plan detaqne regulacije lukovska bawa lukovska banja... · 1.2 ostalo gra|evinsko zemqi ... 1....
TRANSCRIPT
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 1
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 2
PREDMET:PLAN DETAQNE REGULACIJE”““LUKOVSKA BAWA”””
NARU^ILAC:SKUP[TINA OP[TINE KUR[UMLIJAFond za gra|evinsko zemqi{te, urbanizam, putnuprivredu i stanovawe
A.D. ZA PLANIRAWE, PROJEKTOVAWEAOP I IN@EWERING "INFOPLAN"ARAN\ELOVAC,34300 Aran|elova Kraqa Petra I br. 29
OBRA\IVA^:
· RUKOVODILAC RADNOG TIMA:
DANIJELA KARA[I]EVI], dipl.in`.arhOdgovorni projektant_______________________________________
· RADNI TIM:
BOBAN PANI], dipl.in`.gra|.GORDANA KOVA^EVI], dipl.in`.arh.VALENTINA JANKOVI], dipl.in`.arh.TAMARA TO[I], dipl.in`.arh.ALEKSANDAR PROKI], dipl.in`.arh.MARIJA PAUNOVI], dipl.in`.arhSLA\ANA GAJI], dipl.in`.geod.VLADAN PERI[I], in`.geod.MIRA PRODANOVI], gra|.tehn.ZORICA BO@I], kopirant
MILORAD DOBRI^I], dipl.in`.el.DRAGOQUB [E]EVI], dipl.in`.gra|.ZORAN HERCEG, dipl.in`.saob.
· D I R E K T O R,
RATKO NEDEQKOVI], dipl.ecc.
_______________________________________
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 3
S A D R @ A J
I OP[TA DOKUMENTACIJA
1. Registracija preduze}a2. Re{ewe o postavqawu odgovornog urbaniste sa fotokopijom licence
TEKSTUALNI DEO
II UVOD
1. Pravni i planski osnov za izradu plana detaqne regulacije ......................... 92. Osnova za izradu Plana ..................................................................................... 10 2.1. Podloge za izradu Plana........................................................................... 10 2.2. Granica Plana............................................................................................ 103. Karaktristike terena - geografske, i litologija terena................................. 114. Ocena postoje}eg stawa...................................................................................... 14
III PRAVILA URE\EWA PROSTORA
1. Gra|evinski reon ................................................................................................ 151.1. Planirano javno gra|evinsko zemqi{te .................................................. 151.2 Ostalo gra|evinsko zemqi{te ................................................................. 16
2. Podela prostora obuhva}enog Planom na urbanisti~ke zone i prostorne celine ................................................................................................. 17
3. Pravila ure|ewa javnog gra|evinskog zemqi{ta ............................................ 203.1. Saobra}aj ................................................................................................ 203.2. Vodosnabdevawe ..................................................................................... 223.3. Elektroenergetika ................................................................................. 243.4. Telekomunikacije .................................................................................... 253.5. Toplifikacija ......................................................................................... 253.6. Objekti javne namene................................................................................ 26 3.6.1. Objekti obrazovawa i kulture ....................................................... 26 3.6.2. De~ija za{tita ................................................................................ 26
3.6.3. Park {uma ....................................................................................... 263.7. Pravila ure|ewa ostalog gra|evinskog zemqi{ta ............................... 27 3.7.1. Porodi~no stanovawe i ruralno stanovawe ................................. 27 3.7.2. Uslu`ne delatnosti....................................................................... 27 3.7.3. Komercijalne delatnosti............................................................... 27 3.7.4. Sportsko-rekreativni centar ....................................................... 27
3.7.5. Me{ovito poslovawe...................................................................... 27 3.7.6. Park {uma i etno park .................................................................... 28
3.7.7. Geotermalne vode ........................................................................... 283.8. Pravila ure|ewa ostalog zemqi{ta...................................................... 29 3.8.1. Za{titno zelenilo .......................................................................... 29 3.8.2. Vodno zemqi{te ............................................................................. 29
IV PRAVILA GRA\EWA
1. Pravila gra|ewa na javnom gra|evinskom zemqi{tu........................................30 1.1. Pravila gra|ewa saobra}ajnih povr{ina............................................... 30 1.2. Pravila gra|ewa komunalnih objekata.................................................... 31 1.3. Pravila gra|ewa elektroenergetskih objekata .................................... 32 1.4. Toplifikacija.......................................................................................... 34
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 4
1.5. Za{titni koridori infrastrukture....................................................... 34 1.6. Pravila izgradwe objekata javne namene ............................................... 35
2. Pravila gra|ewa na ostalom gra|evinskom zemqi{tu...................................362.1. Op{ta pravila parcelacije......................................................................36
2.1.1. Transformacija parcela... ...................................................... 362.1.2. Veli~ina gra|evinske parcele... ............................... .............372.1.3. [irina fronta... ...................................................................... 372.1.4. Izlaz na javnu saobra}ajnicu... ............................................... 37
2.2. Pravila gra|ewa za objekte.................................................................... 37
V PRIKAZ PLANIRANIH URBANISTI^KIH PARAMETARA.............................48
VI BILANS PLANIRANE NAMENE ....................................................................49
VII USLOVI I MERE ZA[TITE O^UVAWA @IVOTNE SREDINE ......................... 50
1. Za{tita `ivotne sredine ............................................................................... 502. Mere za{tite od elementarnih nepogoda i ratnih razarawa ....................... 50
2.1. Za{tita od elementarnih nepogoda ....................................................... 502.2. Za{tita od po`ara .................................................................................. 502.3. Za{tita od zemqotresa .......................................................................... 502.4. Za{tita od poplava .................................................................................. 512.5. Za{tita od klizi{ta................................................................................ 512.6. Za{tita od akcidenata ............................................................................ 512.7. Za{tita od opasnosti u ratu.................................................................... 51
3. Sakupqawe i odno{ewe ~vrstog otpada ....................................................... 524. Za{tita prirodnih i kulturnih dobara......................................................... 52
VIII SREDWORO^NI PROGRAM URE\IVAWA JAVNOG GRA\EVINSKOGZEMQI[TA I IZVORI FINANSIRAWA RADOVA NA URE\IVAWU
ZEMQI[TA......................................................................................................... 53
1. Izvori finansirawa radova na ure|ivawu zemqi{ta ............................... 532. Rokovi za izvr{ewe planiranih radova na ure|e
javnog gra|evinskog zemqi{ta ...................................................................... 53
IX SMERNICE ZA SPROVO\EWE PLANA ............................................................... 53
X PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ....................................................................... 54
XI PRILOZI
1. Prilog 1: Analiti~ko geodetski elementi2. Prilog 2: spisak koordinata JGZ
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 5
XII GRAFI^KI DEO PLANA:
1. Izvod iz Plana vi{eg reda R 1 : 25002.1.a/b Geodetska podloga sa granicom plana R 1 : 10002.2. Geodetska podloga sa granicom plana R 1 : 25003. a/b Plan saobra}ajnica i vodotokova R 1 : 10004.1. a/b Plan regulacije na novom katastarskom planu R 1 : 10004.2. Plan regulacije na va`e}em katastarskom planu R 1 : 25005. Plan namene povr{ina sa podelom na
urbanisti~ke zone i prostorne celine R 1 : 25006.a/b Plan izgradwe, regulacije i nivelacije R 1 : 10007.a/b Sinhron plan instalacija R 1: 1000
XIII DOKUMENTACIONI DEO
1. Odluka o izradi urbanisti~kog plana
2. Program za izradu urbanisti~kog plana
3. Uslovi organa i organizacija
4. Podaci o obavqenoj stru~noj kontroli, javnom uvidu, i drugim raspravama oplanu
5. Obrazlo`ewe plana sa stavom obra|iva~a i Komisije za planove o dostavqenim primedbama na plan
6. Odluka o usvajawu plana
7. Grafi~ki deo
- Geodetska podloga- Postoje}a namena
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 6
I OP[TA DOKUMENTACIJA
1. Re{ewe o registraciji preduze}a
2. Re{ewe o postavqawu odgovornog urbaniste
3. Kopija licence odgovornog urbaniste
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 7
Na osnovu ~l.50. Zakona o planirawu i izgradwi (“Sl.glasnik RS broj 47/2003)«”Infoplan”» AD Aran|elovac izdaje:
R E [ E W E
O odre|ivawu Rukovodioca radnog tima - Odgovornog urbaniste za izradu:
PLANA DETAQNE REGULACIJE
„““LUKOVSKA BAWA”””
odre|ujem:
Danijela M. Kara{i}evi}, dipl.in`.arh.
Broj licence: 200 0887 06
D i r e k t o r,
Ratko Nedeqkovi} dipl.ecc.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 8
TEKSTUALNI DEO
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 9
Na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br.47/2003), ~lana 25. Statuta Op{tine Kur{umlija (Slu`beni list Op{tineKur{umlija, br. 5/02, 9/03), Privremeni organ op{tine Kur{umlija na sedniciod`anoj 24.04.2008.godine, doneo je
PLAN DETAQNE REGULACIJE
"““LUKOVSKA BAWA””"
Plan detaqne regulacije "““Lukovska Bawa””" ( u daqem tekstu: Plan detaqneregulacije) sastoji se iz:
- tekstualnog dela: pravila ure|ewa i pravila gra|ewa;- grafi~kog dela: pravila i uslovi ure|ewa prostora i izgradwe objekata- i dokumentacionog dela: program za izradu urbanisti~kog plana.
Pravila ure|ewa i pravila gra|ewa i grafi~ki deo su delovi Plana detaqneregulacije koji se objavquju, dok se dokumentacioni deo Plana detaqneregulacije ne objavquje, ali se stavqa na javni uvid.
I I UVOD
1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA
Pravni osnov za izradu plana
o Zakon o planirawu i izgradwi (''Slu`beni glasnik RS'' br.47/03 i34/06)
o Odluka o pristupawu izradi Plana detaqne regulacije „““LukovskaBawa””“, br.1-350-36 od 30.06.2004.
o Pravilnik o sadr`ini, na~inu izrade, na~inu vr{ewa stru~nekontrole urbanisti~kog plana, kao i uslovima i na~inu stavqawaPlana na javni uvid (''Slu`beni glasnik RS'' 12/04)
Planski osnov za izradu plana
o ““Lukovska Bawa””, Ure|ajna osnova sa elementima DUP-a Centra,Beograd, 1985. god.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 10
2. OSNOVA ZA IZRADU PLANA
2.1. PODLOGE ZA IZRADU PLANA
Plan je ra|en na slede}im podlogama:
a) Katastarske podloge u rasterskom obliku,KO Lukovo, dl. br. 19, 20, 21, 22,23, 24 (georeferencirani) R 1:1000.
b) Katastarske podloge u rasterskom obliku,KO Lukovo, dl. br. 13 i 15(georeferencirani) R 1:2500.
c) Topografski planovi (vertikalna predstava terena) u rasterskomobliku, KO Lukovo, dl. br. 19, 20, 21, 22, 23, 24 (georeferencirani) R 1:1000.
2.2. POLO@AJ, GRANICA I VELI^INA
Teritorija UO Lukovo nalazi se u zapadnom delu op{tine Kur{umlija, ujugozapadnom delu SR Srbije na granici sa SAP Kosovom. Ovaj brdsko planinskiteren pripada masivu Kopaonika, i nalazi se na 680 mnv, a koordinate su mu (43o10'SG[, 21o3'IGD-od Grini~a).
Lukovska Bawa”” nalazi se u severozapadnom delu op{tine Kur{umlija, pripadaKO Lukovo povr{ine 2554ha, i obuhvata kompletan gr|evinski reon bawe (Stare iNove bawe)i dela zaseoka Babi}i. Granica obuhvata se u ve}em delu poklapa sagranicom obuhvataUrbanisti~ko ure|ajne osnove Lukovske Bawe.
Povr{ina podru~ja Plana iznosi 62.9 ha.
Opis granice u Lukovskoj Bawi
Granica Plana detaqne regulacije kre}e od najsevernije ta~ke tj. od regulacionogputa R-218b Lukovo – Mer|ez u smeru kazaqke na satu obodom kp.br. 2742, 2310,2311, 2741 (Lukovska reka), 2315, 2314, 2313, 2312, 2329, 2330, 2329, 2331, 2332, 2333,2741/1 (Lukovska reka), 2429, 2430 (Jasi~ki potok), 2431 (put), 2436, 2431, 2440,2439, 2446, 2447/2, 2448, 2442, 2745 (put), 2628,2109/2 (stari premer),2628, 2624,2615, 2614, 2613, 2611, 2609, 2608, 2606, 2605, 2603, 2601, 2600, 2598/2, 2600, 2588,2590, 2591, 2738, 2739, 2697, 2695, 2694, 2684, 2683, 2746 (R-218b), 2681, 2741 (reka),2644/1, 2645, 2643, 2642, 2641, 2640, 2639, 2638, 2633, 2632, 2631, 2630, 2741, 2510,2518, 2519, 2517, 2515, 2513, 2507, 2493, 2494, 2477 (put), 2475, 2474, 2473, 2467/2,2467/1, 2466, 2742 (R-218b), 2413, 2414, 2408 (put), 2401, 2400, 2399, 2396, 2395 (put),2391, 2386, 2743 (put), 2278, 2277, 2280 (put), 2276, 2275 (potok), 2274 (put), 2272,2269, 2270, 2742 (R-218b) gde se granica zatvara.
Gore navedene katastarske parcele nalaze se u obuhvatu plana tj.unutar graniceplana. Za opis granice plana je kori{}en novi premer R 1:1000.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 11
3. KARAKTERISTIKE TERENA (prirodni uslovi)
3.1. Reqef
3.1.1. Morfometrijske karakteristike
Reqef Lukovske Bawe je brdsko-planinski. U sastavu reqefa javqa se velik brojnajraznovrsnijih elemenata: re~nih dolina sa terasama, klisura, bre`uqaka,brda, visoravni. Ti vrhovi dosti`u visinu i do 1703 m (Pilatovica) nadmorskevisine i karakteristi~ni su za jugozapadnu granicu mesne zajednice Lukovo.
Reqef terena Lukova uglavnom je predstavqen re~nim dolinama [tavske iLukovske i Trebiwske reke sa dolinskim pobr|em (re~ne terase i aluvijalneravni-mawa pro{irewa).
3.1.2. Hipsometrijske karakteristike
Dolina i brdsko-planinski reqef ukazuje i na osnovne hipsometrijskekarakteristike terena. Prostor Plana detaqne regulacije ““Lukovska Bawa”” imapad pravca JZ-SI (od vi{eg ka ni`em) kako se i pru`a tok [tavske-Lukovske reke.Najvi{e kote terena UO je 745 M/JZ deo, a najni`a 635 m (iznad Lukovske reke).Ukupan visinski raspon terena je 110 m. (na du`ini od oko 2 km oko 4o pad).
3.2. Zemqi{te
Analize fizi~kih karakteristika prostora brsko-planinskog predela u okviruPlana, ukazuju (reqef geologija, klima, vegetacija i dr.) na izuzetno slabpedolo{ki pokriva~ tj. na zemqi{te slabih klasa boniteta (od IV-VIII klase tlasa znatnim ograni~avaju}im faktorima).
Ve}i deo zemqi{ta je izdiferenciran na osnovu geolo{ke podloge i ve}utvr|enih pedolo{kih tvorevina (skelet kamewar, skeletoidno, zemqi{te nakre~waku, sme|e skeletoidno zemqi{te na fli{u, ve}ina zemqi{ta je plitka,skeletoidna i skeletna, {to govori o mladim i slabije razvijenim pedolo{kimtvorevinama. Dubqe i razvijenije zemqi{te se nalazi u malim koli~inama napodru~jima du` reka: Lukovske, [tavske i Trebiwske (aluvijum i deluvijalnotle).
Plitka crnica na seprentinu se nalazi u predelima oko Trebiwa, i [tave. To suveoma male povr{ine koje nemaju ve}eg zna~aja za poqoprivredu i {umarstvo.
Bonitet zemqi{ta ukazuje na malu upotrebu vrednost tla u svrhu poqoprivredneproizvodwe.
Tereni oko Lukovske i Trebiwske reke mogli bi se eksploatisati samo uz pomo}toplih izvora (staklene ba{te). Ovaj vid poqoprivredne proizvodwe omogu}io bi{irok spektar mogu}nosti uzgoja (povr}a i cve}a pr.), za razliku od dosada{weekstezivne i slabe poqoprivredne proizvodwe-vo}waci, planinska `ita, redakkukuruz, krompir i dr.)
3.3. Hidrografija
Teritorija terena M.Z. Lukovo predstavqa po reqefu planinsko podru~je sa ja~impadavinama preko 1000 mm/god).
Hidrogravska mre`a je prili~no razvijena.
Tok reke Toplice, koja svojim brojnim mawim i ve}im pritokama skupqa vodu togpodru~ja ima najve}e koli~ine vode.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 12
Tok reke u stvari deli reqefnu strukturu podru~ja na dve polovine: severnu iju`nu. Najve}i je tok u pravcu zapada prema istoku. Na podru~ju M.Z. LukovaTopli~ka reka nosi ime Lukovska reka, koja ide prema Lukovskoj Bawi, zatimprema Mr~i i [tavi gde nosi naziv [tavska reka.
Ispod Lukovske bawe u wu se uliva Trebiwska reka, koja prima vodu iz izvoraju`no od Gorweg i Doweg Trebiwa. Lukovska reka se kod Mer~eza uliva u Toplicu.
Voda nije mnogo zaga|ena i ima bogatu floru i faunu (re~ne pastrmke). Gorwi tokreke i pritoke su nezaga|eni. U okolnim selima i zaseocima postoje izvori, samogu}no{}u izgradwe lokalnih vodova za snabdevawe doma}instava.
3.4. Geotermalne vode
Jedna od najna~anijih karakteristika ovog kraja su mnogobrojni izvorigeotermalnih voda. Naro~ito je bogat deo terena uzvodno uz Lukovsku reku.Kapacitet vode pojedinih izvora je razli~it i kre}e se od nekoliko litara donekoliko desetina litara u sekundi. Ukupna koli~ina vode je oko 60 l/sec (sviizvori) sa temperaturom od 25-64o.
Svi izvori se odlivaju u [tavsku - Lukovsku reku samo se mali deo koristi uimprovizovanim kupatilima i za zagrevawe (hotel Kopaonik).
Izvori na podru~ju Lukovske Bawe su bili poznati ve} u rimsko doba, prona|eno jevi{e ostataka: olovne cevi, novac, nadgrobni spomenici, opeka itd. Na|eni suostaci naseqa izgra|enih jo{ u anti~ko doba.
Lukovska bawa je bila poznata u sredwem veku i kasnije po lekovitoj vodi. U dobaturske okupacije bawa je opustela.
Na osnovu grubih - preliminarnih analiza termalno-mineralni izvori suhiperterme, koje po sadr`ajnosti minerala pripadaju po nema~koj klasifikaciji u:
- kalcij magnezij - hidrogenkarbonat sulfatnu - mineralnu vodu- natrij-kalcij-magnezij-hidrogen-karbonatnu-mineralnu-hipertermalnu vodu.
U 1978.god. je izvr{ena I faza hidrogeolo{kih istra`ivawa termo mineralnihlokaliteta na podru~ju Lukovske bawe. Ura|ena je i II faza program i bu{ewa(1980) investitor je bila TRP Planinka i SO Kur{umlija, a na osnovi programaplanirana je izrada eksploatacionih bu{otina terma.Izvo|a~ je bio Institut za hidrolo{ka i geotehni~ka istra`ivawa. GeozavodBeograd je zavr{io hidrolo{ka i geotermisana istra`ivawa i hidrolo{kaistra`ivawa ( II faza ). U aprilu 1983. god. Hidrosonda iz Novog Sada vr{ila jebu{ewe po zakqu~cima iz II faze koja nisu u potpunosti zavr{ena. Ispitivawahemijiskih osobina voda i geofizi~ka ispitivawa jeizvr{io po posebnom ugovoruGeoinstitut i Geozavod iz Beograda. 1
Na osnovu svih gore pomenutih istra`ivawa do{lo se do slede}ih zakqu~aka:
- Prirodni izvori termalne vodesu tipa razbijenog izvori{ta, ukupneizda{nosti 60l/s.- Izvirawe toplih voda vr{i se iz sekundarnog le`i{ta formiranog ukre~wacima- Hidrauli~ka veza izme|u sekundarnog i mati~nog le`i{ta ostvarena jerasedom- U sekundarnom le`i{tu vr{i se me{awe termalnih i obi~nih podzemnihvoda, odnosno hla|ewe toplih voda
1Lukovska bawa, Urbanisti~ka ure}ajna osnova, Zavod za urbanizam i komunalnu delatnost SR Srbije, Beograd, 1985. god.
strana 17.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 13
- Kaptirawem vode ispod ili u bazi sekundarnog le`i{tamogu se dobitivode ~ija bi temperatura bila za 20º vi{a od najvi{e na prirodnim izvorima- Na osnovu odre|enih geotermskih gradijenata utvr|ena je mogu}nost da seve} u dubini reda 1000-1500m nalaze vode temperature 100-200ºC
Zakqu~eno je da se geotermalne vode mogu koristiti osim u svrhu le~ewa, zagrejawe, tople leje i td.
3.5. Klima
Klimatski pokazateqi su od ve}eg zna~aja za planirawe prostornog razvojanaseqa ““Lukovska Bawa”” s obzirom na wegov razvojni funkcionalni zna~aj(turizam).
Kao pokazateqi za klimu ovog podru~ja osim mati~ne pluvijometrijske stanice uLukovskoj Bawi, kori{}eni su podaci iz klimatskih stanica iz susednih ve}ihnaseqa, Kur{umlija, Blace, Bla`evo, Pri{tina.
Osnovne karakteristike podnevqa:
- umerene-kontanentalne klimatske odlike u prelazu ka subplanisnkoj klimi,- znatna koli~ina padavina preko 1000 mm god.,- veliki broj dana sa snegom,- veliki broj dana sa padavinama, pra}enim elektro pra`wewem,- mali broj dana bez vetrova,- relativno malo osun~awe,- znatna relativna vla`nost.
Mogu}nost bavqewa zimskim sportovima u vi{em planinskom pojasu preko 1000 mmpredstavqa dopunu bawske turisti~ke ponude uz sport i rekreaciju na vodi ukra}em letwem periodu juli-avgust, kada se formira akumulacija Selova(ribolov, kajaka{tvo i kupawe).
3.6. Zaga|enost `ivotne sredine
S obzirom da je planirana (zakonski) izgradwa velike hidroakumulacije Selove(na Topli~koj reci) mora se strogo po{tovati zakon o za{titi (mere za{tite)izvori{a vodosnabdevawa (slivna podru~ja Toplice sa pritokama).
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 14
4. OCENA POSTOJE]EG STAWA
Lukovska Bawa”” predstavqa centar MZ za naseqe (sa Lukovom) i ima funkcije natom nivou tj. opslu`uje svojim objektima stanovni{tvo cele MZ (M. kancelarije,ambulanta, osmogodi{wa {kola, prodavnice, otkupna stanica-zadruga, restoran).
Lukovska Bawa”” je poznata jo{ iz doba Rimqana, veoma je privla~no klimatskole~ili{te.
Osim administrativne, kulturne, obrazovne, zdravstvene, naseqe Lukovo saLukovskom Bawom ima sve zna~ajniju privrednu funkciju (tepihara, bawskibungalovi, trgovina) koja opslu`uje i prostor {iri od MZ (susedne MZ, op{tina irepublike).
Nekada je od velikog zna~aja bila tepihara (izrada tepiha-ru~ni rad) koja je svojeproizvode izvozila i zapo{qavala stanovni{tvo MZ Lukova i susednih MZ.
Danas je izraziti akcenat na turisti~koj ponudi Lukovske Bawe, koja imapotencijala, kako za letwu sezonu, tako i za zimsku. Svemu tome doprinosipolo`aj naseqa, na padinama Kopaonika, termalni izvori, specifi~namikroklima, strujawa vetrova, reqef, `ivopisni predeli, i t.d.
Daqi napredak najvi{e sputavaju nedovr{eni infrastrukturni sistemi, posebnomodernizacija putne mre`e. ““Lukovska Bawa”” se na osnovu vrednosti prirodnogpotencijala, blistave pro{losti, naseobinskog, turisti~kog i op{teg razvojamo`e razviti u turisti~ko sredi{te ovog kraja. Osobita atraktivna odlika jevisok stepen razvoja u anti~ko i sredwevekovno doba, {to treba da poslu`i kaoputokaz razvoja u budu}nosti.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 15
III PRAVILA URE\EWA PROSTORA
1. GRA\EVINSKI REON
U okviru opisane granice Plana nalazi se gra|evinsko zemqi{te, progla{enoodgovaraju}im odlukama SO-e Kur{umlija. Pored navedenog gra|evinskogzemqi{ta obuhva}en je i prostor iznad puta za rezervoar predvi|en za ski stazu,pojas za{titnog zelenila iza "tepihare", prostor oko u{}a Trebiwske rekepredvi|en za trafostanicu i autobusko stajali{te, pojas oko Trebiwskog {umskogputa koji se sada predvi|a kao alternativni put i wime se izme{ta glavni teretnisaobra}aj iz bawskog jezgra, kompletan plato ispod zaseoka Babi}i koji jepredvi|en za sportske terene i komunalne objekte. Tako|e treba naglasiti da sezemqi{te koje se nalazi neposredno uz [tavsku reku predvi|a kao vodnozemqi{te i slobodno i za{titno zelenilo.
1.1. PLANIRANO JAVNO GRA\EVINSKO ZEMQI[TE
Na teritoriji Plana, javno gra|evinsko zemqi{te obuhvata prostor saobra}ajnicai saobra}ajnih povr{ina, zemqi{te pod javnim objektima: {kole, vrti}e,komunalne objekte i infrastrukturu, vodne povr{ine i javne zelene povr{ine.
Ukupna povr{ina planiranog javnog gra|evinskog zemqi{ta iznosi 22.20 ha.
Plan regulacije je prikazan na dve katastarske podloge, na novom premeru(grafi~ki prilog br. 4.1. a i 4.1. b, " Plan regulacije na novom katastarskom planu"R 1:1000) i starom zvani~nom premeru (grafi~ki prilog br. 4.2. u R 1:2500), zbog toga{to je podloga za planirawe bila novi katastar u R 1:1000 (nezvani~an premer) apostoje}e javno gra|evinsko zemqi{te se vodi po katastarskom stawu jo{ uvekzvani~nog premera u R 1:2500.
Detaqno razgrani~ewe javnog od ostalog gra|evinskog zemqi{ta se defini{eplanom.
Granica javnog gra|evinskog zemqi{ta se odre|uje koordinatama prelomnihta~aka a javno gra|evinsko zemqi{te se popisuje po parcelama.Granica JGZ je definisana regulacionom ;inijom, tako da je na planiranom deluobuhvata plaan definisana koordinatama grani~nih ta~aka (lukovi sa tri ta~ke,a pravci na 50m), a u delu gde se regulaciona linija poklapa sa katastarskimstawem nije data numeri~ki.
Planirano javno gra|evinsko zemqi{te obuhvata delove slede}ih katastarskihparcela:
Objekti :
cela : 2531, 2514, 2515, 2519, 2560, 2569
deo: 2530, 2508, 2509, 2510, 2511, 2517, 2520, 2561.
Komunalno:
cela : 2310, 2311, 2289 (grobqe), 2389, 2390.
deo: 2309/1, 2309/2, 2745, 2450-2454, 2551, 2522/1, 2742, 2550, 2744, 2572, 2378.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 16
Zelenilo:
deo : 2697, 2746, 2693, 2699, 2700, 2701, 2714, 2720, 2729, 2716, 2717, 2647, 2587,2788, 2789, 2790, 2791, 2742, 2419, 2418, 2416, 2422, 2417, 2415, 2339, 2431.
cela: 2680, 2681, 2684-2692, 2696, 2713, 2715, 2721-2726, 2719, 2592/2, 2420, 2421/1,2421/2, 2340, 2348, 2349/2, 2425-2428, 2432-2438.
Vodene povr{ine:
cela: 2683, 2679, 2719, 2442, 2308, 2275.
deo: 2741, 2573/1, 2631, 2629, 2630, 2572, 2521, 2510,2562, 2563, 2565, 2570, 2522/1,2562, 2450, 2451, 2452, 2447/1, 2446, 2458, 2443.
Saobra}ajnice:
cela: 2671, 2573/5, 2573/1, 2493, 2291, 2455
deo: 2746, 2681, 2680, 2697, 2698, 2699, 2701, 2702, 2705, 2710, 2691, 2696, 2716, 2700,2707, 2708, 2709, 2711, 2712, 2713, 2714, 2715, 2720, 2729, 2672, 2673, 2674, 2675,2676, 2677, 2654, 2655/2, 2656, 2667, 2668, 2669, 2730-2738, 2573/2, 2573/4, 2574/2,2574/1, 2578, 2579, 2580, 2581, 2582/1, 2582/2, 2584, 2585, 2586, 2587, 2589, 2590,2591, 2745, 2600, 2592/1, 2596, 2597, 2598/2, 2599, 2601, 2602, 2603, 2604, 2610, 2612,2615, 2618, 2619, 2620, 2621, 2624, 2626, 2628, 2572, 2520, 2509, 2510, 2512, 2517,2524, 2525, 2526, 2530, 2535, 2536, 2461, 2539, 2660/2, 2551, 2557, 2741, 2549, 2468,2469, 2470, 2480, 2481, 2482, 2483, 2484/1, 2485, 2486, 2487, 2499, 2488, 2491, 2490,2489, 2492, 2494, 2495, 2496, 2506, 2507, 2474, 2478, 2476, 2477, 2550, 2559, 2561,2562, 2565, 2570, 2571, 2660/1, 2661, 2658, 2635, 2536, 2537, 2742, 2419, 2271, 2272,2309/1, 2309/2, 2302, 2303, 2297/1, 2297/2, 2298, 2299, 2300, 2301, 2295, 2281, 2282,2283, 2277, 2278, 2279, 2280, 2285, 2286, 2287, 2288, 2743, 2387, 2388, 2289, 2339,2341-2345, 2744, 2334/2, 2335, 2336, 2337, 2359, 2360, 2361, 2362, 2371, 2374/1,2374/2, 2375, 2376, 2377, 2378, 2379, 2380, 2384, 2349/1, 2349/2, 2415, 2338, 2416,2417, 2418, 2419, 2422, 2423, 2424, 2741/2, 2454, 2456, 2457, 2458, 2444, 2445, 2446,2441, 2392, 2393, 2394, 2395, 2396, 2397, 2404, 2405, 2406, 2401, 2402, 2408, 2409,2410, 2411, 2412, 2413, 2414, 2328, 2331, 2332, 2334/1, 2463, 2464, 2543, 2550, 2551.
U slu~aju nekog neslagawa va`i grafi~ki prilog br. 4.1. a i 4.1. b, " Planregulacije na novom katastarskom planu" R 1:1000.
Gore navedeni popis planiranog javnog gra|evinskog zemqi{ta je ura|en po novomkatastarskom planu R 1:1000.
1.2. OSTALO GRA\EVINSKO ZEMQI[TE
Ostalo gra|evinsko zemqi{te povr{ine 32.3 ha zauzima preostale povr{inenamewene prete`no stanovawu, ruralnom stanovawu, ugostiteqstvu,komercijalnim delatnostima,me{ovitom poslovawu, sportsko-rekreativnomcentru. Stanovawe sredwe gustine izgra|enosti i ruralno stanovawe zauzimajupovr{inu od 16 ha.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 17
2. PODELA PROSTORA OBUHVA]ENOG PLANOM NAURBANISTI^KE ZONE I PROSTORNE CELINE
Na osnovu analize postoje}ih namena i procena razvoja, uzimaju}i u obzirplaniranu namenu iz UO"““Lukovska Bawa””", kao i ograni~ewa, prostornemogu}nosti planirawa saobra}aja i komunalne infrastrukture, planirane suslede}e urbanisti~ke zone:
Zona 1
Stara bawa, predstavqa podru~je geotermalnih izvora. Na povr{inama na kojimase nalaze termalni izvori dozvoqena je gradwa objekata u funkciji bawskogle~ewa.Severno od toka [tavske reke, nalaze se prostori rezervisani za komercijalnesadr`aje koji bi pratili svojom ponudom ugostiteqske sadr`aje maksimalnespratnosti P+3+Pk planirane na zaravni iznad wih. U okviru komercijalnihsadr`aja postoji mogu}nost izgradwe "akva parka" zbog pogodne prirode terena ,tj. postojawa jaza.
U ju`nom delu u odnosu na reku, pored vrlo malo zastupqenog porodi~nogstanovawa, na podru~ju gde se nekada nalazio prvi hotel ovog podru~ja , koji jesada devastiran, sa obe strane puta prema nasequ Mr~e , nalazi se povr{inarezervisana za etno park, gde bi bili sme{teni objekti izgra|eni u duhutradicionalne arhitekture, kako bi se upotpunili sadr`aji turisti~ke ponudeLukovske Bawe , kako u letwem re`imu rada, tako i u zimskom.
Ovakvi sadr`aji bi zahtevali poseban tretman u smislu propisivawa obavezneizrade urbanisti~kog projekta izgradwe, koji }e se koristiti za obezbe|ewefunkcionalnog i arhitektonskog kvaliteta re{ewa.
Tabela : bilansi planiranih namena povr{ina u Zoni 1 :
Br. prost.celine
Naziv prostorne celine P (ha) P (%)
1.1. Geotermalne vode 0.8 1.2 1.2. Ugotiteqstvo 0.9 1.5 1.3. Komercijalni sadr`aji 0.6 0.9 1.4. Porodi~no stanovawe 0.7 1.1 1.5. Etno park 1.3 2.1 1.6. Zelenilo 0.7 1.2 1.7. Park {uma 0.5 0.8 1.8. Park {uma 8.3 13.2
13.9 22.0
Zona 2
Zona 2 predstavqa centar naseqa, sa servisnim funkcijama i porodi~nimstanovawem na levoj obali [tavske reke, obuhvataju}i kompletno naseqenasloweno na put za zaseok Kari}i sa {kolom i sportskim terenima i parkovskimpovr{inama uz samo re~no korito.
Pored porodi~nog stanovawa sredwe gustine izgra|enosti u okviru naseqa Bawa,planirano je unapre|ewe centralnih sadr`aji u okviru stanovawa (postoje}iobjekti: zgrada Po{te, Mesna kancelarija, objekat zdravstvene za{tite), zatimure|ewe sportski terena u neposrednoj blizini {kole, zadr`avawe postoje}ihobjekata namewenih za obrazovawe, zdravstvo i de~ju za{titu, izme{tawe zelenepijace sa postoje}e lokacije na novu ( prikazano u grafi~kom prilogu br. 4, Plannamene povr{ina.
U severnom delu zone , uz [tavsku reku, planira se ure|ewe park {ume.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 18
Tabela : bilansi planiranih namena povr{ina u Zoni 2 :
Br.prost.celine
Naziv prostorne celine P (ha) P (%)
2.1. Zelena pijaca 0.1 0.12.2. Sportski tereni 0.4 0.62.3. Obrazovawe, zdravstvo, de~ja i
socijalna za{tita 0.7 1.22.4. Porodi~no stanovawe 2.2 3.32.5. Me{oviti poslovawe 0.4 0.62.6. Park {uma 0.1 0.22.7. Zelenilo 0.5 0.8
4.4 6.8
Zona 3
U ovoj zoni prete`no je zastupqeno porodi~no stanovawe sredwe gustineizgra|enosti, maksimalne spratnosti do P+1+Pk. Pored postoje}ih resursaugostiteqskih objekata (Hotel Kopaonik, sme{tajnog kapaciteta 120 le`aja, ipreure|ena biv{e fabrike tepiha u depadans sa ukupno 20 le`aja), planiranaje izgradwa rekreativnih sadr`aja (ski staza); za{titnog zelenila sa obestrane reke sve do u{}a Trebiwske reke u Lukovsku; parking prostora saautobuskim stajali{tem i objektom velike TS 35/0,4kv; policijske stanice ivatrogasnog doma.
Tabela : bilansi planiranih namena povr{ina u Zoni 3 :
Br. prost.celine
Naziv prostorne celine P (ha) P (%)
3.1. Geotermalne vode 0.03 0.1 3.2. Ugostiteqski objekti 0.2 0.4 3.3.a Komunalni objekti 1 0.06 0.1 3.3.b Komunalni objekti 2 0.3 0.5 3.4. Porodi~no stanovawe 2.7 4.3 3.5. Zelenilo 0.7 1.1 3.6. Park {uma 1.8 2.9 3.7. Borovwak 1.1 1.7
6.97 11.1
Zona 4
Dominantna f-ja u ovoj zoni treba da bude sportsko-rekreativni centar, sapripadaju}im povr{inama, sportskim terenima, igrali{tima za decu... Omogu}avase izgradwa sportskih terena u svojsvu ostalog gra|evinskog zemqi{ta (fitnesklubovi, teniski tereni, kuglane, bazeni i dr.) u zavisnosti od potrebapotencijalnih korisnika.
Prostorna celina u okviru sportsko-rekreativnog centra podrazumeva sport imasovne aktivnosti (zabava, odmor, rekreacija).
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 19
Tabela : bilansi planiranih namena povr{ina u Zoni 4 :
Br. prost.celine
Naziv prostorne celine P (ha) P (%)
4.1. Sportsko-rekreativni centar 5.5 8.8 4.2. Grobqe 0.04 0.06 4.3. Borovwak 1.5 2.4 4.4. Porodi~no stanovawe 4.4 6.9 4.5. Park-{uma 3.4 5.5 4.6. Zelenilo 1.1 1.7
16.0 25.4
Zona 5
Preovladava ruralno stanovawe, niske gustine izgra|enosti. Komunalni objektikoji se planiraju u ovoj zoni su postrojewe za pre~i{}avawe otpadnih voda iprivremeno odlagawe otpada, tj. tranzitna deponija.
Tranzitne deponije – imaju odre|eni interval pra`wewa, na wima se obavqaosnovna separacija komunalnog otpada, a zatim se odvozi sme}e u regionalnudeponiju (u ovom periodu je planirano formirawe regionalnih deponija na baziLEAP-a - lokalnog ekolo{kog akcionog plana, {to podrazumeva da se naregionalnom otpadu vr{i detaqna separacija otpada.
Grobqe zadovoqava potrebe naseqa, i ima prostorne mogu}nosti za eventualnapro{irewa.
Tabela : bilansi planiranih namena povr{ina u Zoni 5 :
Br. prost.celine
Naziv prostorne celine P (ha) P (%)
5.1. Crkva i grobqe 0.1 0.2 5.2. Komunalni objekti 0.6 0.9 5.3. Zelenilo 2.7 4.3 5.4. Ruralno stanovawe 6.2 9.9
9.2 15.3
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 20
3. PRAVILA URE\EWA JAVNOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA
3.1. SAOBRA]AJNICE
Veze naseqa
Kroz naseqe Lukovo dolinom Lukovske reke probijen je put regionalnog ranga R-218b Mer|ez-Granice AP Kosovo i Metohija (Ciganski grob-Leposavi}). Put se unasequ Mer}ez odvaja od puta R-218, tako da se do Lukova mo`e do}i iz pravcaNi{a (autoput) preko Prokupqa i Kur{umlije odnosno iz pravca Kopaonika(zapadna Srbija) preko Brusa, Blaca i Kur{umlije.
Postoje}e stawe
Kolovoz je u vrlo lo{em stawu, na deonici (Selova -–Mere|ez–- Lukovo potpunouni{ten sa nedovoqnom {irinom.
U samom nasequ kolovoz je u relativno dobrom stawu. Problem predstavqanedovoqna {irina kolovoza koja se na pojedinim mestima su`ava i na 3,0m.
Lokalni putevi su neasfaltirani a u nasequ osim regionalnog puta postoji iasfaltni kolovoz na delu saobra}ajnice na desnoj obali [tavske reke od hotela.
Saobra}ajnice nisu opremqene trotoarima.
Na pojednim deonicama i saobra}ajnicama zbog konfiguracije terena uzdu`ninagibi su preko 14%.
Planirani saobra}aj
Regionalni put R-218b
Regionalni put je predvi|en za rekonstrukciju u smislu da se izvr{i pro{irivawekolovozne trake na 6,0m i postavqawe trotoara kroz naseqe od 1,8 odnosno 1,2m.
Na delovima na kojima bi pro{irewe regionalnog puta iziskivalo ru{ewe ve}podignutih objekata za stanovawe (posebno u Staroj Bawi sa leve strane puta)objekti bi mogli da ostanu uz odre|ene uslove dok se ne re{e imovinski odnosi a ume|uvremenu kolovoz izvoditi saobra}ajom po postoje}em stawu uz odgovaraju}usaobra}ajnu signalizaciju.
Na deonici regionalnog puta, na kojoj je on u preklopu sa ulicom op{tinaKur{umlija treba da preduzme aktivnost i prikupi potrebnu dokumentaciju da natom delu regionalni put proglasi gradskom saobra}ajnicom.
Primarna saobra}ajnica
Primarna saobra}ajnica je svojim profilom trasom postavqena tako dapredstavqa alternativnu paralelnu saobra}ajnicu regionalnog puta i dazaokru`i i pove`e gra|evinsko podru~je na desnoj obali Lukovske reke.
Na trasi primarne saobra}ajnice na wenom jednom kraju je lokacija za objekte zasme{taj gostiju koji tek treba da se grade u Staroj Bawi, postoje}i hotel idepadansa , lokacija budu}e Autobuske stanice i parking prostor kao i lokacijaza sportsko rekretivne terene.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 21
Sekundarna saobra}ajnica
Saobra}ajnica koja od regionalnog puta vodi prema skija{koj stazi iznad Lukova.Postoje}u saobra}ajnicu po ~ijoj trasi je postavqena treba pro{iriti iasfaltirati.
Ostale saobra}ajnice
U ovoj kategoriji saobra}ajnica ubrajaju se sve ostale povr{ine namewene zasaobra}aj bilo drumski bilo pe{a~ki ili me{oviti.
One obezbe|uju pristup svim gra|evinskim parcelama Javnim povr{inama iobratno. Regulacija je data tako da po{tuje postoje}u izgradwu a da se u istovreme omogu}i nesmetano odvijawe saobra}aja u oba smera.
Parkirawe
Parkirawe je predvi|eno da se odvija vi{e mesta uz regionalni put kao popre~noima dve lokacije uz primarnu saobra}ajnicu: kod depadansa i kod budu}eautobuske stanice.
Na ovim povr{inama obezbe|eno je ukupno 81 parking mesto za putni~ka vozila i 5mesta za autobuse.
Kretawe pe{aka i biciklista
Za kretawe pe{aka na onim pravcima gde je to bilo potrebno i gde ih trebao~ekivati u ve}em broju predvi|eni su obostrani trotoari.
Za kretawe invalida i invalidskih kolica ovi pristupi javnim povr{inama iobjektima moraju biti opremqeni propisanim rampama.
Predra~un radova
1. Rekonstrukcija regionalne saobra}ajnice
2283m` x 300 eura/m` = 684.900 eura
2. Rekonstrukcija, izgradwa i pribavqawezemqita za primarne saobra}ajnice
rekonstrukcija 2225m` x 300 eura/m2 = 551.400 eura izgradwa 387m` x 250 eura/m2 = 96.750 eura zemqi{te 5745m` x 200 eura/m2 = 1 149 . 000 eura
ukupno: 1 797.150 eura
3. Rekonstrukcija sekundarne saobra}ajnice
2283m` x 300 eura/m` = 684.900 eura
4. Izgradwa objekata
pau{alno 1 250 000 eura
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 22
5. Ure|ewe povr{ina za parkirawerekonstrukcija 2108m2 x 40 eura/m2 = 84.320 eurazemqi{te 2424m` x 200 eura/m2 = 484.800 eura
ukupno: 569 . 120 eura
UKUPNO 4 321 770 eura
3.2. VODOSNABDEVAWE
Vodovod
Potrebe za vodom
Na osnovu planiranog broja stanovnika i turista u Lukovskoj bawi na krajuplanskog perioda do 2010. godine, potrebno je obezbediti za 1000 korisnika po 600l/kor./dan u skladu sa normama potro{we iz Vodoprivredne osnove RepublikeSrbije (Sl.glasnik RS br. 11/2002)
qsr =86400
6001581x = 10,98 l/sek
Ako je koeficijent dnevne neravnomernosti K1=1,2, onda }e bitiqmaxdn=10,98 x 1,2= 13,17 l/sek, {to treba obezbediti iz izvori{tavodosnabdevawa.
^asovni maksimum se dobija pomo}u ~asovnog koeficijenta neravnomernosti K2= 1,3pa }e ~asovni maksimum biti qmax cas= 13,17 x 1,3 = 17,13 l/sek, {to se pokriva izdistributivnih rezervoara.
Kapacitet rezervoara se dobija iz uslova da se obezbe|uje u rezervoarima 40% oddnevne potrebe za vodom u danu maksimalne potro{we uz obezbe|ewe rezervnezapremine za ga{ewe po`ara u koli~ini od 10 l/sek u trajawu od 2 ~asa.
V1= 0,401000
8640017,13 x= 455 m3
Vr= =1000
2600,310 xx 72 m3
V = V1 + Vr = 455 m3+72 m3= 527 m3
Lukovo raspola`e sa 130m3 izgra|enog rezervoarskog prostora, pa nedostaje jo{400m3 rezervoara do kraja planskog perioda.
Mogu}nosti obezbe|ewa vode
Iz starog izvori{ta vodosnabdevawa na zapadnom kraju naseqa u blizini Gorwebawe dobija se 4 l/sek vode, a iz novoizgra|enog dovoda vode iz kapta`e u seluTrebiwe na udaqenosti oko 9 km dobija se jo{ 10 l/sek, {to je dovoqno za pokri}esvih planiranih potreba za vodom od 13,17 l/sek do kraja planskog perioda.
Neophodno je sprovesti mere sanitarne za{tite izvori{ta vodosnabdevawa, kao ipojaseva sanitarne za{tite dovodnih cevovoda u skladu sa odredbama
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 23
“Pravilnika o na~inu odre|ivawa i odr`avawa zona i pojaseva sanitarne za{titeobjekata za snabdevawe vodom za pi}e”” (Sl.gl. SRS br. 33/78).
Vodovodna razvodna mre`a
Postoje}a vodovodna mre`a obuhvata centralni deo naseqa gde su sme{tenibawski i privredni objekti kao i urbano stanovawe. U svim planiranim stambenim
ulicama planiran je vodovodni razvod Ø100 do Ø 160mm, kako bi se poredurednog vodosnabdevawa gra|ana obezbedila i protivpo`arna za{tita pomo}u
liveno-gvozdenih protivpo`arnih hidranata Ø 80mm na me|usobnom razmaku do150m`.
Trase vodovodnih linija se po pravilu vode du` trotoara saobra}ajnica, kako bise maksimalno za{titile od mehani~kih o{te}ewa saobra}ajnim optere}ewem.
Minimalna dubina ukopovawa je 1,2m , a vodovodne linije se zatvaraju u prsten gdegod to mogu}nosti dozvoqavaju, {to omogu}uje sigurniji boqi na~invodosnabdevawa.
Fekalna kanalizacija
Specifi~an polo`aj Lukovske bawe kao naseqa koje se nalazi uzvodno odhidroakumulacije Selova na reci Toplici, koja slu`i za vodosnabdevawe velikogpodru~ja oko Kur{umlije, Prokupqa i Ni{a, neophodno je sprovesti sve mereza{tite nizvodnog podru~ja od {tetnog dejstva otpadnih voda Lukovske bawe.
Planira se izgradwa kompletnog sistema za prikupqawe, odvo|ewe ipre~i{}avawe svih otpadnih voda u skladu sa zakonskim propisima. Konceptodvo|ewa otpadnih voda baziran je na slede}im principima:
- sistem je koncipiran kao separatan- sistem za odvo|ewe otpadnih voda treba da pokrije celu teritoriju naseqa- otpadne vode kompletno pre~istiti pre upu{tawa u recipijent – Lukovsku
reku
Glavni kolektor fekalne kanalizacije uglavnom prati tok [tavske i Lukovskereke i ide najni`im terenem, kako bi mogao da obuhvati sve otpadne vode odstanovni{tva i industrije.
Na postrojewu za pre~i{}avawe otpadnih voda obavqa se mehani~ko hemijsko ibiolo{ko pre~i{}avawe otadnih voda pre upu{tawa u recipijent.
Trasa kanalizacionih kolektora prati uglavnom planirane saobra}ajnice gde tokonfiguracija terena dozvoqava. Na kanalizacionim kolektorima planirane sukontrolne i prikqu~ne {ahte od betona sa liveno-gvozdenim poklopcima otpornimna planirano saobra}ajno optere}ewe. Do {ahti se obra|uje u obliku kinete istogradijusa kao i odvodna cev , kako bi se u kolektoru obezbedio re`im te~ewaotpadne vode bez zadr`avawa i eventualnog istalo`avawa vu~enog nanosa izkanalskog sadr`aja.Minimalna dubina ukopavawa treba da je takva da mo`e da prihvati otpadne vodeiz svih objekata.
Ki{na kanalizacija
Povoqan polo`aj naseqa ““Lukovska Bawa”” u odnosu na [tavsku reku, omogu}avaracionalan na~in prihvatawa i odvo|ewa atmosferilija sa kolovoza ulica unasequ i odvo|ewa do izlivnih objekata u [tavskoj reci.
Prema konfiguraciji terena planirana su po dva odvoda i ispusta u reku sa leve idesne obale [tavske reke. Prihvatawe atmosferskih padavina sa kolovoza se
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 24
obavqa pomo}u slivnika sa liveno-gvozdenim re{etkama i talo`nicima za pesakpre ukqu~ewa u odvodni cevovod na ispustu. Trasa ki{ne kanalizacije pratiplanirane saobra}ainice, a dubina ukopavawa prati konfiguraciju terena, s timda minimalna dubina ukopavawa bude 1,0m iznad temena odvodne cevi.
3.3. ELEKTROENERGETIKA
Postoje}e stawe
Podru~je obuhva}eno planom detaqne regulacije je veli~ine oko 60 ha, od ~egamawi deo ~ini gradsko gra|evinsko zemqi{te sa prate}im sadr`ajima kao {to sukomunalni objekti, sportski i komercijalni objekti sa znatnim zelenimpovr{inama.
Na podru~ju se nalazi trafo stanica 10/0.4 kV snage 400 kVA prikqu~ena na 10 kVdalekovod Trebiwa iz koje elektri~nu energiju dobija naseqe. Snaga TS nezadovoqava potrebe pa je neophodno izgraditi nove kapacitete ukqu~uju}itrafo- stanice 10/0.4 kV i mre`u 0.4 kV.
Na podru~ju ne postoje elektroenergetski objekti vi{ih naponskih nivoa iznad 35kV niti se planira wihova izgradwa u nerednom periodu.
Plan
Imaju}i u vidu namenu povr{ina definisanih ovim planom detaqne regulacijebudu}e potrebe za elektri~nom energijom su znatno ve}e od sada{wih i pokriva}epotro{wu stanovawa u centralnom delu naseqa u kome se nalazi {kola,potro{wu u zoni nove bawe u kojoj se pored stambene funkcije predvi|a ituristi~ka ponuda u doma}instvima sa hotelskim sme{tajem hotela Kopaonik ,zonu stare bawe u kojoj se nalazi glavno izvori{te termalnih voda, i planirajurekreativne – vikend povr{ine.
Deo naseqa obuhvata zaseok Babi}i sa seoskim stanovawem sa ekonomskimobjektima, sa grobqem i postrojewem za pre~i{}avawe otpadnih voda. U delunaseqa planira nalazi}e se i sportsko rekreativni centar. Za sve namene trebaobezbediti dodatne koli~ine elektri~ne energije i snage zbog ~ega se morajuizgraditi novi elektroenergetski kapaciteti i to:
- 1 TS 10/0.4 kV, SBTS, 250 kVA- postoje}u TS 10/0.4 kV, 400 kVA zameniti sa MBTS, 600 kVA- izraditi novi DV , 10 kV za novu TS 10/0.4 kV- izraditi novu TS 35/10 kV sa prikqu~kom na postoje}i DV. 35 kV iz pravca
Kyr{umlije
Grafi~ki deo
Re{ewe napajawa podru~ja elektri~ne energijom prikazano je na grafi~kom planukoji je sastavni deo ovoga plana.
Predra~un radova
1. Izgradwa TS 35/10 kV 1000 KVA sa prikqu~kom na podru~ju dalekovoda 35 kV
kom 1…............................32 500 000
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 25
2 Izgradwa TS 10/0.4 kV TIP SBTS 250
kom 1 h 800.000 = 800 000
3. Zamena postoje}e TS 10/0.4 kV, 400 kVAsa MBTS 630 kVA kom 1 h 3 000.000 = 3 000 000
4. Izgradwa prikqu~nog DV 10 kVza novu TS na betonskim stubovima
kom 1 h 1.000.000 = 1 000 000
5. Rekonstrukcija postoje}e mre`e 0.4 kVIzgradwa nove na betonskim stubovima saAlc vodom ili kablovskim snopom
kom 3h 1 000 000 = 3 000 000
6. Izgradwa javne rasvete na stubovima mre`e 0.4 kV sa `ivinim svetiqkama snage 125 W
ili na svetiqkama visokog pritiska snage 70w
kom 2 h 250 000 = 500 000
UKUPNO 40 800 000 din
3.4. TELEKOMUNIKACIJE
Kako je ATC ““Lukovska Bawa”” u{la u realizaciju po Biznis planu za 2005.god.ura|ena je adaptacija zgrade, montirana komutaciona oprema (telefonskacentrala) i izgra|ena pristupna mre`a za Lukovsku Bawu.
U Planiranom delu ostalo je da se izradi transportna mre`a (radio relejnisistem prenosa) izgradwom radio relejne veze ““Lukovska Bawa”- Kur{umlija.
Predmer radova iz uslova Telekom Srbije, Prokupqe.
3.5. TOPLIFIKACIJA
Na prostoru Lukovske Bawe nalazi se veliki broj termalnih izvora satemperaturom od 24-64°°C. Koli~ina toplote koja se mo`e iskoristiti zazagrevawe prostora kre}e se pribli`no 4 MW. Resursi termalnih vodatemeperature ve}e od 60° kvalitetan je energent za zadovoqavawe potrebagrejawa bawsko - ugostiteqskih, komunalnih i sportskih objekata kao i zonakolektivnog stanovawa. Deo termalnih voda koristio bi se kao lekoviti faktor.
Ta~nu opravdanost primene termalnih voda pokaza}e glavni projekti kori{}ewatermalnih voda .
Zato je neophodno predvideti koridore za prolaz toplovoda termalnih voda,lokaciju pumpnih stanica i razvodnih {akti.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 26
U objektima predvideti tehni~ke eta`e za sme{taj poslovnica za centralnagrejawa objekata.
3.6. OBJEKTI JAVNE NAMENE
3.6.1. Objekti obrazovawa i kulture
Objekat osnovne {kole zadovoqava potrebe zastupqene u ovom podru~ju, i svojimkapacitetima mo`e omogu}iti odvijawe dodatnih funkcija ili namena. Objektikulture ne postoje kao pojedina~ni. Uglavnom se odvijaju u objektima uslu`nihdelatnosti. Postoji potreba za izgradwom nekog kulturnog centra, koji bi mogaoda se smesti u neposrednoj blizini hotela Kopaonik.
3.6.2.De~ija za{tita
Koncepcija organizacije prostora park {ume trebalo bi da sadr`i dve osnovnefunkcionalne zone :
§ Zona masovnih aktivnosti – {etwa, bavqewe sportom i drugim vrstamaaktivnog odmora.
§ Zona mirnog odmora i {etwe – predvideti sistem pe{a~kih ibiciklisti~kih staza.
ideja izgradwe posebnog objekta de~je za{tite, jer se objekat koji je izgra|en u tesvrhe, pored biv{e fabrike tepiha (sada preure|ene u depadanse), pripajaobjektu depadansa (restoran).
3.6.3.Park {uma
Na tom podru~ju ne dozvoqava se izgradwa objekata.Koncepcija organizacije prostora park {ume trebalo bi da sadr`i dve osnovnefunkcionalne zone :
§ Zona masovnih aktivnosti – {etwa, bavqewe sportom i drugim vrstamaaktivnog odmora.
§ Zona mirnog odmora i {etwe – predvideti sistem pe{a~kih ibiciklisti~kih staza.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 27
3.7. PRAVILA URE\EWA OSTALOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA
3.7.1. Porodi~no stanovawe i ruralno stanovawe
Stanovawe oba tipa, i sredwe gustine izgra|enosti, kao i ruralno niske gustineizgra|enosti, planiraju se na povr{inama gde ve} postoji stanovawe, ili napovr{inama gde priroda i karakteristike terena dozvoqavaju bilo kakvuizgradwu. Spratnost objekata ne treba da bude ve}a od P+1+Pk.
3.7.2. Ugostiteqstvo
Rezervisati prostor za izgradwu novih sme{tajnih kapaciteta , izgradwuplanirati po fazama . Opredeliti se za objekte mawe spratnosti, maks. doP+3+Pk., zbog relativno malih prostornih mogu}nosti Bawe.
3.7.3. Komercijalne delatnosti
Zastupqene su u Zoni 1 u okviru prostorne celine 1.4. ,i u svemu treba da prateygostiteqske objekte. Planirano je formirewe usluga sa poslovawem, mada trebaispitati mogu}nost formirawa akva parka, je morfologija terena to dozvoqava.Spratnost objekata ove namene ne treba da prelazi P+1+Pk.
3.7.4. Sportsko rekreativni centar
Otvoreni prostori, velikih razmera, koji predstavqaju funkcionalno neophodneelemente ovih zona, u mnogome odre|uju karakteristike wihovih pejza`a. Te`e jestvoriti konforne mikroklimatske uslove , koji se pribli`avaju uslovima zonemirnog odmora. Za poboq{awe konfornihuslova: ograni~ewe broja zgrada i dr.ure|aja, ne dopustiti stvarawe asfaltnih i pra{inastih zastora; sve prostoreizme|u izgra|enih delova u potpunosti ozeleniti; drve}e i {ibqe locirativode}i ra~una o neophodnom zasen~ewu, pravcima dominantnih vetrova,fitoncidnoj aktivnosti biqaka, stvarati vodene partere, bazene i dekorativnajezera, fontane i kaskade.
3.7.5. Me{ovito poslovawe
Unapre|uje se postoje}e me{ovito poslovawe. Planirano je formirawe stanovawasa proizvodwom i uslugama kao logi~no {irewe i spajawe u prostornu celinusli~nih delatnosti. Na ovom delu je planirana mogu}nost da uz proizvodno-uslu`ne delatnosti budu izgra|ene stambene jedinice, kao zasebni objektilocirani u dubini parcele, ili na spratu dok je osnovna delatnost u prizemqu, uzavisnosti od vrste delatnosti.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 28
3.7.6. Park {uma i etno park
Park {uma
Isto kao pod 3.6.3.
Etno park
Etno parkovi ili muzeji na otvorenom mogu se stvarati na najraznovrsnijojmetodolo{koj osnovi, ali pre svega oni kolekcioni{u arhitektonsko narodnostvarala{tvo, prikazano u potpunoj ili verodostojnoj izlo`benoj prirodnojsredini.Reprodukcija te sredine kao organskog arhitektonskog prirodnogkompleksa predstavqa i oblik za{tite nacionalnog predela.
Kompleks muzeja treba da ima za{titnu zonu, koja iskqu~uje nepo`eqne vizure namuzejsku postavku. U za{titnoj zoni mogu biti locirani administrativni centar,sa izlo`benim i predava~kim salama, ostavama i radionicama, park zabavnogkaraktera (quqa{ke, ringi{pili i dr.), otvoreni teatar za teatarski prikaznarodnih obi~aja i obreda.
^esto se etno parkovi nazivaju muzejima narodnog stvarala{tva i na~ina `ivotaili etnografskim selima pru`aju predstavu o arhitekturi odre|enog perioda uneraskidivom jedinstvu sa drugim spomenicima materijalne i duhovne kulturenaroda, oru|ima za rad, predmetima doma}instva svakodnevne upotrebe,proizvodne primewene umetnosti.
Organizovati izlo`bu po geografskim principima, pri ~emu teorija parkapredstavqa umaweni model zemqe sa wenim glavnim zonama i osobenostimapredela.
3.7.7. Geotermalne vode
Uprkos tome {to ““Lukovska Bawa”” ne spada u red na{ih najpoznatijih bawa,smatramo da su geotermalne vode ne samo specifi~an prirodni fenomen, ve} iizuzetno zna~ajan prirodni resurs. Sva planska re{ewa i aktivnosti na podru~juBawe moraju biti u funkciji za{tite i racionalnog kori{}ewa izvori{ta geotermalnih voda.
Prednost treba dati kori{}ewu ovih voda u bawsko le~ili{ne i rekreativnesvrhe i eventualno (ukoliko za to postoje uslovi i mogu}nosti) za fla{irawe ikao izvor termalne energije (za zagrevawe bawskih, javnih, stambenih, poslovnih idrugih objekata, staklenika i sl.).
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 29
3.8. PRAVILA URE\EWA OSTALOG ZEMQI[TA
3.8.1. Zelenolo
Zelenilo u okviru obuhvata plana nalazi se po obalama jezera, akumulacija,ribwaka i reka, kao za{tita vodotoka od zaga|ewa, u~vr{}ivawe obala, padina,smawewa odrona i dr.
U okviru toga potrebno je formirati pe{a~ke "staze" du` obala vodotokova , usmislu stvarawa popre~nog profila u zavisnosti od vodenog re`ima reke ilidruge vodene povr{ine, karaktera reqefa priobalnih teritorija, prisustvapostoje}ih zasada. Na obalama treba da budu stvorene neophodne pogodnosti iuslovi za odmor.
Parterni karakter komponovawa kejova treba kombinovati na odre|enim mestimasa linijskom i sadwom drve}a i {ibqa, koje daje neophodno zasen~ewe , formirakulise predweg plana i oboga}uje prostornu organizaciju keja.
U prostornoj celini 5.3. na katastarskim parcelama naziva Reka i Velike livadeKO Lukovo mogu}e je minimalna izgradwa objekata koji su u duhu plasirawaetnohrane, doma}e radinosti, suvenira, formirawa ribwaka. Pre wihoveizgradwe obavezno je utvrditi:
1. povoqnost terena za gradwu2. plavnost podru~ja, kako se prostorna celina 5.3. nalazi izme}u Lukovske
reke i jaza3. neophodno je re{iti prilaze do javnih saobra}ajnica
3.8.2. Vodno zemqi{te
Vodni re`im odr`ava se i unapre|uje ure|ivawem i odr`avawem vodotoka,izgradwom i odr`avawem vodoprivrednih objekata i primenom mera za za{titu od{tetnog dejstva voda, kori{}ewa voda i za{titu voda od zaga|ivawa, a u skladusa Vodoprivrednom osnovom, odnosno vodoprivrednim uslovima, vodoprivrednomsaglasnosti i vodoprivrednom dozvolom koji se izdaju u skladu savodoprivrednom osnovom.
Vodotokovi
U inundacionom podru~ju je zabrawena svaka gradwa.
Planom je odre|en (koordinatama prelomnih ta~aka) pojas za regulaciju kojipredstavqa rezervaciju vodotoka koja }e biti potpuno definisana projektnomdokumentacijom.
Granica pojasa regulacije u gra|evinskom podru~ju je identi~na gra|evinskoj linijikoja ne dozvoqava izgradwu u pojasuza regulaciju re~nog korita.
Na delu gde se pribli`avaju linije regulacije puta i pojasa za regulaciju re~nogkorita treba za{tititi put od visokog vodostaja sa odgovaraju}im objektima, aprema uslovima iz tehni~ke dokumentacije.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 30
IV PRAVILA GRA\EWA
1. PRAVILA GRA\EWA NA JAVNOM GRA\EVINSKOM ZEMQI[TU
Op{ta pravila
Na grafi~kom prilogu br. 6a i 6b. " Plan izgradwe, regulacije i nivelacije"prikazano je javno gra|evinsko zemqi{te.
Saobra}ajne povr{ine su u planu razdvojene na: one koje pripadaju planiranomjavnom gra|evinskom zemqi{tu ( definisane u potpunosti i grafi~ki i numeri~ki )i one koje su u ostalom gra|evinskom zemqi{tu ( odre|ene grafi~ki ).
Saobra}ajne povr{ine odre|ene na ovaj na~in moraju biti planski osnov za izraduurbanisti~kih projekata parcelacije i preparcelacije ostalog gra|evinskogzemqi{ta.
Primarna i sekundarna mre`a infrastrukture (vodovod, kanalizacija,elektromre`a, itd. ) se postavqaju u pojasu regulacije javnih saobra}ajnica ili upristupnom putu ako su korisni~ka ili privatna svojina.
Podzemni vodovi komunalne infrastrukture, mre`e telekomunikacionih iradiodifuznih sistema postavqaju se ispod javnih povr{ina i ispod ostalihparcela uz predhodno regulisawe me|usobnih odnosa sa vlasnikom ( korisnikom )parcela.
Vodovi podzemne infrastrukture se moraju trasirati tako da:
- ne ugro`avaju postoje}e ili planirane objekte, kao i planirane namenekori{}ewa zemqi{ta,
- da se podzemni prostor i gra|evinska povr{ina racionalno koriste,- da se po{tuju propisi koji se odnose na druge infrastrukture,- da se vodi ra~una o geolo{kim osobinama tla, podzemnim vodama....
1.1. Pravila gra|ewa saobra}ajnih povr{ina
U okviru pojasa regulacije osim objekata koji su sastavni deo saobra}ajnice(saobra}ajna signalizacija, infrastrukturni objekti, autobuska stajali{ta i sl.),mogu se nalaziti i slede}i sadr`aji: reklamni panoi, zelene povr{ine, drvoredi,objekti za za{titu od buke, klupe za sedewe, ni{e za kontejnere, kontejneri i sl.
Polo`aj navedenih sadr`aja defini{e se u skladu sa propisima o za{titisaobra}ajnog profila saobra}ajnice.
U postoje}em izgra|enom nasequ regulacija ulica je usvojena iz postoje}eg stawauz minimalne korekcije na pojedinim deonicama gde je to zahtevala geometrijaosovine ulica.
Nivelaciona re{ewa saobra}ajnih povr{ina zadr`ati iz postoje}eg stawa jerzadovoqavaju uslove odvodwavawa atmosferskih voda , te u slu~ajurekonstrukcije usvojiti ista.
Kolovozne konstrukcije za saobra}ajnice ranga: gradska magistrala, gradska Ireda gradska, II reda, sabirna ulica, moraju se dimenzionisati da podnesuosovinska optere}ewa od 10 tona po osovini.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 31
Pretpostavqeno saobra}ajno optere}ewe po rangovima je:
- gradska magistrala ............................................... vrlo te{ko- gradska I reda ......................................................... te{ko- gradska II reda ....................................................... sredwe- sabirna ulica ....................................................... sredwe- lokalni putevi ........................................................ sredwe
Za saobra}ajnice ranga: pristupna (stambena) ulica, kolsko pe{a~ka staza,povr{ine za stacionarni saobra}aj, biciklisti~ke trake, privatni prilazi moguse graditi sa asfaltnom kolovoznom konstrukcijom koja mora imati minimalneslojeve:
- dowi nose}i sloj od {qunkovito peskovitog materijala...............25 cm.- mehani~ku stabilizaciju od drobqenog kamenog materijala 0-32..10cm.
- asfalt beton 0-16 ...............................................................................5 cm.
Saobra}ajnice ni`ih rangova mogu se raditi sa kolovoznom konstrukcijom ~ijizavr{ni sloj mo`e biti od prefabrikovanih fabri~kih kocki, betonskih plo~a,kamenih kocki ili plo~a, postavqenih na sloju peska ili cementnog maltera.
Oivi~ewe saobra}ajnica se mo`e raditi od betonskih sivih ili belih ivi~waka,18/24; 20/24.
Oivi~ewe kolovoza saobra}ajnica na mestima pristupa u individualna dvori{ta,radi se ivi~wakom 18/24 postavqenih polo`eno ili ivi~wakom 20/24.Promenu tipa oivi~ewa kolovoza obavezno raditi primenom prelaznog ivi~wakaminimalne du`ine 0,40m.
Odvodwavawe saobra}ajnica ranga gradska magistrala, gradska I reda, gradska IIreda, sabirna ulica vr{i se sistemom atmosferske kanalizacije.
1.2. Pravila gra|ewa komunalnih objekata
Vodovod trasirati jednom stranom kolovoza, suprotnoj od fekalne kanalizacije,na odstojawu 1,0 m. od ivi~waka.
Atmosfersku kanalizaciju trasirati osovinom kolovoza (ili izuzetno zbogpostoje}ih instalacija ili popre~nih padova kolovoza – jednom stranom kolovozana odstojawu 1,0 m od ivi~waka, u kom slu~aju je fekalna kanalizacija trasiranaosovinom).
Horizontalno rastojawe izme|u vodovodnih i kanalizacionih cevi i zgrada,drvoreda i drugih zate~enih objekata ne sme biti mawe od 2,5 m.
Te`iti da vodovodne cevi budu iznad kanalizacionih, a ispod elektri~nihkablova pri ukr{tawu.
Minimalna dubina ukopavawa cevi vodovoda i kanalizacije je 1,0 m. od vrha cevido kote terena, a padovi prema tehni~kim propisima u zavisnosti od pre~nikacevi.
Minimalni pre~nik vodovodne cevi na predmetnom podru~ju odre|uje JKP
Kur{umlija», ali treba te`iti da u svim ulicama bude min Æ 100 mm (zbogprotivpo`arne za{tite objekata). Vodovodnu mre`u graditi u prstenastomsistemu, gde god je to mogu}e.
Prolaz vodovodnih cevi kroz revizione {ahte i druge objekte kanalizacije nijedozvoqen.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 32
Minimalni pre~nik uli~ne fekalne kanalizacije je Æ 200 mm, a ku}nog prikqu~ka
Æ 150 mm.Minimalni pre~nik atmosferske uli~ne kanalizacije je Æ 300 mm. a dubine ipadovi prema propisima iz ove oblasti.
Izbor materijala za izgradwu vodovodne i kanalizacione mre`e, kao i opremeizvr{iti uz uslove i saglasnost JKP Kur{umlija.
Za odvo|ewe atmosferskih voda sa povr{ina ulica i trgova, postavqaju seslivnici sa talo`nicima. Minimalno rastojawe je 50-100 m (za male padovesaobra}ajnica), odnosno oko 30 m (za saobra}ajnice sa velikim nagibima).
Na kanalizacionoj mre`i kod svakog ra~vawa, promene pravca u horizontalnom ivertikalnom smislu, promene pre~nika cevi, kao i na pravim deonicama, naodstojawu pribli`no 50 m postavqaju se revizioni silazi.
Pojas za{tite oko glavnih cevovoda iznosi najmawe po 2,5m od spoqne ivice cevi.U pojasu za{tite nije dozvoqena izgradwa objekata, ni vr{ewe radwi koje moguzagaditi vodu ili ugroziti stabilnost cevovoda.
U delovima naseqa gde postoji izgra|ena fekalna kanalizacija, objekti se morajuprikqu~iti na wu u skladu sa tehni~kim uslovima JKP Kur{umlija. U timdelovima grada se zabrawuje upotreba poqskih nu`nika i septi~kih jama.
Zabrawena je izgradwa objekata i sa|ewe zasada nad razvodnom mre`omvodovoda ili kanalizacije. Vlasnik nepokretnosti koja se nalazi ispod, iznadili pored komunalnih objekata (vodovod, toplovod.....), ne mo`e obavqati radovekoji bi ometali pru`awe komunalnih usluga.
Vodomer mora biti sme{ten u posebno izgra|en {aht i ispuwavati propisanestandarde, tehni~ke normative i norme kvaliteta, koje odre|uje JKP Kur{umlija.Polo`ajno vodomerni {aht postavqati mah. 2,0 m. od regulacione linije.
Zabrawena je izgradwa poniru}ih bunara.
Protivpo`arna za{tita se obezbe|uje izgradwom protivpo`arnih hidranata navodovodnoj mre`i. Cevi moraju biti minimalnog pre~nika 100 mm u prstenastomsistemu, a izuzetno ako to nije mogu}e dozvoqava se granasti sistem. Hidrantipre~nika 80 mm ili 100 mm se postavqaju na maksimalnoj udaqenosti od 80 m takoda se po`ar na svakom objektu mo`e gasiti najmawe sa dva hidranta. Udaqenosthidranata od objekta je minimalno 5 m a najvi{e 80 m.
Zabraweno je izvo|ewe fizi~ke veze gradske vodovodne mre`e sa mre`amadrugog izvori{ta: hidrofori, bunari, pumpe.....
1.3. Pravila gra|ewa elektroenergetskih objekata
Sobzirom da je do podru~ja izgra|en 35 kV dalekovod iz pravca Kur{umlijepredvi|a se izgradwa TS 35/10 kV snage 1000 KVA u zoni u{}a “Trebiwske reke.
Tako|e je potrebno u celosti rekonstruisati postoje}u mre`u 0.4 kV na betonskimstubovima sa Alc provodnikom ili kablovskim snopom.
U saobra}ajnicama se predvi|a izgradwa javne rasvete na stubovima mre`e 0.4kV sa `ivinim svetiqkama snage 125 W ili natrijumovim svetiqkama visokogpritiska snage 70 w.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 33
Kod izgradwe elektroenergetskih objekata treba re{avati uslove nadle`neelektrodistribucije va`e}e tehni~ke propise i tehni~ke preporukeelektrodistribucije Srbije.
Transformatorske stanice 10/0,4 KV u zonama zelenih javnih povr{ina grade sekao podzemni ili izuzetno kao prizemni objekti.
Zidani ili monta`ni objekat TS 10/0,4 KV je povr{ine do 25 m2, zavisno od tipa ikapaciteta. TS 10/0,4 KV se ne ogra|uju i nemaju za{titnu zonu.
Za TS 10/0,4 KV propisan je maksimalni nivo buke od do Db dawu i 35 Db no}u.Zidovi TS 10/0,4 KV treba da budu sa ugra|enim zvu~no-izolacionim materijalomkoji }e ograni~iti nivo bude.
Zbog spre~avawa negativnog uticaja na `ivotnu sredinu u slu~aju havarija zbogizlivawa trafo-uqa, potrebno je ispod transformatora izgraditi jame zaskupqawe istog.
Do TS 10/0,4 KV (prizemne ili stubne) potrebno je obezbediti pristupni putminimalne {irine 2,5 m do najbli`e javne saobra}ajnice za pristup terenskogvozila.
Za postavqawe TS 10/0,4 KV u postoje}i objekat potrebno je pribaviti saglasnostvlasnika-korisnika stanova ili poslovnog prostora.
Za prislawawe TS 10/0,4 KV uz postoje}i objekat potrebno je pribaviti saglasnostvlasnika-korisnika stanova ili poslovnog prostora ~iji se prozorski otvorinalaze na strani zgrade uz koju se postavqa TS.
TS 10/0,4 KV mora da ima polo`aj takav da ne ugro`ava preglednost, bezbednost isigurnost kretawa svih u~esnika u saobra}aju.
Kod projektovawa i izgradwe TS 10/0,4 KV 35/10 KV i elektroenergetskih objekatanaponskog nivoa 1 KV i 10 KV obavezno je po{tovawe i primena svih va`e}ihtehni~kih propisa i normativa iz ove oblasti.
Tipske objekte postaviti tako da se na najboqi na~in uklope u okolni ambijent, azidane objekte izborom fasadnih materijala, tekstura i boja maksimalnouklopiti u okolni ambijent.
Stubne TS 10/0,4 KV obavezno postavqati na armirano-betonskim stubovimadimenzionisanim prema veli~ini ransformatora sa temeqom od betona marke barMB 20 i elektroopremom na stubu koja sadr}i VN opremu, NN opremu sa razvodnimormanom koji poseduje i prostor za sme{taj opreme za javnu rasvetu. Obaveznoprimeniti sve vrste za{tite od opasnosti i elementarnih nepogoda koje se mogupojaviti na ovim objektima.
Rastojawe stubova stubnih trafo-stanica 10/0,4 KV kod ukr{tawa dalekovoda sajavnim putem iznosi najmawe visinu stuba, a kod paralelnog vo|ewa najmawe 40 mod auto-puta i magistralnog puta, 20 m od regionalnog puta i 10 m od lokalnog inekategorisanog puta, ra~unaju}i od spoqne ivice zemqi{nog pojasa.
Monta`ne i betonske TS 10/0,4 KV raditi sa odgovaraju}im temeqima, nosa~imatransformatora, krovnom konstrukcijom, vratima sa otvarawem iznutra bezkqu~a, `aluzinama i drugom opremom za efikasno hla|ewe, trotoarom,poklopcima otvora u podu i ostalom sigurnosnom i za{titnom opremom kojaobezbe|uje visoku bezbednost i sigurnost u radu, kao i za{titu od svih mogu}ihopasnosti i elementarnih nepogoda.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 34
- Planiranu niskonaponsku vazdu{nu mre`u postavqati u regulacionom profilusaobra}ajnica, prema planovima detaqne regulacije i tehni~kim uslovimanadle`nog elektroprivrednog preduze}a;
- rekonstrukciju vazdu{nih visokonaponskih i niskonaponskih vodova izvoditi popostoje}im trasama, prema tehni~kim uslovima nadle`nog elektroprivrednogpreduze}a;
- prilikom izgradwe objekata u blizini nadzemnih elektroenergetskih vodovapridr`avati se va`e}ih tehni~kih propisa, standarda i tehni~kih uslovanadle`nog elektroprivrednog preduze}a.
1.4. Pravila gra|ewa toplifikacije
Toplifikacija
Toplovod bi se gradio od termoizolovanih cevi, ukopanih u zemqu na dubini 0,8-1m u za to predvi|enom prostoru trotoara ili zelenim povr{inama trotoara.Rastojawa od PTT kablova, elektrokablova, vodova kanalizacije i vodovavodovoda iznosi
Pri paralelnom vo|ewu 0,5 (m)Pri ukr{tawu 0,3 (m)
Prelaz toplovoda ispod puta i ukopavawe vr{iti na dubini od (1m).
Za rad mehanizacije za iskop potrebno je obezbediti za{titni radni pojas uzavisnosti od primewene mehanizacije i na~ina iskopa.
Toplovod nadzemno obele`iti betonskim stubi}ima sa natpisom"toplovod " na mesinganoj plo~ici.
Za podru~ja koja se nemogu zagrevati termalnim vodama kao i podru~ja zagrevanatermalnim vodama, kao alternativu planom detaqne regulacije usvojiti grejawena ~vrsto gorivo .
1.5. Za{titni koridori infrastrukture
Za{titni pojas infrastrukture odnosi se na saobra}ajnice, elektroenergetskeobjekte, mre`u vodovoda, kanalizacije i toplifikacionih vodova. Kako je Ulica_________________ u trasi regionalnog puta, po Zakonu o putevima, za{titni pojasputa je 10m, sa obe strane puta. S obzirom na postoje}u izgra|enost regionalni putje kroz Plan tretiran kao gradska saobra}ajnica sa definisanim gra|evinskimlinijama.
Za elektroenergetske objekte u skladu sa wihovim naponskim nivoom i tehni~kimpropisima Planom su odre|eni za{titni pojasevi, u kojima je zabrawena izgradwaobjekata osim u slu~aju dobijawa saglasnosti nadle`ne distribucije:
- nadzemni vod 10 kV - 8 m- nadzemni vod 35 kV - 15 m- nadzemni vod 110 kV - 15 m- nadzemni vod 220 kV - 24 m
Za primarnu mre`u vodovoda, kanalizacije i toplifikacije zabrawena je igradwaobjekata u pojasu {irine:
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 35
- za vodovod - 3 m- za kanalizaciju - 3 m- a toplifikaciju - 3 m
Raspored i vo|ewe instalacije treba da je paralelan , u regulacionom pojasu ikroz zelene povr{ine (javne povr{ine). U slu~aju ukr{tawa i pribli`avawaprilikom rasporeda instalacija , pridr`avati se tehni~kih propisa.
1.6. Pravila izgradwe objekata javne namene
Obrazovawe, de~ija i socijalna za{tita,kultura, komunalni objekti, javne zelenepovr{ine, pe{a~ke zone i {etali{ta
- javni objekti }e se graditi na planiranim lokacijama, u okviru centranaseqa i stambenim zonama;
- tip objekta }e svakako zavisiti od wegove funkcije ali on mora bitiprilago|en uslovima lokacije,
- kompleks mora biti ura|en u skladu sa funkcijom objekta i wegovimokru`ewem;
- u okviru zona stanovawa mogu biti i obrazovawe, de~ija i socijalnaza{tita, zdravstvo, kultura, informisawe i druge javne namene u funkcijistanovni{tva;
- zabrawena je izgradwa u ovim kompleksima drugih objekata, koji bi moglida ugroze `ivotnu sredinu i osnovnu namenu.
Po tipu izgradwe objekti se na gra|evinskoj parceli grade kao slobodnostoje}iodnosno objekat ne dodiruje ni jednu liniju gra|evinske parcele.
Najmawa udaqenost objekta javnih potreba od objekata na susednim parcelamaiznosi 4.0 m.
Rastojawe osnovnog gabarita i linije susedne gra|evinske parcele iznosi, na delubo~nog dvori{ta prete`no severne orijentacije minimalno 2,5 m, odnosno na delubo~nog dvori{ta prete`no ju`ne orijentacije minimalno 3,5 m.
Visina objekata iznosi:
- najve}a dozvoqena apsolutna visina 10 m,
- za odre|ivawe kote prizemqa u odnosu na nivo javne saobra}ajnice zaobjekte koji u prizemqu imaju nestambenu namenu (delatnost) kota prizemqa mo`ebiti vi{a od kote trotoara za najvi{e 0,20 m. Svaka ve}a denivelacija, ali neve}a od 1,2 m, savladava se unutar objekta.
Spratnost objekata je uglavnom jednaka postoje}oj, do P+1+Pk.
Parkirawe i gara`irawe vozila se obezbe|uje na sopstvenoj gra|evinskoj parceliizvan povr{ine javnog puta.
Po arhitekturi objekti javnih namena treba da budu prepoznatqivi i uo~qiviji odobjekata drugih namena.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 36
2. PRAVILA GRA\EWA NA OSTALOM GRA\EVINSKOM ZEMQI[TU
2.1. Op{ta pravila parcelacije
Gra|evinska parcela jeste najmawi deo prostora, najmawa povr{ina na kojoj semo`e graditi, odnosno ima povr{inu i oblik koji omogu}ava izgradwu objekta uskladu sa planom, pravilima o gra|ewu i tehni~kim propisima. Parcela jedefinisana pristupom na javnu povr{inu, granicama prema susednim parcelama iprelomnim ta~kama koje su odre|ene geodetskim elementima.
U razradi prostora prihvata se granica postoje}ih parcela,osim u slu~aju kadaparcela nije uslovna za planiranu izgradwu i kada se promena granica parcelevr{i u korist javne povr{ine ili javne namene.
Gra|evinska parcela je utvr|ena regulacionom linijom prema javnoj saobra}ajnici,granicama gra|evinske parcele prema susednim parcelama i prelomnim ta~kamakoje su definisane analiti~ko-geodetskim podacima.
Gra|evinska parcela, po pravilu ima pribli`no oblik pravougaonika ili trapezai bo~nim stranama je postavqena upravno na osovinu javne saobra}ajnice.
Oblik i veli~ina gra|evinske parcele mora da omogu}ava izgradwu objekata uskladu sa re{ewima iz plana, pravilima o gra|ewu i tehni~kim propisima.
Gra|evinske parcele se formiraju uz po{tovawe imovinsko-pravnih odnosa ipostoje}ih me|nih linija.
Parcelacija i preparcelacija na ostalom gra|evinskom zemqi{tu se mo`eizvr{iti na zahtev vlasnika izradom urbanisti~kog projekta na osnovu ovog plana.
2.1.1. Transformacija parcele
Postoje}e parcele ~iji je front prema saobra}ajnici mawi od 6 m, parcelenepravilnog oblika, kao i parcele povr{ine mawe od 150 m2, nisu parcele na kojimje mogu}a izgradwa.
Do detaqnijeg planskog odre|ewa statusa ovih parcela, na wima je mogu}a samorevitalizacija ili sanacija postoje}ih objekata ili privremeno pro{ireweobjekata zbog poboq{awa uslova stanovawa. Za ovakve paracele, ukoliko je tomogu}e, treba primeniti postupak ukrupwavawa sa susednim parcelama radipove}awa kapaciteta u pogledu izgra|ene povr{ine ili spratnosti zgrade.
Promena granica postoje}e parcele i formirawe novih se vr{i na osnovu op{tihpravila za paracele i na osnovu posebnih pravila za odre|enu namenu i tipizgradwe, definisanih ovim urbanisti~kim pravilnikom. Novoformirane parceletreba da imaju geometrijsku formu {to bli`u pravougaoniku ili drugom oblikukoji je prilago|en terenu, planiranoj nameni i tipu izgradwe.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 37
Parcelacija i preparcelacija utvr|uje se urbanisti~kim projektom, ako suispuweni uslovi za primenu op{tih pravila parcelacije i regulacije iz ovogpravilnika.
§ PARCELACIJA
Podela postoje}e parcele na dve ili vi{e mawih parcela se vr{i pod slede}imuslovima:
- podela se vr{i u okviru granica parcele
- pristup na javnu povr{inu novoformiranih parcela mo`e se obezbediti i sasukorisni~kih povr{ina
- podelom se ne mogu formirati parcele koje su substandardne u pogleduveli~ine i na~ina gradwe u odnosu na neposredno okru`ewe odnosno planiranitip izgradwe.
§ PREPARCELACIJA
Spajawe dve ili vi{e postoje}ih parcela radi formirawa jedne parcele se vr{ipod slede}im uslovima:
- spajawe se vr{i u okviru granica celih parcela, a granica novoformiraneparcele obuhvata sve parcele koje se spajaju;
- spajawem parcela va`e}a pravila izgradwe za planiranu namenu i tip blokase ne mogu mewati, a kapacitet se odre|uje prema novoj povr{ini. Zbog boqeorganizacije i iskori{}enosti prostora on mo`e biti ve}i od zbirapojedina~nih kapaciteta spojenih parcela;
- spajawem se formira parcela na kojoj tip izgradwe bez obzira na veli~inuparcele treba da bude u skladu sa neposrednim okru`ewem, a u za{ti}enimpodru~jima u skladu sa uslovima za{tite.
Preparcelacijom dve ili vi{e postoje}ih parcela mogu se formirati dve ili vi{enovih parcela po pravilima za spajawe parcela i podelu parcela.
Preparcelacija nije dozvoqena na parcelama koje su predvi|ene za podizaweobjekata javne namene, kao i na parcelama na kojima se ve} nalaze javni objekti,spomenici kulture i legati ili drugi objekti od javnog interesa, osim u slu~ajukada se predmetni prostor uve}ava.
2.1.2. Veli~ina gra|evinskih parcela
Veli~ina gra|evinskih parcela, u stambenim zonama gustine 20-30stanova / ha,iznosi:
- min povr{ina parcele za izgradwu jednog stambenog objekta treba da bude3,00 ara;
- min povr{ina parcele za izgradwu dvojnog ili dva objekta treba da bude4,5 ara;
- min povr{ina parcele za izgradwu vi{eporodi~nog objekta treba da bude 6ara;
- mah povr{ina parcele mo`e biti 8,00 ari;
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 38
Veli~ina gra|evinskih parcela, u stambenim zonama gustine 10-20stanova / ha,iznosi:
- min povr{ina parcele za izgradwu jednog stambenog objekta treba da bude3,00 ara;
- min povr{ina parcele za izgradwu dvojnog objekta treba da bude 4,5 ara;
- mah povr{ina parcele mo`e biti 8,00 ari;
2.1.3. [irina fronta
Najmawa {irina fronta gra|evinske parcele u zavisnosti od namene prostora,iznosi:- slobodnostoje}i objekat ................... 10 m- dvojni objekat ..................................... 16 m- vi{eporodi~ni objekat ................... 20 m
Najmawa {irina fronta gra|evinske parcele za izgradwu objekata proizvodno –zanatskoj nameni (proizvodni i zanatski objekti, skladi{ta, magacini i ostaliprate}i objekati) iznosi 20,00 m.
Ukoliko je gra|evinska parcela ugaona, najmawa {irina gra|evinske parcele sepove}ava za 20%.
2.1.4. Izlaz na javnu saobra}ajnicu
Gra|evinska parcela mora imati izlaz na javnu saobra}ajnicu odnosno trajnoobezbe|en pristup na javnu saobra}ajnicu.
Ako se gra|evinska parcela ne oslawa direktno na javnu saobra}ajnicu, wena vezasa javnom saobra}ajnicom se ostvaruje preko pristupnog puta optimalne du`ineoko 50 m ~ija je minimalna {irina 2,5 m.
Ako se pristupni put koristi za jednu gra|evinsku parcelu, mo`e se formirati uokviru te parcele, a ako se koristi za povezivawe dve ili vi{e gra|evinskihparcela sa javnom saobra}ajnicom, formira se kao posebna parcela.
2.2. Pravila gra|ewa za objekte
Osnovna namena objekata
Planom detaqne regulacije odre|uju se pravila za gra|ewe objekata namewenih:
- porodi~no stanovawu gustine 20 stanova /ha- ruralno stanovawu gustine 10 stanova/ha- uslu`nim delatnostima i me{ovitom poslovawu- sportsko rekreativnom centru- etno park- geotermalne vode
PORODI^NO STANOVAWE GUSTINE 20 st./ha
Mogu}e prate}e namene: uslu`ne delatnosti, javne namene, me{ovito poslovawe imala privreda pod odre|enim uslovima*-
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 39
Prete`na je izgradwa objekata za potrebe doma}instava;spratnost objekata: P+1 +Pk;
- poslovni prostor je uglavnom u okviru centara, a mogu} je u prizemnimdelovima objekata;
- na parcelama do 5,00 ari poslovni prostor se mo`e organizovati u sastavustambenog objekta ili kao poseban objekat ukoliko to organizacija parceledozvoqava; mogu}a je izgradwa i iskqu~ivo poslovnog objekta.
- na parcelama od 5,00-8,00 ari, mogu}a je izgradwa drugog objekta naparceli za poslovni prostor iz tercijarnog sektora, ili za malu privredu;izgradwa drugog objekta na parceli mogu}a je uz predhodnu izradu urbanisti~keanalize za odgovaraju}i zahvat;
-tip stambenog ili poslovnog objekta mora biti prilago|en {irini parcele.- nije po`eqno da objekti imaju suteren ili podrum, zbog toga {to je ova zona
u delu koji ima visok nivo podzemnih voda
-na parcelama preko 8,00 ari, mogu}e je razvijati delatnosti male privrede;
Indeks izgra|enosti: 1.2;
Indeks zauzetosti: 40%;
Optimalana veli~ina parcele je 500 - 800 m2;za postoje}e gra|evinske parceleminimum je 300m2 da bi parcela imala prostor za izgradwu.Parcele ve}e od 800 m2 mogu se formirati u skladu sa wihovom namenom.
Ovaj vid stanovawa zastupqen je u prostornim celinama 1.4.;2.4.;3.4; i 4.4.
RURALNO STANOVAWE GUSTINE 10 st/ ha
Dozvoqene namene na gra|evinskom delu parcele: nepoqoprivredno i me{ovitostanovawe, usluge, mali proizvodni pogoni u doma}oj radinosti;
Zabraweno je obavqawe delatnosti u objektima koje vibracijama, bukom, gasovima,mirisima, otpadnim vodama i drugim {tetnim dejstvima mogu da ugroze okolinu ine predstavqaju namenu kompatibilnu stanovawu, kao prete`noj nameni objekata.
Prete`na je izgradwa objekata za potrebe doma}instava;spratnost objekata: P+1 +Pk;
Indeks izgra|enosti: 0.6;
Indeks zauzetosti: 25%;
Optimalna veli~ina parcele je 500 -1500 m2;
Uz stambeni objekat, u okviru dozvoqenih indeksa, mogu}a je izgradwa vi{eobjekata pomo}nih sadr`aja (gara`e, letwe kuhiwe, ostave za hranu kapacitetadoma|instva...). Zabraweno je formirawe ekonomskog dvori{ta i izgradwaobjekata u funkciji uzgoja stoke.
Parcela mo`e biti ure|ena za nepoqoprivredno i me{ovito doma}instvo;Data jemogu}nost da se deo gra|evinske parcele ne pretvara u gra|evinsko zemqi{te ve}se koristi kao poqoprivredno zemqi{te, ali iskqu~ivo kao vo}wak, vinograd ilisli~no ure|ena povr{ina.
Minimalna povr{ina parcela za izgradwu stambenog objekta je 400m2
nepoqoprivredna doma}instva, odnosno 600 m2 za me{ovita doma}instva;
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 40
§ na parcelama 500-1500 m2 mogu}a je izgradwa drugog objekta za stanovawe iliza poslovni prostor;
Ruralno stanovawe planirano je u prostornim celinama 5.4.
NAMENE OBJEKATA ^IJA GRADWA JE ZABRAWENA U OVOJ ZONI: sve namene za koje se, naosnovu strate{ke procene uticaja, ustanovi da ugro`avaju `ivotnu sredinu iosnovnu namenu.
USLU@NE DELATNOSTI I ME[OVITO POSLOVAWE
Mogu}e namene : stanovawe, uslu`ne delatnosti, javne namene i proizvodnozanatstvo koje ne ugro`avaju `ivotnu sredinu,magacini, skladi{ta,distributivni centri, trgovina na veliko, finalna obrada i pakovawe proizvoda,servisi i usluge, prate}a administracija su mogu}i sadr`aji ovog bloka.
Nisu dozvoqene delatnosti u objektima:
a. nabavka, prodaja i skladi{tewe otrovnih i radioaktivnih sirovina imaterijala
b. proizvodwa opasna po zdravqe radnika i okolnog stanovni{tvac. proizvodwa koja dovodi do zaga|ewa voda, vazduha i zemqi{ta
- poslovni prostor je mogu} je u prizemnim delovima stambenih objekata;- mogu}a je izgradwa i iskqu~ivo poslovnog objekta.
- na parcelama do 5,00 ari poslovni prostor se mo`e organizovati u sastavustambenog objekta ili kao poseban objekat ukoliko to organizacija parceledozvoqava;
- na parcelama od 5,00-8,00 ari, mogu}a je izgradwa drugog objekta naparceli za poslovni prostor iz tercijarnog sektora, ili za malu privredu;izgradwa drugog objekta na parceli mogu}a je uz predhodnu izradu urbanisti~keanalize za odgovaraju}i zahvat;
- na parcelama preko 8,00 ari, mogu}e je razvijati delatnosti maleprivrede;
-tip stambenog ili poslovnog objekta mora biti prilago|en {irini parcele.-nije po`eqno da objekti imaju suteren ili podrum, zbog toga {to je ova zona
u delu koji ima visok nivo podzemnih voda
Indeks izgra|enosti za uslu`ne delatnosti: 2-2.9;Indeks izgra|enosti za me{ovito poslovawe: 1.4. ;
Indeks zauzetosti: 50%;
Prostorne celine ugostiteqstvo:1.2. i 3.2.Prostorne celine me{ovito poslovawe:3.5.
SPORTSKO-REKREATIVNI CENTAR
Razvoj sporta, aktivne i organizovane rekreacije podrazumeva mre`u sportskihcentara i terena koji funkcionalno i sadr`ajno zadovoqavaju potrebe svihkategorija stanovnika.Ovaj centar je planiran na povr{ini od 5,54 ha. Predvi|ena je izgradwa sportskehale u kompleksu sa otvorenim sportskim terenima trim stazama, spravama za
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 41
ve`bawe u prirodi, povr{ina za igrawe dece, prostori za odmor sa maksimalnimozelewavawem prostora.
Indeks izgra|enosti: 1;
Najve}i dozvoqeni indeks iskori{}enosti......... 50%;
Maksimalna spratnost objekta P+1
Zastupqeno u prostornim celinama 2.2. i 4.1.
Mogu}a namena:
- sportska hala- sportski tereni- lokali (ugostiteqstvo, turizam, trgovina)
Uslovi za ure|ewe:
- travwake unutar kompleksa podi}i od vrsta predvi|enih za intenzivno ga`ewe,- izvr{iti funkcionalno za{titno ozelewavawe uz granicu sa de~jom ustanovom i
zdravstvenim centrom.
ETNO PARK
Prilikom formirawa etno parka, re{avati prostor u celini, uz obaveznu izraduurbanisti~kog projekta, sa mogu}no{}u fazne izgradwe. Prostor etno parka sasvojim razli~itim funkcionalnim namena uklopiti i povezati sa prirodnimokru`ewem. Raspored objekata, kompoziija, forma, oblikovawe, arhitektonskore{ewe treba da bude u duhu tradicionalne arhitekture, uz obaveznu upotrebutradiionalnih materijala. Objekti u parku bi trebalo da budu niske spratnosti,kako bi se lak{e uklopili u pejza` parka.
Po`eqno je konsultovati nadle`ni Zavod za za{titu sponenika kuture iplanskore{ewe etno parka usaglasiti sa wihovim zahtevima i sugestijama.
Mogu}a namena:
- stanovawe- administrativni centar sa predava~kim salama, radionicama, park zabavnog
karaktera- lokali (ugostiteqstvo, turizam, trgovina)
Indeks izgra|enosti: 0.4;
Najve}i dozvoqeni indeks iskori{}enosti......... 20%;
Maksimalna spratnost objekta P+1
Zastupqeno u prostornim celinama 1.5.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 42
GEOTERMALNE VODE
U prostornim celinama 1.1. i 3.1. dozvoqena je izgradwa objekata u funkcijibawskog le~ewa, a u skladu sa Zakonom o geolo{kim istra`ivawima, ~l. 3 i ~l. 26,Sl. Glasnik RS br. 44/95 i zakon o ministarstvima, ~l. 17, Sl. Glasnik RS, br.43/07. Propisana je i obavezna izrada urbanisti~kog projekta izgradwe.
Planirati sadr`aje kao {to su spa centri, wellness centru.
Indeks izgra|enosti: 0.4;
Najve}i dozvoqeni indeks iskori{}enosti......... 40%;
Maksimalna spratnost objekta P+0
Tip izgradwe
Objekti na gra|evinskoj parceli mogu da budu postavqeni na slede}i na~in:
- kao slobodnostoje}i, kada objekat ne dodiruje ni jednu liniju gra|evinskeparcele,- kao dvojni objekti, kada objekat dodiruje samo jednu bo~nu liniju gra|evinskeparcele.- u neprekinutom nizu, kada objekat dodiruje obe bo~ne linije gra|evinskeparcele
Polo`aj objekta na gra|evinskoj parceli
Minimalno rastojawe regulacione linije od gra}evinske linije za objektedefinisano je na grafi~kom prilogu br.6a i 6b Plan izgradwe, regulacije inivelacije.Svi planirani objekti moraju ispo{tovati gra|evinsku liniju dok je za postoje}eobjekte koji nisu legalizovani mogu}a legalizacija u postoje}em gabaritu bezmogu}nosti dogradwe i nadogradwe.
UDAQENOST OBJEKTA
Me|usobna udaqenost objekata od susednih objekata osim dvojnih iznosi 4,0 m.
Za izgra|ene objekte ~ija me|usobna udaqenost iznosi mawe od 3,0 m, u slu~ajurekonstrukcije nemogu se na susednim stranama predvi|ati naspramni otvoristambenih prostorija.
Me|usobna udaqenost stambenog i pomo}nog objekta zavisi od organizacijedvori{ta kao i samih objekata.
Najmawe dozvoqeno rastojawe osnovnog gabarita (bez ispada) objekta i linijesusedne gra|evinske parcele je za:
- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta severne orjentacije 1,5 m- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta ju`ne orjentacije 2,5 m- dvojne objekte na bo~nom delu dvori{ta 4,0 m
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 43
RASTOJAWE OD GRANICE PARCELE
Najmawe dozvoqeno rastojawe osnovnog gabarita (bez ispada) objekta i linijesusedne gra|evinske parcele je za:
- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta severne orjentacije 1,5 m- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta ju`ne orjentacije 2,5 m- dvojne objekte na bo~nom delu dvori{ta 4,0 m
Za izgra|ene objekte ~ije je rastojawe do granice gra|evinske parcele mawe odpomenutih vrednosti, u slu~aju rekonstrukcije ne mogu se na susednim stranamapredvi|ati otvori.
Za zone izgra|enih objekata ~ije je rastojawe razli~ito od pomenutih, novi objektise mogu postavqati i na slede}im rastojawima:
- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta severne orjentacije 1,0 m- slobodnostoje}e objekte na delu bo~nog dvori{ta ju`ne orjentacije 3,0 m
Visina i spratnost objekata
§ Apsolutna visina objekta
Apsolutna visina objekta je rastojawe od nulte kote objekta (ta~ka preseka linijeterena i vertikalne ose objekta) ili od nivelete javnog puta do kote venca (zaobjekte sa ravnim krovom), odnosno do slemena (za objekte sa kosim krovom).
Najve}a dozvoqena visina individualnog stambenog objekta je 12,0 m.
§ Kota prizemqa u odnosu na kotu javnog puta
Kota prizemqa objekta odre|uje se u odnosu na kotu nivelete javnog puta iliprema nultoj koti objekta, i to:
- kota prizemqa novih objekata ne mo`e biti ni`a od kote nivelete javnog puta,- kota prizemqa mo`e biti najvi{e do 1,2 m od nulte kote objekta,- za objekte koji u prizemqu imaju nestambenu namenu (delatnost) kota
prizemqa mo`e biti vi{a od kote trotoara za najvi{e 0,20 m. Svaka ve}adenivelacija, ali ne ve}a od 1,2 m, savladava se unutar objekta.
§ Spratnost objekata
- STAMBENI OBJEKTI U ZONI PORODI^NOG STANOVAWA GUSTINE 20-30ST/HA :
Osnovna spratnost porodi~nog stambenog objekta je P+1+Pk.Pomo}ni prostor se mo`e organizovati u sastavu osnovnog objekta ili samostalnona parceli, a tako|e i parkirawe je na parceli ili u gara`i;
Maksimalna visina nadzitka za eta`e u potkrovqu iznosi 1,60 m.Spratnost pomo}nih i drugih objekata na parceli iznosi najvi{e P+0.
- STAMBENI OBJEKTI U ZONI RURALNOG STANOVAWA GUSTINE 10-20ST/HA :
Spratnost porodi~nog stambenog objekta mo`e biti do P+1+Pk.Maksimalna visina nadzitka iznosi 1,60 m.Spratnost pomo}nih i drugih objekata na parceli iznosi najvi{e P+0.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 44
- OBJEKTI U ZONI ME[OVITOG POSLOVAWA, PROIZVODNOG ZANATSTVA I POQOPRIVREDNEPROIZVODWE:
Spratnost porodi~nog stambenog objekta mo`e biti do P+1+Pk.Najve}a dozvoqena spratnost za proizvodne objekte, magacine i pomo}ne objekteiznosi P+0.Najve}a dozvoqena spratnost proizvodnih objekata na delu objekta saadministracijom iznosi P+1.
Dozvoqeni indeksi zemqi{ta
§ Indeks izgra|enosti
Indeks izgra|enosti je odnos izme|u bruto razvijene izgra|ene povr{ine sviheta`a korisnog prostora i povr{ine parcele.
Najve}i dozvoqeni indeks izgra|enosti iznosi :
Ruralno stanovawe sredwe gustine 10 st/ha 0.6Porodi~no stanovawe sredwe gustine 20 st/ha 1.0-1.2Me{ovito poslovawe 1.4Sportsko rekreativan centar 1.0Etno park 0.4Geotermalni izvori 0.4
§ Indeks zauzetosti
Indeks zauzetosti-iskori{}enosti je odnos izme|u bruto povr{ine pod gabaritomsvih objekata na parceli i povr{ine gra|evinske parcele pomno`en brojem 100.Najve}i dozvoqeni indeksi iskori{}enosti prikazani su u okvir poglavqaV prikaz planiranih urbanisti~kih parametara na strani 48.
Objekti prate}eg sadr`aja
Ukoliko pri izgradwi objekta, parcela nije iskori{}ena do maksimalnog stepenaizgra|enosti odnosno stepena zauzetosti, mo`e se graditi i drugi objekat dopotpunog iskori{}ewa parcele u granicama dozvoqenih indeksa.
Pomo}ni objekti mogu se graditi na parceli uz uslov da wihovi gabariti ulaze uobra~un stepena izgra|enosti i zauzetosti i u skladu sa propisanim odstojawima.
Objekti prate}eg sadr`aja mogu biti spratnosti P+0, u dvori{nom prostoru izaglavnog objekta i na udaqenosti od 1,5 m od suseda.Objekat mo`e biti i na graniciparcele uz saglasnost suseda. Izuzetno kada su nameweni trgovini ili drugimkompatibilnim funkcijama objekti prate}eg sadr`aja mogu se postaviti unastavku ili ispred porodi~nog stambenog objekta na gra|evinskoj liniji, uz uslovda se formiraju kao sastavni deo porodi~nog stambenog objekta.
Pravila rekonstrukcije objekata
Kod intervencije na postoje}im objektima koji ne ispuwavaju neke od uslovavezanih za nephodna rastojawa od granica parcela i od susednih objekata mogu}esu mawe izmene bez promene gabarita (adaptacija, sanacija kao i pretvarawetavanskog prostora u koristan prostor).
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 45
Ako se vr{i radikalna rekonstrukcija (dogradwa, nadzi|ivawe i dr.) objekat semora graditi pod uslovima koji su propisani za izgradwu novog objekta.
Parkirawe i gara`irawe vozila
Parkirawe i gara`irawe vozila je obavezno u okviru gra|evinske parcele, izvanpovr{ine javnog puta u odnosu:jedno parking mesto na jedan stan u stambenim zonama,jedno parking mesto na 70 m2 bruto gra|evinske povr{ine ilijedno parking mesto na jednu poslovnu jedinicu u proizvodnim zonamajedno parking mesto na 120m² magacinskog (stovari{nog) prostora
Vozila mogu biti parkirana i u gara`ama koje mogu biti u objektu i na parceliiskqu~ivo iznad terena.Pristup parceli mora biti obezbe|en prolazom minimalne {irine 2,5 m.
Arhitekstonsko oblikovawe
· ISPADI
Delovi objekata sa ispadima ve}im od 1,20 m ne mogu prelaziti gra|evinsku liniju.Horizontalna projekcija ispada postavqa se na gra|evinsku liniju.
Delovi objekata sa ispadima (erkeri, doksati, balkoni, ulazne nadstre{nice saili bez stubova i sl.) do 1,20 m mogu pre}i gra|evinsku liniju, ra~unaju}i odosnovnog gabarita do horizontalne projekcije ispada, i to:
- na delu predweg dvori{ta prema ulici odstupawe od gra|evinske linije dohorizontalne projekcije ispada iznosi do 1,20 m, uz uslov da ukupna povr{inaispada ne mo`e pre}i 50% uli~ne fasade iznad prizemqa,
- na delu bo~nog dori{ta prete`no severne orijentacije (rastojawe od 1,50 i2,50 m do granice susedne parcele horizontalna projekcija ispada mo`e pre}iosnovni gabarit objekta do 0,60 m, uz uslov da ukupna povr{ina ispada ne mo`epre}i 30% bo~ne fasade iznad prizemqa,
- na delu bo~nog dvori{ta prete`no ju`ne orijentacije (rastojawe od 2,50 m i3,50 m do granice susedne parcele) horizontalna projekcija ispada mo`epre}i osnovni gabarit objekta do 0,90 m, uz uslov da ukupna povr{ina ispadane mo`e pre}i 30% bo~ne fasade iznad prizemqa,
- na delu zadweg dvori{ta (rastojawe od 5,00 m do granice susedne parcele)horizontalna projekcija ispada mo`e pre}i osnovni gabarit objekta do 1,20m,uz uslov da ukupna povr{ina ispada ne mo`e pre}i 30% zadwe fasade iznadprizemqa.
· SPOQNE STEPENICE
Otvorene spoqne stepenice koje savladavaju visinu do 0,90 m mogu se postavitiispred gra|evinske linije, odnosno na delu {ireg bo~nog dvori{ta, odnosnozadweg dvori{ta. Otvorene spoqne stepenice koje savladavaju visinu ve}u od0,90 m, postavqaju se na gra|evinsku liniju, odnosno ulaze u gabarit objekta.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 46
· STREHE
Najmawe rastojawe horizontalne projekcije strehe od linije susedne gra|evinskeparcele iznosi 0,90 m.
Re{ewem kosih krovova susednih objekata koji se dodiruju obezbediti da se vodasa krova jednog objekta ne sliva na drugi objekat.Kod postoje}ih objekata koji se rekonstrui{u, a ne mo`e se obezbediti uslov izstava 1 ove ta~ke, nije dozvoqeno postavqawe strehe.
· KROV
Krovna konstrukcija porodi~nih stambenih objekata je dvovodna ili vi{evodna, akrovni pokriva~ u zavisnosti od nagiba krovnih ravni.Krovna konstrukcija proizvodnih objekata zavisi od konkretne namene objekta.
· OBRADA FASADE
Spoqna obrada porodi~nih stambenih objekata mo`e biti malterisana, od stakla,fugovane opeke ili drveta.Ostali objekti mogu biti od raznih materijala u zavisnosti od namene, materijalimoraju biti ekolo{ki.
· OGRADA
- Gra|evinske parcele se ogra|uju i to:
- parcela se ogra|uje zidanom ogradom do visine od 0,90 m (ra~unaju}i od kotetrotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1,40 m,
- za parcele ~ija je kota nivelete vi{a od 0,90 m. Ograda se postavqa napodzid, a visina ograde se ra~una od podzida (najvi{e1,40 m),
- Ako se postavqa na regulacionu liniju stubovi ograde i kapije moraju biti nagra|evinskoj parceli koja se ogra|uje,
- zelene - `ive ograde na delu susednih gra|evinskih parcela sade se uosovini granice gra|evinske parcele, a zidane i transparentne ogradepostavqaju se prema katastarskom operatu i to tako da stubovi ograde buduna zemqi{tu vlasnika ograde,
- ograde parcela na uglu ne mogu biti vi{e od 0,90 m ra~unaju}i od kotetrotoara, zbog za{tite vizuelne preglednosti raskrsnice,
- kapije na uli~noj ogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije,
- ograde parcela koje izlaze na novu gradsku ulicu, odnosno na put R-214,preporu~qivo je da budu transparentne ili kombinovano transparentne izelene - `i~ne ograde.
- zate~ene ograde koje odstupaju od navedenih pravila moraju se poru{iti uciqu za{tite op{teg interesa (bezbednost, estetski izled i sl.)
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 47
- gra|evinska parcela se mo`e pregra|ivati u funkcionalne celine (stambenideo, ekonomski deo, ekonomski pristup, stambeni pristup i oku}nica) alivisina unutra{we ograde ne mo`e biti ve}a od visine spoqne ograde.
· UNUTRA[WE URE\EWE GRA\EVINSKE PARCELE
Maksimalni procenat zauzetosti gra|evinske parcele pod objektom je 50%, zelenepovr{ine ~ine minimalno 20% dok je ostatak povr{ine namewen parkirawu imanipulativnim povr{inama.
Ukoliko pri izgradwi objekta, parcela nije iskori{tena do maksimalnog stepenaizgra|enosti odnosno stepena zauzetosti, mo`e se graditi i drugi objekat dopotpunog iskori{}ewa parcele u granicama dozvoqenih indeksa.
Pomo}ni objekti mogu se graditi na parceli uz uslov da wihovi gabariti ulaze uobra~un stepena izgra|enosti i zauzetosti i u skladu sa propisanim odstojawima.
Broj objekata na gra|evinskoj parceli
Na jednoj gra|evinskoj parceli nije ograni~en broj objekata u granicamadozvoqenog indeksa zauzetosti i izgra|enosti za odre|enu gra|evinsku parcelu.
Sve delatnosti i usluge se moraju obavqati u objektima.
Uz stambene objekte, u okviru gra|evinske parcele, mogu se graditi i objektidrugih sadr`aja koji su u funkciji kompatibilnoj stanovawu, kao i drugi stambeniobjekti.
Promena namene objekata
U prete`no izgra|enom podru~ju, u slu~aju transformacije stambene u nestambenunamenu, u zavisnosti od vrste namene moraju se preduzeti mere za{tite susedneparcele stambene namene od potencijalnih negativnih uticaja.
Faznost izgradwe
Za objekte i lokacije za koje je planom utvr|ena obavezna razrada kroz izraduurbanisti~kog projekta mogu}a je fazna realizacija.
U odre|enim prostornim celinama u okviru kojih se nalaze geotermalni izvori,dozvoqena je izgradwa objekata u funkciji bawskog le~ewa i planom jepredvi|ena izrada urbanisti~kog projekta izgradwe, a u svemu prema uslovima imerama za{tite `ivotne sredine i nadle`nih institucija.
Za prvu fazu realizacije obavezna je izrada urbanisti~kog projekta izgradwe saidejnim re{ewem urbanisti~ke celine i jasno nazna~enim fazama realizacije.Svaka pojedina~na faza treba da je funkcionalna celina za sebe , koja mo`e dafunkcioni{e neovisno od realizacije naredne faze.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 48
V PRIKAZ PLANIRANIH URBANISTI^KIH PARAMETARA
Planirano stawe
Broj Naziv urbanisti~ke zone -prostorne celine Indeks
zauzetosti
Indeks
izgra}enos
ti
Planirana
spratnost
I Zona 1
PC 1.1. Geotermalne vode do 40% 0.4 P+0PC 1.2. Ugostiteqstvo do 50% 2 P+2+PkPC 1.3. Komercijalni sadr`aji do 50% 1.5 P+1+PkPC 1.4. Porodin~o stanovawe do 40% 1.2 P+1+PkPC 1.5. Etno park 20% 0.4 P+1PC 1.6. Zelenilo / / /PC 1.7. Park {uma / / /PC 1.8. Park {uma / / /
∑ Prose~no na nivou zone 40% 1.2 /II Zona 2
PC 2.1. Zelena pijaca do 30% 0.3 P+0PC 2.2. Sportski tereni do 40% 0.8 P+1PC 2.3. Obrazovawe,zdravstvo,de~ija za{t. do 40% 0.8 P+1PC 2.4. Porodi~no stanovawe do 40% 1.2 P+1+PkPC 2.5. Me{ovito poslovawe do 50% 1.4 P+1+PkPC 2.6. Park {uma / / /PC 2.7. Zelenilo / / /
∑ Prose~no na nivou zone 42% 1 /III Zona 3
PC 3.1. Geotermalne vode do 40% 0.4 P+0PC 3.2. Ugostiteqski objekti do 50% 2.9 P+3+PkPC 3.3.a Komunalni objekti 1 do 30% 0.3 P+0PC 3.3.b Komunalni objekti 2 do 30% 0.3 P+0PC 3.4. Porodi~no stanovawe do 40% 1.2 P+1+PkPC 3.5. Zelenilo / / /PC 3.6. Park {uma / / /PC 3.7. Borovwak / / /
∑ Prose~no na nivou zone 42% 1.26 /IV Zona 4
PC 4.1. Sportsko rekreativni centar do 50% 1 P+1PC 4.2. Grobqe / / /PC 4.3. Borovwak / / /PC 4.4. Porodi~no stanovawe do 40% 1.2 P+1+PkPC 4.5. Park-{uma / / /PC 4.6. Zelenilo / / /
∑ Prose~no na nivou zone 50% 1.2 /V Zona 5
PC 5.1. Crkva i grobqe / / /PC 5.2. Komunalni objekti do 30% 0.5 P+2PC 5.3. Zelenilo Do 20% 0.2 P+0PC 5.4. Ruralno stanovawe do 25% 0.60 P+1
∑ Prose~no na nivou zone 25% 1.3 /∑ Pobrojati sve zone i celine u planu 40% 1.2 /
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 49
VI BILANS PLANIRANE NAMENE
PLANIRANANAMENA
POVR[INAJAVNO GRA|EVINSKO ZEMQI[TE P(ha) P %
Saobra}ajne povr{ine 9.2 14.6Komunalni objekti (zelena pijaca,elektroenrgetski objekti)
1.0 1.6
Grobqe 0.1 0.1Park {uma 7.3 11.6Vodno zemqi{te 3.7 5.8Pojas regulacije re~nog korita 0.2 0.4
22.2 35.2
OSTALO GRA\EVINSKO ZEMQI[TEP(ha) P %
Porodi~no stanovawe 9.8 15.6Ruralno stanovawe 6.2 9.8Ugostitqstvo 1.8 2.9Me{ovito poslovawe 0.4 0.6Komercijalne delatnosti 0.6 1.0Park {uma 5.8 9.3Etno park 1.3 2.0Sportski centar i tereni 5.5 8.8Crkva 0.1 0.1Geotermalni izvori 0.8 1.3
32.3 51.4
OSTALO ZEMQI[TEP(ha) P %
Zelenilo 5.8 9.3Borovwak 2.6 4.1
8.4 13.4
POVR[INA PLANA 62.9 100.0
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 50
VII USLOVI I MERE ZA[TITE O^UVAWA @IVOTNESREDINE
1. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Na osnovu zakona o za{titi `ivotne sredine (~lan 14. i 15.) i drugih odredbi kojese odnose na za{titu `ivotne sredine, propisani su uslovi koje je neophodnoispo{tovati u procesu pribavqawa tehni~ke dokumentacije, izgradwe ieksploatacije objekata i prostora.
2. MERE ZA[TITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIHRAZARAWA
2.1. ZA[TITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
Za{tita od elementarnih nepogoda regulisana je Zakonom o za{titi odelementarnih i drugih ve}ih nepogoda (Sl. gl. SRS br. 20/77).
2.2. ZA[TITA OD PO@ARA
Za{tita od po`ara regulisana je Zakonom o za{titi od po`ara (Sl. gl. RS br.37/88) i Pravilnikom o protivpo`arnoj za{titi iz 1995. godine. Preventivne mereza{tite podrazumevaju mere u ciqu spre~avawa nastanka po`ara, a mere zasuzbijawe po`ara primewuju se u slu~ajevima kada po`ar nastane.
1. Preventivne mere su:
· sprovo|ewe zakonskih propisa kojima je obezbe|eno u~e{}e slu`beprotivpo`arne za{tite u izradi urbanisti~ke i projektne dokumentacije,kroz davawe uslova i saglasnosti.
· Izrada odgovaraju}e dokumentacije-plana za{tite od po`ara.
2. Mere za suzbijawe po`ara podrazumevaju brzu i kvalitetnu intervenciju ato se posti`e funkcionisawem vatrogasne slu`be.
2.3. ZA[TITA OD ZEMQOTRESA
Podru~je Lukovske bawe nalazi se u zoni 8° MCS skale.Na osnovu karte mikroseizmi~ke reonizacije, prikazane u fazi dokumentacije,naseqe je, prema koeficijentu seizmi~nosti, podeqeno na:
- relativno povoqne terene- uslovno povoqne terene- relativno nepovoqne terene
U ciqu za{tite od zemqotresa, ugra|evinarstvu se danas primewuju 4 pravilnikao seizmi~nim dejstvima na konstrukcije:
1. Pravilnik o privremenim tehni~kim propisima za gra|ewe u seizmi~kimpodru~jima (Sl. list SFRJ 39/87) - ne va`i za objekte visokogradwe.
2. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe useizmi~kim podru~jima (Sl. list SFRJ br. 31/81; 49/82, 29/83; 52/90)
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 51
3. Pravilnik o tehni~kim normativima za sanaciju, oja~awe i rekonstrukcijuobjekata visokogradwe o{te}enih zemqotresom i za rekonstrukciju irevitalizaciju objekata visokogradwe (Sl. list SFRJ 52/85).
4. Pravilnik o tehni~kim normativima za projektovawe i prora~unin`iwerskih objekata u seizmi~kim podru~jima (1986.) nacrt.
2.4. ZA[TITA OD POPLAVA
U ciqu za{tite od poplava, spre~avawa daqe erozije i ambijentalnog ure|ewaprostora predvi|ena je kompletna regulacija Lukovske reke kroz naseqe. Izvannaseqenog mesta izgraditi objekte za za{titu od poplava, bedeme, nasipe.
2.5. ZA[TITA OD KLIZI[TA
Zbog evidentiranih potencijalnih klizi{ta posebnu pa`wu obratiti nastabilnost terena i po potrebi uraditi geolo{ko istara`ne radove.
2.6. ZA[TITA OD AKCIDENATA
Akcidenti (udesi) podrazumevaju naru{avawe ekolo{ke ravnote`e `ivotnesredine, usled nekontrolisanog emitovawa opisnih materija, prilikom havarija,eksplozija i sl. na objektima-potencijalnim zaga|iva~ima.
Stawe za{tite od akcidenata zasniva se na primeni odre|enih zakonskih propisai pravilnika, prilikom izrade urbanisti~ke dokumentacije i izdavawaurbanisti~ko-tehni~kih uslova za investicione objekte.
- Zakona o za{titi `ivotne sredine- Pravilnika o analizi uticaja objekata odnosno radova na `ivotnu
sredinu- Procene rizika.
Investiciono-tehni~ki programi moraju da sadr`e tehni~ko-tehnolo{ka re{ewaza spre~avawe zaga|ivawa `ivotne sredine.
U ciqu poboq{awa za{tite od akcidenata potrebna je izrada mape hazarda zateritoriju naseqa Lukovo.
2.7. ZA[TITA OD OPASNOSTI U RATU
Dugoro~nom koncepcijom ure|ewa i organizacije prostora i gra|ewa naseqa““Lukovska Bawa””, obuhva}eni su i ispo{tovani zahtevi Ministarstva odbrane -poslova civilne za{tite na podru~ju KO Lukovo, i ugra|eni u predlo`ena re{ewa:
- obezbediti nesmetano funkcionisawe navedenih kompleksa;- oko kompleksa specijalne namene planirani su kompatibilni
sadr`aji (zonski park,etno park, park {uma, {ume)
- kod izdavawa odobrewa za gradwu po{tovati sve zakonske propisevezane za planirawe i izgradwu skloni{ta
- planirane regulacione {irine osnovnih saobra}ajnih pravacaomogu}avaju nesmetano funkcionisawe civilne za{tite u slu~ajuopasnosti od ratnih razarawa. Kroz izradu regulacionih planovadefinisa}e se regulacione {irine svih prilaznih saobra}ajnica.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 52
3. SAKUPQAWE I ODNO[EWE ^VRSTOG OTPADA
Sakupqawe, razvrstavawe, promet, prevoz, recikla`a, tretman otpada,skladi{tewe i odlagawe za naseqe ““Lukovska Bawa”” mora biti u skladu saprincipima odr`ivog gazdovawa optadom na regionalnom nivou a u skladu saokvirima Nacionalne strategije upravqawa otpadom.
U severnom delu obuhvata plana nalazi se povr{ina rezervisana za privremenoodlagawe otpada, transfer stanica za prikupqawe i selekciju otpada,prostorna celina 5.2.
4. ZA[TITA PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA
Uvidom u centralni registar za{ti}enih prirodnihdobara konstatovano je da na podru~ju obuhva}enomgranicama Plana detaqne regulacije LukovskeBawe (katastarska op{tina Lukovo) nemaza{ti}enih kao i za za{titu predvi|enih prirodnihdobara.
Zatim, na podru~ju koje je obuhva}eno Planom”, nemaza{ti}enih objekata koji su progla{eni zanepokretna kulturna dobra ali ima evidentiranih
koji imaju zna~aja za slu`bu za{tite .
To je Vodenica da{~ara sa desne strane [tavske reke, uzvodno na izlazu iz Bawe,koja je i danas u funkciji.
Na podru~ju Bawe se nalazi veliki broj karakteristi~nih bondru~nih ku}a novijegdatuma, veoma jednostavnog izgleda, spratnih, bez tremova i nagla{enog ulaza.One su uglavnom u privatnom vlasni{tvu i uveliko su izme|u wih izgra|eni novijiobjekti ili su te ku}e dozirane, pa se ne mo`e uo~iti celovita ambijentalnacelina.
Zbog autenti~nog, tradicionalnog sistema gradwe, preporuka Zavoda bi bila dase u skladu sa vlasni~kim odnosima, i ostalim mogu}nostima prona|e prostor zaformirawe ovakve ambijentalne celine koja mo`e nastati i preno{ewemnapu{tenih objekata uz ve} postoje}e.
Tako|e je evidentirana crkva posve}ena Sv. Petru i Pavlu sa portom, na ulazu unaseqe iz Kur{umlije.
Kroz Plan detaqne regulacije potrebno je regulisati preduzimawe slede}ih meraza{tite.
1. Evidentirana dobra se ne smeju o{tetiti, uni{titi niti se mo`e mewatiwegov izgled svojstva ili namena u slu~aju kada na tom dobru trebaizvr{iti radove vezane kako za wegovo o~uvawe, tako i za wegovokori{}ewe. Potrebno je da od Zavoda za za{titu spomenika kulture Ni{pribaviti uslove za preduzimawe mera tehni~ke za{tite i saglasnost naprojektnu dokumentaciju.
2. Kao meru za{tite stvari i tvorevine na koje se mo`e nai}i tokom izvo|ewagra|evinskih i drugih radova, treba propisati obavezu izvo|a~a radova dau slu~aju ako nai|e na arheolo{ka nalazi{ta ili arheolo{ke predmete,bez odlagawa prekine radove, obavesti o tome Zavod za za{titu spomenikakulture Ni{ i preduzme mere da se nalaz ne uni{ti, ne o{teti i da sesa~uva na mestu i polo`aju na kome je otkriven.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 53
VIII SREDWORO^NI PROGRAM URE]IVAWA JAVNOGGRA\EVINSKOG ZEMQI[TA I IZVORIFINANSIRAWA RADOVA NA URE\EWUZEMQI[TA
1. IZVORI FINANSIRAWA RADOVA NA URE\IVAWU ZEMQI[TA
Sredstva za realizaciju sredworo~nog programa ure|ivawa javnog gra|evinskogzemqi{ta obezbe|uju se od sredstava dobijenih od zakupnine za gra|evinskozemqi{te, naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta, naknade za kori{}ewegra|evinskog zemqi{ta i drugih izvora u skladu sa Zakonom.
2. ROKOVI ZA IZVR[EWE PLANIRANIH RADOVA NA URE\EWUJAVNOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA
Svi rokovi za ure|ivawe javnog gra|evinskog zemqi{ta i opremawe javnoggra|evinskog zemqi{ta prate dinamiku odre|ivawa javnog gra|evinskogzemqi{ta.
Opis radova Vrednost(€)Hidrotehnika (vodovod, protivpo`arni hidranti,fekalna i ki{na kanalizacija) 154 655Elektroenergetika 504 000Telekomunikacije 424 138Saobra}ajnice(rekonstrukcija postoje}ih i izgradwanovoplaniranih) 4 321 770
UKUPNO: 5 404 563
IX SPROVO\EWE PLANA
Izvod iz Plana detaqne regulacije izdaje nadle`ni op{tinski organ u skladu saodredbama ovog plana.
§ Za prostorne celine za koje je Planom propisana obavezna izradaUrbanisti~kog projekta izgradwe, u skladu sa ~l. 61. Zakona o planirawu iizgradwi, za potese: Sportsko rekreativnog centra prostorna celina 4.1. i2.2. , komercijalnih sadr`aja PC 1.3.,etno parka PC 1.5. geotermalne izvorePC 1.1., 3.1. i uslu`nih delatnosti PC 1.2., nadle`ni op{tinski organ izdajeAkt o urbanisti~kim uslovima.
Ukoliko neki prostori nisu posebno ozna~eni kao povr{ina sa posebnim uslovom,zahtevi za izgradwom }e se zasnivati na izvodu iz ovog plana uz odgovaraju}edopunske uslove koji obezbe|uju i kasniju uspe{nu razradu.
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 54
X PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
Dostavqawe, arhivirawe, umno`avawe i ustupawe Plana detaqne regulacije"““Lukovska Bawa””", vr{i se u skladu sa Pravilnikom o na~inu uvida u donetiurbanisti~ki plan, overavawa, potpisivawa, dostavqawa, arhivirawa,umno`avawa i ustupawa urbanisti~kog plana uz naknadu ("Slu`beni glasnik RS",br. 75/2003).Plan detaqne regulacije "““Lukovska Bawa””", ura|en je u tri (3) istovetnaprimerka u analognom i ~etiri (4) primerka u digitalnom obliku. Plan detaqneregulacije "““Lukovska Bawa””", stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa uOp{tinskom slu`benom listu Op{tine Kur{umlija.
Broj I - 351-58/2008U Kur{umliji, 24.04.2008.godinePRIVREMENI ORGAN OP[TINE KUR[UMLIJA
Predsednik,Dr Zoran Vu~kovi}
______________________________
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 55
XI PRILOZI
1. Prilog 1: Analiti~ko geodetski elementi
2. Prilog 2: Spisak koordinata JGZ
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 56
XII GRAFI^KI DEO PLANA:
1. Izvod iz Plana vi{eg reda R 1 : 2500
2.1.a/b Geodetska podloga sa granicom plana R 1 : 1000
2.2. Geodetska podloga sa granicom plana R 1 : 2500
3. a/b Plan saobra}ajnica i vodotokova R 1 : 1000
4.1. a/b Plan regulacije na novom katastarskom planu R 1 : 1000
4.2. Plan regulacije na va`e}em katastarskom planu R 1 : 2500
5. Plan namene povr{ina sa podelom na urbanisti~ke zone i prostorne celine R 1 : 2500
6.a/b Plan izgradwe, regulacije i nivelacije R 1 : 1000
7. Sinhron plan instalacija R 1: 1000
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 57
XIII DOKUMENTACIONI DEO
1. Odluka o izradi urbanisti~kog plana
2. Program za izradu urbanisti~kog plana
3. Uslovi organa i organizacija
4. Podaci o obavqenoj stru~noj kontroli, javnom uvidu, i drugimraspravama o planu
5. Obrazlo`ewe plana sa stavom obra|iva~a i Komisije za planoveo dostavqenim primedbama na plan
6. Odluka o usvajawu plana
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 58
1. Odluka o izradi urbanisti~kog plana
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 59
2. Program za izradu urbanisti~kog plana
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 60
3. Uslovi organa i organizacija
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 61
4. Podaci o obavqenoj stru~noj kontroli, javnom uvidu, i drugimraspravama o planu
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 62
5. Obrazlo`ewe plana sa stavom obra|iva~a i Komisije za planove dostavqenim primedbama na plan
P L A N D E T A Q N E R E G U L A C I J E " L U K O V S K A B A W A " ” ” ”
A D " I N F O P L A N " , A R A N \ E L O V A C 63
6. Odluka o usvajawu Plana