 2 5 Geodezija 2 1 3 Ukupno 14 12 30

III godina - 6. semestar

Predmet P V ECTS Organizacija građenja 3 3 6 Željeznice 2 1 3 Mostovi 2 1 4 Projektovanje građevina i konstrukcija 2 0 2 Hidrotehničke građevine 2 0 2 Betonske konstrukcije II 2 2 5 Tuneli 2 1 3 Završni rad prema izboru 0 4 5 Ukupno 13 14 30 * ne ulazi u ECTS ** nema uobičajenog ispita, obavezne ocijenjene vježbe - zadaci *** nema ispita, obavezno prisustvo

**** uključuje terenske vježbe koje su van iskazanog fonda sati ***** stručnu praksu obavezno uraditi poslije 4. semestra i predati dnevnik rada prije prijave završnog rada

4.2 Programski sadržaji predmeta dodiplomskog studija opći odsjek

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: INŽENJERSKA GEOLOGIJA Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus I godina/ 1.Semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Đenari Ćerimagić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati: 60 Bodovna vrijednost ECTS-a: 4 ECTS

Matična kvalifikacija: Status predmeta: Obavezni

Peduslovi za polaganje predmeta: Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 40h

Cilj predmeta:

• Kako se građevinska aktivnost praktično odvija u geološkom mediju, jer gradi se "na", "u", "ispod" i "od" geoloških materijala, to mogućnosti i uvjeti gradnje u velikoj mjeri zavise od geoloških karakteristika sredine.

• Znanja iz inženjerske geologije omogućavaju svestranije sagledavanje i rješavanje problema u građevinarstvu u domeni gradnje, temeljenja, izvedbi podzemnih objekata i korištenju stijena. Zato "geološku sredinu" objektivno treba shvatati i kao radnu "građevinsku sredinu", što i jeste cilj ovog predmeta.

Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

/ishod učenja:

Okvirni sadržaj predmeta:

Zadaci i ciljevi geoloških i inženjerskogeoloških proučavanja. Sklop Zemljeunutrašnje i vanjske geosfere. Minerali-graditelji stijena. Genetske grupe stijena: magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. Proučavanje izumrlih organizama u sedimentima u cilju evolutivnog povezivanja izumrlih sa današnjim vrstama. Endodinamski procesi. Hidrogeološka svojstva stijena: površinske i podzemne vode.

Egzodinamski procesi: erozija, denudacija, okršavanje (karstifikacija). Inženjerskogeološke karakteristike stijena: fizička, mehanička i tehnološka

svojstva, homogenost, heterogenost, struktura i tekstura. Produkti površinskog raspadanja i genetski tipovi pokrivača.

Geodinamski procesi i pojave: sipari, odroni, klizišta, definicije, uzroci postanka, elementi i klasifikacije, hazard i rizik. Metode istraživanja u cilju sanacija. Stijene kao radne sredine za temeljenje i

izgradnju građevinskih objekata. Inženjerskogeološka istraživanja i ispitivanja za potrebe izgradnje građevinskih

objekata. Inženjerskogeološke karakteristike terena BiH sa aspekta podobnosti za gradnju.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, terenske, laboratorijske i kabinetske vježbe, konsultacije itd.

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju):

Način provjere znanja/ način polaganja ispita i % težinskog

faktora provjere znanja: programski zadaci, kolokvi, usmeno polaganje

Popis osnovne literature i Internet web referenci:

1. Kulenović, E. (2002): Geologija za građevinare, Građevinski fakultet, Mostar. 2. Kulenović, E. (2006): Nemetalične mineralne sirovine BiH,

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Sarajevo. 3. Bašagić, M. (2000): Geologija, Odabrana poglavlja, Građevinski fakultet,

Sarajevo.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Maja Popovac



Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen Status predmeta: Obavezni

Peduslovi za polaganje predmeta: Navesti predmete koji se moraju položiti prije ovog predmeta Ograničenja pristupa predmetu: Navesti restrikcije za pristup npr. Nema ih ili samo studenti tog smjera


Cilj predmeta: Obučavanje studenata da stvaraju prostorne-trodimenzionalne slike posmatranjem dvodimenzionalnih slika.


/ishod učenja:

Osposobljavanje studenata da pomoću stečenih znanja riješavaju probleme koje će sretati u toku studija i u praksi


Uvod u predmet, ciljevi predmeta, vrste projekcija, tačka, prava, ravan, Ortogonalna, kotirana i kosa projekcija (paraleleno predavati): tačka, prava,

ravan, presjek ravni, transformacija, rotacija, presjeci geometriskih tijela (piramida, prizma, oblica, konus, lopta), zavojnica, prodori oblih tijela, prodori uglastih tijela, prodori oblih tijela (uključujući i specijalne položaje) i rješavanje krovišta. Stvaranje prostorne-trodimenzionalne slike posmatranjem dvodimenzionalnih slika i obratno

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: programski zadaci, itd.


1. Vinko Đurović: Nacrtna geometrija 2. Vilko Niče: Deskriptivna geometrija 3. Ljubica Gagić: Nacrtna geometrija 4. Sato Olic: Nacrtna geometrija.


Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način: Bodovi Ocjena 60 – 64 6 65 – 74 7 75 – 84 8 85 – 94 9 95 – 100 10


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: NAUKA O MATERIJALIMA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Fuad Ćatović






Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz hemije sa posebnim naglaskom na značaj poznavanja hemijskog sastava za izbor povoljnih građevinskih materijala. Poznavanje osnovnih svojstava građevinskih materijala.


/ishod učenja:

Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje poznavanje osobina materijala i osnovnih pojmova iz hemije.


Atomsko-molekularna struktura materijala. Međumolekularne sile i agregatna stanja. Struktura čvrstih materijala. Kristalna građa materijala. Disperzni sistemi i rastvori Osnovna svojstva građevinskih materijala: opšta i specifična svojstva,

parametri stanja i strukturne karakteristike, fizička svojstva, fizičko-mehanička, konstrukciona, tehnološk, reološka svojstva, hemijska, eksploataciona svojstva.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije.



faktora provjere znanja: pismeno i usmeno


1. Zapisi sa predavanja 2. F.Ćatović: Nauka o materijalima, Mostar-Bihać, 2001. 3. M.Muravljov: Građevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd, 1998.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: PROSTORNO UREĐENJE I OKOLIŠ Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. Maja Popovac






Cilj predmeta:

RAZVOJ OPĆIH I POSEBNIH ZNANJA I VJEŠTINA KROZ: Upoznavanje studenata sa prostorom i njegovim razvojem i načinima

planiranja prostora i primjenom prostornih principa u građevinarstvu Upoznavanje studenata sa okolinskom problematikom, održivim razvojem i

načinom planiranja okoliša i primjenom okolinskih principa u građevinarstvu Upoznavanje studenata sa tematikom zastite kulturnoistorijskih cjelina i

spomenika. Opis općih i specifičnih

kompetencija (znanja i vještina) /ishod učenja:


Osnovni principi prostora i okoline, Plan i planiranje, Planerski alati Namjena prostora, prostorna organizacija, terenska istraživanja, učešće

javnosti, metodologija planiranja, sadržaji planova, vrste planova, novi pristupi planiranju, Evropske prostorne razvojne smjernice, promjene koje se očekuju u XXI vijeku.

Održiv razvoj (pristupi zaštiti okoline, definisanje održivog razvoja), Uticaji saobraćaja i vodoprivrednih objekata na okolinu. Tretman otpada i sanitarne deponije. Okolišno planiranje, Studije uticaja na okolinu. Moderne tendencije u ekologiji.

Prostorna i okolinska komponenta u planiranju i projektovanju građevinskih objekata.

Uticaji prostornih i okolinskih uslova na izbor lokacije građevinskih objekata Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: pismeni i usmeni


1. Bublin Mehmed: Prostorno planiranje, Sarajevo 2000. UNV. knjiga 2. Skripta: Okolinska problematika u građevinarstvu 3. Ostala savremena literatura.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: OSNOVI INŽENJERSKE INFORMATIKE Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta:






Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa osnovnim karakteristikama informacionih tehnologija, osnovnim načinima korištenja računara i projektovanja IS.

Sticanje stručno teorijskih znanja iz osnova informatike, arhitekture računara, primjene računara, programiranja, modernih tehnika projektovanja


/ishod učenja:

Ovladavanje operativnim sistemima računara,ovladavanje upotrebom programskih sredstava opšte namjene,ovladavanje tehnikom programiranja,korištenje gotovih programa.


OSNOVNI POJMOVI RAČUNARSTVA I INFORMATIKE.VON NEUMANNOV MODEL RAČUNARA: Hadver i Softver. Brojni sistemi, osnovi Boolove algebre. Arhitektura računara. Struktura i rad procesora. RAM I ROM memorije. Ulaz i izlaz. Periferne memorije. Računarske mreže. Internet.Lokalne mreže. Programska organizacija računara.Osnove operativnih sistema.WINDOWS.

RJEŠAVANJE PROBLEMA POMOĆU RAČUNARA. Metodologija programiranja. Algoritamske strukture.

STRUKTURE PODATAKA. Pojam tipa i domen. Nizovi.Slogovi (Record).Datoteke. BAZA PODATAKA. Model podataka. Relacija. Relaciona shema.SQL upiti.




faktora provjere znanja: pismeno


1. Bilješle sa predavanja 2. A. Tenić: Poslovna informatika,




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: MEHANIKA I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar Prvi ciklus Godina studija: 1. / Semestar: 1.

Voditelj predmeta: Doc.dr.Majudin Muratović

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa ( broj kabineta ) E-mail: Tel.: 036/ 514 860 Broj: 312 [email protected]

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 2 Ukupan broj sati : 75 Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predavanje i vježbe: 75 sati ; Samostalan rad: 75 sati.

Cilj predmeta:

Upoznati studente s temeljnim definicijama i metodama rješavanja zadaća iz statike, razviti im ''tehničku logiku'' i sposobnost samostalnog zaključivanja i rješavanja, te tako uspješno spojiti teoriju i praksu. Kroz predavanja i vježbe će se osposobiti za određivanje sila u vezama krutih tijela. To je dobra priprema za slušanje predmeta Mehanika II, Otpornost materijala I i II te Statika konstrukcija I i II.


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni da izračunaju rezultantu datih sistema sila, reakcije u vezama sa i bez trenja, položaj tešižta linija,površina i zapremina kao i presječne sile osnovnih linijskih i rešetkastih nosača.


1. Osnovni pojmovi i definicije u mehanici. 2. Osnovni aksiomi mehanike i statike. 3. Osnovne veličine u statici: sila, momenat sile, spreg sila. 4. Uslovi ravnoteže u ravni. 5. Uslovi ravnoteže u prostoru. 6. Pojam trenja klizanja, kotrljanja i užetno trenje. 7. Pojam težišta i određivanje središta sistema paralelnih sila u ravni. 8. Guldinove teoreme. 9. Osnovni pojmovi linijskih modela u ravni: veze, oslonci, opterećenje. 10. Određivanje reakcija i presječnih sila na jednostavnim linijskim modelima u ravni i prostoru. 11. Prosta greda. 12. Konzola. 13. Greda sa prepustom. 14. Okvirni nosači. 15. Rešetkasti nosači.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe.

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Grafički radovi


faktora provjere znanja:

Kolokviji uz uslov redovnog pohađanja predavanja i vježbi i pismeno završni ispit po završetku semestra ( redovno pohađanje nastave-10%, 2 kolokvija-po 20%, završni ispit-50% ).


1. Zaimović-Uzunović N.,Vukojević D.,Hodžić N.,Žiga A.,Statika, Zenica : Mašinski fakultet 2007. 2. Karabegović I.,Statika,Bihać : Mašinski fakultet 1995.


mailto:[email protected]�


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: INŽENJERSKA MATEMATIKA I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus studija I godina studija / I. semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Amina Šahović, dipl. mat.

Kontakt detalji: Konsultacije: četvrtkom 10.00 – 12.00 Adresa : USRC „M. Hujdur-Hujka“, Titova bb, 88000 Mostar (broj kabineta: 416) E-mail: [email protected] Tel.: 036 / 514-870

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 3 Ukupan broj sati: 90 Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS 6

Matična kvalifikacija: Status predmeta: Obavezan

Peduslovi za polaganje predmeta: Nema ih Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Cilj kursa je da studenti savladaju metodološko-operativne aspekte elemenata algebre, geometrije i matematičke analize, s posebnim naglaskom na rješavanje sistema

linearnih jadnačina, vektorsku algebru, analitičku geometriju u prostoru i uvod u diferencijalni račun funkcije jedne varijable


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni za opisivanje i modeliranje inženjerskih problema pomoću elemenata algebre, geometrije i

matematičke analize


1. Osnovi matematičke logike i teorije skupova, osnovne algebarske strukture, polje realnih brojeva, ograničeni skupovi, supremum i infimum, maksimum i minimum skupa realnih brojeva, intervali, apsolutna vrijednost, matematička indukcija, binomna formula

2. Polje kompleksnih brojeva 3. Funkcije, osnovni pojmovi, polinomi 4. Matrice i determinante, operacije i osobine, inverzna matrica, rang matrice 5. Sistemi linearnih jednačina, Gaussov metod eliminacije, Cramerovo pravilo,

diskusija sistema linearnih jednačina, rješavanje sistema jednačina pomoću matrica, Kronecker-Capellijeva teorema, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori matrice

6. Vektorska algebra, osnovne operacije, vektorski prostor, vektori u Descartesovom koordinatnom sistemu, skalarni, vektorski i mješoviti proizvod vektora, osobine, geometrijska interpretacija i primjene

7. Analitička geometrija, ravan i prava u prostoru 8. Realne funkcije jedne realne varijable, osnovni pojmovi, kompozicija

funkcija, inverzna funkcija 9. Neke elementarne funkcije (racionalne, eksponencijalne i logaritamske,

trigonometrijske i inverzne trigonometrijske funkcije) 10. Implicitno zadane funkcije jedne varijable, krive drugog reda, parametarsko

zadavanje krivih, krive u polarnim koordinatama 11. Nizovi, osnovni pojmovi, granična vrijednost niza, Cauchyjev niz, monoton

niz 12. Granična vrijednost funkcije jedne varijable, osnovni pojmovi i osobine,

asimptote 13. Neprekidnost funkcije jedne varijable i prekidi 14. Izvod i diferencijal funkcije jedne varijable i njihovo geometrijsko tumačenje,

tangenta i normala na krivu 15. Osnovna pravila za prvi izvod, izvod složene, implicitno zadane, inverzne i u

parametarskom obliku zadane funkcije jedne varijable, izvodi višeg reda Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe, demonstrativna nastava


2

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Izrada domaćih zadaća



Kolokviji i popravni ispiti, pismeno. U novembru se polaže 1. kolokvij kojim je obuhvaćeno gradivo opisano stavkama

od 1 do 7 Okvirnog sadržaja predmeta, a u prvom terminu januarsko/februarskog roka se polaže 2. kolokvij koji obuhvata gradivo opisano stavkama od 8 do 15 Okvirnog sadržaja predmeta. Kolokviji sadrže teoretska pitanja i zadatke koji su bodovani. Kolokvij se smatra položenim ukoliko se pokaže elementarno znanje iz teorije, tj. poznavanje definicija pojmova i njihovih osobina (teorema) i dobije preko 50% bodova zadataka. U drugom terminu januarsko/februarskog roka i u preostalim terminima ispitnih rokova, kao popravni ispit se može polagati bilo koji od nepoloženih kolokvija. Ispit se smatra položenim nakon što su položena oba kolokvija i njihova prosječna ocjena se upisuje kao završna ocjena.


1. Đ. Takači i S. Radenović: Matematika 1 za inženjere, Akademska misao Beograd 2002 2. M. Bračković: Matematika I, II i III dio, Svjetlost Sarajevo 3. B.Mesihović i Š. Arslanagić: Zbirka zadataka, Svjetlost Sarajevo



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: UVOD U GRAĐEVINARSTVO Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. Vahida Žujo


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično:1 Sati vježbi sedmično:0 Ukupan broj sati: 15 Bodovna vrijednost ECTS-a: 1 ECTS




Cilj predmeta: Usvojiti znanja iz povijesti graditeljstva, tipovima, vrstama, namjeni građevina. Razjasniti osnovne dileme o pozivu građevinskog inženjera. Objasniti poslove koje obavlja građevinski inženjer.


/ishod učenja:

Student treba stvoriti osnovnu sliku o sadržaju i organizaciji studija na Građevinskom fakultetu.


Kratak pregled povijesti/historije graditeljstva, značajne građevine kroz vijekove, pregled osnovnih načina gradnje obzirom na primjenjene materijale i koncepciju građevine.

Podjela građevina prema njihovoj namjeni, visokogradnja i niskogradnja; zgrade, infrastrukturni i industrijski objekti; hidrotehničke građevine, ceste i željeznice, mostovi i tuneli, primjeri,

Poziv građevinskog inženjera, koje poslove tradicionalno obavljaju građevinski inženjeri, savremene perspektive, saradnja sa drugim strukama, ostvarenje osnovnog zadatka građevinskog inženjera: uspješna realizacija neke građevine

Sposobnosti građevinskog inženjera: racionalnost, estetika, ekonomičnost, timski rad

Studij građevinarstva na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Plan i organizacija studija. Organizacija studija, predavanja, vježbe, programi/zadaci/ ispiti. Odsjeci, katedre i instituti fakulteta, odsjeka studija i primjena u praksi.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: nema ispita, obavezno prisustvo na predavanjima

Popis osnovne literature i Internet web referenci: 1. razne enciklopedije građevinarstva




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: TJELESNI ODGOJ I SPORT Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus I godina/ I i II Semestar

Voditelj predmeta:


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 0+0 Sati vježbi sedmično:2+2 Ukupan broj sati:

30+30 Bodovna vrijednost ECTS-a: 0 ECTS



Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Predavanja i vježbe: 30+30 sati; Samostalan rad: nema

Cilj predmeta:

Cilj predmeta odnosi se na postupke izgrađivanja i usavršavanja kompleksne ličnosti studenta, specifičnim sredstvima i ambijentom koji pružaju tjelesne vježbe, kretanje i sport, u skladu sa novim konceptom studija.

Poseban cilj jeste stvaranje trajnih navika za svakodnevnim vježbanjem, zarad održavanja i jačanja zdravlja i radnih sposobnosti mladog čovjeka.


/ishod učenja:


Praktično predavanje-obavezni program: a) Cilj i zadaci Tjelesnog odgoja (biološki, društveni i sportski ). b) Kontrola i samokontrola tjelesnog razvoja i funkcionalnih sposobnosti. c) Utjecaj kretnih aktivnosti na organske sisteme. d) Kretne aktivnosti kao faktor doprinosa u obnavljanju intelektualnih i radnih sposobnosti. e) Vježbovne aktivnosti kao sadržaji individualnih programa vježbanja u toku i nakon završetka studija.

Mjerenje i testiranje: tjelesne građe, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti. Plivanje - osnovni program ( program za plivače i neplivače ). Sportske igre - osnovni program: a) Košarka b) Nogomet c) Odbojka Izborni programi: a) Aktivnosti u prirodi; b) Korektivno vježbanje; c)Aerobik

vježbanje; d) Intelektualna gimnastika; e) Svakodnevno vježbanje. Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje funkc.i motor.sposobn. studenata.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: vježbe



faktora provjere znanja: nema ispita


1. Vidović,N.;F.Božur (2004). Praktikum za tjelesni odgoj studenata. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu.

2. Popovic,B. (2003). Osnove tjelesnog odgoja. Ekonomski fakultet,Univerziteta u Sarajevu.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: INŽENJERSKA MATEMATIKA II Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus studija I godina studija / II semestar



Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 3 Ukupan broj sati: 90 Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS 7


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Cilj kursa je da studenti savladaju metodološko-operativne aspekte matematičke analize, s posebnim naglaskom na diferencijalni i integralni račun realne funkcije jedne realne promjenljive i diferencijalni račun realne funkcije dviju i više realnih promjenljivih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni za opisivanje i modeliranje inženjerskih problema pomoću elemenata matematičke analize


1. Primjena izvoda realne funkcije jedne realne promjenljive, monotonost i ekstremne vrijednosti funkcije

2. Osnovne teoreme diferencijalnog računa (Rolleova, Lagrangeova, Cauchyova, Taylorova)

3. Konkavnost i konveksnost grafika funkcije, prevojna tačka, L’Hospitalovo pravilo, grafici

4. Funkcije dviju (i više) varijabli, osnovni pojmovi, granična vrijednost i neprekidnost, površi drugoga reda

5. Prvi parcijalni izvodi i njihovo geometrijsko tumačenje, tangentna ravan i normala površi

6. Diferencijabilnost funkcije dviju varijabli, prvi totalni diferencijal, parcijalni izvodi i diferencijali višeg reda, parcijalni izvodi složene funkcije, teorema o implicitno zadanim funkcijama

7. Taylorova formula za funkciju dviju varijabli, ekstremne vrijednosti, uslovni ekstrem

8. Neodređeni integral realne funkcije jedne realne promjenljive, osnovni pojmovi, osobine i tablični integrali, integracija smjenom varijabli i parcijalnom integracijom

9. Integracija nekih tipova neodređenih integrala 10. Određeni (Riemannov) integral, definicija i geometrijska inerpretacija,

teoreme o egzistenciji 11. Osobine određenog integrala, teorem srednje vrijednosti 12. Integral kao funkcija gornje granice, veza određenog i neodređenog

integrala-Newton-Leibnizova formula, smjena varijabli, parcijalna integracija

13. Neke primjene određenog integral (površina ravnih likova, dužina luka krive, površina i zapremina obrtnih tijela)

14. Nesvojstveni inegrali prve i druge vrste Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe, demonstrativna nastava

2




Kolokviji i popravni ispiti, pismeno. U aprilu se polaže 1. kolokvij kojim je obuhvaćeno gradivo opisano stavkama od 1 do

7 Okvirnog sadržaja predmeta, a u prvom terminu junsko/julskog roka se polaže 2. kolokvij koji obuhvata gradivo opisano stavkama od 8 do 14 Okvirnog sadržaja

predmeta. Kolokviji sadrže teoretska pitanja i zadatke koji su bodovani. Kolokvij se smatra položenim ukoliko se pokaže elementarno znanje iz teorije, tj. poznavanje

definicija pojmova i njihovih osobina (teorema) i dobije preko 50% bodova zadataka. U drugom terminu junsko/julskog roka i u terminima septembarskog ispitnog roka, kao

popravni ispit se može polagati bilo koji od nepoloženih kolokvija. Ispit se smatra položenim nakon što su položena oba kolokvija i njihova prosječna ocjena se upisuje

kao završna ocjena.


1. Đ. Takači i S. Radenović, Matematika 1 za inženjere, Akademska misao, Beograd, 2002 2. V. Cigić, Matematika II, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2001 3. B. Mesihović i Š. Arslanagić, Zbirka zadataka, Svjetlost Sarajevo, 1987



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: VJEROVATNOĆA I STATISTIKA Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus I godina/ II Semestar

Voditelj predmeta:






Cilj predmeta:

Cilj predmeta je da studenti steknu znanja iz osnova teorije vjerovatnoće i statistike, te primjena teorije vjerovatnoće u statistici, kako bi bolje pratili i savlađivali građu pojedinih stručnih predmeta koji obilnije koriste ove važne i sadržajne oblasti savremene matematike.


/ishod učenja:


Uvodna razmatranja o računu vjerovatnoće. Nezavisnost i uslovna vjerovatnoća: Pojmovi i osnovna svojstva nezavisnih događaja i uslovne vjerovatnoće. Formula potpune vjerovatnoće. Bayesova formula. Numerički

parametri slučajnih veličina: Matematičko očekivanje, disperzija, standardna devijacija i kovarijansa.

Momenti viših redova. Koeficijent korelacije. Važne diskretne i kontinualne raspodjele/distribucije. Konvergencija u teoriji vjerovatnoće i zakoni velikih brojeva.

Uvodna razmatranja o statistici. Populacija, obilježje i slučajni uzorak. Statistike uzorka. Ocjene parametara na osnovu uzorka.

Testiranje statističkih hipoteza: Osnovni testovi za testiranje parametarskih i neparametarskih statističkih hipoteza.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: auditorne vježbe, konsultacije



faktora provjere znanja: pismeni


1. H.Fatkić:Vjerovatnoća i statistika, I . dio, The Soros Foundations, FOD BiH, Sarajevo, 1997; Corons, Sarajevo, 2000.

2. M. R. Blažić:Opšta statistika - Osnovi i analiza, Savremena administracija, Beograd, 1982.

3. H. Hrelja: Vjerovatnoća i statistika u hidrologiji, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2000.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: GRAĐEVINSKA FIZIKA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Ukazivanje na vezu između prirodnog okruženja i materijalizacije objekata

visokogradnje na osnovi tradicionalnih rješenja i egzaktnog vrjednovanja rješenja u graditeljstvu.


/ishod učenja:


Klima, prirodno i društveno okruženje, čovjek – područje ugodnosti, pojam sistema, transport materije i energije kroz granice sistema.

Građevinska termodinamika – arhitektonski definisan prostor, prostiranje toplote, toplinska provodljivost, koeficijent prolaza toplote, toplinski gubici.

Parodifuzija – osnovne veličine, jedinice i proračuni, parna brana, preporuke. Osvjetljenje – dnevno svjetlo, osobine, količina. Vještačko osvjetljenje. Akustika – osnovi, prenošenje zvuka kroz vazduh, materijal i konstrukciju,

zaštita od buke. Požar – zaštita od požara, reakcija građevinskih materijala i vatrootpornost,

požarno opterećenje. Oblici provođenja nastave/metode






1. A. Hadrović, Arhitektonske fizika, AB Technics, Sarajevo 2. V. Šimetin, Građevinska fizika – Građevinski institut, Zagreb 3. Goesele i Schuele, Zvuk, toplota, vlaga, Bauverlag, Wiesbaden & Berlin




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: ELEMENTI VISOKOGRADNJE Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. maja Popovac


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 2 Ukupan broj sati: 75 Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS




Cilj predmeta: Uvođenje studenata u projektantski proces prevođenja idejnih rješenja prema kojima se objekat može materijalizovati.


/ishod učenja:


Objekat visokogradnje – definicija, funkcija dijelovi. Modularna koordinacija i njen značaj.

Zemljište za gradnju, izvođenje temeljnih konstrukcija, zaštita objekta od vlage i vode iz tla.

Vertikalne komunikacije, međuspratne konstrukcije, kosi i ravni krovovi, elementi otvora.

Konstruktivni sistemi – linijski, površinski i prostorni. Vanjski omotač objekta, materijali i obloge, obješene fasade






1. Đ. Peulić, Arhitektonske konstrukcije, Croatiaknjiga, Zagreb 2. Ž. Popović, Zgradarstvo, Rigips, Beograd 3. D. Dančević, Konstruktivni sistemi u visokogradnji, GŠC, Niš 4. A. Pasic, Osnove Visokogradnja, skripta, GF, Mostar




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: OTPORNOST MATERIJALA I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar Prvi ciklus Godina studija: 1. / II Semestar





Preduslovi za polaganje predmeta: Položena Mehanika I Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Cilj nastave je da se studenti upoznaju sa principima i osnovnim načinima analize naprezanja (naponi i deformacije) i dimenzioniranja linijskih konstruktivnih elemenata (štapova), prvenstveno u području elastičnih deformacija. Analiza je ograničena na štapove izrađene od homogenog i izotropnog materijala.


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni da vrše analizu napona i deformacija i vrše dimenzioniranje presjeka u konstrukciji koja je opterećena na jednostavnija jednoosna naprezanja ( aksijalno naprezanje i čisto savijanje ).


1. Unutrašnje sile u napregnutom čvrstom tijelu i njihovo predstavljanje u vidu napona. 2. Metoda presjeka. 3. Presječne sile u štapu. 4. Konstrukcija i proračunski model – konstruktivni sistem. 5. Određivanje dijagrama presječnih sila za jednostavne štapne konstruktivne sisteme. 6. Stanje napona u tački za ravno stanje napona. 7. Stanje deformacija u tački za ravno stanje deformacija. 8. Odnos između napona i deformacija - σ-ε dijagrami. Hukov zakon, elastične konstante materijala i njihovo određivanje. 9. Aksijalno napregnuti štapovi. 10. Proračun napona pri aksijalnom naprezanju. 11. Dimenzioniranje štapova pri aksijalnom naprezanju. 12. Čisto savijanje. Proračun momenata inercije ravnih presjeka. 13. Savijanje silama. 14. Proračun napona pri naprezanju na čisto savijanje. 15. Dimenzioniranje pri naprezanju na čisto savijanje.


Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): -





1. Branislav Verbič, Otpornost materijala-skripta, Građevinski fakultet u Sarajevu. 2. Bilo koji drugi savremeni udžbenik iz Otpornosti materijala, odnosno Mehanike krutog tijela.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: GRAĐEVINSKI MATERIJALI I Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Merima Šahinagić- Isović




Preduslovi za polaganje predmeta: Nauka o materijalima Ograničenja pristupa predmetu: Navesti restrikcije za pristup npr. Nema ih ili samo studenti tog smjera


Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa značajem i primjenom osnovnih građevinskih materijala, osobinama i postupcima ispitivanja

Dodatna saznanja studenti dobijaju u okviru vježbi koje su djelom laboratorijske, djelom auditorne, uz obilazak i upoznavanje sa nekim pogonima industrijskog i gradilišnog tipa (betonare, tvornica cementa i drugo)


/ishod učenja:

Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje poznavanje osobina i načina ispitivanja osnovnih građevinskih materijala.


Opšti dio: Metode ispitivanja materijala, obrada rezultata ispitivanja. Posebni dio I: Građevinski kamen, Keramički materijali, Agregat (granulat),

Mineralna (neorganska ) veziva, Malteri, Betoni (obični), Metali, Drvo i materijali na bazi drveta.

Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije.



faktora provjere znanja: Kolokviji, pismeno, usmeno


1. Zapisi sa predavanja 2. F.Ćatović: Nauka o materijalima, Mostar-Bihać, 2001. 3. M.Muravljov: Građevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd, 2007. 4. M. Šahinagić-Isović: Riješeni zadaci i laboratorijske vježbe iz građevinskih

materijala, Građevinski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, 2005 Način praćenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.


UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTETA

ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK U GRAĐEVINARSTVU Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Zvanje, ime i prezime voditelja predmeta


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično:0 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati:30 Bodovna vrijednost ECTS-a: 1 ECTS




Cilj predmeta:

Izučavanje Engleskog jezika da može da bude solidno i efikasno sredstvo komuniciranja u svakodnevnom životu (privatnom i poslovnom), s posebnim osvrtom na poznavanje terminologije pri projektovanju, izgradnji i funkcionisanju građevinskih objekata i obavljanja geodetskih poslova.


/ishod učenja:


Upoznavanje gramatičkih pravila Engleskog jezika (obuhvatajući sve vrste riječi: imenice, zamjenice, pridjeve, glagole, priloge, prijedloge, kao i slaganje vremena, upravni i neupravni govor, red riječi u rečenici), zatim čitanje i prevod originalnih tekstova iz oblasti građevinarstva i geodezije, kao i razgovor (diskusija) o ovim tekstovima; analiza objavljenog konkursa,prijavljivanje na konkurs i sastav poslovnih i privatnih pisama.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: auditorne vježbe, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: Nema ispita,obevezne vježbe


1. M. Horvatović ,English for Civil Engineers, Naučna knjiga, Beograd, 1991 2. Alemka Kralj Štih, English in Civil Engineering, HRVATSKA SVEUČILIŠNA

NAKLADA ZAGREB 3. Sulejman Festić, Gramatika engleskog jezika, Univerzitet u Sarajevu – Fakultet

sporta – 2000. godina. Način praćenja kvalitete i




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: OTPORNOST MATERIJALA II Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus Godina studija: 2. / III Semestar





Preduslovi za polaganje predmeta: Položena Mehanika I, Otpornost materijala I i Inženjerska matematika I Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Cilj nastave je da se studenti upoznaju sa principima i osnovnim načinima analize naprezanja (naponi i deformacije) i dimenzioniranja linijskih konstruktivnih elemenata (štapova), prvenstveno u području elastičnih deformacija kod složenijih slučajeva naprezanja. Analiza je ograničena na elemente izrađene od homogenog i izotropnog materijala.


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni da vrše analizu napona i deformacija i vrše dimenzioniranje presjeka u konstrukciji koja je opterećena na složenija naprezanja ( koso savijanje, uvijanje, izvijanje ).


1. Štapovi napregnuti na savijanje. 2. Proračun normalnih i smičućih napona, dimenzioniranje. 3. Ugibna linija. 4. Proračun ugiba metodom momentne površine. 5. Energetske metode. 6. Štapovi napregnuti na torziju raznog oblika poprečnog presjeka. 7. Štapovi napregnuti na koso svijanje. 8. Štapovi napregnuti istovremeno na savijanje i aksijalno opterećenje ( ekscentrično opterećeni štapovi ). 9. Uvijanje. 10. Proračun napona kod uvijanja. 11. Proračun deformacija kod uvijanja. 12. Hipoteze o slomu materijala. 13. Složena naponska stanja u prostoru. 14. Izvijanje pritisnutih štapova – osnovni slučajevi oslanjanja. 15. Osnovi proračuna greda u području neelastičnih deformacija, granično naponsko stanje i granično opterećenje.


Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): -





1. Branislav Verbič, Otpornost materijala-skripta, Građevinski fakultet u Sarajevu. 2. Bilo koji drugi savremeni udžbenik iz Otpornosti materijala, odnosno Mehanike krutog tijela.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: INŽENJERSKA MATEMATIKA III Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus studija II godina studija / III semestar



Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 4 Sati vježbi sedmično: 4 Ukupan broj sati:120 Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS 8


Peduslovi za polaganje predmeta: Položeni: Inženjerska matematika I i II Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta: Cilj kursa je da studenti savladaju metodološko-operativne aspekte matematičke analize sa posebnom pažnjom na probleme: diferencijalnih jednačina, višestrukih

integrala, vektorske analize i redova Opis općih i specifičnih


Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni za opisivanje i modeliranje inženjerskih problema pomoću elemenata matematičke analize


1. Obične diferencijalne jednačine prvog reda, problem početnih uslova i elementarne metode njihovog rješavanja ( jednačina sa razdvojenim varijablama, homogena, linearna, Bernoullijeva, Riccatijeva, Clairautova, Lagrangeova, egzaktna jednačina), ovojnice i izogonalne trajektorije

2. Diferencijalne jednačine višeg reda i rješavanje nekih nepotpunih jednačina višega reda

3. Homogene i nehomogene linearne diferencijalne jednačine višega reda, Lagrangeova metoda varijacije konstanti, linearne diferencijalne jednačine sa konstantnim koeficijentima, metoda neodređenih koeficijenata

4. Kriva u prostoru, rektifikacija, krivolinijski integrali prve i druge vrste, izračunavanje i osobine, neke primjene u geometriji i mehanici

5. Dvostruki integral, definicija, teoreme o egzistenciji, osobine, geometrijsko značenje, izračunavanje, smjena varijabli, Green-Gaussov teorem

6. Trostruki integral, definicija i izračunavanje, smjena varijabli 7. Komplanacija površi, orijentacija na površi, površinski integral prve i druge

vrste i način izračunavanja, veza između površinskih integrala prve i druge vrste, formule Green-Gauss-Ostrogradskog i Stokesova i primjene

8. Vektorska analiza i teorija polja: skalarno i vektorsko polje, parcijalne derivacije vektorskog polja, derivacija skalarnog polja u datom pravcu, pojam i neke osobine gradijenta, Hamiltonov operator

9. Divergencija i rotor vektorskog polja, derivacija vektorskog polja u datom pravcu, klasifikacija vektorskih polja, Laplaceov operator, fluks i cirkulacija vektorskog polja i njihova fizikalna značenja, vektorske linije (silnice) polja, teoreme koje govore kada cirkulacija vektorskog polja po krivoj ne ovisi o krivoj

10. Diferencijalna geometrija: vektorske funkcije, krive u prostoru, tangenta i normala na krivu, Frenetov triedar i Frenetovi obrasci

11. Krivina i torzija, glavni pravci i glavne ravni Frenetovog triedra, površi u prostoru, tangentna ravan i normala površi

2

12. Brojni redovi, definicija, suma reda, kriterijumi konvergencije redova, redovi s pozitivnim članovima

13. Redovi s proizvoljnim znacima, alternativni redovi, Leibnizov kriterij, apsolutno i uslovno konvergentni redovi

14. Nizovi i redovi realnih funkcija, kriteriji za uniformnu konvergenciju niza i reda, Weierstrassov kriterij, osobine uniformno konvergentnih redova

15. Potencijalni redovi, Abelov i Cauchy-Hadamarov teorem, poluprečnik konvergencije, analitička funkcija, nekoliko važnih primjera razvoja funkcija u Maclaurinov red

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, demonstrativna nastava




Kolokviji i popravni ispiti, pismeno. U novembru se polažu 1. i/ili 2. kolokvij kojima je obuhvaćeno gradivo opisano

stavkama od 1 do 3 i od 4 do 7 Okvirnog sadržaja predmeta respektivno, a u prvom terminu januarsko/februarskog roka se polažu 3. i/ili 4. kolokvij kojima je obuhvaćeno

gradivo opisano stavkama od 8 do 11 i od 12 do 15 Okvirnog sadržaja predmeta respektivno. Kolokviji sadrže teoretska pitanja i zadatke koji su bodovani. Kolokvij se

smatra položenim ukoliko se pokaže elementarno znanje iz teorije, tj. poznavanje definicija pojmova i njihovih osobina (teorema) i dobije preko 50% bodova zadataka. U drugom terminu januarsko/februarskog roka i u terminima ostalih ispitnih rokova,

kao popravni ispit se može polagati bilo koji od nepoloženih kolokvija. Ispit se smatra položenim nakon što su položena sva četiri kolokvija i njihova prosječna ocjena se

upisuje kao završna ocjena.


1. V. Cigić: Matematika II, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2001. 2. M. Rajović: Matematika II za inženjere, Akademska misao, Beograd, 2004. 3. P. Miličić, M. Ušćumlić: Zbirka zadataka iz više matematike II, Građevinska knjiga, Beograd, 1971.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: INŽENJERSKA HIDROLOGIJA Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus II godina/ 3.Semestar

Voditelj predmeta: doc.dr. Suad Špago






Cilj predmeta:

Prvi glavni cilj izučavanja predmeta Hidrologija je razumjevanje osnovnih procesa i zakonitosti u okviru hidrološkog ciklusa i sposobnosti za mjerenje i analizu hidroloških pojava.

Na osnovu tog razumjevanja drugi glavni cilj je primjena usvojenog znanja i vještina na praktične probleme. Kvantitativni opis hidroloških procesa je neophodan preduslov za planiranje, projektovanje i upravljanje hidrotehničkim objektima i sistemima.


/ishod učenja:


Uloga Hidrologije u planiranju, projektovanju i upravljanju hidrotehničkim objektima.

Ciklus kruženja vode u prirodi. Mjerenje hidroloških veličina (hidrometrija). Osnovne klimatske karakteristike koje utiču na riječno oticanje (padavine,

ispravanje, intercepcija). Vodni režim i karakteristike oticanja (prosječne vode, male vode, velike vode). Statističke metode za analizu hidroloških procesa. Vodni bilans.






1. Hrelja, H., 1990: Inženjerska hidrologija-skripta, GF Sarajevo 2. Hrelja, H., 1984: Hidrologija-Zbirka riješenih zadataka, GF Sarajevo 3. Hrelja, H., 2000: Vjerovatnoća i statistika u hidrologiji, GF Sarajevo




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: OSNOVE TEHNOLOGIJE BETONA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović




Peduslovi za polaganje predmeta: Nauka o materijalima i Građevinski materijali I Ograničenja pristupa predmetu: -


Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz tehnologije betona,

specijalnim postupcima betoniranja, betoniranjem u ekstremnim uslovima i izradom projekta betona.


/ishod učenja:

Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje poznavanje osobina betona, te projektovanje betonske mješavine.


Beton: određivanje sastava betona, proizvodnja, transport, ugradnja i njega betona.

Specijalni postupci betoniranja i specifične tehnologije ugrađivanja betona. Posebne vrste betona. Izvođenje betonskih radova u ekstremnim klimatskim uslovima. Kontrola kvaliteta betona. Projekat betona.






1. M.Muravljov: Osnovi teorije i tehnologije betona, Građevinska knjiga, Beograd, 2010. 2. P. BKrstulović: Svojstva i tehnologija betona. Sveučilišna knjiga , Split, 2000.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: STATIKA KONSTRUKCIJA I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus Godina studija: II / III Semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Rašid Hadžović

Kontakt detalji: Konsultacije: utorak 13-14, četvrtak 13-14 Adresa (broj kabineta): 305 E-mail: [email protected]; [email protected] Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 2 Ukupan broj sati: 75 Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS: 6


Preduslovi za polaganje predmeta: Mehanika I, Inženjerska matematika I Ograničenja pristupa predmetu: Nema ograničenja

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predavanja i vježbe: 75 sati, Samostalan rad: 75 sati

Cilj predmeta:

• Upoznati se sa osnovnim zakonima prema kojima se konstrukcija ponaša pod opterećenjem.

• Upoznati se sa logikom i pravilima na osnovu kojih se uspostavlja veza između realnih konstrukcija i proračunskih statički određenih modela.

• Primjena metoda proračuna presječnih sila i uticajnih linija na linijskim statički određenim modelima.


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni: • razlikovati linijske statički određene od statički neodređenih sistema, • modelirati statički određene sisteme i razlikovati opterećenja, • proračunati unutrašnje sile statički određenih sistema, • proračunati uticajne linije kod statički određenih sistema, • proračunati deformacije i pomjeranja kod statički određenih nosača,


Osnovni principi i opće pretpostavke pri analizi konstrukcija. Linijski model. Vrste konstrukcija. Oslonci i zglobovi. Statička određenost i kinematska stabilnost. Kinematički lanac. Analiza opterećenja i njihova međusobna zavisnost od unutrašnjih sila. Analitički izrazi unutrašnjih sile za prav i zakrivljen štap. Proračun unutrašnjih sila ravnih nosača: prosta greda, greda sa prepustima, konzola. Uticajne linije: pojam, primjena, osobine i oblici. Grafički, analitički i kinematički način određivanja uticajnih linija kod ravnih nosača. Integracija uticajnih linija. Sistem vezanih koncentrisanih sila. Definicija i primjena maxMmax

Oblici provođenja nastave/metode učenja:

. Indirektno opterećeni nosači: specifičnosti proračuna i prenošenja opterećenja, uticajne linije. Gerberovi grede. Šema rastavljanja. Proračun unutrašnjih sila. Uticajne linije. Lukovi na 3 zgloba. Grafički i analitički proračun reakcija. Analitički proračun unutrašnjih sila. Potporna linija i racionalna osovina luka . Lukovi na 3 zgloba: uticajne linije. Lukovi sa zategama: proračun unutrašnjih sila i uticajne linije. Rešetkasti nosači: Analitički proračun sila u štapovima. Rešetkasti nosači: grafički, kinematički i analitički način određivanja uticajnih linija. Lančani i kombinovani sistemi: proračun unutrašnjih sila. Uticajne linije u presjecima i štapovima nosača. Proračun pomjeranja: veza između pomjeranja i deformacija. Virtuelna pomjeranja i virtualni rad. Maxwell-Mohr-ovi obrasci, Mohr-ova analogija, primjena na statički određenim nosačima.

Predavanja, interaktivne vježbe, demonstrativna nastava, konsultacije.


Izrada zadaća, programskih i grafičkih zadataka. Aktivnost u nastavi. Tačno urađeni programski zadaci uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Prisustvo studenta/ice je uvjet za

potpis. Student/ica tokom semestra može maksimalno tri puta opravdano izostati sa predavanja ili vježbi.



Prezentacija i odbrana grafičkih zadataka na vježbama maks. 24 boda. Izrada zadaća maks. 10 bodova. Pismeni i usmeni dio ispita. Pristup usmenom ispitu omogućen ako

student osvoji 60 i više bodova kroz: prezentacija+zadaće+aktivnost u nastavi+pismeni dio ispita.



2


1. Skripta predmetnog nastavnika – u pripremi 2. Đ. Solovjev: Statika konstrukcija I – Knjiga 1 – I i II dio, Univerzitet u Sarajevu 3. R. Hadžović: Skripta – Zbirka riješenih zadataka 4. M. Đurić, Statika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave od strane predmetnog nastavnika i univerziteta.


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: CAD Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Armin Hadrović






Cilj predmeta:

Cilj predmeta „CAD“ je upoznavanje studenta sa osnovima kompjuterski-potpomognutog projektovanja. Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći prilagoditi CAD software svojim potrebama, služiti se osnovnim i naprednim opcijama, koristiti layere, koristiti alate kod 2D crtanja. Osnove 3D crtanja će također biti obrađene u sklopu predmeta. Primarni fokus predmeta je na korištenju AutoCAD software-skog paketa.


/ishod učenja:


CAD sistemi: definicija i karakteristike Osnove geometrijskog modeliranja; koordinatni sistemi Detaljno opisani grafički interfejs Konfiguracioni parametri Layer-i Kotiranje 2D alati 3D alati

Oblici provođenja nastave/metode učenja: auditorne vježbe, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: Nema ispita obavezno prisustvo „pismeni ispit“

Popis osnovne literature i Internet web referenci: 1. Zabilješke sa predavanja




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: STATIKA KONSTRUKCIJA II Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus Godina studija: II / IV Semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Rašid Hadžović

Kontakt detalji: Konsultacije: utorak 13-14, četvrtak 13-14 Adresa (broj kabineta): 305 E-mail: [email protected]; [email protected] Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 3 Ukupan broj sati: 90 Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS: 6


Preduslovi za polaganje predmeta: Statika konstrukcija I, Otpornost materijala I, Otpornost materijala II, Ograničenja pristupa predmetu: Nema ograničenja

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predavanja i vježbe: 90 sati, Samostalan rad: 60 sati

Cilj predmeta:

• Upoznati se sa osnovnim zakonima prema kojima se statički neodređena konstrukcija ponaša pod opterećenjem.

• Upoznati se sa logikom i pravilima na osnovu kojih se uspostavlja veza između realnih konstrukcija i proračunskih modela.

• Primjena metoda proračuna presječnih sila i deformacija na linijskim i površinskim modelima koji se najčešće javljaju u praksi.

• Upoznati se sa osnovama korištenja software-a za analizu konstrukcija.


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni: • modelirati statičke neodređene sisteme, • proračunati unutrašnje sile statički neodređenih sistema različitim metodama, • proračunati uticajne linije kod statički neodređenih sistema, • proračunati deformacije i pomjeranja kod statički neodređenih nosača, • biće pripremljen za predmete iz konstrukcija.


• Teorema o uzajamnosti radova (Betti-jeva teorema). Elastična linija. Mohr-ova analogija. Virtuelni rad. Virtuelna pomjeranja. Virtualne sile. Metoda sila: Izbor osnovnog sistema. Jednačine kompatibilnosti. Proračun presječnih sila. Uticaj slijeganja oslonaca. Uticaj promjene temperature. Metoda proračuna kontinuiranih nosača. Određivanje uticajnih linija kontinuiranih nosača. Uklještene grede. Osnovni pojmovi metode deformacija: lokalna i globalna matrica krutosti, matrica transformacije, vektor opterećenja. Primjena metoda proračuna: okviri, kontinuirani nosači, lučni i roštiljni sistemi. Ploče i visokostjeni nosači: osnovni pojmovi, diferencijalna jednačina i rubni uvjeti. Osnove trodimenzionalne analize.

• Osnove korištenja i primjena softwer-a za analizu konstrukcija: TOWER i SAP2000.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: Predavanja, auditorne i interaktivne vježbe, konsultacije, demonstrativna nastava.


Izrada zadaća i programskih zadataka. Aktivnost u nastavi. Tačno urađeni programski zadaci uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Prisustvo studenta/ice je uvjet za potpis.

Student/ica tokom semestra može maksimalno tri puta opravdano izostati sa predavanja ili vježbi.



Izrada zadaća maks. 10 bodova. Pismeni i usmeni dio ispita. Pristup usmenom ispitu omogućen ako student osvoji 60 i više bodova kroz: zadaće+ aktivnost u

nastavi+pismeni dio ispita.


1. Skripta predmetnog nastavnika i asistenta – u pripremi 2. Đ. Solovjev: Statika konstrukcija – II dio, Univerzitet u Sarajevu 3. O. Jokanović: Metoda deformacija, Svjetlost Sarajevo 4. Upustva za primjenu software-a TOWER i SAP2000 – u pripremi

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave od strane predmetnog nastavnika i univerziteta.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: MEHANIKA TLA I STIJENE I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus II godina/ 4.Semestar Voditelj predmeta: doc.dr. Azra Špago

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta):406 E-mail:[email protected] Tel.: 036/514-864



Peduslovi za polaganje predmeta: Ograničenja pristupa predmetu: Nema


Cilj predmeta: Cilj predmeta je educiranje studenata o osnovnim pojmovima Mehanike tla i stijena.

Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) /ishod učenja: Sticanje potrebnih znanja kao podloge za predmet Geotehničko inženjerstvo


Općenito o mehanici tla i stijene. Tlo i stijena. Istražni radovi i uzimanje uzoraka tla i stijene. Fizičke osobine tla. Klasifikacioni sistemi za tlo. Voda u tlu. Čvrstoća tla. Stišljivost tla. Geomehanička ispitivanja objekata od zemljanih materijala: općenito o zemljanim objektima, ispitivanje materijala za zemljane objekte, karakteristike zbijanja materijala (Proctorov opit, CBR opit, kružna ploča), kontrola kvaliteta materijala u nasipima. Ispitivanja osobina tla na terenu (sondiranje penetracijom, krilna sonda, probno opterećenje, ispitivanje i osmatranje podzemnih voda). Naponi u tlu (prirodni naponi, naponi od vanjskih opterećenja-metode proračuna, efektivni naponi). Proračun slijeganja temelja. Nosivost tla ispod temelja(Terzaghi, Brinch- Hansen, Pravilnik, Eurocode 7). Tečenje vode kroz tlo. Konsolidacija tla. Pritisak na potporne konstrukcije (pritisak mirovanja, aktivni i pasivni pritisci). Stabilnost padina i kosina (općenito, metode granične ravnoteže, metode teorije plastičnosti-općenito i metode konačnih elemenata-općenito).

Opšte fizičko-strukturne osobine stijenskog masiva (Općenito). Klasifikacija stijenskih masiva. Čvrstoće i deformabilnost stijenskog masiva (Općenito).

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Izrada 3 programska zadatka

Način provjere znanja/ način polaganja ispita i % težinskog faktora provjere

znanja: Pismenim putem preko 3 kolokvija


1. Selimović M., Mehanika tla i temeljenje, Dio I, Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, 2000.

2. Selimović M., Mehanika stijena, Prvi dio, Teoretske osnove, Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, 2003.

3. Selimović M., Mehanika stijena, Drugi dio, Istraživanja stijenskih masiva, Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, 2003.

4. Hoek E., Practical rock engineering, New 2007 edition., A course notes, www.rocscience.com



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: ZIDANE KONSTRUKCIJE Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus II godina/ IV Semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr. Maja Popovac






Cilj predmeta:

Upoznavanje sa osnovnim svojstvima materijala za zidane konstrukcije. Ovladavanje jednostavnim postupcima proračuna i dimenzioniranja idanih

konstrukcija Usvajanje osnovnih principa projektovanja i građenja


/ishod učenja:


Značaj i primjena zidanih konstrukcija, prednosti i nedostaci. Materijali za izradu. Opeka-malter-zid. Svojstva pojedinih materijala i zida. Jednostavne proračunske analize i dimenzioniranje. Naprezanje u ravni zida i

okomito na ravan zida. Elementi za ukrućenje zidanih konstrukcija. Prostorna krutost i ponašanje pod djelovanjem potresa. Primjeri.

Upute za projektovanje. Osnovni principi projektovanja i građenja, statičkokonstruktivne upute, mimimalne dimenzije. Primjeri zidanih građevina. Osnovno o nenosivim elementima i pregradnim zidovima.

Posebna poglavlja o zidanim konstrukcijama. polugotovi stropovi, nadvoji, armirane zidane konstrukcije. Toplotna zaštita, zaštita od buke i požara.




faktora provjere znanja: usmeni ispit nakon predaje programskog zadatka


1. Zapisi sa predavanja 2. Sorić Z., Zidane konstrukcije I,, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999 3. Aničić D., TomaževićM., Konstruiranje i proračun zidanih konstrukcija,

Građevinski kalendar 1990 i 1991 Način praćenja kvalitete i




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: DRVENE KONSTRUKCIJE Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. Žana Džubur


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati 60 Bodovna vrijednost ECTS-a: 4 ECTS



Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta:40h

Cilj predmeta:

Da se studenti upoznaju sa drvetom kao konstrukcijskim materijalom, sa njegovim prednostima i nedostacima kao i opravdanosti upotrebe.

Da omogući upoznavanje sa osnovnim principima konstruisanja i proračuna konstrukcijskih elemenata i sistema.

Da pruži saznanja o održavanju i sanaciji drvenih objekata u eksploataciji. Opis općih i specifičnih



Drvo i proizvodi na bazi drveta kao građevinski materijal. Tehnologija drveta. Proračunski koncepti drvenih konstrukcija. Relevantni faktori koji utiču na

nosivost drvenih konstrukcija. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata. Spajala (zavrtnji, trnovi, ekseri, moždanici). Veze i nastavci. Principi konstruisanja i metode proračuna. Klasične drvene konstrukcije. Klasični drveni krovovi (proračun). Rešetkasti

nosači (mogući oblici i proračun). Lijepljeno lameliorano drvo. (tehnologija proizvodnje, konstrukcijske

pojedinosti, osnove proračuna). Skele i oplate (vrste, sistemi i konstrukcijske pojedinosti). Održavanje i sanacija drvenih konstrukcija u eksploataciji.




faktora provjere znanja: pismeni i usmeni


1. Milan Gojković i Dragoslav Stojić, Drvene konstrukcije, Beograd, 1999. 2. Zvonimir Žagar, Drvene konstrukcije I, II, III i IV, Zagreb, 2000.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: HIDROMEHANIKA Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus III godina/ 5.Semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr. Suad Špago






Cilj predmeta: Osnovni cilj je da kandidat bude osposobljen za inženjerske hidrauličke

proračune: tokova u cijevnim vodovima, kanalima i objektima za zahvatanje i dreniranje podzemnih voda.


/ishod učenja:


Pojam i podjela fluida, fizička svojstva. Hidrostatika. Kinematika fluida i dinamika fluida. Euleorova jednačina kretanja fluida. Bernoullijeva jednačina. Jednačina promjene količine kretanja. Isticanje fluida kroz otvore. Preljevanje i isticanje ispod ustave. Mjerenje brzine i proticaja. Stacionarno tečenje u sistemima pod pritiskom. Stacionarno tečenje sa slobodnom površinom. Hidraulički skok. Darsijev zakon. Dipiova hipoteza sa primjerima rješavanja strujanja podzemnih voda.






1. Kupusović, T., 1998: Mehanika fluida, GF Sarajevo 2. Kupusović, T; Milašinović, Z., 1984: Zbirka rješenih zadataka iz mehanike

fluida, GF Sarajevo 3. Milašinović, Z., 2004: Hidraulika I-skripta, GF Sarajevo



UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU NAZIV FAKULTETA

ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: EKONOMIJA I GRAĐEVINSKA REGULATIVA Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus II godina / 4. Semestar







Cilj predmeta:

Razvoj općih i posebnih znanja i vještina kroz: Upoznavanje studenata sa ulogom ekonomije u načinu poslovanja preduzeća i

rentabilnost građevinskih objekata Upoznavanje studenata sa građevinskom regulativom


/ishod učenja:

Student upoznaje ulogu ekonomije u građevinarstvu, ekonomske pokazatelje i modele, pravne norme i građevinsku regulativu (građevinsku dokumentaciju).


Osnovna uloga ekonomije u društvu i u građevinarstvu. Ekonomski pokazatelji, način njihovog utvrđivanja i mjerenja nivoa društvenog razvoja i ekonomske efikasnosti. Privredni sistemi i njihova struktura. Ekonomski modeli i njihova primjena u građevinarstvu. Metode utvrđivanja društvene i finansijske efikasnosti investicionih objekata. Osnovne karakteristike investicionih programa fizibiliti i predfizibiliti studije i utvrđivanje stope rentabiliteta. Direktni i indirektni efekti investicionih projekata. Organizovanje i finansijsko pračenje investicionih objekata. Upravljanje (metode). Baze podataka, planovi, programi organizacija i monitoring. Osnovne karakteristike organizacije preduzeća (upravljanje preduzećem).

Pravna norma, Građevinska regulativa, Dokumentacija za ustupanje radova (tenderi), Ugovori, Lokacijska i građevinska dozvola, Planski dokumenti za lokacionu i građevinsku dozvolu.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: Predavanja.



faktora provjere znanja: Usmeno.


1. Dragana Grubišić: Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2004. 2. Goran Ćirović: Građevinska ekonomija, Beograd, 2008. 3. Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građenju 4. Ugovaranje radova u graditeljstvu, Koprojekat, Zagreb 1997.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: MEHANIKA II Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Mili Selimotić






Cilj predmeta:

Ovladavanje osnovnim pojmovima i metodama u kinematici i dinamici. Na osnovu ovih znanja mogu rješavati jednostavne probleme kinematike i dinamike tačke i tijela. Stečena znanja trebaju da budu osnove za sticanje znanja iz stručnih predmeta na studijama koje traju više od 6 semestara


/ishod učenja:


Kinematika materijalne tačke. Koordinatni i referentni sistemi. Trajektorija, brzina i ubrzanje materijalne tačke. Ravansko kretanje krutog tijela i mehanizama. Vektori brzine, ugaone brzine, ubrzanja i ugaonog ubrzanja i njihovi odnosi. Translatorno kretanje. Kotrljanje. Trenutni centar brzina. Trodimenzionalno kretanje krutog tijela. Vektor ugaone brzine i njegove osobine. Vektori brzine, ubrzanja i ugaonog ubrzanja i njihovi odnosi. Orjentacija krutog tijela i matrice rotacije.

Kinetika čestica i centra mase tijela. Prvi Euler-ov zakon. Rad i kinetička energija čestica. Vektor količine kretanja. Impuls i udar. Euler-ov drugi zakon. Moment količine kretanja. Kinetika ravanskog kretanja krutog tijela. Translatorno kretanje krutih tijela. Momenti i proizvodi inercije. Radijus inercije. Moment količine kretanja. Jednačine kretanja. Kinetika prostornog kretanja krutog tijela. Moment količine kretanja. Transformacije inercijalnih momenata. Glavne ose i glavni momenti inercije.






1. Rusov L.,Kinematika,Beograd : Naučna knjiga 1990. 2. Rusov L.,Dinamika,Beograd : Naučna knjiga 1994. 3. David J. McGill & Wilton W. King, Engineering mechanics, an introduction to Dynamics, PWS Publishing Company 1995




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus III godina / 5. Semestar







Cilj predmeta: Cilj predmeta je da studenti nauče osnovne fizičko-mehaničke osobine

betona i armaturnog čelika, osnove teorije armiranog betona, dimezioniranje armiranobetonskih presjeka u stanju granične nosivosti.


/ishod učenja:

Student se upoznaje sa osnovnim karakteristikama betona kao materijala, upoznaje osnovne pojmove o armirano betonskim konstrukcijama, spoju armature i betona, osnovama proračuna i dimenzinisanju.


Uvod: kratki istorijat razvoja armiranog betona. Beton: Čvrstoće betona. Deformacije betona. Uslovi plastičnosti-loma betona za

jednoosno, dvoosno i troosno naponsko stanje. Armaturni čelik: Općenito, način proizvodnje i osnovne mehaničke karakteristike

armaturnog čelika, oblikovanje armature, uticaj temperature na osobine armaturnog čelika.

Spoj između betona i čelika: Općenito, naponi spoja τp i osnovni zakon spoja τp-Δ, faktori koji utiču na napone spoja, veličina napona spoja, minimalne debljina zaštitnog sloja betona.

Osnove proračuna armiranobetonskih konstrukcija: Osnovni pojmovi, klasifikacija nosivih struktura i njihovih elemenata, projektovanje nosive konstrukcije, osnovni zahtjevi kod dimenzioniranja a.b. konstrukcija, računski postupci dokaza nosivosti, dimenzioniranje nosive konstrukcije, koeficijenti sigurnosti i kombinacije dejsatva.

Dimenzioniranje armiranobetonskih presjeka napregnutih momentum savijanja sa ili bez i normalne sile: Osnovne pretpostavke, računski dijagrami napon-deformacija za beton i armaturni čelik, vrste lomova i zadatak dimenzioniranja, mogući dijagrami deformacija presjeka u stanju granične nosivosti, dimenzioniranja pravougaonih presjeka, T-presjeka, kružnih i opštih presjeka, dimenzioniranje presjeka napregnutih na dvoosno savijanja sa ili bez normalne sile. enzioniranje konstrukcijskih elemenata (štapovi).

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, demonstracija.

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Izrada programskih zadataka


faktora provjere znanja: Pismeno, usmeno.


1. Hasanović, V.: Betonske konstrukcije I - autorizovana predavanja, “VEGOS” 2. Hasanović, V.: Proračun armiranobetonskih konstrukcija prema EUROCODE 2, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, april 2000 3. Hasanović, V., Betonske konstrukcije-Zbirka riješenih zadataka, "SEJTARIJA"d.o.o. Sarajevo, decembar 2005.


Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način: Bodovi Ocjena 60 – 64 6 65 – 74 7


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: METALNE KONSTRUKCIJE I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus III godina / V Semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Žana Džubur





Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru Nastava: 60h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 40h

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa čelikom kao konstrukcijskim materijalom, osnovnim osobinama i mogućnostima njegove primjene.

Upoznavanje sa osnovnim principima konstruisanja i proračuna konstrukcijskih elemenata i sistema.

Upoznavanje sa održavanjem i sanacijom objekata u eksploataciji. Opis općih i specifičnih


Student se upoznaje sa čelikom kao materijalom, osnovama proračuna čeličnih konstrukcija, veza i nastavaka, primjenom čelika u visokogradnji.


Svojstva i osobine čelika. Proizvodi od čelika i njihova upotreba. Proračun čeličnih konstrukcija (proračunski koncepti). Dimenzioniranje

konstrukcijskih elemenata (štapovi). Spajala (zakivci, obični zavrtnjevi, visokovrijedni zavrtnjevi). Zavarivanje. Proračun i konstruisanje nastavaka štapova i nosača. Proračun i konstruisanje veza nosača pod uglom (zglobna i kruta). Rešetkasti nosači (oblici, izbor štapova, proračun, pravila za konstruisanje). Puni limeni nosači. Primjena čeličnih konstrukcija u visokogradnji. Osnovni pristupi projektovanju

industrijskih hala. Zaštita čeličnih konstrukcija od korozije i od požara. Ocnovni principi sanacije

objekata. Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe.





1. Esad Mešić, Predavanja 2. Dragan Buđevac, Zlatko Marković, Dragana Bogavac i Dragoslav Tošić, Metalne konstrukcije I i II , Beograd, 1999.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Azra Špago




Peduslovi za polaganje predmeta: Položen ispit iz Mehanika tla i stijene I Ograničenja pristupa predmetu: Nema

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Nastava: 75h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 75h

Cilj predmeta: Cilj predmeta je educiranje studenata o osnovnim pojmovima temeljenja na tlu

i stijeni, koji su potrebni svakom inženjeru u praksi izgradnje konstrukcija, saobraćajnica i hidrotehničkih građevina.


/ishod učenja:

Student se upoznaje sa osnovnim principima temeljenja, te primjenom građevinskih tehnologija na pojedine aspekte ponašanja tla i stijene.


Osnovni pricipi temeljenja građevinskih objekata. Plitko temeljenje (kriteriji, dimenzioniranje, slijeganje i analize plitkog

temeljenja). Temelji samci. Temeljni nosači. Temeljni roštiji. Temeljne ploče. Duboko temeljenje. Temeljenje na šipovima. Temeljenje na bunarima.

Općenito o kesonsko-pneumatskom temeljenju. Zagati i građevine od nasutih materijala. Osiguranje iskopa. Asanacije nestabilnih kosina. Ankerisanje u tlu. Specifične metode temeljenja (Dinamički opterećeni temelji, savremene

metode izrade podzemnih konstrukcija, podzemni cjevovodi, podupiranje i podgrađivanje).

Geotehnička osmatranja objekata. Oblici provođenja nastave/metode

učenja: Predavanja, auditorne vježbe.

Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Izrada 3 programska zadatka


faktora provjere znanja: Pismenim putem preko 3 kolokvija


1. Selimović M., Mehanika tla i temeljenje, Dio II, Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar, Građevinski fakultet, Mostar, 2000.



ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA GRAĐENJA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Razvoj općih i posebnih znanja i vještina kroz: Poznavanje sistemskih elemenata građevinske proizvodnje: razrada različitih

tehnologija građenja, kriteriji vrednovanja i izbor optimalne tehnologije Opis općih i specifičnih


Student se upoznaje sa osnovnim tehnikama i tehnologijama građenja, građevinskom mehanizacijom, oplatama i skelama u građevinarstvu, te raznim vrstama građevinskih radova.


Tehnika i tehnologija građenja Građevinska mehanizacija i proizvodnja agregata, betona i asfalta Tehnologija zemljanih radova i miniranje Oplate i skele Građevinski radovi (zemljani, betonski, armirački, zidarski, tesarski,

montažni): principi, metode, sredstva za rad (mehanizacija) i njihova racionalna upotreba; predmeti rada i njihove osobine; procesi, operacije, kontrole; vrednovanje varijanti; ograničenja i kriteriji, izbor optimalne varijante

Prefabrikacija građevinskih materijala, elemenata, konstrukcija i objekata: principi, metode, sredstva za rad (mehanizacija) i njihova racionalna upotreba Betonska i asfaltna postrojenja i separacije

Planiranje tehnologije zemljanih, betonskih i asfaltnih radova Oprema za bušenje i miniranje






1. Goran Ćirović: Tehnologija građenja, Beograd, 2008. 2. Eduard S.: Strojevi u građevinarstvu HDGI, Zagreb 1998. 3. Gorazd Bučar: Tesarski, armirački i betonski radovi na gradilištu GF u Osijeku 1997.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: VODOSNABDIJEVANJE I ODVOĐENJE OTPADNIH VODA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Sticanje osnovnih znanja o snabdijevanju vodom i odvođenju otpadnih voda, uz naznake potrebe za preradom vode (namijenjene za piće; otpadne ).


/ishod učenja:

Student se upoznaje sa osnovama vodovodnih sistema, snabdjevanju, instalacijama, ispuštanjem otpadnih voda u vodoprijemnike.


Istorijski razvoj. Komponente i klasifikacija vodovodnih sistema. Osnove planiranja: period planiranja, potrošnja i potreban kvalitet vode.

Izvori snabdijevanja: pojave vode u prirodi, karakteristike izvorišta i slivnih područja. Zahvatne građevine. Pumpna postrojenja: funkcija, vrste, pumpne stanice. Rezervoari: funkcija, zapremina, oblici. Dovodni cjevovodi i distribuciona mreža: osnove dimenzioniranja, cjevni materijali.

Kućne instalacije. Uloga stanica za obradu vode, kao sastavnih dijelova vodovodnih sistema. Vrste otpadnih voda: upotrijebljene vode- osobine, proračunske količine; oborinske vode- osobine, mjerodavne oborine za dimenzioniranje kanalizacije, koeficijenti oticaja; ostale vode. Sistemi i elementi kanalizacije: kanalizacija zgrada i dvorišta; odvođenje vode sa ulica; kanalska mređa naselja (trasiranje,osnove dimenzioniranja, materijal cijevi).

Ispuštanje otpadnih voda u vodoprijemnike: uslovi ispuštanja; uloga stanica za prečišćavanje, kao osnovnih dijelova kanalizacionih sistema.




faktora provjere znanja: Usmeno


1. Ćorović (A.).: Snabdijevanje vodom, Građevinski fakultet u Sarajevu,1989. 2. Kurpjel (B.), Ćorović (A.) i Bajraktarević- Dobran (H.): Kanalizacija (skripta za internu upotrebu, 1991- 1999. 3. Margeta (J.): Kanalizacija naselja, Građ. fak. Sveučil. u Splitu, 1998.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: CESTE Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus II godina/ 4.Semestar Voditelj predmeta: doc.dr. Azra Špago


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati:75 Bodovna vrijednost ECTS-a: 5 ECTS




Cilj predmeta: RAZVOJ OPĆIH I POSEBNIH ZNANJA I VJEŠTINA KROZ: Upoznavanje studenata sa funkcijom i podjelom cesta, elementima, projektovanjem,

građenjem i održavanjem cesta. Opis općih i specifičnih kompetencija

(znanja i vještina) /ishod učenja: Stjecanje osnovnih znanja o projektovanju i građenju cesta.


Općenito o cestama. Istorijski razvoj cesta. Cestovna vozila (vrste, gabariti, dozvoljena opterećenja). Kretanje vozila. Vučne sile i otpori kod cestovnih vozila. Proračun sila kočenja, put kočenja i zaustavni put. Dužina preglednosti. Preticanje. Kategorizacija cesta. Eksploatacione karakteristike cesta.

Određivanje osnovnih elemanata trase, uzdužnog i poprečnog profila. Tlocrtno (horizontalno) vođenje trase (pravac, kružni luk, prelazna krivina, poprečni nagibi), Određivanje elemnata poprečnog profila puta (saobraćajne trake, dodatne trake, zaustavne trake, ivične trake, jarkovi, bankina, biciklističke staze, pješačke staze, poprečni nagibi puta u pravcu i krivini, prelazna rampa, proširenje kolovoza u krivini) Uzdužni profil ceste (Vertikalno vođenje trase): uzdužni nagibi, zaobljenje lomova nivelete. Serpentine. Prostorno vođenje trase(polaganje trase, estetsko oblikovanje i skladnost trase).

Gradske saobraćajnice (Podjela i definicije gradskih saobraćajnica, poprečni profili gradskih saobraćajnica, rješavanje tramvajske pruge u profilu gradske saobraćajnice, raspored podzemnih komunalnih instalacija u profilu gradske saobraćajnice).

Cestovna čvorišta. Odvodnja ceste. Prateći objekti uz ceste (odmarališta, autobusna stajališta, parkirališta). Objekti na trasi i njihov odnos prema njoj (propusti, zidovi, mostovi, tuneli itd.). Materijali za građenje cesta. Kolovozne konstrukcije. Zemljani radovi. Oprema ceste. Investiciono tehnička dokumetacija. Osnovne karakteristike izgradnje cesta, održavanje cesta.


Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju): Izrada glavnog projekta ceste.


znanja: pismeni i usmeni


1. Klemenčić A., Korlaet Ž., Ceste, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1987. 2. Veljković B., Saobraćajnice, treće dopunjeno izdanje, Građevinski fakultet Sarajevo,

1987. 3. Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima, Direkcija cesta

Federacije BiH, Sarajevo, Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske, Banja Luka, 2005. Način praćenja kvalitete i uspješnosti

izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: GEODEZIJA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta:






Cilj predmeta: Stjecanje osnovnih znanja o geodeziji kao znanosti Stjecanje znanja o geodetskim radovima i njihovoj primjeni u graditeljstvu


/ishod učenja:


Povijest i budućnost geodezije, podjela geodezije; Geodetska mjerenja i instrumenti; Nesigurnost mjerenja i račun izjednačenja; Koordinatni ustavi i vrste koordinata; Osnove koordinatnog računa; Geodetske mreže; Geodetska izmjera zemljišta; Satelitsko pozicioniranje; Geodetske evidencije, planovi i karte; Geoinformacijski sustavi; Primjena geodezije u graditeljstvu; Geodetski radovi u fazi projektiranja i građenja; Geodetski radovi u pojedinim granama graditeljstva; Određivanje površina i zemljanih masa; Mjerenje pomaka i deformacija građevinskih objekata.






1. Pribičević, B. i Medak, D. (2003): Geodezija u građevinarstvu, V.B.Z. d.o.o. Zagreb.

2. Kapetanović, N. i Selesković, F. (1999): Geodezija, Univerzitetska knjiga Sarajevo.

3. Macarol, S. (1978): Praktična geodezija. Školska knjiga, Zagreb. (str.: 11-20, 26-28, 38-67, 194-201, 619-624).




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: ORGANIZACIJA GRAĐENJA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Doc.dr. Vahida Žujo






Cilj predmeta: Razvoj općih i posebnih znanja i vještina kroz: Racionalizaciju izgradnje građevinskog objekta.


/ishod učenja:

Student upoznaje osnovne specifičnosti u građevinskoj proizvodnji i tipove proizvodnje, rukovođenje građenjem, planiranjem organizacije građenja, planiranjem građenja, dokumentacijom na gradilištu i osnovama tehničkog normiranja.


Osnovne specifičnosti građevinske proizvodnje Tipovi građevinske proizvodnje Osnove upravljanja građevinskim projektom Rukovođenje građenjem Planiranje organizacije građenja Organizacija građevinskih procesa Organizacija gradilišta Planiranje građenja Proračun troškova i cijena građevinskih radova Organizacija učesnika u procesu građenja Obavezna dokumentacija na gradilištu Tehničko normiranje Zaštita na radu pri građenju






1. Lončarić R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata HDGI, Zagreb 1995. 2. Marušić J.: Organizacija građenja FS Zagreb 1994.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: ŽELJEZNICE Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus III godina / 5. Semestar Voditelj predmeta: Doc.dr. Azra Špago




Peduslovi za polaganje predmeta: Položen ispit iz predmeta Ceste Ograničenja pristupa predmetu: Nema


Cilj predmeta: Razvoj općih i posebnih znanja i vještina kroz: Upoznavanje studenata sa ulogom željeznica u transportnom sistemu, elementima,

načinu projektovanja, izvođenja i održavanja željeznica Opis općih i specifičnih kompetencija

(znanja i vještina) /ishod učenja: Student upoznaje osnove željeznica i željezničkog saobraćaja, vođenja trase, elemente trase, željezničke stanice i postrojenja, specijalne željeznice.


Općenito o željezničkom saobraćaju. Istorijski razvoj željeznica. Kategorizacija željeznica. Željeznička vozila. Vučne sile i otpori kod željezničkih sistema. Eksploatacione karakteristike željeznica.

Vođenje trase u situacionom planu kod željezničkih pruga (izbor poluprečnika krivine, način vođenja trase). Nadvišenje spoljne šine u krivini. Uređenje željezničkog kolosjeka u krivini (prelazna krivina, prelazna rampa nadvišenja, proširenje kolosjeka u krivinama). Nagib nivelete kod željeznica. Poprečni presjek željeznica, gornji stroj željeznica (šine, pribor, pragovi, zastori).

Gabariti željezničkih pruga. Skretnice, okretnice, prenosnice i trijangli. Kolosjeci na mostovima i propustima. Industrijski kolosjeci i industrijske pruge. Radni

kolosjek (dekovilj). Vrste željezničkih stanica i njihova postrojenja. Kapaciteti stanica i pruga. Tehničke mjere za projektovanje i izvođenje instalacija koje se izvode ili projektuju uz

željeznički prugu. Trasiranje pruga za velike brzine. Specijalne željeznice: zupčaste, jednotračničke, uspinjače, spuštalice, žičare. Izgradnja željeznica, održavanje-redovno i investiciono. Specifičnost mehanizacije i

organizacija održavanja željeznica, vrste kontrole kolosjeka. Oblici provođenja nastave/metode




znanja: Pismeno, usmeno.


1. Branko Veljković, Saobraćajnice, III dopunjeno izdanje, Sarajevo 1987. 2. Prister G., Polak B.; Željeznice-gornji stroj i specijalne željeznice, Zagreb 1988.




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: MOSTOVI Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Osnovna spoznaja planiranja, konstruisanja i građenja mostova. Opis općih i specifičnih


Student upoznaje osnovne projektovanja mostova, dejstva na mostovima, opremu mostova i održavanje mostova.


Projektovanje i konstruisanje mostova (značaj projekta, posebnosti kod konstruisanja mostova, proporcije, tipične forme betonskih mostova, kombinacija betona i čelika, kompjuter i projektovanje).

Koncept oblikovanja i konstruisanja u mostogradnji (gredne konstrukcije, lučne i poduprte konstrukcije, zategnute i ovješene konstrukcije).

Dejstva na mostovima. Oprema mostova (ležišta, dilatacione sprave, sistemi za

odvodnjavanje)Strukture makromolekula kod nekih polimera. Antikoroziona zaštita konstrukcija i objekata od betona, prirodnog i vještačkog kamena i čelika.

Kontrola, ispitivanje i inspekcija mostova. Oblici provođenja nastave/metode






J.Radnić, A.Harapin, G.Šunjić – MOSTOVI Odabrana poglavlja Smjernice za projektovanje, građenje I održavcanje puteva – dio koji se onosi na mostove (hidroizolacije,prelazne naprave, ležišta, ograde, odvodnja, rasvjeta i dr.)




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE GRAĐEVINA I KONSTRUKCIJA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim elementima umijeća projektovanja građevina i konstrukcija.


/ishod učenja:


Osnovna načela projektovanja, Faze projektovanja i namjena projekta Nivoi projektovanja Projektni zadatak Konceptualno projektovanje – Idejne studije, Idejna rješenja, Glavni projekat,

Izvedbeni projekat, Projekat korištenja i održavanja građevine. Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, konsultacije itd.



faktora provjere znanja: Ocjena kroz seminarski rad

Popis osnovne literature i Internet web referenci: 1. Skripta – predavanja, Građevinski fakultet u Sarajevu




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta:

Cilj izučavanja predmeta Hidrotehničke građevine je da studentima omogući primjenu već stečenih znanja prije svega iz mehanike fluida, hidraulike i hidrologije na projektovanje hidrotehničkih objekata. Najveća pažnje se posvećuje analizi opterećenja, dok su u manjem obimu obrađeni konstruktivni aspekti projektovanja i izgradnje objekata.


/ishod učenja:

Student upoznaje osobine hidrotehničkih građevina, brane i tipove brana, elemente brana.


Osobenosti hidrotehničkih građevina, podjela, podloge i istražni radovi Brane, tipovi brana, osnovni elementi brane, izbor pregradnog profila, izbor

tipa brane Betonske gravitacione gradevine: opterećenja: hidrostatički pritisak, uzgon,

dinamički pritisak vode usljd vjetra i valova, pritisak leda, pritisak nanosa, sile od zemljotresa, težina gradevine i temelja, reakcija temelja, kombinacija opterećenja

Stabilnost gravitacionih gradevina: stabilnost protiv klizanja, stabilnost protiv preturanja

Lučne kontraforne i olakšane gradevine Nasute gradevine: preljevanje i površinska erozija, unutrašnja erozija,

stabilnost kosina i temelja Evakuacioni organi. Zatvarači i ustave. Evakuacija za vrijeme građenja Zahvati-ulazne građevine Građevine za transport vode-dovodi. Objekti na dovodima, akvadukti sifoni,

propusti, mostovski stubovi, kaskade, mjerni objekti Oblici provođenja nastave/metode

učenja: Predavanja.



faktora provjere znanja: Pismeno.


1. Savić, M.Lj., 2003: Uvod u hidrotehničke građevine, GF Beograd 2. Stojić, P., 1997: Hidrotehničke građevine, GF Split 3. Petrović S.P., 1997: Hidrotehničke konstrukcije, GF Beograd




ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE II Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta:

Cilj predmeta je da studenti nauče dimezioniranje armiranobetonskih konstrukcije za naprezanje poprečnim silama i momentima torzije u stanje granične nosivosti, i osnove proračuna i principe armiranja elemenata armiranobetonskih konstrukcija (grede, ploče, stubovi i temelji), kao i osnove dokaza graničnog stanja upotrebljivosti armiranobetonskih konstrukcija.


/ishod učenja:

Student upoznaje dimenzioniranje pri različitim stadijima, osnovne principe raspoređivanja armature, dimenzioniranje vitkih elemenata, oblike ploča i dimenzioniranje, dokaze graničnog stanja upotrebljivosti.


Dimenzioniranje pri naprezanju poprečnim silama; Stadij I, stadij II, analogija sa rešetkom, grede konstantne i promjenljive visine, dimenzioniranj prema PBAB-87, dimenzioniranje prema EC-2.

Osnovni principi konstruisanja i raspoređivanja armature armature: Sidrenje armature, oblikovanje armature, raspored armature u elementima napregnutim na savijanje, raspored armature u stubovima, nastavljanje armature.

Dimenzioniranje vitkih pritisnutih elemenata: Uvod, centrični pritisak, ekscentrični pritisak, dimenzioniranje pomoću zamjenjujućeg štapa, dimenzioniranje elemenata srednje vitkosti (20<λ<70), dimenzionranje vitkih pritisnutih elemenata prema PBAB-87 i EC2.

Ploče: jednoosno napregnute ploče, dvoosno napregnute ploče, kružne ploče, prstenaste ploče, ploče oslonjene na stubove, detalji armiranja ploča.

Temelji: Uvod, proračun temelja, trakasti temelji ispod zidova, temelji samci ispod stubova, temeljne ploče, temeljni roštilji.

Osnove dokaza graničnog stanja upotrebljivosti armiranobetonskih konstrukcija: Proračun napona u presjecima različitih oblika napregnutih momentom savijanja sa ili bez normalne sile, proračun razmaka i širine naprslina, proračun ugiba.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, demonstracija.





1. Hasanović V.: Betonske konstrukcije I - autorizovana predavanja, “VEGOS”, Sarajevo 2. Hasanović, V.: Proračun armiranobetonskih konstrukcija prema EUROCODE 2, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, april 2000, 3. Hasanović, V.: Betonske konstrukcije-Zbirka riješenih zadataka, "SEJTARIJA" d.o.o. Sarajevo, decembar 2005.


Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način: Bodovi Ocjena 60 – 64 6 65 – 74 7


ODSJEK OPĆI

Naziv predmeta: TUNELI Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus III godina / VI Semestar

Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta): E-mail: Tel.:




Obrazloženje bodovne vrijednosti: Nastava: 45h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 30h Cilj predmeta: Osnovna spoznaja planiranja, konstruisanja i građenja tunela


/ishod učenja:


• Geomehaničko planiranje tunelskih građevina (geološki model brdske mase, pripremne faze gradnje, faze gradnje).

• Metode gradnje tunela (historijat gradnje tunela, ciklične (konvencionalne) metode, metode otvorene gradnje, kontinuirane (mašinske) metode, specijalne metode gradnje)

• Osiguranje i izgradnja tunela. Zatvaranje spojnica i vodonepropusnost betonskih građevina. Statika tunelskih građevina. Mjere sigurnosti kod tunela.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: Predavanja, auditorne vježbe.



faktora provjere znanja: Pismeno, usmeno



4.3 Odsjek geodezija

I godina 1. semestar

Predmet P V ECTS

Praktična geodezija I – (O)

Matematika I – (O)

Fizika – (O)

Obrada podataka – (O)

Nacrtna geometrija – (O)

Sociologija – (O)

4 4 6

3 3 8

2 1 5

3 3 5

2 2 4

2 0 2

Ukupno 16 13 30 I godina 2. semestar

Predmet P V ECTS

Praktična geodezija II – (O)

Matematika II– (O)

Centralna projekcija i perspektiva – (O)

Geodetska računanja – (O)

Sport i zdravlje – (O)

Matematički osnovi struke – (O)

4 4 6

3 3 8

1 1 4

2 2 5

2 2 2

2 2 5

Ukupno 14 14 30 II godina 3. semestar

Predmet P V ECTS

Praktična geodezija III – (O)

Mjerna nesigurnost – (O)

Informatika – (O)

Geodetski planovi - (O)

Inženjerska geodezija I – (O)

Državni premjer – (O)

3 3 6

3 3 5

3 3 5

2 3 4

3 4 5

2 3 5

Ukupno 19 23 30

II godina 4. semestar

Predmet P V ECTS

Geodetske mreže – (O)

Račun izravnanja – (O)

Inženjerska geodezija II – (O)

Katastar nekretnina – (O)

Uređenje zemljišne teritorije - (O)

2 2 6

2 2 6

3 3 6

3 3 6

2 3 6

Ukupno 12 13 30

III godina 5. semestar

Predmet P V ECTS

Katastar vodova – (O)

Geodetska metrologija, standardizacija i kontrola kvaliteta–(O)

Geoinformacioni sistem DPK – (O)

Pravo i pravni propisi – (O)

Gradske i specijalne geodetske mreže - (IZB)

GPS – (IZB)

Fotogrametrija i daljinska detekcija – (IZB)

1 2 6

2 3 6

2 2 7

2 1 5

2 1 6

2 1 6

3 3 6

Ukupno 16 15 30

III godina 6. semestar

Predmet Ukupno sati ECTS

Individualna praksa Završni rad

48 40

16 14

Ukupno 30

O - Obavezni predmet I – Izborni predmet

4.4 Programski sadržaji predmeta diplomskog studija odsjek geodezija


ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: PRAKTIČNA GEODEZIJA I Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Mirza Ponjavić


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 4 Sati vježbi sedmično: 4 Ukupan broj sati (60+60)

Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS Matična kvalifikacija:

Status predmeta: Obavezni Peduslovi za polaganje predmeta: Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Upoznavanje sa osnovama mjeranja u geodeziji. Osnove geodetskih instrumenata. Osnove rada sa geodetskim instrumentima.

Instrumentalne pogreške. Usvajanje teoretskih i praktičnih znanja rada sa teodolitima, nivelirima,

tahimetrima. Opis općih i specifičnih



Istorijski razvoj geodezije. Mjerenja u geodeziji. Geodetska izmjera zemijišta. Uvod u mjerne instrumente i njihova primjena u geodeziji. Podjela teodolita, nivelira,

daljinomjera, tahimetra. Osnove geodetskih instrumenata. Mehanički i optički element. Pregled optičke i mehaničke sheme geodetskih

instrumenata uz analizu primjene pojedinih elemenata. Osnovi preslikavanja. Objektiv, konstrukcija, funkcija i analiza. Oko. Mikroskop. Durbin. Durbin u geodetskim

mjerenjima. Libela. Teodoliti. Pogreške teodolita. Nivelir. Automatsko horizontisanje vizurne linije. Instrumenti za mjerenje dužina. Elektronski tahimetri. Značenje i problemi automatizacije mjerenja.

Program vježbi: Iskolčenje okomica. Centriranje i horizontisanje teodolita. Mjerenje horizontalnih i vertikainih uglova. Ispitivanje i rektifikacija uslova teodolita. Određivanje visinske razlike sa nivelirom. Ispitivanje i rektifikacija uslova nivelira. Optički daljinomjeri. Elektronski tahimetri.






1. Benčić, D.: Geodetski instrumenti, Školska knjiga, Zagreb 1990. 2. Macarol, S.: Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb 1961.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: MATEMATIKA I Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Dževad Zečić






Cilj predmeta: Cilj kursa je da studenti savladaju metodološko-operativne aspekte analize,s posebnim naglaskom na: Realne funkcije jedne i više realnih promjenljivih.

Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) /ishod učenja:


Aksiome realnih brojeva. Funkcija I I R ---» Ro Princip indukcije.

' i njene osobine.

Binomne formule. Granične vrijednosti realnih nizova i fukcija. Neprekidnost funkcija. Osobine neprekidnih funkcija. Osnove elementarne funkcije. Hiperbolne i area funkcije. Polinomi.






1. M.Bračković, Matematika I, II i III, Svjetlost, Sarajevo 1989.; 2. B.A. Mesihović, S.Z. Arslanagić, Matematika 1, Zbirka riješenih problema sa

osnovama teorije i ispitni zadaci, Svjetlost, Sarajevo 1987.str. 595. 3. S. Slaković, Matematika, Skripta, Građevinski fakultet u Sarajevo 1983.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: FIZIKA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Feriz Adrović






Cilj predmeta: • Usvajanje teoretskih znanja iz fizike od značaja za rad geodetskih instrumenata.



Uvod. Međudjelovanje (III Njutnov zakon). Definicija sile. I Njutnov zakon. Referentni sistemi. Teorija relativnosti. II Njutnov zakon. Sistemi za mjerenje u fizici. Gravitaciono međudjelovanje. Gravitaciono polje. Interpretacija gravitacione sile. Elektromagnetsko međudjelovanje. Električno polje. Milikanov ogled. Kulonov zakon. Omov zakon. Rad i snaga električne struje. Elektromotorna sila. Kirhofovi zakoni. Magnetizam. Periodična kretanja. Harmonijsko kretanje. longitudinalni poremećaj. Transferzalni poremećaj. Akustika. Weber-Fecherov zakon Doplerov efekat. Fermatov princip. Sferna sočiva. Ravna i sferna ogledala. Kombinacija sočiva. Lupa, Mikroskop. Durbin.

Toplotno kretanje. Braunovo kretanje. Temperature. Količina toplote. Unutrašnja energija. Adijabetska promjena. II zakon termodinamike. toplotne i rashladne mašine. Struktura materije. Foto električni efekat. Linijski spektri.

Modeli atoma. Borovi kvantni postulati. Zakon radioaktivnost raspada. Detekcija radioaktivnog zračenja. Defekt mase. Nuklearna fizija. Nuklearna reakcija. nukleami reaktori.

krugovi istosmjerne struje. Otpor, struja, napon, snaga, jedinice, kategorizacija otpornika. Serijski i paralelni spoj, mreže. Kirchoffovi zakoni.

Mjerenja. Mjerenja napona i struje, voltmeter i predotpori, ampermetar, ohmmeter, nultimetar (univerzalni instrumenat), galvanometer (nul-detektor). Izmjenični električni signali i reaktivni krugovi.

Kapacitet i kondenzatori, vrste kondenzatora, induktivitet i zavojnice, vrste zavojnica, protuelektromotoma sila. Signali sinusnog oblika, period, frekvencija, mjerenje izmjeničnih veličina. Serijski spoj otpora i kapaciteta, odnosno otpora i induktiviteta, fame odnos napona i struje, vektorski dijagram impedancije. Paralelni spoj otpora i kapaciteta, odnosno otpora i induktiviteta. Nesinusoidalni signali i reaktivni krugovi. Pravokutni signali. Meduinduktivitet, prijenosni odnos transformatora, vrste jezgre. Elektronske cijevi i tranzistori. Fizikalne osnove i karakteristike raznih cijevi i tranzistora. Pojačala. Emisija i prijem signala.

Izvori napajanja. Baterije, akumulatori, ispravljači, vacuumska diode, plinska diode, poluprovodnička dioda. Ispravljački sklopovi, poluvalni, punovalni, mosni spoj.

Oscilatori. Vrste oscilatora, stabilizacija frekvencije kvarcom. Modulacija, miješanje i umnažanje frckvencije. Amplitude modulacije,

jednadžba, valni oblik, frekventni spektar, modulator s nelinearnim elementom, demodulator amplitudne modulacije. Mijenjanje frekvencija, umnažanje

2

frekvencija. Frekventna modulacija, jednadžba, frekventni spektar, modulator s kapacitivnom diodom, demodulator frekventne modulacije. Vrste elektromagnetnih valova i njihovo kretanje kroz prostor.

Laseri. Osnovni princip, vrste i primjene. Oblici provođenja nastave/metode






1. E.Girt, G.Knezević, S.Bikić, R.Baltid, Er.Girt i R.Pusid-Marjanović: Zbirka zadataka iz fizike sa rješenjima, uputama i rezultatima, "Svjetlost", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1991.

2. Mladen Paić: Osnove fizike, Zagreb 1991; 3. Milatović D.: Osnovi elektronike, II izdanje, Svjetlost, Sarajevo 1995; 4. Milatović D.: Optoelektronika, Svjetlost, Sarajevo 1997.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: OBRADA PODATAKA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Safet Isić






Cilj predmeta: Cilj kursa je upoznavanje sa principima i preksom kod analize geodetskih

mjerenja, uvođenje sa teorijom vjerovatnosti i matematičke statistike, analiza i ocjena tačnosti mjerenja.



Analiza geodetskih mjerenja. Uvod u teriju vjerojatnosti. Matematička statistika. Zakon o prirastu varijanci. Obrada geodetskih mjerenja. Teorija najmanjih kvadrata. Izjednačenje pojedinih oblika neovisnih i koreliranih mjerenja, te analiza i

ocjena tačnosti. Oblici provođenja nastave/metode






1. S. Pašalić, Račun izravnanja, Udžbenik Građevinskog fakulteta-geodetskog odsjeka Univerziteta u Sarajevu.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Grafičko predstavljanje (predočavanje) likova i tijela u prostoru (ortogonalnom i kosom projektovanju - projiciranjem).



Uvod. Kratki istorijski pregled. O metodama projektovanja. Ortogonalna projekcija. Pravougli koordinatni sistem. Kvadrati i oktanti.

Projekcije: tačke, prave (proizvoljna i specijalna) i njeni tragovi. Koso projektovanje. Kosa aksonometrija, kosa projekcija. Ortogonalna aksonometrija. Proizvoljni i specijalni položaj ravni. Tačka i prava u ravni. Odnos prave i ravni. Dvije ravni: njihov međusobni odnos. Projekcije pravog ugla. 0 ragljastim i oblim površinama.

Transformacija. Rotacija. Projekcije kruga - ortogonalna i kosa projekcija. Prava veličina duži i uglova. Polaganje ravni. Pravoizvodne ravne površine (piramida, prizma, konus, oblica) i njihovi ravninski presjeci. Tangenta ravninske krive linije.

Krivoizvodne površine i njihovi ravninski presjeci. Kolineacija i afinitet. Prodor rogljastih površina. Svodovi. Prodori oblih površina u specijalnom položaju. Tangenta prostorne krive linije. Zavojnice i zavojne površine. Kosa projekcija - presjeci i prodori rogljastih površina. Presjeci i prodori oblih površina. Kotirana projekcija.Uvod. Prava. interval i pad izohipse i linije mogućeg pada. Linije usjeka i nasipa pomoću izohipsa ravnih usjeka i nasipa. Topografske površine.

Vježbe: Iz nastavne problematike radi se 15 vježbi na formatu A3 (420x297)m/m.






1. Nacrtna geometrija: Vinko Durović; 2. Deskriptivna geometrija: Juraj Božićević; 3. Nacrtna geometrija: Petar Anagnosti; 4. Deskriptivna geometrija I i II: Veljko Niče; 5. Nacrtna geometrija: Vjekoslav Skutega; 6. Nacrtna geometrija: Imre Pal; 7. Nacrtna geometrija za gradevinski fakultet: Gagić Ljubica.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Salih Fočo





Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 30h predavanja; Individualni i ostali rad studenta: 20h

Cilj predmeta: Osposobljavanje studenta za razumjevanje osnovnih pojava i problema koji se javljaju u građevinskoj struci iz područja sociologije.



Razvoj tehnika i tehnologija rada. Epohalni tehnološki prevrati. Zanat, manufaktura, industrija. Industrijske revolucije. Znanstveno-tehnička (mikro-elektronička, informatička) revolucija, automatizacija, robotizacija. Specifičnosti tehnologije i tehnološkog razvoja građevinarstva. Utjecaj tehnološkog procesa na socio-tehnički razvoj građevinarstva. Promjene u kvalifikacijskoj i profesionalnoj strukturi rada. Radne grupe i radne uloge. Podjela rada i njene tehnološke, ekonomske i socijalne granice i posljedice. Specifičnosti rada i organizacije u građevinarstvu. Profil i položaj građevinskog radnika. Socijalni aspekti građevinske organizacije. Vladajuća koncepcija organizacije u građevinarstvu. Tehnička civilizacija, životni standard, birokrtija i tehnokratija, kultura i tehnokultura, humanizacija rada.

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, itd.







ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: PEKTIČNA GEODEZIJA II Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Usvajanje znanja iz teorije i prakse o geodetskim osnovama kao temelju mjerenje detalja u cilju izrade geodetskog plana.


/ishod učenja:


Oblik i veličina Zemlje, te aproksimacije geoida matematičkl definiranom plohom. Preslikavanje Zemlje na ravninu. Mjerenja osnovnih jedinica u geodeziji. Vrste pogrešaka i njihova procjena. Vrste koordinata na geoidu, elipsoidu i ravnini.

Osnove geodetskog računa. Osnovni pojmovi triangulacije kao metode za uspostavu tačaka geodetske osnove. Projektiranje, stabilizacija i signalizacija trigonometrijskih tačaka. Metode mjerenja pravaca i uglova. Opažanje pravaca sa ekscentričnog stajališta te svođenje istih na centar.

Redukcija pravaca opažanih na ekscentrični signal. Osnove računanja u Kartezijevom koordinatnom sustavu. Određivanje približnih koordinata lučnim presjekom te presjekom vanjskih i untrašnjih pravaca. Osnove trilateracije. Osnovni pojmovi GPS mjerenja.

Program vježbi: Izrada programa vezanih za posredno odredivanje dužina, računanje smjernog

ugla, račun koordinata i njihova transformacija u drugi koordinatni sistem. Opažanje pravaca i računanje koordinata tačaka presijecanjem vanjskih i unutrašnjih

vizura. Lučni presjek. Oblici provođenja nastave/metode






1. Macarol, S.: Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb 1985. 2. Džapo, M.: Praktična geodezija II, rukopis, Zagreb 2000. 3. Craford, W. G.: Construction and Layout, Creative Construction Publishing, Inc., West

Lafayette, lndiana 1995 Način praćenja kvalitete i



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: MATEMATIKA II Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Sticanje znanja iz diferencijalnog i integralnog računa sa primjenom u geodeziji. Opis općih i specifičnih



Diferencijalni racun sa primjenama. Rolleov, Langrangeov, Cauchyev, L'Hospitalov i Taylorov stay. Aproksimacije Taylorovim polinomom sa ostatkom u Langrangeuovom

obliku. Integralni račun: neodređeni i određeni integral. Newton - Leibnitzova formula. Tehnike integriranja. Primjene integralnog računa. Nesvojstveni integral. Krivina i poluprečnik krivine. Evoluta i evolventa.






1. M.Bračković, Matematika I, II i III, Svjetlost, Sarajevo 1989.; 2. B.A. Mesihović, S.Z. Arslanagić, Matematika 1, Zbirka riješenih problema sa

osnovama teorije i ispitni zadaci, Svjetlost, Sarajevo 1987.str. 595. 3. S. Slaković, Matematika, Skripta, Građevinski fakultet u Sarajevo 1983.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: CENTRALNA PROJEKCIJA I PERSPEKTIVA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Pedstavljanje objekata u centralnim i perspektivnim projekcijama Opis općih i specifičnih



Definicija, osnovni pojmovi, nazivi, podjela prostora, koordinatni sistemi. Prostorni elementi, njihovi međusobni odnosi i tvorevine, (tačka prava, dvije

prave, ravan, ravni i prostorni likovi, perspektiva objekata i restitucija,...). Perspektivne projekcije (opšti pojmovi, definicija i podjela,...)






1. Stevan Živanović, Miodrag Ivanović i Vjekoslav Sbutega, Nacrtna geometrija II, Beograd 1981, Udžbenik Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GEODETSKA RAČUNANJA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Upoznavanje sa osnovama geodetskog računanja i izravnanja Opis općih i specifičnih



Uvodne napomene. Izravnanjene geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana. Izravnanje poligonometrijskih mreža i vlakova. Zajedničko izravnanje poligonometrijske i trigonome-trijske mreže. Izravnanje linijske mreže.





Popis osnovne literature i Internet web referenci: 1. Krunislav Mihailović, Beograd 1982, Geodezija II.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: SPORT I ZDRAVLJE Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Ifet Mahmutović





Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vježbi;

Cilj predmeta:

Cilj predmeta odnosi se na postupke izgrađivanja i usavršavanja kompleksne ličnosti studenta, specifičnim sredstvima i ambijentom koji pružaju tjelesne vježbe, kretanje i sport, u skladu sa novim konceptom studija.

Poseban cilj jeste stvaranje trajnih navika za svakodnevnim vježbanjem, zarad održavanja i jačanja zdravlja i radnih sposobnosti mladog čovjeka.


/ishod učenja:


Praktično predavanje-obavezni program: a) Cilj i zadaci Tjelesnog odgoja (biološki, društveni i sportski ). b) Kontrola i samokontrola tjelesnog razvoja i funkcionalnih sposobnosti. c) Utjecaj kretnih aktivnosti na organske sisteme. d) Kretne aktivnosti kao faktor doprinosa u obnavljanju intelektualnih i radnih sposobnosti. e) Vježbovne aktivnosti kao sadržaji individualnih programa vježbanja u toku i nakon završetka studija.

Mjerenje i testiranje: tjelesne građe, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti. Plivanje - osnovni program ( program za plivače i neplivače ). Sportske igre - osnovni program: a) Košarka b) Nogomet c) Odbojka Izborni programi: a) Aktivnosti u prirodi; b) Korektivno vježbanje; c)Aerobik

vježbanje; d) Intelektualna gimnastika; e) Svakodnevno vježbanje. Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje funkc.i motor.sposobn. studenata.






1. Vidović,N.;F.Božur (2004). Praktikum za tjelesni odgoj studenata. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu.

2. Popovic,B. (2003). Osnove tjelesnog odgoja. Ekonomski fakultet,Univerziteta u Sarajevu.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: MATEMATIČKI OSNOVI STRUKE Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Primjena linearne algebre u geodeziji. Opis općih i specifičnih



Primjena matematike u geodeziji. Vektori: Pojam vektora. Računanje s vektorima. Matrice i determinante: Pojam matrica. Algebra matrica. Determinante. Inverzna matrica. Matrične jednadžbe. Vrste matrica. Linearni sistemi.








ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: PEKTIČNA GEODEZIJA III Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Usvajanje znanja iz teorije i prakse o načinu uspostave geodetske osnove te metodama snimanja u horizontaonom i vertikalnom smislu.


/ishod učenja:


Obostrano priključeni poligonski vlak i posebne vrste poligonskih vlakova s različitim mogućnostima priključka na tačke viših redova. Rekognosciranje terena, projektovanje i način stabilizacije poligonskih tačaka. Mjerenje uglova i dužina u poligonometriji te izvori pogrešaka i njihov uticaj na konačan rezultat. Korekcije dužina izmjerenih posredno i neposredno, te određivanje adicijske i multiplikacijske konstante elektronskih daljinomjera. Korekcije dužina zbog uticaja atmosferskih parametara te deformacije Gauss-Krigerove projekcije.

Principi određivanja ortometrijskih visina tačaka. Generalni nivelman, njegova podjela, pravila i uvjeti pri radu. Stabilizacija nivelmanskih repera i računanje nivelmanskih vlakova. Izvori pogrešaka kod niveliranja zbog uticaja atmosferskih parametara, nesavršenosti pribora i osobne pogreške. Trigonometrijsko mjerenje visinskih razlika, uticaj refrakcije, zakrivljenosti Zemlje i apsolutnih visina tačaka na dobiveni rezultat mjerenja. Izmjera detalja ortogonalnom i polarnom metodom s automatskom registracijom i obradom podataka. Osnovna pravila kod GPS mjerenja i njihovo uklapanje u terestričke sisteme.

Program vježbi: Postavljanje, mjerenje i računanje poligonskog vlaka. lzmjera detalja polarnom i ortogonalnom metodom s automatskom registracijom i obradom podataka. Izrada plana u analognom i digitalnom obliku te iscrtavanje na ploteru. Određivanje apsolutnih visina detaljnih tačaka (detaljni nivelman) i određivanje visinskih raziika tačaka metodom preciznog nivelmana.






1. Macarol, S.: Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb 1985. 2. Džapo, M.: Praktična geodezija II, rukopis, Zagreb 2000. 3. Craford, W. G.: Construction and Layout, Creative Construction Publishing, Inc., West

Lafayette, lndiana 1995 Način praćenja kvalitete i



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: MJERNA NESIGURNOST Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Gligorije Perović






Cilj predmeta: Uvođenje u osnovne pojmove i definicije mjerne nesigurnosti, vrste mjerne nesigurnosti, te postupke difinisanja metoda mjerenja sa primjenama kod hirizontalnih uglova, dužina, geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana.


/ishod učenja:


Pojam i definicija mjerne nesigurnosti. Komponenta standardne nesigurnosti - standardno odstupanje. Ocjene nesigurnosti tipa A i tipa B. Vrste mjerne nesigurnosti - kombinovana standardna (mjerna) nesigurnost, proširena (mjerna) nesigurnost, relativna standardna (mjerna) nesigurnost i mjerna nesigurnost nekorigovanog rezultata. Tačkasto i intervalsko ocjenjivanje. Intervali povjerenja (nesigurnosti). Koeficijent obuhvata i širina nesigurnosti. Etalon i etaloniranje. Testiranje statističkih hipoteza. Postupak definisanja metode mjerenja.

Horizontalni uglovi. Defincija metode preciznog mjerenja horizontalnih uglova. Elektronski teodoliti. Metrološko obezbjeđenje mjerenja horizontalnih uglova. Mjere i tehnička sredstva za obezbjeđenje tačnosti uglova. Modeli ocjena tačnosti ocjena pravca i ugla. Gornja granica tačnosti metode. Uslovi tačnosti za greške ostatka. Intervali povjerenja: za dvostruku kolimaciju, za rezultate uglova između girusa i za zatvaranje figura.

Dužine. Defincija metode preciznog mjerenja dužina. Elektronski daljinomjeri. Metrolo-ško obezbjeđenje mjerenja dužina. Mjere i tehnička sredstva za obezbjeđenje tačnosti dužina. Modeli ocjena tačnosti ocjene dužine. Gornja granica tačnosti metode. Uslovi tačnosti za greške ostatka. Intervali povjerenja: za mjerenje dužine i za razlike dužina.

Geometrijski nivelman. Defincija metode preciznog mjerenja visinskih razlika. Klasični i elektronski niveliri. Metrološko obezbjeđenje mjerenja visinskih razlika. Modeli ocjena tačnosti ocjene visinske razlike na stanici i u vlaku. Gornja granica tačnosti metode. Uslovi tačnosti za greške ostatka. Intervali povjerenja: za visinske razlike na stanici i u vlaku, i za razlike visinskih razlika na stanici i u vlaku.

Trigonometrijski nivelman. Defincija metode preciznog mjerenja visinskih razlika za obostrani i za jednostrani trigonometrijski nivelman. Elektronski teodoliti. Metrološko obezbjeđenje mjerenja visinskih razlika. Modeli ocjena tačnosti ocjene visinske razlike trigonometrijske strane i u vlaku. Gornja granica tačnosti metode. Uslovi tačnosti za greške ostatka. Intervali povjerenja: za 2VV, za mjerenja zenitne daljine, za visinske razlike i za razlike visinskih razlika iste strane.

Vježbe i seminarski rad. Iz navedenih oblasti kandidat samostalno radi zadatke a u seminarskom radu računa intervale povjerenja (nesigurnosti).

Individualna praksa. Izvodi je svaki kandidat iz svake navedene oblasti na specijalnim geopoligonima na terenu, u organizaciji Fakulteta za sve studente

2

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije, seminarski radovi itd.





1. Perović G.: Precizna geodetska merenja, monografija, Građevinski fakultet, Beograd, 2007.

2. Perović G.: Priručnik za praktičnu nastavu iz geodezije II, Građevinski fakultet, Beograd, 1979.

3. Činklović N.: Analiza i prethodna ocena tačnosti metoda preciznih geodetskih merenja, monografija, Građevinski fakultet, Beograd, 1978.

4. Mrkić R.: Geodetska metrologija, Građevinski fakultet, Beograd, 1991. Način praćenja kvalitete i



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: PRIMJENA RAČUNARA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: doc.dr. Dragi Tiro






Cilj predmeta: Računarski sistemi: hardver, softver, aplikacije. Opis općih i specifičnih


Ovladavanje osnovnim informatičkim korisničkim znanjima i vještinama za rad sa računarom.


Hardver. Osnovni dijelovi PC računala (matična ploča, procesor,...). Vanjski uređaji: ulazne i izlazne jedinice (monitor, tastatura, štampač,...).

Softver. Operacijski sistemi: Windows, Unix, Linux,... . Namjenski programi (aplikacije).Tekst procesori (Word,...), baze podataka (Access...), proračunske tablice (Excel,...), prezentacijski programi (PowerPoint,...). Integrirani paketi (Office,...). Grafički programi (DTP,CAD/CAM). Antivirusni programi. Komunikacija. Mreža . LAN. Internet .

Oblici provođenja nastave/metode učenja: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije, itd.





1. Muharem Kozić, Uvod u MS Windows i MS office,2004, Udžbenik Univerziteta u Mostaru,

2. Asim Tenić i Muharem Kozić, 2003, Poslovna Informatika, Udžbenik Univerziteta u Mostaru



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GEODETSKI PLANOVI Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Usvajanje teorijskih, praktičnih i računalnih znanja kod izrade topografskih planova, metoda i sprava za kartiranje, kontrola kartiranja.


/ishod učenja:


Uvod. Istorijski razvoj kartografije. Značaj topografskih planova. Stari projekcioni sistemi. Stari projekcioni sistemi na području naše države. Gauss Krigerova projekcija. Pravougli koordinatni sistemi u Gauss-Krugerovoj projekciji i podjela planova na listove detalja po razmjerama.

Topografski i kartografski znaci. Topografski i kartografski znaci, njihov značaj i primjena. Topografski i kartografski ključ. Kartiranje detalja (izrada) plana Osnivanje detaljnog lista. Materijali na kojima se izrađuju planovi. Nanošenje koordinatne mreže i tačaka geodetske osnove. Kontrola nanošenja i iscrtavanje. Izrada plana detalja snimljenog ortogonalnom metodom.

Sprave za kartiranje. Kontrola kartiranja. Izrada plana detalja snimljenog polarnom (tahimetrijskom) metodom. Sprave za kartiranje. Kontrola kartiranja. Izrada plana detalja snimljenog stereofotogrametrijskom metodom. Kontrola kartiranja.

Visinska predstava zemljišta na planovima. Izohipse: pojam i interpolacija. Prikazivanje reljefa izohipsama. Računanje površina Numerisanje parcela. Definicija parcele i minimum površine. Metode za računanje površina. Uticaj promjene dimenzija korisnog prostora na površine. Računanje površina katastarskih opština, listova, ivičnih kvadrata, grupa i parcela.

Polarni i končani planimetri. Računanje površina iz koordinata graničnih tačaka. Digitalni planimetri i računanje površina s njima. Reprodukcija, smanjivanje i uvećanje planova. Metode za smanjivanje, uvećanje i reprodukciju planova. Optički i mehanički pantografi. Izrada planova komunalnih vodova i uređaja održavanje planova






1. S.Pašalić: Inženjerska geodezija, Sarajevo, 1994. 2. M. Janković: Inženjerska geodezija I, II i III, Zagreb, 1966,; 1980. i 1981.; 3. A. Begović: Inženjerska geodezija I i II, Beograd, 1988. i 1989.; 4. J.Baturić: Rudarska mjerenja I i II, Zagreb, 1957. i 1958.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: INŽENJERSKA GEODEZIJA I Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Usvajanje teorijskih, praktičnih i računalnih znanja o specifičnostima geodetske osnove za potrebe inženjerskih radova.


/ishod učenja:


Geodetski radovi pri izradi projektnog elaborata, obilježavanje projektovanih objekata, tačnost obilježavanja, dozvoljena odstupanja, analiza tačnosti i izbor koordinatnog sistema. Tačnost obilježavanja ugla i dužine, tačnost centrisanja instrumenta i signala.

Metode obilježavanja tačke: polarna, ortogonalna, presjecanje naprijed, direktni presjek, lučni presjek, tačnost obilježavanja. Metode obilježavanja pravca (pravih osovina): kada se krajnje tačke dogledaju i kada se ne dogledaju.

Metode obilježavanja krivina (krivih osovina), mjerenje skretnog ugla na više načina, obilježavanje glavnih tačaka kružne krivine, kada je tjeme pristupačno i kada nije pristupačno, složene kružne krivine, S krivine.

Detaljno obiljelažanje kružnog luka, tangentnim, tetivnim i sekantnim poligonom, obilježavanje luka metodom presjecanja.

Prelazna krivina (prelaznica), klotoida, kružna krivina sa prelaznicom, tačnost obilježavanja. Obilježavanje glavnih elemenata krivine koordinatnom metodom.

Nesimetrična klotoida kao uzastopna prelaznica izmedu dva pravca, simetrična i nesimetrična tjemena klotoida, klotoida kao S-krivina, klotoida kao jajasta linija izmedu dva istosmjerna kruga, košarasta klotoida.







1. F. Braum: Elementarna fotogametrija, Zagreb, 1969.; 2. F. Braum: Orijentacija fotogrametrijskih snimaka Ii (nutarnja i relativna

orijentacija), Zagreb, 1976.; 3. F. Selesković: Projekcioni stereoinstrumenti, pisana predavanja.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: DRŽAVNI PREMJER Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Primjena teoretskih saznanja u realizaciji terenskih mjerenja i obradi podataka prilikom rješavanja praktičnih zadataka u državnom premjeru.


/ishod učenja:


Premjer – analiza postojeće geodetske osnove i projektiranje nove. Izbor optimalne metode premjera. Podjela zemljišta prema načinu i namjeni korištenja. Izrada projekta omeđivanja premjera zemljišta. Objekt detaljnog premjera, omeđivanje granica područja premjera, način definiranja granica, i izrada skica obilježavanja međnih tačaka. Tehnički propisi katastarskog premjera, ocjena kvaliteta i tačnosti. Dozvoljena odstupanja. Izrada skica detalja. Opšti propisi o horizontalnom predstavljanju i snimanju detalja. Linijska mreža – svrha i definicija linijske mreže, obilježavanje i numerisnje linijskih tačaka, skica linijske mreže.

Metode katastarskog premjera. Metode starog premjera. Metoda premjera geodetskim stolom i njena tačnost.

Metoda premjera autoredukcionim instrumentima i njena tačnost. Savremene metode premjera: Snimanje detalja ortogonalnom metodom – apscisama i ordinatama.

Instrumenti i pribor i njihovo ispitivanje. Organizacija rada. Kontrole i dozvoljena odstupanja. Tačnost metode. Detaljni nivelman;

Polarna metoda. Tahimetri za polarno snimanje, totalna stanica. Ispitivanje i rektifikacija. Postupak snimanja u uzidanim, ravničastim i šumskim terenima. Kontrole pri mjerenju i dozvoljena odstupanja. Obrada podataka snimanja. Tačnost metode;

Lasersko snimanje iz letilica – FLI-MAP. Laserska altimetrija – integracija laserskog, inercijalnog i GPS sistema; video sistem. Veza za datu geodetsku osnovu. Plan leta i visina letilice. Metrološko obezbeđenje FLI-MAP mjerenja. Karakteristike softvera FLIP7 za obradu podataka. Tačnost 3D koordinata;

Premjer pomoću GPS-a. Veza za datu geodetsku osnovu. Metode snimanja detalja: Statička; Brza statička; Kinematička sa naknadnom obradom i Kinematička u realnom vremenu (RTK). Tačnost GPS premjera. Kombinacija klasičnih i GPS mjerenja. Primjena RTK GPS metode u državnom premjeru zasnovane na mreži stalnih GPS stanica države;

Metoda fotogrametrijskog premjera. Nosioci informacija o snimnjenom terenu ili objektu. Osnovi crnobele, kolor i infracrvene fotografije. Osnovi digitalne slike. Centralno projekto-vanje. Razmjera i koordinatni sistemi fotogrametrijskog snimka. Matematičke osnove fotogrametrijskog snimka. Opšta jednačina preslikavanja. Matrica prostorne rotacije i jednačine kolineranog preslikavanja. Kamere za fotogrametrijsko snimanje i određivanje elemenata unutrašnje orijentacije kamere. Plan leta i projekat snimanja. Paralakse na modelu. Postupci relativne i apsolutne orijentacije para snimaka.

2

Uređaji za posmatranje, interpretaciju i mjerenje fotogrametrijskih snimaka. Osnovne karakteristike analognih stereorestitucionih instrumenata. Osnove analitičke fotogrametrije. Upoznavanje analitičkih instrumenata za mjerenje fotogrametrijskih snimaka. Fotogrametrijski postupak izrade planova i karata snimljnjnog terena ili objekta. Princip fotogrametrijskog načina izrade linijskih planova i karata. Princip izrade fotoplanova i fotokarata. Tačnost fotogrametrijske metode. Terenski fotogrametrijski radovi: određivanje tačaka za orijentaciju fotogrametrijskih snimaka, fotosignalisanje, dešifrovanje i dopunski terenski radovi. Osnovni principi bliskopredmetne fotogrametrije i njena primjena.

Individualna praksa. Na praktičnoj nastavi – praksi, koju organizuje Fakultet za sve studente, svaki student samostalno radi premjer jednog dijela teritorije, uključujući i premjer državnih mreža, izrađuje topografsko-katastarski plan i katastarski elaborat.






1. Pravilnik za državni premjer II i III deo. Savezna geodetska uprava (SGU) Jugoslavije, Beograd , 1958.

2. Pravilnik za državni premjer II i III deo. Savezna geodetska uprava (SGU) Jugoslavije, Beograd , 1958.

3. Marčeta M.: Osnovi fotogrametrije, Visoka građevinsko-geodetska škola, Beograd, 2002.




ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GEDOETSKE MREŽE Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta:

Usvajanje pojmova i primjena znanja o kod definisanja projektnog zadatka i projekta kod geodetskih radova; koordinatnih sistemi i osnova, geodetskih mreža kao osnove državnog premjera – preciznost, tečnost i pouzdanost; slobodnih mreža i mreža državnog premjera.


/ishod učenja:


Projekat i projektni zadatak – definicije, njihov značaj i sadržaj. Projektni zadatak geodetskih radova (odnosi se na sve geodetske zadatke):

predmet projekta (snimanje, kontrolna mreža, i sl.); osnove projekta (tačnost snimanja, tačnost i pouzdanost mreža, veličine pomeranja tačaka objekta koje treba pouzdano otkriti, i sl.); tehnički i drugi uslovi projekta (sadržaj i oprema projekta, način revizije projekta, i sl.).

Projekat geodetskih radova. U zavisnosti od faze izrade tehničke dokumentacije, naročito sadrži podatke (odnosi se na sve geodetske zadatke): o tačnosti i pouzdanosti geodetskih mreža; o metodama mjerenja i snimanja; o metrološkom obezbjeđenju geodetskih merenja; za obeležavanje tačaka objekta; o eksproprijaciji; o mjerenjima za kontrolu geometrije objekta po fazama izgradnje; o osmatranju tla i objekta u toku gradnje; o geometriji nultog stanja izvedenog objekta; o kontroli objekta u probnom radu; o kontroli geometrije montažnih elemenata; o stabilizaciji tačaka geodetskih mreža i objekta; o pouzdanosti i kontroli merenja; o metodama obrade i analize merenja, i elaborat geodetskih radova.

Koordinatni sistemi i osnove. Koordinatna osnova, koordinatni sistem, referentna koordinatna osnova i referentni koordinatni sistem i načini njihovog ostvarenja u državnom premjeru.

Geodetske mreže kao osnova državnog premjera. Matematička definicija geodetske mreže. Preciznost, tačnost i pouzdanost geodetskih mreža. Mjere i kriterijumi kvaliteta geodetskih mreža; mjere i kriterijumi unutrašnje i spoljašnje pouzdanosti mreža. Slobodne i neslobodne mreže. Rang i defekt mreža. Veze grešaka i veze poravaka u mreži. Izravnanje mreža državnog premjera.

Slobodne mreže. Izravnanje slobodnih mreža: uopštene inverzije (G-inverzije) i njihova primjena u izravnanju slobodnih mreža; izravnanje sa proizvoljnim izborom elemenata koordinatnog sistema (proizvoljnim izborom G-inverzije); izravnanje sa minimalnim tragom; ocjenljive funkcije i invarijante koordinatnog sistema.

Mreže državnog premjera: Trigonometrijska mreža – I, II, III i IV reda: projektovanje – osnovni princip

– ravnomjerna raspoređenost na teritoriji države – jedna tačka na 200 hektara, ujednačenost udaljenosti od susjednih tačaka; mjerenja – uglova, dužina i GPS mjerenja; način obilježavanja i stabilizacije. Tačnost relativnog i apsolutnog

2

pozicioniranja tačaka državne trigonometrijske mreže. Skice (karte) trigonometrijskih mreža;

Poligonometrijska mreža – osnovna i popunjavajuća: projektovanje – metode razvijanja i izrade poligonometrijskih mreža, sistem poligonskih vlakova, sistem zatvorenih poligona i sistem čvornih tačaka; mjerenja – uglova, dužina i GPS mjerenja; način obilježavanja i stabilizacije. Tačnost relativnog pozicioniranja tačaka poligonometrijske mreže. Skice (karte) poligonskih mreža;

Mreža geometrijskog nivelmana – I, II, II i IV reda: klasifikacija mreže u redove po standardu mjerenja visinske razlike na kilometar dužine nivelmanskog vlaka; projektovanje – metode razvijanja i izrade nivelmanskih mreža – sistem nivelmanskih vlakova, sistem zatvorenih poligona i sistem čvornih repera; metode mjerenja visinskih razlika; način obilježavanja i stabilizacije. Tačnost relativnih visina repera nivelmanske mreže. Mareografi i određivanje apsolutnih visina repera. Skice (karte) mreža geometrijskog nivelmana;

Mreža trigonometrijskog nivelmana u trigonometrijskoj i poligonskoj mreži: projektovanje – metode razvijanja i izrade mreža trigonometrijskog nivelmana – sistem nivelmanskih vlakova, sistem zatvorenih poligona i sistem čvornih tačaka/repera; metode mjerenja visinskih razlika; način obilježavanja i stabilizacije. Oslanjanje apsolutnih visina na visine repera geometrijskog nivelmana. Tačnost relativnih i apsolutnih visina tačaka mreže trigonometrijskog nivelmana. Skice (karte) mreža trigonometrijskog nivelmana.

Vježbe. Na vježbama kandidat samostalno radi elaborat u kome obrađuje zadatke iz svake od navedenih oblasti.

Individualna praksa. Izvodi je svaki kandidat iz svake navedene oblasti na specijalnim geopoligonima na terenu, u organizaciji Fakulteta za sve studente.






1. Perović G.: Matematički fundamenti geodetskih mreža, monografija u rukopisu, Građevinski fakultet, Beograd, 1998.

2. Perović G.: Teorija poduradnosti, monografija u rukopisu, Građevinski fakultet, Beograd, 1995.


4. SGU pri vladi FNRJ: Pravilnik za državni premer I deo triangulacija knjiga prva, Beograd, 1951.

5. SGU pri vladi FNRJ: Pravilnik za državni premer II deo, Beograd, 1958. 6. SGU pri vladi FNRJ: Pravilnik za državni premer IIA deo, Beograd, 1958. 7. Mihailović K.: Geodezija II, Naučna knjiga, Beograd 1982.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: RAČUN IZRAVNAVANJA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta:

Sticanje detaljnih znanja o greškama mjerenja, njihovim resporedima i parametrima rasporeda. Kurs daje osnovu za analizu grešaka mjerenja i funkcija rezultata mjerenja, za izravnanje rezultata mjerenja i ocjenu tačnosti izravnatih veličina i njihovih funkcija. Poseban akcent daje se na rješavanje raznih zadataka iz geodezije uz primjenu teorije grešaka i teorije vjerovatnoće, te matematičke statistike.


/ishod učenja:


Osnovi matematičke statistike. Osnovi teorije vjerovatnoće. Slučajna promjenljiva. Funkcije vjerovatnoće i razdiobe. Binomna formula i Moivr-Laplaceova teorema. Statistički skupovi i empirijska razdioba. Normalna, Poissonova i Studentova razdioba. Teorija grešaka. Uzroci pojave. Klasifikacija. Ocjena tačnosti izvršenih mjerenja. Gaussov zakon razdiobe.

Princip najmanjih kvadrata. Veza izmedu parametara tačnosti. Maksimalna te relativna greška. Srednja greška funkcije. Pouzdanost srednje greške.

Izravnanje mjerenja jedne veličine. Prosta aritmetička sredina i srednja greška dobijena pomoću najvjerovatnijih grešaka. Opšta aritmetička sredina. Težina funkcije. Srednja normirana greška. Ocjena tačnosti dvostrukih mjerenja. Ocjena tačnosti pri istovremenoj pojavi slučajnih i sistematskih grešaka.

Posredno izravnanje. Postavljanje problema. Izvođenje jednačina grešaka i normalnih jednačina. Formiranje i rješavanje normalnih jednačina. Računanje sume kvadrata grešaka. Srednja normirana greška. Definitivna kontrola. Matrični prikaz posrednog izravnanja. Srednja greška funkcije i korelaciona matrica medusobno zavisnih veličina. Srednja greška funkcije. Intervali povjerenja za parametre i za funkcije parametara. Testiranje grubih grešaka; metoda Data Snooping. Testiranje statističkih hipoteza.

Primjena na izravnanje triangulacionih mreža. Izravnanje triangulacione mreže pravaca. Redukovane jednačine grešaka. Schreiberovo pravilo.Izravnanje triangulacione mreže dužina i mreže pravaca i dužina. Uslovno izravnanje. Postavljanje problema. Izvođenje jednačina grešaka i normalnih jednačina korelata. Formiranje i rješavanje normalnih jednačina korelata. Računanje sume kvadrata grešaka. Računanje srednje normirane greške. Definitivna kontrola izravnanja. Matrični prikaz uslovnog izravnanja. Srednja greška funkcije. Primjena na geodetske mreže. Izravnanje nivelmaneke mreže. Izravnanje triangulacione mreže uglova i pravaca, dužina te uglova i dužina.

Iteracione metode izravnanja. Posredna iteraciona metoda: Izravnanje triangulacione mreže dužina i pravaca. Izravnanje mreže metodom aritmetičkih sredina. Uslovna iteraciona metoda.

Kombinovane metode izravnanja. Posredno izravnanje sa suvišnim

2

nepoznatim veličinama. Uslovno izravnanje sa nepoznatim veličinama. Izravnanje kada se uzmu u obzir i sistematske greške.






1. Perović G.: Račun izravnanja knjiga prva teorija grešaka merenja, Naučna knjiga i građevinski fakultet, Beograd, 1989;

2. Perović G.: Metod najmanjih kvadrata, monografija, Građevinski fakultet, Beograd, 2005;

3. Muminagić A., Jovanović V. Račun izravnanja, Beograd, 1961; 4. Čubranić N.: Teorija pogrešaka sa računom izjednačenja, Zagreb, 1980. 5. Pašalić S.: Račun izravnanja, Sarajevo, 1989; Pasalić S.: Matematička

statistika, Tuzla, 1976; 6. Feil L.: Teorija pogrešaka i račun izravnanja, Zagreb, 1989 i 1990;



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: INŽENJERSKA GEODEZIJA II Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Usvajanje osnovnih znanja o cestovnom i željezničkom saobraćaju, te osnovama projektovanja i gradnje saobraćajnica.


/ishod učenja:


Mreža za obilježavanje objekata, visokogradnje i niskogradnje.Visinsko obilježavanje, tačke, projektovane linije i ravni u prostoru, vertikalne krivine, računanje zapremine zemljinih masa.

Geodetski radovi pri projektovanju putova, željeznica, dalekovoda i žičara.Geodetski radovi pri gradnji mostova, tunela, brana raznih namjena i tipova.Inženjerska geodezija u rudarstvu: nadzemna mjerenja, podzemna mjerenja, priključne mreže kroz jedno i dva okna, princip rada giroteodolita i optičkog obostranog viska (ZNL Wild).

Podzemna poligonometrija, podužna i poprečna greška otvorenog poligonskog vlaka, podjela podzemne poligonometrije, proboj pod zemljom, obilježavanje krivina pod zemljom.

Deformacija terena, vertikalna i horizontalna, ispitivanje i kontrola stabilnosti tačaka po visini i položaju. Ispitivanje deformacija dubokih okana, određivanje položajnog i visinskog pomjeranja okna, grafički prikaz položajnog i visinskog pomjeranja okna.






1. F. Braum: Elementarna fotogametrija, Zagreb, 1969.; 2. F. Braum: Orijentacija fotogrametrijskih snimaka Ii (nutarnja i relativna

orijentacija), Zagreb, 1976.; 3. F. Selesković: Projekcioni stereoinstrumenti, pisana predavanja.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: KATASTAR NEKRETNINA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Sticanje znanja o izradi geodetskih (topografskih, katastarskih, katastarsko-topografskih, situacionih) planova, izrada i održavanje katastra nekretnina, održavanju katastra zemljišta.


/ishod učenja:


Značaj evidencije nekretnina. Osnovni pojmovi o posjedovanju i pravima na stvarima. Katastar nekretnina, pojam, definicija i vrste katastra nekretnina. Katastar zemljišta u Bosni i Hercegovini, pojam, definicija i značaj riječi "katastar". Katastar teritorijalne jedinice. Katastar zemljišta, katastarski premjer u Bosni i Hercegovini, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, katastarski prihod, izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja. Katastar nekretnina, izlaganje katastra nekretnina, sadržaj, izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama i utvrđivanje prava na nekretnine.

Održavanje katastra zemljišta i katastra nekretnina, svrha, vrsta promjena, održavanje katastarskih planova, utvrđivanje promjena na zemljištu i unošenje promjena u katastarske planove, računanje površina. Održavanje katastarskog klasiranja i ostalih dijelova katastra. Zemljišna knjiga, pojam, razvoj pravne evidencije o nekretninama u svijetu i Bosni i Hercegovini, dijelovi zemljišne knjige, pojam vrste i predmet upisa u zemljišnu knjigu, zemljišno-knjižne diobe, otpisi i pripisi. Agrarne operacije, agrarna reforma i konolizacija, exproprijacija, komasacija, arondacija zemljišta. Katastar komunalnih uređaja, svrha, način prikupljanja podataka.

Vježbe. Za manji dio snimljene teritorije sa 30-60 parcela, svaki student izrađuje Elaborat iz katastra nekretnina, koji sadrži katastarske planove; katastarski operat, zbirku isprava, kao i sprovođenje promjena vezano za eksproprijaciju lokalnog puta.






1. Zakon o premjeru i katastru zemljista. Sl. list RBiH 21/77; 2. Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja

zemljišta, Sarajevo, 1991; 3. Lukić V., Begić M., Imamović J.: Teoretski i praktični komentar zakona o

premjeru i katastru nekretnina, Sarajevo 1991; 4. Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog klsificiranja

zemljišta i određivanje upisa prava na nekretnine, Sarajevo 1989;

2

5. Medić V.: Katastar i zemljišna knjiga, Skripta, Zagreb 1973. 6. Perović G.: Priručnik za praktičnu nastavu iz geodezije II, Građevinski fakultet,

Beograd, 1979.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: UREĐENJE ZAMLJIŠNE TERITORIJE Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Nezir Tanović






Cilj predmeta: Usvajnanje znanja o ptostornim informacijskim podlogama i tehničkim zahvatima potrebnim za očuvanje i promjenu stanja u prostoru.


/ishod učenja:


Pregled mjera i tehničkih zahvata koji utiču na promjenu stanja u prostoru, posebno poljoprivrednih i građevinskih. Pojava i uzroci rascjepkanosti poljoprivrednih posjeda. Reforme i zakonske mjere u agraru provođene u prošlosti.

Agrarna i vlasnička struktura, oblici i načini sticanja vlasništva na zemljištu - nekretninama. Prostorno planiranje: zakonska regulativa, uticaj na mjere i zahvate u prostor. Podloge za prostorno planiranje. Eksproprijacija: svrha, oblici, zakonska regulativa, geodetsko tehnički postupak za eksproprijaciju. Realizacija dokumenata prostornog uređenja - parcelacija građevinskog zemljišta.

Mjere u cilju boljeg iskorištavanja poljoprivrednih površina. Agrotehničke mjere, mjere zaštite okoliša, zaštita od erozije. Geodetsko tehničke mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta, komasacije, arondacije.

Uređenje poljoprivrednog zemljišta komasacijama: svrha, oblici, zakonska regulativa, tehnički postupak. Faze komasacijskih radova. Kratki pregled geodetsko tehničkih i ostalih radova po fazama komasacijskog postupka.

Program vježbi: Konstruiranje dijela digitalnog katastarsko plana iz skica izmjere. Izrada elaborata parcelacije prema zadanim urbanističkim uslovima.






1. Medić, V.: Agrarne operacije I. dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1982; 2. Medić, V.: Komasacija zemljišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: KATASTAR VODOVA Šifra predmeta: 0000








Cilj predmeta: Sticanje znanja o izradi geodetskih (topografskih, katastarskih, katastarsko-topografskih, situacionih) planova i planova infrastrukturnih vodova, izrada i održavanje katastra vodova.


/ishod učenja:


Katastar vodova. Pogonski katastri. KIS i AM/FM, podaci, alati, funkcije. Razmjena podataka. Norme. Zakon. Nadležnosti. Sadržaj. Izrada katastra vodova. Elaborat katastra vodova. Traženje vodova. Smještaj vodova. Uređaji za traženje. Postupci. Primjeri. Analize. Redundantnost podataka. Novi zadaci uprave. Uprava = servis građanima. Informacijsko mjesto. Opšta pitanja. Stanje. KIS. Pojmovi. Projekcije, Geodetske - Kartografske.

Grafika: Opisni podaci. Infrastruktura. Logička organizacija KISa. Interaktivna grafika u radu s KIS-om. Hibridni sustavi, vektorski i rasterski tipovi podataka. Topologija. Trošak / Probitak. Optimalna osnova podataka. Pošta, Vodovod, Kanalizacija, Elektra, Plinara, Toplovod, TV .... Organizacija podataka. Slojevi podataka. Komunalne primjene GIS-a. Sadržaj. Osobine. Tok radova. Prikupljanje podataka. Održavanje. Korištenje podataka. Aktivnosti u svijetu. Ocjena kvalitete podataka. Preuzimanje i razmjena podataka. Odrzavanje KIS-a. Razmjena podataka. Application-specific, General-purpose. DXF. FGDC Metadata. ISO 8211. CEN TC287. TC211. OGIS. DIGEST. GDF. GeoTIFF. NTF. SAIF. SDTS. ATKIS. INTERLIS. ISO 19000 niz. Ostali standardi. Infrastruktura prostornih podataka - lokalna, nacionalna i globalna.

Program vježbi: Digitalizacija zemljišnih podataka i njihova integracija u KIS. Oblici provođenja nastave/metode






1. Roić, M.: Komunalni informacijski sustavi - interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2001;

2. Roić, M., Mastelić-Ivić, S.: Od katastra vodova prema komunalnom informacijskom sustavu. Geodetski list 1993, 4, str. 325-332;

3. Bill, R., Fritsch, D.: Grundlagen der Geoinformationssysteme I & II, Wichmann, Heidelberg 1994.


http://tc287.tc211.ogis.digest.gdf.geotiff.ntf.saif.sdts.atkis.interlis.iso/�

http://tc287.tc211.ogis.digest.gdf.geotiff.ntf.saif.sdts.atkis.interlis.iso/�


ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GEODETSKA METROLOGIJA,

STANDARDIZACIJA I KONTROLA KAVALITETA

Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Gligorije Perović Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.:





Cilj predmeta: Upoznavanje sa zadacima i metodama geodetske metrologije. Opis općih i specifičnih

kompetencija /ishod učenja:


Definicija metrologije i njeni zadaci. Geodetska metrologija i njeni zadaci. Organi i službe zakonske metrologije.

Veličine i mjerne jedinice. Mjerenja i mjerila. Vrste grešaka mjerenja; ponovljivost, reproduktivnost i sledivost. Preciznost i tačnost mjerenja. Mjerna nesigurnost. Etaloni i etaloniranje geodetskih instrumenata i pribora. Definicija intervala povjerenja. Primjena metrologije u nauci.

Standardizacija i kontrola kvaliteta. Koncepcija mjerenja jedne veličine, struktura greške rezultata mjerenja i statističke hipoteze koje se testiraju o grubim greškama u mjerenjima. Test grubih grešaka pri mjerenju jedne veličine pri poznatoj pravoj vrijednosti, bez sistematskih grešaka i poznatom standardu: test pomoću normirane greške rezultata mjerenja, test pomoću eksperimentalne standardne disperzije, test pomoću raspona mjerenja. Test grubih grešaka pri mjerenju jedne veličine pri poznatoj pravoj vrijednosti, bez sistematskih grešaka i nepoznatom standardu – test pomoću studentizovane greške rezultata mjerenja.

Određivanje mjerne nesigurnosti tipa A – određivanje standarda: 1) iz direktnih mjerenja, 2) iz izravnanja rezultata mjerenja, i 3) metodom komponenti disperzija (primjer za dužine). Određivanje mjerne nesigurnosti tipa B na osnovu opštih znanja o ponašanju objekta za mjerenje (primjer iz trigonometrijskog nivelmana).

Vježbe. U okviru vježbi student izrađuje seminarski rad od 10-12 zadataka iz oblasti određivanja mjerne nesigurnosti – standarda i intervala mjerne nesigurnosti.

Oblici provođenja nastave: predavanja, auditorne vježbe, konsultacije itd. Ostale obaveze studenta:







4. Činklović N.: Analiza i prethodna ocena tačnosti metoda preciznih geodetskih merenja, monografija, Građevinski fakultet, Beograd, 1978.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GEOINFORMACIONI SISTEMI - DPK Šifra predmeta: 0000







Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 115 h

Cilj predmeta: Uvođenje studenata u geoinforatiku i problematiku koja prati obradu prostornih podataka.


/ishod učenja:


Uvod, pregled i definicija GIS-a. Osnovna i prostorna koncepcija. Objekti, topologija prostornih objekata i prostornih relacija. Prostorni atributi. Rasterski i vektorski modeli, konverzija. Baze podataka, strukture. Koordinatni sistemi i projekcije. Prostorna pretraživanja.

Sistemi za upravljanje bazama podataka, modeli podataka. Izvori podataka, prikupljanje podataka, strojna i programska oprema, programski sistemi i algoritmi za prikupljanje podataka, analogno-digitalna konverzija. Daljinska istraživanja. GPS tehnologija. Kvaliteta podataka, definicije, tačnost položaja i atributa, logička konzistentnost. Ekspertni sistemi i GIS.

Kartografska generalizacija i modeliranje, koncepcija i tehnike modeliranja, konceptualni modeli, proceduralni pristup. Vizualizacija grafičko sučelje, digitalni modeli reljefa, trodimenzionalna vizualizacija.

Program vježbi: Upoznavanje i rad s programima ArcWiev,MicroStation i GeoGraphics. Priprema podataka za topološku obradu (razvrstavanje podataka u odvojene datoteke). Topološka obrada podataka prema modelu podataka CROTIS (di"sEenje i provjera podataka).






1. Aronof, S.: Geographic Information System, A Management Perspective, WDL Publication, Otawa 1989;

2. Kraus, K.: Photogrammetrie, Band 2, Theorie und Praxis der Auswertesysteme, Diimmler Verlag, Bonn 1987;

3. Star, J., Estes, J.: Geographic Information Systems, An Introduction, University of Santa Barbara 1990;

4. Program System SCOP, TU Vienna 1991. Način praćenja kvalitete i



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: PRAVO I PRAVNI PROPISI Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Edin Rizvanović






Cilj predmeta:

Sticanje osnovnih znanja iz oblasti prava koje se odnose na prevne sisteme u svijetu, prevni sistem BiH, EU, strukturu državne i lokalne uprave, upravni postupak, imovinsko pravo, stvarno pravo, nasljedno pravo, založna prava, nasljedno pravo, knjižna prava, hipoteke, pravne i fizičke osobe, te kazneni zakon.


/ishod učenja:


Pravni sistem u BiH. Pravni sistemi u svijetu. Osnove prava evropske unije. Evropsko građansko pravo. Uloga i struktura državne uprave. Funkcija uprave. Lokalna uprava i

samouprava. Sudstvo. Upravni postupak. Zemljišna knjiga. Vlasništvo. Imovinsko pravo. Stvarno pravo. Založno pravo, hipoteka. Nasljedno pravo.

Knjižna prava. Kazneni zakon. Pravne i fizičke osobe. Zaštita autorskih prava. Internet i računarski kriminalitet. Pravna gledišta elektronskog poslovanja/plaćanja.








ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GRADSKE I SPECIJLNE GEODETSKE MREŽE Šifra predmeta: 0000






Status predmeta: Izborni Peduslovi za polaganje predmeta: Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta:

Upoznavanje sa svim vrstama geodetskih mreža i fazama osnivanja samostalnih geodetskih mreža koje služe kao geodetska osnova za iskolčavanje većih građevinskih objekata kao i praćenje stabilnosti (pomaka i deformacija) izgrađenih i prorodnih oblika Zemljine površine.


/ishod učenja:


Uslovi koji se nalažu na gradske i specijalne mreže – uslovi visoke tačnosti i specifične (atipične) geometrije mreža, metode visokotačnih mjerenja, komponente disperzija, kao i specifičnosti u izravnanju i ocjeni tačnosti gradskih i specijalnih mreža

Gradske geodetske mreže – pojam i podjela gradskih mreža: trigonometrijska mreža, poligonometrijska mreža, nivelmanska mreža. Zahtjevi koji se nalažu na gradske geodetske mreže: tačnost; pouzdanost; gustina tačaka; geometrijski oblik; način i tip obilježavanja i stabilizacije. Gradska trigonometrijska mreža: tačnost relativnih položaja tačaka; gustina tačaka; metode mjerenja uglova i dužina i uslovi pri mjerenju; mjerenje koordinatnih GPS razlika; mjerenje koordinata pomoću GPS-a. Skica (karta) mreže. Gradska poligonometrijska mreža: – osnovna i dopunska (I i II reda): projektovanje – metode razvijanja i izrade poligonometrijskih mreža, sistem poligonskih vlakova, sistem zatvorenih poligona i sistem čvornih tačaka; mjerenja – uglova, dužina i GPS mjerenja. Određivanje visina poligonometrijskih tačaka. Veza za državnu trigonometrijsku mrežu i tačnost relativnog položaja tačaka gradske poligonometrijske mreže. Skica (karta) mreže. Gradska nivelmanska mreža: zahtjevi tačnosti visinskih razlika, gustina repera, projektovanje – sistem zatvorenih poligona i sistem čvornih repera; metode mjerenja visinskih razlika; način obilježavanja i stabilizacije. Veza za državnu nivelmansku mrežu i određivanje apsolutnih visina repera. Skica (karta) gradske nivelmanske mreže.

Specijalne geodetske mreže. Mreže linijskih objekata; mreže za izgradnju objekata; mreže za kontrolu geometrije objekata; mreže za oskultacije objekata; specijalne geodetske mreže sa vrlo malim rastojanjima i problemi u izvođenju njihovih mjerenja, u ocjeni tačnosti i testiranjima. Uticaj specifične geometrije specijalnih mreža na ocjenu njihove tačnosti i pouzdanosti, kao i na testiranja podudarnosti figura, postojanje grubih grešaka i sl.

Vježbe. Na vježbama svaki student izrađuje elaborat u kome obradi jedan jednostavniji zadatak iz optimizacije projektovanja položaja jedne tačke mreže i dva - tri zadatka o najčešće primjenjivanim specijalnim mrežama.

Individualna praksa. Na praktičnoj nastavi – praksi, koju organizuje Fakultet za sve studente, svaki student samostalno radi mjerenja u jednoj kontrolnoj mreži i izvodi osnovne analize o postignutoj tačnosti i kontroli objekta.

Projekat i projektni zadatak gradskih i specijalnih geodetskih mreža – isto kao kod geodetskih mreža.

2








3. Perović G.: Matematički fundamenti geodetskih mreža, monografija u rukopisu, Građevinski fakultet, Beograd, 1998.

4. Perović G.: Teorija poduradnosti, monografija u rukopisu, Građevinski fakultet, Beograd, 1995.





ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: GLOBALNI POZICIONI SISTEM - GPS Šifra predmeta: 0000







Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 45h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 105 h

Cilj predmeta: Usvajanje znanja o namjeni i mogućnostima savremenih globalnih pozicionih sistema GPS.


/ishod učenja:


Nastanak i značaj GPS. Globalni navigacioni satelitski sistem GLONAS. Komponente GPS. Referentni koordinatni sistemi. Orbite satelita. Struktura GPS signala. GPS prijemnik. Obrada GPS signala. Vrijeme i GPS. Metoda apsolutnog pozicioniranja – navigaciono rješenje. Metode relativnog pozicioniranja. Zakonske osnove za obavljanje GPS premjera. Planiranje GPS premjera. Terenska mjerenja: Povezivanje sa tačkama državnog premjera; Obrada mjerenja; Kontrola kvaliteta izvršenih mjerenja; Transformacija koordinata; Izrada elaborata izvršenih mjerenja. Dekartove i elipsoidne koordinate. Elipsoidne koordinate i koordinate u ravni. Transformacija koordinatnih sistema. Transformacioni parametri i vrste transformacija

Vježbe i praktična nastava. Vejžbe u učionici, a praktična nastava se izvodi na terenu (pokazno i individualne vježbe).






1. Božić, B.: „Globalni sistemi pozicioniranja”, Viša građevinsko-geodetska škola, Beograd, 2001.

2. Božić, B.: „Premer nepokretnosti primenom tehnologije globalnog sistema pozicioniranja”, Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, Beograd, 2005.

3. Leica SR20 User Manual, Uputstvo za rad sa kompletom opreme za GPS. 4. Leica SR20 Getting Started Guide, Uputstvo za rad sa kompletom opreme za

GPS. 5. Leica Geo Office, Uputstvo za rad sa softverom za obradu podataka. 6. Internet prezentacije o GPS tehnologiji i opremi.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: FOTOGAMETRIJA I DALJINSKA DETEKCIJA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta:






Cilj predmeta: Uvođenje studenata u svijet fotogrametrije (letjelice, aerofotogrametijske mjerne kamere, terstiče mjerne kamere, preteća oprema.)


/ishod učenja:


Daljinska detekcija: definicija, njene komponente i metode. Podjela senzora za daljinsku detekciju. Fizičke osnove i karakteristike elektromagnetskog zračenja. Snimci dobijeni fotopostupkom, skenerima, digitalnim CCD-kamjerama i radarima. Prepoznavanje sadržaja snimaka. Uticaj karakteristika snimljenog terena na čitljivost aero i satelitskih snimaka.

Restitucija i obrada aero i satelitskih snimaka. Geometrijske i radiometrijske korekcije digitalnih snimaka. Dobijanje digitalne slike. Digitalna obrada snimaka. Metode interpretacije snimaka – vizuelna, poluautomatska i automatska. Multispektralna klasifikacija.

Mjerenje digitalnih i analognih snimaka. Rezultati mjerenja, analize i interpretacije snimaka – izrada karata, planova i ostalih grafičkih prikaza snimljenih terena. Korišćenje informacija snimaka za izradu geoinformacionih sistema. Izrada digitalnih ortofoto karata i planova. Izrada radarskih i tematskih karata. Korišćenje satelitskih i aero snimaka u geografiji, geologiji, šumarstvu, poljopriverdi, i sl.

Aerotriangulacija, fototriangulacija. 2D i 3D izravnanje bloka nezavisnih modela. Izravnanje metodom snopova zrakova.

Bliskopredmetna fotogrametrija - inženjerska fotogrametrija. Digitalni i analogni sistemi za bliskopredmetnu fotogrametriju. Primjene bliskopredmetne fotogrametrije. Statički i dinamički uređaji za snimanja u bliskopredmetnoj fotogrametriji. Restitucija bliskopredmetnih snimaka.






1. Marčeta M.: Osnovi fotogrametrije, udžbenik, Visoka građevinsko-geodetska škola, Beograd, 2002.

2. Kraus K.: Fotogrametrija knjiga 1 osnove i standardni postupci, (prevod sa nemačkog: Prof. dr D. Joksić), Naučna knjiga, Beograd. (Naslov originala: Karl Kraus: Photogammetrie, Band 1, Ferd. Dümmler Ferlag. Bonn).



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: INDIVIDUALNA PRAKSA Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta: Prof.dr. Nezir Tanović


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: 3 Ukupan broj sati (48) Bodovna vrijednost ECTS-a: 16 ECTS



Obrazloženje bodovne vrijednosti: Ukupno opterećenje za predmet u semestru: Nastava: 48 h predavanja i vježbi; Individualni i ostali rad studenta: 325h

Cilj predmeta: Primjena teoretskih znanja stečenih u toku studija kroz terenski rad i obradu prikupljenih podataka na cjelovitom zadatku.


/ishod učenja:


• Primjena teoretskih znanja i vještina stečenih tokom prva četiri semestra studija kroz terenski rad i obradu podataka mjerenja.

• Izradu geodetskog elaborata za svaki izvedeni zadatak. Zadaci se definišu po pojedinim geodetskim područjima u grupama od najviše 5 studenata.







1. Medić, V.: Agrarne operacije I. dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1982; 2. Medić, V.: Komasacija zemljišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978.



ODSJEK ZA GEODEZIJU

Naziv predmeta: ZAVRŠNI RAD Šifra predmeta: 0000


Voditelj predmeta:


Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: 3 Ukupan broj sati (40) Bodovna vrijednost ECTS-a: 14 ECTS




Cilj predmeta: Omogućiti studentima integraciju i primjenu znanja dobivenih tokom studija na rješavanju aktuelnog problema.


/ishod učenja:


Primjena teoretskih znanja i vještina stečenih tokom šest semestara studija. Svaki student izrađuje i brani poseban – diplomski rad u kome je obrađena tema iz prakse.







5 Prilozi

5.1 Prilog 1- Bolonjska deklaracija Zajednička deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bologni 19.06.1999.

Proces eurointegracije postao je, zahvaljujući iznimnim dostignućima u posljednjih nekoliko godina, sve stvarnija i relevantnija činjenica za Uniju i njezine građane. Očekivano povećanje Unije kao i produbljivanje odnosa s ostalim europskim zemljama, daju joj još šire dimenzije. U međuvremenu, svjedoci smo povećane svijesti velikog dijela političke i akademske javnosti, te javnog mnijenja o potrebi stvaranja savršenije i utjecajnije Europe, posebno u izgradnji i jačanju njenih intelektualnih, kulturnih, društvenih, naučnih i tehnoloških dimenzija.

Znanstvena Europa danas je prepoznata kao nezamjenjiv faktor društvenog i ljudskog razvoja i kao ključni faktor učvršćenja i unapređenja života u Europi, sposobna da svoje građane pripremi za izazove novog tisućljeća, sa svješću o zajedničkim vrijednostima i pripadnosti istom društvenom i kulturnom prostoru.

Obrazovanje i saradnja u obrazovanju prepoznati su kao iznimno važni za razvijanje i jačanje stabilnih, miroljubivih i demokratičnih društava, posebno imajući u vidu stanje na jugoistoku Europe.

Sorbonska deklaracija od 25. maja 1998. godine, utemeljena na takvim promišljanjima, istaknula je glavnu ulogu univerziteta u razvijanju europskih kulturnih dimenzija. Naglasila je da je kreiranje europskog prostora visokog obrazovanja od ključne važnosti za unapređenje mobilnosti građana i njihovo zapošljavanje, te za sveukupni razvoj Kontinenta.

Nekoliko je europskih zemalja prihvatilo poziv da se obavežu postići ciljeve zacrtane Deklaracijom, bilo potpisivanjem Deklaracije, bilo načelnim slaganjem s njezinim sadržajem. Nekoliko u međuvremenu pokrenutih reformi visokog školstva u Europi dokazuju spremnost mnogih vlada da djeluju u tom smislu.

Europske visokoškolske institucije prihvatile su izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja u duhu temeljnih načela zacrtanih u povelji Magna Charta Universitatum potpisanoj u Bologni 1988. godine. To je izuzetno važno jer upravo neovisnost i autonomnost univerziteta osiguravaju sistemu visokog obrazovanja i istraživanja stalno prilagođavanje promjenljivim potrebama, zahtjevima društva i napretku naučnih spoznaja.

Ovo je djelovanje zacrtano u pravom smjeru i sa smislenim ciljem. Međutim, bolja usklađenost i usporedivost visokoškolskih sistema zahtijeva neprekidno djelovanje kako bi se cilj u potpunsoti postigao. Trebamo ga pomoći konkretnim mjerama kako bi se postigli vidljivi koraci naprijed. Sastanak održan 18. juna, na kojemu su sudjelovali mjerodavni stručnjaci i naučnici iz svih naših zemalja, daje vrlo jasne prijedloge za inicijative koje treba pokrenuti.

Posebnu pažnju trebamo posvetiti povećanju međunarodne konkurentnosti europskog sistema visokog obrazovanja. Vitalnost i djelotvornost svake civilizacije može se mjeriti privlačnošću njene kulture drugim zemljama. Trebamo osigurati da europski sistem visokog obrazovanja postane privlačan širom svijeta, u skladu sa našom posebnom kulturnom i naučnom tradicijom.

Potvrđujući opća načela zacrtana Sorbonskom deklaracijom, uskladit ćemo svoju politiku tako da u kratkom vremenu, a svakako tokom prvog desetljeća trećeg milenijuma, postignemo sljedeće ciljeve za koje smatramo da su od primarne važnosti za uspostavu europskog prostora visokog obrazovanja i njegovu promociju u svijetu:

o Prihvaćanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih stepeni obrazovanja, kao i uvođenje suplemenata (dodatka) diplomi (Diploma Supplement), kako bi se unaprijedilo zapošljavanje eurpskih građana i međunarodna konkurentnost europskog sistema visokog obrazovanja.

o Prihvaćanje sistema temeljenog na dva glavna ciklusa, dodiplomskom i postdiplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspješno završen prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stepen obrazovanja dodjeljen nakon prvog ciklusa mora biti primjeren odgovarajućoj kvalifikaciji na europskom tržištu rada. Drugi ciklus vodit će ka magisteriju i/ili doktoratu, kao što je to slučaj u mnogim europskim zemljama.

o Uvođenje bodovnog sistema, kao što je ECTS, kao prikladnog sredstva u unapređenju najšire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visokoškolskog obrazovanja, uključujući i cjeloživotno učenje, pod uslovom da ih prizna univerzitet koji prihvaća studenta.

o Unapređenje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju, posebno:

• studentima omogućiti pristup i dati prilike za studiranje i praksu, i omogućiti im pristup relevantnim službama;

• nastavnicima, istraživačima i administrativnom osoblju: priznati i valorizirati vrijeme koje su proveli u Europi istražujući, predajući ili učeći, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava.

o Unapređenje europske saradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija.

o Unapređenje potrebnih europskih dimenzija u visokom obrazovanju, posebno u razvoju nastavnih programa, međuinstitucionalnoj saradnji, šemama mobilnosti i integriranih programa studija, obuke i istraživanja.

Preuzimamo na sebe postizanje tih ciljeva – u okviru naših institucionalnih ovlasti i u potpunosti poštujući različitost kultura, jezika, nacionalnih sistema obrazovanja i autonomiju Univerziteta – kako bismo učvrstili Europski prostor visokog obrazovanja. U tom cilju nastavit ćemo saradnju među vladama, zajedno sa europskim nevladinim organizacijama koje djeluju u visokom obrazovanju.

Od univerziteta očekujemo da ponovo brzo i pozitivno djeluju i aktivno doprinesu uspjehu našeg poduhvata.

Uvjereni da stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja zahtijeva stalnu potporu, nadzor i prilagodbe novim potrebama, odlučili smo ponovo se sastati za dvije godine, kako bismo procijenili postignuti napredak i utvrditi daljnje korake koje je potrebno poduzeti.

Potpisnici: Austrija, Belgija (francuska zajednica), Belgija (flamanska zajednica), Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija.

5.2 Prilog 2- Šta je ECTS – Europski sistem prijenosa kredita

Osnove karakteristike ECTS-a: 1. Šta je kreditni sistem?

2. Šta je ECTS?

3. Kako je nastao ECTS?

4. Zašto se uvodi ECTS?

5. Koje su glavne odlike ECTS-a?

6. Šta (ni)je ECTS?

7. Šta je Dodatak diplomi?

Šta je kreditni sistem?

Kreditni sistem predstavlja sistematski način opisivanja obrazovnog programa pridodavanjem kredita na njegove komponente. Definicija kredita u visokom obrazovanju može biti zasnovana na različitim parametrima, kao što su opterećenje studenta, gdje su uključeni ne samo sati nastave, nego i sati provedeni učeći samostalno.

Šta je ECTS?

ECTS se definira kao «sredstvo za priznavanje studija, koje je u funkciji europskih integracija na području visokog obrazovanja». ECTS se zasniva na studijskom programu i načinu negove provedbe. Sistem davanja kredita temelji se na «koeficijentima opterećenosti studenta» koji se dodjeljuju pojedinim predmetima a odgovatraju "opterećenju" prosječnog studenta potrebnom da bi ispunio zadatke programa, pri čemu se misli na rezultate učenja i kompetencije (vještine) koje se trebaju steći. Ukupan broj kredita po semestru iznosi 30 i na taj način se pokazuje opterećenje studenta tijekom cijelog studija.

Treba napomenuti da nema direktne veze između sati nastave i kredita. Na primjer, jedan sat predavanja može zahtjevati tri sata neovisnog rada studenta, dok za dvosatni seminar priprema može trajati čak i cijelu sedmicu. Prema tome kreditni sistem koji se zasniva na «opterećenju studenta» kao što je ECTS ne može biti zasnovan samo na satima nastave. Dakle, mjera postaje student i njegov cjelokupni rad.

ECTS pokazuje samo vremensko opterećenje studenta. Krediti ništa ne govore o statusu kursa/predavanja ili o prestižu nastavnika, odnosno određenog predmeta. Na primjer, studentu će za jednan početni/uvodni predmet možda trebati više vremena nego za neki napredniji predmet.

Kako je nastao ECTS?

1989. godine dolazi do uvođenja ECTS-a, unutar okvira Erasmus-a, a sada to predstavlja dio mnogobrojnih programa. Treba napomenuti da je ECTS jedini kreditni sistem koji je prilikom testiranja pokazao zadovoljavajuće rezultate i koji se koristi širom Europe. Prvenstveno je ECTS uveden radi prenosa kredita. Sistem je pripomogao procesu priznavanja dužine studiranja u stranoj zemlji i na taj način unaprijedio kvalitet i mobilnost studenata u Europi. U skorašnje vrijeme ECTS se uvodi i kao sistem akumulacije koji će se implementirati na institucionalnom, regionalnom, državnom i Europskom nivou. Ovo predstavlja jedan od ključnih zadataka Bolonjske Deklaracije iz juna 1999 godine.

Zašto se uvodi ECTS?

ECTS omogućava prepoznatljivost i upoređivanje nastavnih programa i planova za sve studente, domaće i strane. ECTS olakšava mobilnost i akademsko priznavanje. Također, ECTS pomaže univerzitetima da se organiziraju i da izvrše pregled, odnosno provjeru svojih nastavnih planova i programa. Putem ECTS-a Europsko visoko obrazovanje postaje atraktivnije za strane studente.

Na ovaj način doprinosi transparentnosti nastavnih planova i programa, povećanju mogućnosti izbora za studente, proširivanju međuuniverzitetske suradje, i stvaranju Europskog obrazovnog prostora.

Koje su glavne odlike ECTS-a?

• ECTS je baziran na prinscipu da 60 kredita odgovara «opterećenju» redovnog studenta u jednoj akademskoj godini. Puno-radno «opterećenje» studenta u Europi jednako je u većini slučajeva 1500-1800 sati godišnje i u ovim slučajevima jedan kredit jednak je 25 do 30 radnih sati.

• Krediti u ECTS-u stiču se samo nakon završetka nastave, položenih svih ispita iz tog predmeta/kursa kao i ispunjavanja drugih obaveza iz nastavnog plana i programa.

• «Opterećenje» studenta u ECTS-u sastoji se od vremena koje je neophodno da se završe sve planirane aktivnosti studiranja, kao što su prisustvovanje nastavi, seminarima, neovisno i samostalno učenje, pripremanje projekata i pripremanje za ispit.

• Krediti se daju svim obrazovnim komponentama nastavnog plana i programa (kao što su moduli, predavanja, vježbe, diplomski radovi, magistarski radovi, itd.) i pokazuju količinu rada koja je potrebna za svaku komponentu studija i postizanje njoj odgovarajućih ciljeva, ili ciljeve učenja u odnosu na ukupnu količinu rada, neophodnu da bi se na zadovoljavajući način završila jedna godina studija.

• Rad studenata ocjenjuje se prema lokalnom/državnom sistemu ocjenjivanja. Pokazalo se dobro da se uz to piše i broj ECTS-bodova. Rangiranje studenata prema ECTS-u vrši se na statističkoj osnovi. Prema tome, preduvjet za primjenu ECTS-ovog sistema ocjenjivanja je statistička analiza rada studenata. Ocjene se daju studentima sa prolaznom ocjenom kako slijedi:

A – izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama, 95-100 bodova,

B – iznad prosjeka, sa ponekom greškom, 85-94 bodova,

C – prosječan, sa primjetnim greškama, 75-84 bodova,

D – općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, 65-74 bodova, E – zadovoljava minimalne kriterije, 60-64 bodova,

F, FX – ne zadovoljava minimalne kriterije, ispod 60 bodova.

Razlika se pravi kod ocjena FX i F koji se daju neuspješnim studentima. FX znači: «fail-some more work required to pass», dakle «nije položio ispit treba da radi da bi prošao» i F znači: «fail-considerable further work required», znači «nije položio ispit mora još dosta da radi». Uključivanje podataka o ne položenim ispitima je nešto što je opcionalno u Indexu.

Šta (ni)je ECTS?

ECTS nije način za uniformiranje sadržaja, strukture ili ekvivalencije studijskih programa. Ove elemente reguliraju samo visokoškolske ustanove.

ECTS je kodeks dobre prakse (benchmarking) koji osigurava transparentnost i olakšava priznavanje (dijela) studija obavljenih na nekoj drugoj visokoškolskoj ustanovi (mada se to ne čini automatizmom) i neophodan je preduvjet kako unutarnje prohodnosti kroz sistem studija, tako i vanjske mobilnosti radi nastavljanja studija na nekoj drugoj visokoškolskoj instituciji.

Opći principi i mehanizmi sistema ECTS prihvaćeni su širom Europe i predstavljaju danas već univerzalan sistem za komunikaciju između akademskih institucija. Neophodno je spomenuti da je polazna ideja za razvoj ovakvog jednog sistema bila povećanje mobilnosti studenata u jedinstvenom europskom prostoru visokog obrazovanaj, no iskustva su pokazala da je uvođenje ECTS-a podstaklo svaku ustanovu i na reformu vlastitih obrazovnih programa.

Šta je Dodatak diplomi?

Po završetku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvaničan dokument koji se zove Dodatak diplomi (na engleskom Diploma Supplement). Ovaj dokument sadrži standardizovan opis prirode, nivoa, sadržaja i statusa studija koje je student uspešno završio. U njemu su navedeni detalji studijskog programa, postignute ocene kao i broj ECTS bodova za svaki predmet.

Diploma i Dodatak diplomi izdaju se za svaki ciklus studija i to na bosanskom i engleskom jeziku. Dodatak diplomi je izuzetno važan dokument sa aspekta mobilnosti studenata, kao i prilikom budućeg zapošljavanja, jer pored zvanja navedenog u diplomi, daje i pregled sadržaja savladanog studijskog programa.

plan i program i ciklus

Documents