pitanja sa odgovorima ispitna metodologija
DESCRIPTION
Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2012/13TRANSCRIPT
Metodologija ( 110 ispitnih pitanja )
N.Mesihović:„Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Sarajevo, 2003.
Vujević, M.(2002),Uvođenje u znastveni rad, Zagreb
Petrović G.(1998), Logika, Beograd
Filipović, Muhamed (2004): METODOLOGIJA ZNANOSTI I ZNANSTVENOG RADA,OSNOVE LOGIKE I ZNANOST
By Neira Jabučar and Edina Begović in Don't go to college it's a waste of time :) · Edit Doc
ISPITNA PITANJA
Faze procesa istraživanja:
1. Izbor i definisanje problema istraživanja
2. Određivanje područja znanstvene analize
3. Definisanje pojmova i pojmovna analiza
4. Određivanje ciljeva istraživanja
5. Postavljanje hipoteza
6. Identifikacija i klasifikacija varijabli
7. Operacionalizacija varijabli
8. Utvrđivanje nacrta istaživanja
9. Izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka
10. Planiranje i provođenje terenskog dijela istraživanja
11. Sređivanje i obrada podataka
12. Interpretacija podataka
13. Pisanje znanstvenog izvještaja
Tri najvaznije metode istrazivanja:
aksiomatska, metoda dokazivanja, i statisticka .
Koji su kriteriji pri izboru problema:
1. Novina;
2. važnost i primjenjivost rezultata u praksi;
3. radoznalost i interesi
4. stručnost istraživača
5. provjeriti jesu li osigurana odgovarajuća oprema i uslovi rada;
6. pokroviteljstvo i saradnja centara odlučivanja
7. troškovi istraživanja
8. rizik, opasnost i teškoće
9. za svako istraživanje potrebno je određeno vrijeme,
10. aktuelnost rezultata istraživanja;
11. mogućnost riješenja nekog problema pomoću istraživanja
Kriterij pri izboru indikatora,nabroj:
Indikator mora biti Valjan, Objektivan, pouzdan, Jednoznacan, Precizan, reprezentativan
Cetiri nacina odredjivanja valjanosti indikatora:
Aprioristička validacija
Logička validacija
Validacija pomoću misljenja zirija
Validacija indikatora pomoću poznatih grupa
PREMA cilju usmjerenosti analize se dijele na strukturalne,geneticke i komparativne,
Znanstveni izvještaj se sastoji od više dijelova:
• Naslov – kratak i upućuje čitaoca na sadržaj
• Sažetak – kratak opis rada koji informiše o sadržini rada
• Uvod i problem – raslojava se problemna situacija iz koje se izdvaja određeni problem i precizno formulira, obrazložava se izbor i upozorava na važnost tog problema, definiraju se ključni pojmovi.
• Metoda – opisivanje postupaka koje su korištene prilikom izrade rada
• Rezultati i interpretacija – iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada, te se i interpretiraju naposlijetku
• Zaključakk – skraćena interpretacija
• Sažetak – piše se na svjetskom jeziku
• Bibliografija – literatura korištena u istraživanju
• Stvarni imenični registar – pomaže u snalaženju u tekstu
• Prilozi – sadrže važniji istraživački materijal koji nije nužan u tekstu izvještaja poput primjenjenih instrumenata
4 vrste istrazivanja
znanstveno, tehničko, stručno i akcijsko istraživanje.
4 vrste znanstvenih ciljeva( prema razini spoznaje):
znanstveno opisivanje ili deskripcija
znanstvena klasifikacija
znanstveno objasnjavanje ili eksplanacija
znansveno predvidjanje ili prognoza
Analiza sadržaja za njenu pripremu uključuje?Nabroj
- Kategorija analize sadrzaja
- uzorak analize sadrzaja
- jedinice analize sadrzaja
Pojam i vrste varijabli?
Verijable su promjenjiva obilježja pojava ili procesa koji se kvalitativno ili kvantitativno mijenjaju. Varijable su promjenjiva obilježja o kojima u hipotezama nešto tvrdimo pa da bismo provjerili istinitost onoga što tvrdimo u istraživanju ćemo ih opisivati i mjeriti. Varjable dijelimo na zavisne tj., one koje su u središtu zanimanja i nezavisne tj., varijable koje opisuju ili objašnjavaju zavisnu varijablu, eksplanatorne, intervenirajuće i specifikatorne varijable.
Metrijsko definisanje vaijabli – S obzirom na njene karakteristike varijable se dijele na kvalitativne i kvantitativne. Da bismo varijable mogli uvjeriti, moramo ih metrijski definisati. To znači da za kvantitativne varijable valja odrediti smjer i teorijske mogućnosti variranja. S obzirom na smjer variranja, kvantitativne mogu biti unipolarne i bipolarne. Unipolarne variraju u jednom smjeru, a bipolarne u dva smjera prema maksimumu
OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI – put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnih doživljaja (činjenica) do mišljenja. Zbog empirijske provjere, mora se napraviti obrnut put koji ide od mišljenja prema objektivnoj stvarnosti, taj postupak se zove
operacionalizacija. Dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnosi na pojam varijable koju želimo operacionalizirati zovu se indikatori ili pokazatelji.
Deduktivna metoda (nadopuna)
Deduktivna metoda je sistematska i doslijedna primjena deduktivnog načina zaključivanja u kojem se iz općih stavova izvode posebni, pojedinačni zaključci. U dedukciji se najčešće polazi od općih istina i dolazi do posebnih i pojedinačnih stavova. Bitno obilježje dedukcije je u tome da rezultati uvijek imaju karakter značajnih znanstvenih spoznaja.
Sta su premise (dopuni),
U svakom zakljucku razlikujemo sud ili sudove iz kojih zakljucivanje polazi.Taj sud zovemo __premisama ili pretpostavkama._______
Sta je pojam (dopuni),
Pojam je misao o biti onoga sto mislimo, odnosno misao o bitnim karakteristikama onoga što mislimo. Pojam je misao o biti predmeta.
Podjela pojmova prema vrstama predmeta misli?!
Inividualni i klasni
Kvantificirani i nekvantificirani, univerzalni i partikularni
Jednostavni i slozeni
Pozitivni i negativni
Konkretni i apstraktni
Jasni i nejasni, razgovjetni i nerazgovjetni
Homeologicki i heterologicki
Kolektivni i nekolektivni
Sta je divizija dopuni ?
DIVIZIJA je logički postupak kojim se utvrđuje opseg nekog pojma. Elementi divizije (u svakoj diviziji razlikujemo); 1) pojam čiji opseg divizijom utvrđujemo, 2) stanovište ili princip po kojem se divizija vrši, 3) niže pojmove koji ulaze u opseg nekog pojma, a dobijamo ih dijeleći taj pojam po određenom principu.
Zaključak? (def.)Zaključak je na određeni način stuktuirana slozena misao, to je misao o 2 ili vise sudova, od kojih jedan slijedi iz jednog ili vise drugih.
Šta svaki zaključak mora imati?
Sud od kojih zakljucivanje polazi nazivamo prednjim sudovima ili PREMISAMA, a sud koji se iz premise izvodi nazivamo zaključnim sudom ili KONKLUZIJOM.
Kakvi zaključci mogu biti?
Valjani
Nevaljani
Neposredni
Posredni ( deduktivni, induktivni, analogijski )
Kakvi posredni zaključci mogu biti?
Deduktivan
Induktivan
Analogijski
Kakvi neposredni zaključći mogu biti?
Neposredan zaključak je onaj kojim se jdan sud izvodi iz samog jednog drugog suda. Dakle, ima samo jednu premisu pa se sastoji od 2 suda (premisa i konkluzija)
Podjela sudova po Kantu:
Po kvantitetu
Po kvalitetu
Po relaciji
Po modalitetu
Sud je spoj pojmova kojim se nešto tvrdi ili poriče.
Vrste sudova?
Relacioni
Predikacioni
Egzistencijalni
Elementi suda?
ELEMENTI SUDA: Subjekt je pojam o onome o čemu se sudovi nešto izriče ili tvrdi. Predikat je pojam pomoću kojeg se u subjektu nešto izriče ili tvrdi. Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata. Ona je u sudu objekt moguće afirmacije ili negacije
Kakva definicija treba biti (dopuni)?
definicija treba biti akurantna, jasna, koncizna, ni preuska, ni presiroka, ne smije biti negativna I cirkulatorna.
Metoda generalizacije zaokruzi T ili N,
METODA GENERALIZACIJE je misaoni postupak uopštavanja kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do općenitijeg koji je po gradaciji viši od ostalih pojeinačnih, s time da je vjerovatnost dobivenog pojma postojana. Od pojeinačnih opažanja izvode se uopćeni zaključci, koji su realni samo ako imaju oslonac u stvarnosti.
Metoda specijalizacije?-
METODA SPECIJALIZACIJE je misaoni postupak kojim se od općeg pojma dolazi do novog pojma, užeg po opsegu, a bogatijeg po sadržaju. Specijalizacija se kao metoda zasniva na analitičkoj-sintetičkoj metodi i apstraktno-konkretizovanoj metodi..
Nabroj ljestvice za mjerenje koje se upotrebljavaju za prikupljanje razlicitih podataka,
nominalne, ordinalne, intervalne i kardinalne
Kakva hipoteza treba biti (dopuni)
Valjana
Pojmovno jasna
Iskustveno provjerljiva
Treba se dovesti u vezu sa raspolozivom tehnikom
Specificna
u vezi sa teorijom
Vrste hipoteza?
Generalne, nulte, razrađujuće
Podjela hipoteza po sadržaju ciljeva/ciljevi istraživanja
Deskriptivne
Klasifikacijske
Eksplanacijske
prognosticke
Dva tipa analize po gnoseologiji:
Deskriptivna i eksplikativna.
Teoreticari se sluze racionalnim metodama i upadaju u kvantofreniju T ili iN,
Netacno
Kantove teorije pojma :
Nominalisticka, Formalisticka, Vulgarno-materijalisticka, Psihologisticka i Realisticna
Ideologija se ocituje u (nadopuni),
sto vladajuca ideologia proglasava sebe znanoscu
-- sto suzbija i razvitak pojedinih znanosti
-- sto iskrivljuje znanstvene spoznaje
-- sto usmjerava prema istrazivanjima koja njoj odgovaraju
Galtung - hipoteza po njemu je odnos medju varijablama (treba zaokruziti to),
Sta je metodologija? (nadopuni)!
METODOLOGIJA – je logičko-epistemološka disciplina koja izučava metode, razvija njihova logička načela, ali i nastoji sistematizovati i ocijeniti istraživačko iskustvo jedne nauke. Metodologija se može definisati i kao učenje o metodama, tj. dio logike koji se bavi proučavanjem spoznajnih metoda
Šta je gnoseologija (nadopuna)
GNOSEOLOGIJA (grč. Gnosis-spoznaja i logos-nauka) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obimu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Da bi se znanost izdvojila iz filozofije mora:
- definirati vlastiti pedmet istrazivanja
- razviti vlastite metode istrazivanja
Programi za obradu podataka (zaokruzi)
atlas, spss, i aquad
Sukcesivni nacrt
Sukcesivni nacrt istraživanja sastoji se samo od eksperimentalne grupe. Istraživanje se provodi tako da prvo mjerimo zavisnu varijablu. Zatim uvodimo nezavisnu varijablu, pa nakon toga ponovo mjerimo zavisnu varijablu. Proširenim sukcesivnim nacrtom istraživanja možemo se koristiti ako je nezavisna varijabla takva da je možemo kontrolisano mijenjati u toku istraživanja.
Komparativni nacrt
Komparativni nacrt istraživanja sastoji se od više grupa u kojima se mjeri samo zavisna varijabla.
Kauzalni nacrt istraživanja
ako se u problemu istraživanja pitamo o uzročno-posljedičnom odnosu, cilj istraživanja će biti eksplanacijski, hipoteza kauzalnog sadržaja i nacrt će biti kauzalni. Kauzalni nacrt uvijek uključuje i deskriptivni, jer nije moguće ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu ako prethodno ne raspolažemo opisom pojava kojih kauzalnom vezom želimo ispitati. Zbog toga sve ono što se traži za deskriptivni nacrt važi i za kauzalni. Pored toga kauzalni nacrt mora zadovoljiti specifične zahtjeve. Osnovni zahtjev je da uz eksperimentalnu grupu mora imati i kontrolnu grupu. Te se grupe formiraju po određenim logičkim pravilima koji omogućuju kauzalnu analizu.
Sta je Nominala ljestvica? (nadopuni )
Nominalnim ljestvicama koristimo se po registriranju varijacija kvalitativnih varijabli. Svaka kvalitativna varijacija dobiva određeni broj kao posebnu oznaku. Uz pomoć nominalne ljestvice određujemo frekvenciju statističkim metodama moguće je te frekvencije dovesti u vezu sa drugim podacima i doći do novih informacija.
Neposredan zaključak (primjer)
Neposredan zaključak - je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda. (Ko bude učio, Imat će dobar rezultat).
Varijable su promjenjive obilježja o kojima u hipotezama nešto tvrdimo, to su promjenjiva obilježja pojava ili procesa koji se kvantitativno ili kvalitativno mijenjaju. TACNO
Sta je anketa?
Anketa predstavlja prikupljanje podataka o masovnim pojavama u društvu s kratkim pitanjima i relativno kratkog trajanja.Anketu je najbolje sprovesti na cijeloj statističkoj masi ( na svim potencijalnim ispitanicima).
Postoje više tipova anketa i najčešće se tipologija ankete zasniva na kriteriju načina dostavljanja upitnika.Moguće je razlikovati: poštanske ankete, telefonske ankete, novinske ankete, radio ankete, televizijske ankete.Ankete se dijele na javne i tajne.
Anketa u sirem smislu ?
Prema Vujeviću anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o stavovima i mišljenjima ispitanika. U širem smislu za njega je anketa svako prikupljanje podataka i informacija uz pomoć postavljenih pitanja
Koje se metode sluze za provjeravanje istinitosti nekog istrazivanja?
METODA DOKAZIVANJA je jedna od najvažnijih znanstvenih metoda u kojoj su inkorporirane gotovo sve metode i svi posebni metodski postupci: naliza i sinteza, generalizacija i specijalizacija, indukcija i dedukcija, apstrakcija i konkretizacija, kao i svi oblici mišljenja, poimanja i zaključivanja. Dokazivanje je izvođenje istinitosti pojednih stavova na temelju znanstvenih činjenica ili na temelju ranijih utvrđenih istinitih stavova. Svrha ove metode je utvrditi tačnost spoznaje. Bitni elementi doakzivanja su: TEZA–stav koji treba dokazati, NAČELA–logički zakoni na temelju kojih se izvodi cjelokupni postupak dokazivanja, ARGUMENTI – činjenice, stavovi i sudovi bez obzira radi li se o pojedniačnim, općim, partikularnim ili univezalnim, DEMONSTRACIJA – uspostava logičke veze između argumenata i teze.
OSNOVE METODOLOGIJE
1. ŠTA JE ZNANOST
2.DUALIZAM U ZNANOSTI
3.ZNANOST I FILOZOFIJA
4. ZNANOST I IDEOLOGIJA
5. ZNANOST I TEHNIKA
6.KAKO NASTAJE NAUČNO ZNANJE?
7.OBJASNI ŠTA ZNAČI KONTEKST ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I ZAŠTO JE VAŽAN ZA ISTRAŽIVANJE
8.OBJASNITE STRUKTURU ZNANSTVENOG PROCESA
9. ŠTA JE TO ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE
10.POJAM DRUŠTVENE POJAVE
11.PODJELA I VRSTE DRUŠTVENIH POJAVA
12.ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA
13. NAVEDITE OBILJEŽJA I ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA
14.OBILJEŽJA DRUŠTVENIH POJAVA
15.ETIMOLOŠKO ZNAČENJE RIJEČI METODOLOGIJA
16.ŠTA JE METODOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
17.OBJASNI POJMOVE EPISTEMOLOGIJA, ONTOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA I NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOS
18. NAVEDI OSNOVNA PITANJA EPISTEMOLOGIJE
19.KOJA JE FUNKCIJA METODOLOGIJE U POLITOLOGIJI?
20.POJAM I FUNKCIJE METODOLOGIJE U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA
21. ŠTA PROUČAVA FEMINISTIČA METODOLOGIJA?
22. ZAŠTO JE ZA METODOLOGIJU VAŽNA LOGIKA I ŠTA JE LOGIKA
FAZE ISTRAZIVANJA
23. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:
24. KOJI SU NEOPHODNI KRITERIJI ZA IDENTIFIKACIJU PROBLEMA
25.ŠTA JE POJAM
26. VRSTE POJMOVA
27. NAVEDI ODNOSE MEĐU POJMOVIMA?
28. ŠTA OZNAČAVAMO KAO SADRŽAJ, OPSEG I DOSEG POJMA
29.ŠTA JE DIVIZIJA (DIOBA)
30. ŠTA JE TO DEFINICIJA
31.OBJASNI RAZLIKU IZMEĐU DEFINIENSA I DEFINIENDUMA
32 .ŠTA SU CILJEVI ISTRAZIVANJA (ODREĐIVANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA)
33. ŠTA JE ZNANSTVENO OPISIVANJE ILI DESKRIPCIJA
34.ŠTA JE ZNANSTVENA KLASIFIKACIJA
35. ŠTA JE ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE ILI EKSPLANACIJA
36.ŠTA JE ZNANSTVENO PREDVIĐANJE ILI PROGNOZA
37.POJAM I VRSTE HIPOTEZA
38. POJAM I VRSTE SUDOVA
39. POJAM I VRSTE ZAKLJUČKA
40. POJAM I VRSTE VARIJABLI
41.ŠTA JE TO METRIJSKO DEFINIRANJE VARIJABLI
42. OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
43. POJAM KONCEPTUALIZACIJE U ISTRAŽIVANJU?
44. ŠTA SU TO INDIKATORI I ZA ŠTA NAM SLUŽE
45. KRITERIJI PRI IZBORU INDIKATORA
46.VALIDACIJA INDIKATORA
47. NACRT ISTRAŽIVANJA (pojam)
48. STA JE UZORAK
49. KOJI TIPOVI DESIGN-a (NACRTA) ISTRAŽIVANJA POSTOJE
50. DESKRIPTIVNI NACRT ISTRAŽIVANJA
51.KAUZALNI NACRT ISTRAŽIVANJA
52.OBJASNITI EKSPERIMENTALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
53.OBJASNITI KOMPARATIVNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
54.OBJASNITI LONGITUDINALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
55.OBJASNITI TRANSFERZALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKLJUPLJANJE PODATAKA
56.KAKO SE VRŠI PRIKUPLJANJE PODATAKA (KOJI SU PODACI VAŽNI)
57. PRIKUPLJANJE PODATAKA U ISTRAŽIVANJU / KAKO SE OBLIKUJU VALIDNI ZNANSTVENI PODACI?
TEHNICKE METODE:
58. OBJASNI I NAVEDI METODE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA?
59. POJAM I VRSTE INTERVJUA
60.ŠTA JE TO I KAKO SE PROVODI INTERVJUIRANJE ELITA
61. OBJASNI ANKETU I ANKETNO ISTRAŽIVANJE
62.VRSTE ANKETA
63. ŠTA SADRŽI ANKETNI LISTIĆ (UPITNIK)
64. ŠTA JE ANALIZA SADRŽAJA
65.POJAM SOCIOMETRIJE
66.ŠTA JE CASE STUDY (STUDIJA SLUČAJA)
POSEBNE ANALITICKE METODE:
67. OBJASNI KOMPARATIVNU METODU
67.KOJE SU PREDNOSTI KOMPARATIVNE METODE
69. ZA ŠTA NAM SLUŽI TEST
70.ISPITIVANJE JAVNOG MIJENJA PUTEM INTERNETA
71.ULOGA I MOGUĆNOST INTERNETA U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
72. FOKUS GRUPA
73.ŠTA JE SUDJELUJUĆE PROMATRANJE
74.OBJASNI DELFI METODU I NAVEDI NJENE NEDOSTATKE
75. ŠTA JE I KAKO SE PRAVI DATA BASE (BAZA PODATKA)?
76. ŠTA JE DATA MINING?
PLANIRANJE I PROVODJENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAZIVANJA
77. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:
78. VRSTE ISTRAŽIVANJA
79.NAVEDI I UKRATKO OBJASNI TEHNIKE ISPITIVANJA U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ZNANOSTI
80.OBJASNI ODNOS IZMEĐU METODE, TEHNIKE I INSTRUMENTA
81.OBJASNI VEZU IZMEĐU TEORIJE I METODE
82. OBJASNI KVALITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI.
83.OBJASNI KVANTITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI
84. OBJASNI KOMBINIRANU METODU
85. NAVEDI OSNOVNE TEORIJSKO-METODOLOŠKE PRISTUPE U DRUŠTVENMIM ZNANOSTIMA
86. NAVEDI RAZLIKU IZMEĐU POZITIVIZMA I KONSTRUKTIVIZMA?
87. KOJE VRSTE PROGRAMSKIH JEZIKA KOJE SE KORISTE U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA POZNAJETE?
88. ZA ŠTA NAM SLUŽI SPSS?
89. ZAŠTO JE IT SVE ZNAČAJNIJI ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA?
90.KOJE RAZINE MJERENJA POSTOJE?
91.ŠTA JE TO PANEL STUDIJA
92. OBJASNITI INDUKTIVNU I DEDUKTIVNU VRSTU ZAKLJUČKA
93.NA KOJE NAČINE MOGU BITI PREDSTAVLJANI PODACI ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
94. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU POJMOVA : MISAO I MIŠLJENJE
95. OBJASNI POJAM Metodologija ( 110 ispitnih pitanja )
By Neira Jabučar and Edina Begović in Don't go to college it's a waste of time :) · Edit Doc
OSNOVE METODOLOGIJE
1. ŠTA JE ZNANOST
2.DUALIZAM U ZNANOSTI
3.ZNANOST I FILOZOFIJA
4. ZNANOST I IDEOLOGIJA
5. ZNANOST I TEHNIKA
6.KAKO NASTAJE NAUČNO ZNANJE?
7.OBJASNI ŠTA ZNAČI KONTEKST ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I ZAŠTO JE VAŽAN ZA ISTRAŽIVANJE
8.OBJASNITE STRUKTURU ZNANSTVENOG PROCESA
9. ŠTA JE TO ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE
10.POJAM DRUŠTVENE POJAVE
11.PODJELA I VRSTE DRUŠTVENIH POJAVA
12.ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA
13. NAVEDITE OBILJEŽJA I ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA
14.OBILJEŽJA DRUŠTVENIH POJAVA
15.ETIMOLOŠKO ZNAČENJE RIJEČI METODOLOGIJA
16.ŠTA JE METODOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
17.OBJASNI POJMOVE EPISTEMOLOGIJA, ONTOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA I NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOS
18. NAVEDI OSNOVNA PITANJA EPISTEMOLOGIJE
19.KOJA JE FUNKCIJA METODOLOGIJE U POLITOLOGIJI?
20.POJAM I FUNKCIJE METODOLOGIJE U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA
21. ŠTA PROUČAVA FEMINISTIČA METODOLOGIJA?
22. ZAŠTO JE ZA METODOLOGIJU VAŽNA LOGIKA I ŠTA JE LOGIKA
FAZE ISTRAZIVANJA
23. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:
24. KOJI SU NEOPHODNI KRITERIJI ZA IDENTIFIKACIJU PROBLEMA
25.ŠTA JE POJAM
26. VRSTE POJMOVA
27. NAVEDI ODNOSE MEĐU POJMOVIMA?
28. ŠTA OZNAČAVAMO KAO SADRŽAJ, OPSEG I DOSEG POJMA
29.ŠTA JE DIVIZIJA (DIOBA)
30. ŠTA JE TO DEFINICIJA
31.OBJASNI RAZLIKU IZMEĐU DEFINIENSA I DEFINIENDUMA
32 .ŠTA SU CILJEVI ISTRAZIVANJA (ODREĐIVANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA)
33. ŠTA JE ZNANSTVENO OPISIVANJE ILI DESKRIPCIJA
34.ŠTA JE ZNANSTVENA KLASIFIKACIJA
35. ŠTA JE ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE ILI EKSPLANACIJA
36.ŠTA JE ZNANSTVENO PREDVIĐANJE ILI PROGNOZA
37.POJAM I VRSTE HIPOTEZA
38. POJAM I VRSTE SUDOVA
39. POJAM I VRSTE ZAKLJUČKA
40. POJAM I VRSTE VARIJABLI
41.ŠTA JE TO METRIJSKO DEFINIRANJE VARIJABLI
42. OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
43. POJAM KONCEPTUALIZACIJE U ISTRAŽIVANJU?
44. ŠTA SU TO INDIKATORI I ZA ŠTA NAM SLUŽE
45. KRITERIJI PRI IZBORU INDIKATORA
46.VALIDACIJA INDIKATORA
47. NACRT ISTRAŽIVANJA (pojam)
48. STA JE UZORAK
49. KOJI TIPOVI DESIGN-a (NACRTA) ISTRAŽIVANJA POSTOJE
50. DESKRIPTIVNI NACRT ISTRAŽIVANJA
51.KAUZALNI NACRT ISTRAŽIVANJA
52.OBJASNITI EKSPERIMENTALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
53.OBJASNITI KOMPARATIVNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
54.OBJASNITI LONGITUDINALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
55.OBJASNITI TRANSFERZALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA
IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKLJUPLJANJE PODATAKA
56.KAKO SE VRŠI PRIKUPLJANJE PODATAKA (KOJI SU PODACI VAŽNI)
57. PRIKUPLJANJE PODATAKA U ISTRAŽIVANJU / KAKO SE OBLIKUJU VALIDNI ZNANSTVENI PODACI?
TEHNICKE METODE:
58. OBJASNI I NAVEDI METODE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA?
59. POJAM I VRSTE INTERVJUA
60.ŠTA JE TO I KAKO SE PROVODI INTERVJUIRANJE ELITA
61. OBJASNI ANKETU I ANKETNO ISTRAŽIVANJE
62.VRSTE ANKETA
63. ŠTA SADRŽI ANKETNI LISTIĆ (UPITNIK)
64. ŠTA JE ANALIZA SADRŽAJA
65.POJAM SOCIOMETRIJE
66.ŠTA JE CASE STUDY (STUDIJA SLUČAJA)
POSEBNE ANALITICKE METODE:
67. OBJASNI KOMPARATIVNU METODU
67.KOJE SU PREDNOSTI KOMPARATIVNE METODE
69. ZA ŠTA NAM SLUŽI TEST
70.ISPITIVANJE JAVNOG MIJENJA PUTEM INTERNETA
71.ULOGA I MOGUĆNOST INTERNETA U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
72. FOKUS GRUPA
73.ŠTA JE SUDJELUJUĆE PROMATRANJE
74.OBJASNI DELFI METODU I NAVEDI NJENE NEDOSTATKE
75. ŠTA JE I KAKO SE PRAVI DATA BASE (BAZA PODATKA)?
76. ŠTA JE DATA MINING?
PLANIRANJE I PROVODJENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAZIVANJA
77. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:
78. VRSTE ISTRAŽIVANJA
79.NAVEDI I UKRATKO OBJASNI TEHNIKE ISPITIVANJA U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ZNANOSTI
80.OBJASNI ODNOS IZMEĐU METODE, TEHNIKE I INSTRUMENTA
81.OBJASNI VEZU IZMEĐU TEORIJE I METODE
82. OBJASNI KVALITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI.
83.OBJASNI KVANTITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI
84. OBJASNI KOMBINIRANU METODU
85. NAVEDI OSNOVNE TEORIJSKO-METODOLOŠKE PRISTUPE U DRUŠTVENMIM ZNANOSTIMA
86. NAVEDI RAZLIKU IZMEĐU POZITIVIZMA I KONSTRUKTIVIZMA?
87. KOJE VRSTE PROGRAMSKIH JEZIKA KOJE SE KORISTE U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA POZNAJETE?
88. ZA ŠTA NAM SLUŽI SPSS?
89. ZAŠTO JE IT SVE ZNAČAJNIJI ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA?
90.KOJE RAZINE MJERENJA POSTOJE?
91.ŠTA JE TO PANEL STUDIJA
92. OBJASNITI INDUKTIVNU I DEDUKTIVNU VRSTU ZAKLJUČKA
93.NA KOJE NAČINE MOGU BITI PREDSTAVLJANI PODACI ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
94. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU POJMOVA : MISAO I MIŠLJENJE
95. OBJASNI POJAM TRIANGULACIJE
96. POJAM I VRSTE MJERENJA
97.POJAM SKALIRANJA I VRSTE SKALA
98.ŠTA JE DESKRIPTIVNA STATISTIKA I KOJA JE NJENA FUNKCIJA U ISTRAŽIVANJU
99.POJAM I ZNAČAJ SREDNJIH VRIJEDNOSTI / ŠTA SU ONE I KOJE VRSTE IMAMO
100.ŠTA JE ARITMETIČKA SREDINA?
101ŠTA JE MEDIJANA
102ŠTA JE MODUS
103. OBJASNI SREDIŠNJU (CENTRALNU) TENDENCIJU?
104. OBJASNI ŠTA ZNAČI RASPRŠENOST PODATAKA?
105.ŠTA JE DEMOGRAFSKA DEPOPULACIJA
106.ŠTA SU TO MRTVA NASELJA
107.ŠTA JE KVANTOFOBIJA
108.ŠTA JE KVANTOFRENIJA
109.ETIKA I DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA (PROBLEM PREVARE U ISTRAŽIVANJIMA - PROFESIONALNI KODEKS PONAŠANJA)
110.OBJASNI POJAM POŠTENJA U ZNANOSTI
TRIANGULACIJE
96. POJAM I VRSTE MJERENJA
97.POJAM SKALIRANJA I VRSTE SKALA
98.ŠTA JE DESKRIPTIVNA STATISTIKA I KOJA JE NJENA FUNKCIJA U ISTRAŽIVANJU
99.POJAM I ZNAČAJ SREDNJIH VRIJEDNOSTI / ŠTA SU ONE I KOJE VRSTE IMAMO
100.ŠTA JE ARITMETIČKA SREDINA?
101ŠTA JE MEDIJANA
102ŠTA JE MODUS
103. OBJASNI SREDIŠNJU (CENTRALNU) TENDENCIJU?
104. OBJASNI ŠTA ZNAČI RASPRŠENOST PODATAKA?
105.ŠTA JE DEMOGRAFSKA DEPOPULACIJA
106.ŠTA SU TO MRTVA NASELJA
107.ŠTA JE KVANTOFOBIJA
108.ŠTA JE KVANTOFRENIJA
109.ETIKA I DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA (PROBLEM PREVARE U ISTRAŽIVANJIMA - PROFESIONALNI KODEKS PONAŠANJA)
110.OBJASNI POJAM POŠTENJA U ZNANOSTI
N.Mesihović:„Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Sarajevo, 2003.
Vujević, M.(2002),Uvođenje u znastveni rad, Zagreb
Petrović G.(1998), Logika, Beograd
Filipović, Muhamed (2004): METODOLOGIJA ZNANOSTI I ZNANSTVENOG RADA,OSNOVE LOGIKE I ZNANOST