PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI1. Tehno-ekonomske karakteristike prometa (ima ih 6) 1) Prometni sustav se sastoji od 3 osnovna elementa: a. put koji moe biti prirodan (rijeke, mora, jezera,..) ili umjetan (put, eljeznica,..) b. polazite i odredite (stanice, luke, terminali) koje su uvijek izgraena c. vozilo i pokretaki stroj koji se mora izgraditi a slui za smjetanje objekata prometa u procesu prometa 2) Prometna usluga je output nematerijalnog oblika i ne moe se uskladititi, pa se viak potranje iznad ponude ne moe zadovoljiti dekumuliranjem postojeih zaliha, niti se viak ponude iznad potranje moe kumulirati na zalihama, to namee potrebu da se procesi proizvodnje i potronje te usluge odvijaju istovremeno. Vrh potranje ostaje nezadovoljen (npr. pica dana, sezone, blagdana,..) to je ok jer bi ta osnovna prometna sredstva bila neiskoritena ostatak vremena. 3) Ulaganja u prometni sustav su kapitalno intenzivna (izgradnja 1 km autoputa ZGMacelj kotala je vie od 10 milijuna Eur, ZG-ST vie od 6 mio Eur, ZG-RI 4-6 mio Eur.) 4) Potranja za prometnim uslugama je izvedena potranja, to znai da ovisi o potranji za robama koje se prevoze. 5) Ulaganja u prometni sustav su nedjeljiva, to znai da postoji kritian minimalni obujam ulaganja bez kojeg nije mogue izgraditi pojedini element prometnog sustava. To dovodi do toga da kapacitet prometnog sustava ne moe rasti kontinuirano, ve skokovito. 6) Prometne grane su meusobno konkurentne i komplementarne. Komplementarnost je nadopunjavanje, dolazi u obzir kod multimodalnog transporta, npr. kada se teret ukrcan na kamion preko utovarne rampe utovaruje u poseban RO-LA vlak. Konkurentnost se javlja u sluajevima kada postoji funkcionalna mogunost pruanja prometne usluge za pojedinu granu, a istovremeno se pojavljuju znaajne razlike u trokovima prijevoza s obzirom na duljinu i brzinu prijevoza, teinu i vrstu robe, doba godine i ostalo, ili u nekim drugim uvjetima prijevoza. 2. Uloga prometa u drutveno-ekonomskom razvoju 1) Promet omoguuje odvijanje procesa reprodukcije za najvei broj proizvoda, tj. za one proizvode kod kojih se mjesto proizvodnje i potronje ne podudaraju. Postoji: direktan i indirektan utroak prometne usluge u proizvodnom procesu. a. Direktan sadran je u samom procesu drutvene reprodukcije na nain da doprema inputa u proizvodni proces i otprema outputa (finalnih proizvoda) iz proizvodnje do potroaa. b.Indirektan sadran je u toku istog procesa u predmetima i sredstvima za rad u proizvodnji u koji su se takoer utroile prometne usluge. 2) Prometne grane se pojavljuju i u ulozi potroaa (koriste proizvode ostalih sektora). 3) Promet djeluje kao znaajan inilac na poveanje stupnja specijalizacije i drutvene podjele meu regijama i dravama. (Kako? Smanjiti e se prijevozni troak, a povezati e se mjesto proizvodnje i potronje.) 4) Promet ima veliko vojno-strateki znaaj, budui da je mogunost brzog i sigurnog prijevoza velike koliine dobara, velikog broja ljudi i vijesti na irokom podruju, jedna je od osnovnih pretpostavki obrambene sposobnosti zemlje. 5) Promet djeluje i na drutveno-politike aspekte razvoja jedne zemlje. Znaaj ove uloge ovisi o razlikama u dostignutom stupnju razvoja meu regijama koje se promatraju. 3. Strategije razvoja prometa (graf znati nacrtati i objasniti)

1

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI

Drutveno-ekonomski razvoj je kontinuiran proces. Potranja potronja prometnih usluga raste kontinuirano. Kapacitet prometa raste skokovito, jer vrijeme izgradnje prometnog puta moe trajati i po nekoliko godina. Zbog kontinuiranog rasta potranje i skokovitog rasta prometnog kapaciteta pojavljuju se povremeni vikovi odnosno manjkovi kapaciteta u odnosu na potranju. graf. 1 u ishoditu grafikona, tj. u vremenu t0 kapacitet prometa je nula. U vremenu od t0 do t1 traje izgradnja prometnog kapaciteta (malo iznad potranje / iznad minimalno mogueg) za jedan period unaprijed, s obzirom da se radi o kapitalno intenzivnoj grani. U vremenu t2 imamo idealnu situaciju jer se potrana i ponuda zadovoljavaju, ali to kratko traje jer se proces nastavlja i raste. Nakon toga dolazi do ponovnog manjka kapaciteta, te ga je potrebno ponovno poveati (opet za vie od trenutno potrebnog). Znai, krivulja kapaciteta je u nekim razdobljima iznad, a u nekima ispod krivulje potranje, znai da se u procesu razvoja prometa izmjenjuju viak i manjak kapaciteta. 4. to ulazi u transportni troak (cijena prijevoza, trokovi pedicije, osiguranja i zastupanje carinjenja) Transportni troak djeluje na smanjenje meunarodne robne razmjene jer je sadran u cijenu kotanja (prodajnu cijenu) robe. U Hrvatskoj sa 25%, u zemljama EU 8-10%. Taj transportni troak ini robu vie ili manje konkurentnom na meunarodnom tritu, ali je definitivno optereujui. Trokovi prijevoza shvaeni u irem smislu ukljuuju i sve ostale trokove transfera robe koji se pojavljuju u meunarodnoj razmjeni. To su trokovi osiguranja, posrednitva, pediterskih usluga i ostali trokovi, te carine i ostale zatitne mjere. za postojanje meunarodne ekonomske razmjene mora postojati komparativna prednost Komparativna prednost definicija: komparativna prednost zemlje A u odnosu na zemlju B u proizvodnji robe X postoji kada je njena prednost prema zemlji B vea u proizvodnji X nego njena prednost u proizvodnji robe Y. (Odnos kapitala, prednosti prirodnih resursa, jeftina radna snaga, ...) te etiri prednosti su kljune komparativne prednosti jedne zemlje pred drugom, to ju ini povoljnijom / jeftinijom. 5. Tko se danas bavi liberalizacijom prometnih usluga GATT, WTO, WB triada ekonomske globalne ekonomije i rade na globalizaciji svjetske trgovine. Nastojanja vodeih privreda svijeta trita za liberalizacijom trita. Nastojanja zemalja za protekcionizmom i intervecionalizmom vrlo esto je dovodila do konfliktnih pregovora (multi i bilateralnih) u okviru GATTa (UN 1947. g., Opi sporazum o trgovinama i carinama). GATT je uvijek vrio pregovore koji su ili u korist trgovine roba, ali se nije osvrtao na probleme prometnih grana koje slue nesmetanom odvijanju te trgovine. 1987. g. odravaju se pregovori pod nazivom Urugvajska runda. Trajali su 7 godina i prvi puta se raspravljalo o liberalizaciji 2

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIprometnih grana. Zakljuak je bio (1994. g.) da su sve prometne grane pod jakim utjecajem protekcionizma i intervencionalizma, naroito pomorski promet. 1994. g. GATT ulazi u sastav WTOa koji daje izriit naglasak na liberalizaciju svih prometnih grana, a u cilju odvijanja meunarodne trgovine. 6. U kojim stavkama platne bilance Hrvatske se evidentira promet Za evidenciju prometa (deviznog priliva od pojedinih prometnih grana) najvanije stavke su USLUGE i to od njih: Transportne usluge gdje se evidentira devizni prihod i devizni rashod svake pojedine prometne grane, te Ostale usluge kao druga stavka u kojoj se evidentiraju prometne usluge. Promet se ne evidentira u stavci putovanja. Ostale usluge obuhvaaju: 1) osiguranje robe, 2) kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe, 3) meunarodna pedicija, 4) lune i pristanine takse, 5) aerodromske usluge, 6) agencijske usluge (plovidba), 7) kolska najamnima (za vagone), 8) sajmovi i izlobe. 7. U kojoj valuti je iskazan devizni priliv i devizni rashod u platnoj bilanci Podaci u platnoj bilanci iskazani su u Dolarima, Eurima, kunama ili SDR jedinicama (special draw rise). Jedna SDR jedinica danas je posebna novana jedinica MMFa donesena 1969. g. Donesena je radi ouvanja stabilnosti MMFa i odreivala se u odnosu na zlato. 1974. g. naputanjem zlatnog vaenja odreena je tzv. koara valuta koju ine 4 valute najjaih zemalja u meunarodnoj trgovini. A to su: Jen, Euro, Dolar i britanska Funta. Dnevno se odreuje vrijednost / zbroj tih valuta na Londonskoj burzi. Odreuje se ekvivalent vrijednosti zbrajanjem te etiri valute, to ini jednu jedinicu SDRa. 8. Na temelju ega se ispunjavaju podaci od ostvarenog prometa Hrvatske u platnoj bilanci Razmjena roba i usluga mjeseno se evidentira na temelju jedinstvene carinske deklaracije koju pojedine organizacije nakon obavljenog prijevoza dostavljaju Dravnom zavodu za statistiku (DS) a on obraene podatke dostavlja HNB-u u vidu mjesenih priopenja. Ponekad i transportna poduzea dostavljaju svoje podatke direktno HNB-u. 9. Koji je cilj platne bilance Svrha njene izrade je da svima, pogotovu donosiocima mjera ekonomske politike, prui informacije o poloaju zemlje u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni i na taj nain pomo u donoenju mjera ekonomske politike radi unapreenja te razmjene. 10. Bimodalna tehnologija je kombinacija cestovnog i eljeznikog prijevoza pri emu se pod kamion ili prikolicu cestovnog prijevoza pomou viliara podvlai dvoosovinsko eljezniko podvoje kotai eljeznikog vagona koji se uz pomo autodizalice ili neke vrste dizalice podvuku pod kamion i privrste za kamion. Tako cestovno prijevozno vozilo (kamion / prikolica) postaje sposobno za prijevoz na eljeznikim prugama. U ovom sluaju nakon formiranja kompozicije cestovnih vozila sa teretom potrebna je lokomotiva kao vuni sistem za pokretanje. Iako se radi o slinoj kombinaciji kao to je Hucke pack tehnologija tj. kombinacija ceste eljeznice, i u odnosu na Hucke pack ovo je jeftinija investicija, slabije je zastupljena u Europskom transportnom sustavu multimodalnog transporta. 11. RO RO tehnologija = roll on roll off = dokotrljaj otkotrljaj Specifina transportna tehnologija za koju je karakteristian horizontalni ukrcaj i iskrcaj robe utovarene u kamione, eljeznike vagone tj. u prijevozna sredstva na kotaima. Teret se ukrcava i iskrcava s broda vlastitim kotaima preko ukrcajnoiskrcajne rampe, koja spaja brodsko skladite i obalu a to znai da jednom ukrcani teret se ne pretovaruje tijekom transporta. RO-RO brodovi moraju imati dio operativne obale i operativni vez. Ukrcaj se vri 2-3 puta bre nego kod konvencionalnog trgovakog broda. Ukrcaj se moe vriti permanentno 24 sata (znai i po noi). 3

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORINedostatak ove tehnologije je nedovoljna iskoristivost brodskog prostora s obzirom da prevozimo prijevozna sredstva, 1/3 brodskog prostora gubi se na utovarnu rampu koja je sastavni dio ovakvog broda. Ovi brodovi se najee koriste u manjim morima. 12. LO LO tehnologija = lift-on lift-off (podignuti spustiti) Podrazumijeva vertikalni ukrcaj / iskrcaj tereta na brod. LO-LO tehnologija danas podrazumijeva brodove kojima je potrebna luka mehanizacija najraznovrsnije dizalice kako bi podigle teret s prijevoznog sredstva na brod i obrnuto kod iskrcaja. LO-LO brodovi danas su preteno brodovi za prijevoz robe kontejnerima. Ima najiru primjenu u meunarodnoj pomorskoj trgovini. 13. Koje su mediteranske luke vlasnik naziv duina operativne Br. prekrcajnih obale luke dizalica 1 Hapag Lloyd Gioia tauro 3155 m 14 . 2 Maerks Seeland Alpesiras 820 m 19 . 3 Singapore Corpor. Genova 1920 m 9 . 4 Eurogate Barcelona 1320 m 8 . 5 Eurogate Valencia 1920 m 8 . 6 Hapag Lloyd Malta 2470 m 16 . 7 Evergreen Taranto 1470 m 8 . Najbolje luke za brodare, na Mediteranu, pokazale su se, po brzini prekrcaja, luke Taranto i Gioia tauro (obje na jugu Italije). Meu najslabijim lukama po usluzi je Malta koja ima najbolji geografski poloaj, ali ju prati slaba organizacija rada (esti trajkovi). 14. Nabroji luke sjeverne Europe Rotterdam, Hamburg, Antwerpen, Bremenhaven Od sjeverno europskih luka najjaa luka po pretovaru (kontejnerskog i ostale vrste robe) je luka ROTHERDAM koja kao luka datira iz 1872. godine i danas se prostire na 40 km. Svake godine u luku istovaruje se oko 300 milijuna tona robe, opsluuje 300 milijuna stanovnika Europe. Dnevno uplovljava u tu luku 30.000 brodova i Rotherdam ima stalnu vezu sa 1000 luka svijeta. Rotherdamska luka je najvanija luka za pretovar i aukciju citrusnog voa. Polovicu pretovara robe koja se odvija u Rotherdamu spada na naftu i naftne derivate. 15. Koji brodari su u vlasnitvu mediteranskih luka POGLEDAJ ODGOVOR POD 13. 16. Konvencija U.N. o multimodalnom transportu (kada je donesena i to sadri) Pravna regulativa multimodalnog transporta je Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnom multimodalnom transportu robe iz 1980. godine. Donesena je 25.5.1980. g. u Genevi i prihvaena je od 78 zemalja. Temelji se na Hamburkim pravilima o prijevozu robe morem iz 1992. godine. Sadri: Preambulu 1) ope odredbe 2) isprave 3) odgovornost operatora multimodalnog transporta 4) odgovornost poiljatelja 5) zahtjeve i tube 6) dodatne odredbe 7) carinska pitanja / pravila o teretnici 8) zavrne odredbe 17. Definicija multimodalnog transporta 4

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIje kombinacija od najmanje dvije transportne grane pri emu prijevozno sredstvo sa teretom iz jedne transportne grane postaje teret druge transportne grane (najee kombinacija ceste, eljeznice, broda). (slubeno iz knjige: Multimodalni transport podrazumijeva istovremenu uporabu dva prijevozna sredstva iz dvije razliite prometne grane na istom prijevoznom putu uz jedinstveni prijevozni dokument. 18. Oblici multimodalnog transporta i koje su vrste (kombinacije) u cestovnom eljeznikom prometu razlikujemo: o HUCKE PACK tehnologiju o BIMODALNU tehnologiju U cestovnom eljeznikom pomorskom prometu razlikujemo: o RO-RO tehnologiju U pomorskom prometu razlikujemo: o LO-LO tehnologiju o FO-FO tehnologiju 19. RO LA vlakovi u Hrvatskoj H su se ukljuile u sve vrste kombiniranih prijevoza, pa tako i u prijevoz paletiziranog i kontejneriziranog tereta. U tom smislu su uloila znatna financijska sredstva i danas raspolau s velikim brojem ravnih paleta i boks-paleta te veim brojem runih i motornih viliara. U smislu davanja kompletnih transportnih usluga po sustavu od vrata do vrata ustrojile posebnu slubu eljeznikog autoprometa. Nabavljeni su specijalizirani eljezniki vagoni s niskim podom. To su najee etveroosovinski tzv. plato-vagoni s ravnim postoljem, bez stranica i krova. 20. Koje su komparativne prednosti RO LA vlakova U budunosti kamioni u Europi e morati plaati puno vee iznose za prijevoz, a ta sredstva e se usmjeravati u razvoj eljeznica. Prednosti vlakova su: manje guve na cestama, poveanje sigurnosti, manje zagaenje okolia, manja potronja goriva. EU smatra kombinirani prijevoz jednim od vanijih instrumenata u cilju smanjenja CO2 u teretnom prijevozu. Prednost nagibnih vlakova: tii od konvencionalnih, u atmosferu isputaju manje tetnih plinova, manje je osovinsko optereenje na pruge, troe 30% manje diesel goriva. 21. Poticajne mjere drave za razvoj kombiniranog prijevoza a. Ogranienje dozvola za kamione b. Osiguravanje povoljnih kredita za nabavu kombiniranog prijevoza i povoljne olakice pri nabavi RO-LA vlakova c. Funkcioniranje infrastrukture u terminalima d. Porez na teretna cestovna vozila (visina ovisi o stupnju zagaenja vozila, buci i ispunim plinovima) e. Porez na naftne derivate f. Naknade za koritenje cestovne infrastrukture (naknade za tunele, autoceste) Kombinirani promet stavlja se na prioritetno mjesto u preusmjeravanju cestovnog prometa na eljeznicu te se nastoje iskoristiti sve njegove komparativne prednosti inteligentnog koncepta povezivanja dva prometna sredstva (cesta eljeznica) u neprekidni logistiki transportni lanac. Austrijski E combi (prijevoznik RO-LA vlakova) preveze godinje 340.000 kamiona, ime smanjuje isputanje CO2 za 74.000 tona. Austrijanci su se meu prvima poeli baviti ovakvim prijevozom u Europi. Austrija subvencionira ovakav prijevoz sa 70 po kamionu, Maarska sa 230 po kamionu, dok Hrvatska uope ne subvencionira ovakav prijevoz. 22. Mjere Europske unije za pomo kombiniranom transportu a. Poveanje cestovnih naknada radi: Zagaenja okolia atmosfere, nastalih teta radi prometnih nesrea na cestama, trokova gradnje i odravanje prometnica b. Poveanje poreza na gorivo c.Vremenska ogranienja kretanja kamiona 23. to se postie uvoenjem RO LA vlakova (rastereuju se ceste, uvanje okolia,..) Postie se: Smanjenje guvi na cestama; Poveanje sigurnosti; Smanjenje zagaenja okolia; 5

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORISmanjenje potronje goriva 24. Koja agencija se danas u Hrvatskoj bavi kombiniranim transportom Ostvarivanje interesa u meunarodnom kombiniranom prijevozu osigurava hrvatsko nacionalno kombi drutvo CROKOMBI kojeg su osnovale H, te radna grupa AGIT takoer unutar H-a. 25. Tko proizvodi RO LA vlakove u Hrvatskoj i koliko, te na kojoj relaciji ih ima U sklopu projekta modernizacije Hrvatskih eljeznica, koji je zavren 2007. g., radionica eljeznih vagona akovec u suradnji sa vicarskom firmom Ferreire Cattaneo izradila je 50 niskopodnih vagona ime se je hrvatska eljeznica mogla ukljuiti u meunarodne multimodalne transporte. Radionica eljeznikih vagona akovec, raspolae sa certifikatom ISO 9001:2000 i certifikat ISO 14001:2004 ime je dobila meunarodnu licencu za standarde. Ona se nalazi u sustavu H-a i zapoljava 250 radnika i danas je izvoznik RO-LA vlakova za istonu Europu. RO-LA vlakovi u RH u sklopu su H-a, prometuju na relaciji od Spave do Walesa. Kombinirani prijevoz eljeznicom najvie se razvio na tranzitnom koridoru Jadran Podunavlje. Najvie se lukog prijevoza obavlja preko luke Rijeka i Kopar, kao i talijanske luke Trst. Hrvatskom prolaze: o X Paneuropski koridor koji ide od Salzburga Ljubljane Zagreba Vinkovaca Tovarnika o V Paneuropski koridor koji povezuje Budimpetu Zagreb Rijeku. Novitet su nabava uz RO-LA vlakove i nagibni vlakovi koji su danas u prometu izmeu Osijeka i Zagreba i Zagreba i Splita. 26. Koliko kota put od Spave do Walesa RO-LA vlakovi u RH u sklopu su H-a, prometuju na relaciji od Spave do Walesa. Prijevozi godinje 6000 kamiona, put prijee za 22-24 sata i potrebno mu je za taj prijevoz platiti 450. Za razliku od klasinog prijevoza gdje je cestovnom prijevozniku potrebno za taj put 2-3 dana i 500. 27. Mjere Europske Unije za poveanje kombiniranog transporta VIDI ODGOVOR POD 22. 28. FO FO tehnologija (opisati nain prijevoza i zato je dolo do ove tehnologije) Podrazumijeva transportnu tehnologiju doplutati otplutati koja se krca horizontalno i vertikalno. Ovo su brodovi/tehnologija iji se iskrcaj / ukrcaj vri izvan luke, na sidritu. Ova tehnika se je i razvila samo zbog jednog cilja da se rasterete luke pate od kronine zakrenosti, a svako ekanje brodara u luciji je financijski gubitak. Brodovi FO FO tehnologije su izgraeni od nekoliko nivoa paluba, a na samom brodu je ugraena dizalica koja podie / sputa tzv. TEGLENICE ili MAUNE. Maunu nakrcanu u luci, terminalu bilo kojim teretom moraju se od luke do broda na sidritu dogurati posebnim brodovima remorkerima. Kada stigne do broda nosaa, brod vlastitom dizalicom podie maunu s teretom iz mora vertikalno i smjetava je horizontalno na jednu od svojih paluba. Posebnim prijenosnicima, ugraenim na brod, nosa razmjeta na odgovarajue mjesto. 29. to su maune Mauna je plovno sredstvo bez vlastitog pogona, razliitih oblika dimenzija i nosivosti. Maune su pravokutnog oblika, izraene od elika ili fiberglasa. U maune moemo tovariti robu u kontejnerima, na paletama, rasuti teret, tekui teret, lakopokvarljivu robu (jer imaju svoj ventilacijski sustav, ali nemaju svoj pogon). Maune se mogu potpuno zatvoriti i zakljuati. 30. Vrste brodova FO FO tehnologije LASH BRODOVI datiraju iz 1969. godine o Mogu krcati 77 mauna po 375 tona o Za 13 sati moe se iskrcati / ukrcati kompletan brod o Brod posjeduje 6 paluba, brzina 23 vora SEE-BEE BRODOVI datiraju iz 1972. godine o Mogu krcati 38 mauna po 850 tona 6

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIo Imaju specijalnu dizalicu tzv. sinchkraft dizalicu koja moe istovremeno podii/spustiti po 2 maune. BACAT BRODOVI datiraju iz 1976.godine tip katamarana o Zovu ga jo mini lash brodovi o Maune se smjetaju izmeu dvije trupe katamarana i pomou dizalice podiu se na gornju palubu. Iskrcaj ili ukrcaj cijelog broda moe se obaviti za 6 sati. Brzine 20 vorova. o Mogu ukrcati 10 mauna po 140 tona. FEEDER LASH je plovei dok duljine 80 m, irine 27 m, brzine 8 vorova, moe prenijeti 8 10 LASH mauna. Ovakav brod se uroni u vodu do odreenog gaza kada na njegovu palubu doplutaju (ukrcaj) ili otplutaju (iskrcaj) maune s teretom nakon ega se tankovi isprazne (ukrcaj), a brod izroni iz vode do odreenog gaza i tako nakrcan prevozi maune do lokalnih morskih luka il pristanita u unutranjosti plovnih rijeka, uglavnom manje udaljenosti. 31. Nedostaci FO FO tehnologije o vei financijski izdatak za gradnju ovakvog broda, nego kod gradnje kontejnerskog broda o za loeg vremena nema ni ukrcaja ni iskrcaja sa ovog broda o usluge remorkera su vrlo skupe 32. Tko najvie doprinosi u vanjskoj trgovini i smanjenju transportnih trokova Cilj svih sudionika u vanjskotrgovinskom poslovanju je smanjiti manipulativno transportne trokove u cijeni kotanja roba. Svi sudionici u vanjskotrgovinskom poslovanju moraju djelovati na smanjenje tih trokova a najvie tko doprinosi smanjenju tog troka je pediter. 33. Definiraj meunarodnu pediciju Poslovi koji obuhvaaju uvoz, izvoz i tranzit robe i usluga. Meunarodni pediter je pravna ili fizika osoba koja se bavi otpremom ili izvozom i dopremom ili uvozom i tranzitom za svog komitenta nalogodavca. Nalogodavac je takoer pravna ili fizika osoba koja daje nalog pediteru i sklapa s njim ugovor o otpremi / dopremi robe. 34. U kojim poslovima moe pediter najvie doprinijeti smanjenju transportnih trokova Jedini koordinator svih sudionika u vanjsko-trgovinskom poslovanju je danas meunarodni pediter i on moe najvie utjecati na smanjenje transportnih trokova. 35. FIATA pediter da bi obavljao meunarodnu pediciju mora biti ulanjen u meunarodnu organizaciju FIATA (Meunarodni savez pediterskih udruenja) osnovana 1926. godine u Beu. Dananje sjedite ima u Zrichu sa regionalnim sjeditem za Aziju u Bombaju. Njezin osnovni zadatak je bolja suradnja pediterske djelatnosti u meunarodnoj trgovini. FIATA se bavi ekonomskim, pravnim i tehnikim pitanjima meunarodne pedicije. Ona zastupa interese svojih lanica u meunarodnim ekonomskim i pravnim institucijama. Pitanja u vezi transporta rjeava u vidu stalnih kontakata sa meunarodnim organizacijama. FIATA-u ine lanovi pediteri pojedinih zemalja. Generalnu skuptinu ine svi lanovi koji biraju predsjednika; obavlja sve poslove u vezi sa statutom FIATA-e. Vano: na 23. kongresu, u rujnu 1993. g., Montreal, Hrvatski pediteri su postali lanovi FIATA-e. 36. 5 meunarodnih organizacija s kojima FIATA rjeava probleme u vezi transporta robe FIATA sve probleme u vezi sa transportom rjeava u vidu stalnih kontakata sa meunarodnim organizacijama. To su: IATA International Air Transportation Assosiation Meunarodno udruenje za zrani promet, Montreal UIC Union Internnationale de Chemis de fer Meunarodna eljeznika unija, Paris 7

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIIRU Meunarodna cestovna unija, Zurich CCI Chambre de Commercial Internationnale Meunarodna trgovinska komora BIC Bureau International des Containers Meunarodni ured za kontejnere, Paris BIMCO Baltika meunarodna pomorska konferencija CONTERTA Generalni savez za trgovinu i transport IMO International maritime organisation, U.N. ISO Meunarodna organizacija za standardizaciju, Geneva UNCTAD Konferencija U.N. za trgovinu i razvoj, Geneva 37. Dokumenti FIATE za multimodalni transport 1) FBL FIATA Prenosiva FIATA teretnica za multimodalni transport, 1992, nosi logo ICC, moe se izdati i za pomorski transport, prenosiv je ukoliko ne sadri oznaku neprenosiv, predstavlja vrijednosni papir 2) FWB teretni list (1997), nije vrijednosni papir, nije prenosiv. Moe se koristiti i kao pomorski tovarni list. 3) MULTIDOC '95 BIMCO teretnica za multimodalni transport (1995). BIMCO je izdao nekoliko prijevoznih isprava prva je bila COMBICON BILL teretnica za pomorski prijevoz (1971). Predstavlja vrijednosni papir i prenosiva je, po karakteristikama slina je FBL-u. na poleini sadri 25 standardnih uvjeta (klauzula) od kojih se najvanije odnose na primjenu teretnice, zastaru, sudbenost i primjenu prava, odgovornost operatora multimodalnog transporta, ogranienje odgovornosti operatora, prijevoz opasne robe, vozarinu i trokove te zalono pravo. 4) MULTI WAYBILL '95 BIMCO brodski teretni list (1995) nije vrijednosni papir i nije ga mogue prenositi. (COMBICON WAYBILL brodski teretni list, nije vrijednosni papir) ovog nema u knjizi samo u skripti Ovi dokumenti sadre: - odgovornost peditera u multimodalnom transportu. - ogranienje odgovornosti peditera - cijenu prijevoza ili vozarinu - upute za prijevoz opasnog tereta 38. Dokumenti FIATE za obini transport Rezultati rada FIATA-e su jedinstveni obrasci pediterske potvrde, tzv. FCRpediterske potvrde i FCT-transportne potvrde. Meunarodni savez pediterskih udruenja donesao je i uveo u meunarodne robne razmjene jedno obrazovne dokumente koji su omoguili jednostavnije i racionalnije manipuliranje robom. FCR ~ pediterska potvrda potvrda se izdaje onda kada se roba prevozi kao zbirna poiljka, FCT ~ peditersko transportna potvrda slui kod prijevoza u kombiniranom prijevozu, FBL ~ pediterska teretnica slui u prijevozu robe kontejnerima + multimodalni transport (moderan transport) FWR ~ FIATA skladina potvrda upotrebljava se u sluaju kada pediter obavlja i skladine poslove, SDT ~ FIATA potvrda za prijevoz opasnog tereta Transport of dengerous goods kada pediter obavlja prijevoz opasne robe, FFI Forwarding FIATA restrictions 39. Instituti unutar FIATE FIATA ima tri vrste instituta: institut za zrani teretni prijevoz institut za pomorski i kopneni prijevoz (radna skupina za radna pitanja i radna skupina za olakice u prijevozu) institut za multimodalni prijevoz (unutar sebe ima radnu skupinu koja se bavi carinskim pitanjima i olakicama u prijevozu) 40. Pravna regulativa meunarodnih peditera u Hrvatskoj 8

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI1) Zakon o obveznim odnosima u glavi VII navodi Ugovor o otpremi (pediciji) regulira rad peditera i nalogodavca 2) Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju da bi meunarodni pediter mogao obavljati poslove vanjske trgovine mora biti upisan u sudski registar. 3) Opi uvjeti poslovanja meunarodnih otpremnika Hrvatske doneseni 20.01.1993. od strane Hrvatske gospodarske komore (HGK) a sadre najvanije za rad peditera podjelom na osnovne i specijalne poslove peditera. 41. Dva vea peditera u Hrvatskoj za meunarodnu pediciju TRANSADRIA, Rijeka koja ima i posebnu radnu grupu Transagent i Intereuropa, Zagrebped Danas u Hrvatskoj postoji velik broj otpremnikih organizacija, a ulanjene su u Udruenje meunarodnih otpremnika koje djeluje u okviru HGK. 42. Osnovni poslovi peditera 1) struni savjeti i sudjelovanje u pregovorima ili kod sklapanja kupoprodajnog ugovora 2) instradacija izbor najpovoljnijeg puta, sredstva i vremena otpreme robe

3) doziv robe pediter obavjetava poiljatelja dozivom robe da na vrijeme isporui robu, tj. u skladu sa dostavljenim prijevoznim sredstvom. 4) zakljuivanje ugovora o prijevozu robe pediter e sam za komitenta napraviti ugovor o prijevozu sa brodarom ili cestovnim prijevoznikom, eljeznicom, zranim prijevoznikom, (ovisi o ugovoru). On e najee to napraviti u svoje ime a za raun komitenta. 5) zakljuivanje ugovora o multimodalnom transportu robe meunarodni pediter e najee biti i organizator ovakve vrste prijevoza i odgovoran za sve sudionike koje e angairati u multimodalnom transportu. 6) 7) 8) 9) prihvat robe radi otpreme otprema / doprema / provoz robe u uem smislu zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe zakljuivanje ugovora o transportnom osiguranju

10) zakljuivanje ugovora o uskladitenju i uskladitenje robe 11) ispostavljane ili pribavljanje prijevoznih i drugih isprava 12) obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe 13) kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna transportnih i drugih trokova 14) informiranje nalogodavca 43. Specijalni poslovi peditera 1) zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova 2) zakljuivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanje tih poslova 3) izdavanje garantnih pisama 4) izdavanje pediterskih potvrda i drugih FIATA isprava 5) uzorkovanje robe (da li roba odgovara dogovorenoj robi po ugovoru) 6) poduzimanje mjera za osiguranje naplate tete u sluaju gubitka, oteenja ili manjka robe 9

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI7) ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u meunarodnom transportu. Danas se u Hrvatskoj vie organizacija bavi kontrolom kvalitete i kvantitete uvezene / izvezene robe. Za to izdaju poseban certifikat o kontroli. Nemogue je obaviti uvoz / izvoz robe bez kontrole kvalitete i kvantitete robe. Certifikat moe izdati pediter (jedan je od najvanijih dokumenata / potvrda)ili specijalizirane organizacije koje se bave time. Organizacije koje se danas u Hrvatskoj bave ovakvom kontrolom su: a) Euroinspekt b) ISO Zagreb c) Zavod za ispitivanje kvalitete Zagreb d) Transagent Rijeka e) Kontrolbiro Zagreb f) Croatiainspekt Zagreb g) Adriainspekt Rijeka 8) Doleivanje robe odnosi se na prijevoz lako pokvarljive robe gdje pediter mora u toku transporta voditi rauna o konstantnom odravanju iste temperature tijekom transporta, bilo da se radi o prijevozu robe vlakom, (to su Interfrigo vlakovi u Europi), bilo da se radi o prijevozu kontejnerima na iju temperaturu se pazi nekoliko puta tijekom dana ili je to prijevoz robe u kamionima. 9) Hranjenje i pojenje ivih ivotinja 10) Sajamski poslovi pediter je ovlaten prema Zakonu o obveznim odnosima da organizira za svog komitenta najrazliitije vrste izlobe za svu vrstu robe koja se moe izlagati. Stoga e on organizirati izlobeni prostor na sajmu i dopremu robe za taj sajam. Jesenski, proljetni zagrebaki velesajam je mjesto gdje pediteri organiziraju sajmove. 11) Leasing poslovi hrvatski meunarodni pediteri se najee pojavljuju u ulozi zakupoprimatelja / prijevoznika sredstava specijaliziranih kamiona, vagona, kontejnera. On to radi u svoje ime i za raun komitenta. Ukoliko se radi o zakupu kontejnera, to je najee, onda troak ostaje 2-3 godine konstantan. 12) Konsignacijski poslovi obuhvaaju zastupstvo stranih tvrtki ili dranje konsignacijskih skladita. Roba smjetena u to skladite moe biti ponovno vraena u zemlju porijekla, a moe biti i uvozno ocarinjena i prodana kupcima. 13) Prometni agencijski poslovi; Transadria, Rijeka, posvetila je tromu punu panju, unutar sebe ima posebnu radnu grupu Transagent koja se bavi zakupom (booking-om) brodskog prostora s brodarima u linijskoj i slobodnoj plovidbi. 14) Kreditiranje nalogodavca Meunarodni pediteri mogu na odreenim poslovima izai u susret svom komitentu i kreditirati ga. 15) Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa; organiziranjem zbirne poiljke (cestovni, eljezniki transporti) pediteri postiu velike utede kod cijene prijevoza za svog komitenta. 16) Drugi propisani ili uobiajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe. 44. Dispozicija Otpremu robe kao i poslove u vezi s otpremom pediter obavlja na osnovi dispozicije komitenta. Ugovor o pediciji zove se DISPOZICIJA ili nalog to je ugovor izmeu peditera i pravne / fizike osobe koja eli da mu pediter obavi meunarodnu pediciju. Ovaj ugovor je dvostrani ugovor po kojem se pediter obvezuje da e za svog nalogodavca ispuniti obvezu otpreme / dopreme robe, a nalogodavac se obvezuje da e mu izvriti naknadu svih trokova otpremajui robu i da e mu platiti posebnu nagradu za izvreni posao. pediterska naknada je iznos svih trokova koje je pediter imao tijekom transporta robe i mora mu se platiti u valuti u kojoj je pediter imao taj troak. pediterska nagrada odreena je cjenicima pediterskih kua i uobiajeni je iznos koji se plaa pediteru naroito u dugogodinjoj suradnji sa pediterom. Dispozicija se moe dati pismeno, telegrafski, teleprinterom, telefonski i usmeno. Mora sadravati sve potrebne podatke o robi, toan nalog za otpremu i 10

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIizvrenje poslova vezanih uz otpremu. U dispoziciji se nalaze i podaci o ugovorenoj transportnoj kaluzuli. 45. Forfaitni stav Ugovor FORFETNOG STAVA to je paualni iznos nagrade za izvrene usluge otpreme ili dopreme rove koji se plaa pediteru prema toni, m3, i sl. otpremljene robe. Ovim iznosom obuhvaeni su svi trokovi otpreme ili dopreme robe od mjesta na komu pediter robu prihvaa do mjesta kamo se otprema te obuhvaa sve trokove prijevoza, manipulacije, i sl. osim carine. Ugovor forfetnog stava ima prednost u odnosu na peditersku nagradu / naknadu jer pediter moe unaprijed u ukupnoj kalkulaciji ostvariti profit i ekstra profit za nalogodavca. 46. Kakav je leasing posao kod peditera POGLEDAJ PITANJE 43. TOKA 11) 47. Kakav je posao konsignacije za meunarodnog peditera POGLEDAJ PITANJE 43. TOKA 12) 48. Zato je vaan certifikat kontrole kvalitete i kvantitete, te tko ga izdaje POGLEDAJ PITANJE 43. TOKA 7) 49. Vrste peditera po djelokrugu rada (str. 82) 1. Komisionar posrednik koji obavlja pedicijske poslove u svoje ime a za tui raun (svog nalogodavca). 2. Agent zastupnik, obavlja poslove u tue ime za tui raun. 3. Samostalna kategorija privrednika (samostalni gospodarstvenik) rade u svoje ime i za svoj raun. Samo kada glavni pediter ne moe promptno odraditi svoj posao angaira (str. 79): Meupeditera glavni pediter prenosi djelomino izvrenje posla Podpediter na njega je glavni pediter prenio u cijelosti izvrenje pediterskog posla. 50. Vrste peditera po teritorijalnoj djelatnosti 1) Nacionalna odvija se unutar jedne regije (1 zemlje) 2) Meunarodna obuhvaa uvoz, izvoz i tranzit (provoz) 3) Luka pedicija pomorski prijevoz (najrairenija pedicija jer se 90% razmjene odvija morem 4) Kontinentalna pedicija pediteri koji su usko specijalizirani za pojedinu grupu transporta: eljezniki, cestovni, rijeni i zrani 5) Pogranine pedicije (pediteri moraju imati licence za rad izdane od strane Ministarstva financija, obino na 5 godina) 6) Sajamski pediteri organiziranje sajamskih izloaba, demonstracija raznih proizvoda. Sva dokumentacija o transportu ispunjava se u skladu s podacima iz zakljuenog kupoprodajnog ugovora. 51. TO JE DHL? DHL je prvi poeo 1969. g. s tom vrstom prijevoza (brza pota). Ime je dobio po svojim osnivaima: Dalsey, Hillblom, Lynn. 2002. g. postaje 100% vlasnitvo Deutsche Post World Net i 2003. g. Deutsche Post World Net ujedinjuje svoje logistike aktivnosti u jedan brand DHL. DHL, osnovan je u San Franciscu, poslije vie od 30 godina vodea je svjetska kurirska kompanija za zrakoplovne ekspres prijevoze, ekspresna pisma, poslovnu dokumentaciju, male pakete, lijekove, ljudske organe, opasne tvari,.. DHL ima vlastitu distribucijsku mreu u 220 zemalja svijeta. Ima 5 vlastitih zrakoplovnih kompanija i 1000 specijaliziranih dostavnih vozila koji omoguuju preuzimanje / dostavljanje poiljke od stola do stola. Unutar Europe DHL dostavlja svaku poiljku unutar 24 sata, a svijet pokriva s 48 sati. Sjedite DHL-a kod nas je u Zagrebu, a filijale su u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Puli, Varadinu, Osijeku. 52. SJEVERNO JADRANSKE LUKE I NJIHOVA STRATEGIJA RAZVOJA U sjevernom Jadranu luke su: RIJEKA, KOPAR i TRST koje su gravitacijski na istom geografskom poloaju, to im oteava poslovanje jer jo uvijek nemaju jasno definirane strategije to pojedina luka bi trebala prekrcavati (kojim teretom se baviti) i 11

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIkoje trite pokrivati. Danas sve tri luke konkuriraju junoj Njemakoj, Austriji, ekoj i rade iste poslove i ista trita. Pomorski zakon Hrvatske doputa koncesiju na maksimalno 25 godina, a ako korisnik koncesije zadovolji u tih 25 godina ima mogunost produljenja iste do maksimalno 50 godina (ukupno) to je prekratko vrijeme za bilo kakva ulaganja. Strategija za ove tri luke: trebaju izvriti fokusiranje trita, segmentaciju ponude. Trst bi trebao snabdijevati junu Njemaku i Austriju; Kopar Austriju i Maarsku Rijeka Maarsku, eku i Slovaku to se tie prekrcaja tereta luka Rijeka bi trebala prekrcavati itarice i obavljati servis mega brodova, Kopar rasuti teret i drvo, a Trst tekui teret (nafta, naftni derivati, kemikalije) i pretovar kontejnera. Luka Rijeka bi trebala investirati: u luku infrastrukturu, u transportnu tehnologiju, u dobar informacijski sustav Luke Trst i Kopar, za razliku od Rijeke, ve su investirali u ove segmente i imaju dobru povezanost (eljeznice, ceste) sa zaleem, za razliku od Rijeke koja se moe pohvaliti samo izgraenim Paneuropskim koridorom, ceste koje idu trasom Rijeka Zagreb Varadin Budimpeta, a istovremeno nemaju izgraen koridor prema Austriji. Sve tri sjeverno-jadranske luke imaju najpovoljniji geografski poloaj za razliku svih drugih luka june Europe jer su najdublje uvuene u Europsko kopno, a sve to prevezemo morem, a ne cestom / eljeznicom, je jeftinije. Ove tri luke imaju konkurenta od 1992. godine, kada je u potpunosti puten u promet kanal Raina Maina Dunav i otvorena luka Constanca u Crnom moru, koja prua mogunost prijevoza robe najjeftinijim putem rijenim brodovima. Loinjska plovidba posjeduje FEEDER SERVIS brodove. Do 1989/90 Rijeka je imala dobar promet, do danas nije uspjela postii taj nivo prometa (ratna dogaanja) 53. TO SU FEED SERVIS BRODOVI (+ to moderna luka mora posjedovati da bude konkurentna operativni vez, moderna skladita, nova prekrcajna tehnologija i dobar informac. sustav) Feeder servis brodovi - ija je uloga omoguavanje dopreme i otpreme razliitih tipova kontejnera u manje luke u koje ne mogu ulaziti veliki kontejnerski brodovi jer bi za takve brodove to predstavljalo isti financijski gubitak. Osnovni zahtjev koji se postavlja pred luku je da zadovolji prometna optereenja tj. da ima dovoljnu propusnu mo, dobru organizaciji, dobru tehniku opremljenost, dobar informacijski sustav. Jedno od kljunih pitanja svake luke je dobra povezanost prometnica sa zaleem. Ovakvi zahtjevi trae velika investicijska ulaganja. Drugi vaan inilac je kapacitet luka koji ovisi o operativnoj obali graevinskim objektima i opremljenosti luka. Uloili su kapital, uinili suvremenim sa: -novim vezovima -dobrom prekrcajnom, suvremenom lukom mehanizacijom -novim skladinim prostorima -dobrim informacijskim sustavom Troak prekrcaja u bilo kojoj mediteranskoj luci smatra se najjeftinijim danas u svijetu. Kako su luke mediterana najblie Europi i po trokovima prekrcaja jeftinije od ostalih u svijetu, postali su konkurenti sjeverno-europskim lukama ROTHERDAM, HAMBURG, ANTWERPEN i BREMEN, ija struktura vlasnitva je podijeljena izmeu privatnih brodara i drave, a to utjee na tromost ulaganja. Prekrcaj na Mediteranu vri se sa velikih mega brodova brodara matica (iji je cilj to krae zadravanje u luci jer je to troak) na manje brodove kontejnerske brodove FEEDER SERVICES brodove koji razvoze kontejnere do luka june Europe, gdje se kontejneri prekrcavaju na kamion / vagon i dalje putuju do krajnjeg potroaa / kupca. 54. KAKVA JE RAZLIKA U STRUKTURI VLASNITVA MEDITERANSKIH LUKA I SJEVERNO EUROPSKIH LUKA Zapadno-europski brodari MAERKS SEELAND, EVERGREEN, HAPAG LLOYD uzeli u koncesiju na 99 godina mediteranske luke. Uloili su kapital, uinili suvremenim sa: 12

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORInovim vezovima; dobrom prekrcajnom, suvremenom lukom mehanizacijom; novim skladinim prostorima; dobrim informacijskim sustavom. Troak prekrcaja u bilo kojoj mediteranskoj luci smatra se najjeftinijim danas u svijetu stoga su postali konkurenti sjeverno-europskim lukama ROTHERDAM, HAMBURG, ANTWERPEN i BREMEN, ija struktura vlasnitva je podijeljena izmeu privatnih brodara i drave, a to utjee na tromost u poslovanju I nedovoljna ulaganja tj. na stagnaciju prometa. 55. KAKO SE RAUNA PRETOVAR U LUKAMA, A KAKO NOSIVOST BRODA Svaki kontejnerski brod, kao i prekrcaj tereta u kontejnerskim lukama, mjeri se u TEU jedinicama. Jedna TEU jedinica oznaava jedan 20-stopni kontejner. Deplasman i nosivost se na europskom kontinentu mjere u metrikim tonama od 1000 kg. U Engleskoj i na Zapadu esto se upotrebljava i engleska ili druga tona (long ton) od 2240 eng. funti ili 1016 gk. U Americi se upotrebljava kratka tona (short ton od 2000 funti ili 907 kg). 56. TO PREDSTAVLJA 1 TEU JEDINICA Nosivost kontejnerskog broda - izraava se u TEU jedinicama. Ova jedinica oznauje koliko se kontejnera veliine 20 stopa moe smjestiti u jedan brod. 1 TEU jedinica = 20' (kontejneru od dvadeset stopa) to su prosjeni kontejneri danas u uporabi. 1 brod moe primiti 5500-6000 TEU jedinica; 1 kontejnerski brod prima 18.000 TEU jedinica 57. KOLIKO SU DANAS KAPACITETI POST-PANAMAX BRODA POST PANAMAX brodovi do 12000 TEU jedinica nosivosti kontejnera, zovemo ih jo MEGA brodovi. Rezultat gradnje sve veih brodova za prijevoz kontejnera jesu pad cijene prijevoza vozarina, to odgovara svim sudionicima u vanjskoj trgovini. 58. U GRADNJI KONTEJNERSKIH BRODOVA DO KOJE VELIINE SE PLANIRA IZGRADNJA MALACAMAX BRODA I O EMU TO OVISI? Prognoze za budunost (5-godinji plan) su gradnja brodova do 18000 TEU jedinica pod nazivom MALACAMAX brodovi koji, kao i svi kontejnerski brodovi, mora potivati dubinu gaza ne smiju prijei dubinu od 21 metra. Limitirani su zbog prolaza kroz Suezski i Panamski kanal. Svi brodovi koji su sada i koji e biti u plovidbi graeni su / grade se vie u irinu, potujui ogranienje dubine gaza. Grade se brodovi sve veih kapaciteta, kako bi trokovi po jedinici kapaciteta postajali sve manji za brodara. 59. KOJA JE PRVA LUKA SVIJETA PO KONTEJNERSKOM PRETOVARU Prva luka svijeta po kontejnerskom pretovaru je Singapur (podatak iz 2007.g. 27,932.000 TEU) 60. TO JE KONTEJNER? Prvi prijevoz robe kontejnerom bio je 1956. godine za prijevoz robe iz SAD do Rotherdama. Kontejner je vrsta i na vremenske prilike otporna transportna jedinica koja je izgraena od elika sa najmanje jednim vratima, a sposobna za prijevoz robe morem, cestom, eljeznicom. 61. VRSTE KONTEJNERA - Zrani promet ima svoje vlastite kontejnere i palete koji prate konfiguraciju, zaobljenost zrakoplova Na svjetskom tritu postoje 4 tipa kontejnera: 1. A duine 40 stopa tj. 12190 m btto. teine 30 tona volumen 70 m3 2. B duine 30 stopa tj. 9125 m btto. teine 25 tona volumen 54 m3 3. C duine 20 stopa tj. 6055 m btto. teine 20 tona volumen 36 m3 4. D duine 10 stopa tj. 2991 m btto. teine 10 tona volumen 17 m3 62. EKONOMSKE PREDNOSTI KONTEJNERA 1. utede u pakiranju i signiranju robe kod pomorskog prijevoza iznose ak do 80% 2. mogunost transporta robe od vrata do vrata bez pretovara 3. smanjenje rizika od oteenja, krae loma i rastura robe 4. bolje koritenje transportnih i skladinih kapaciteta 5. lake i bre carinjenje robe i drugih administrativnih poslova Nedostaci: veliki poetni investicijski kapital, zahtjeva visoko obrazovni kadar 13

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI63. VLASNICI KONTEJNERA DANAS SU Vlasnici kontejnera su ili veliki mega brodari ili privatne tvrtke koje posjeduju sve vrste kontejnera i od kojih se mogu iznajmiti kontejneri. Vodea svjetska poduzea zakupodavatelji kontejnera su: 1. See Containers, London (s njima Transadria ima ugovor) 2. Genstar, San Francisco 3. Tiplock Group, London 4. Transamerica Leasing, New York 64. TO JE PALETA? Paleta je specijalno izraena (najvie) drvena podloga, s meunarodno prihvaenim standardiziranim dimenzijama, propisane nosivosti i vrstoe na koju se tovari roba. Paletizacija je oblikovanje robe u transportne jedinice koja su prikladne za transport i za skladitenje robe. Vrste paleta: po obliku razlikujemo 4 vrste paleta: ravne palete, paleta sa nadgraem, boks palete - slue za transport i skladitenje sitnog rasutog tereta, specijalne palete. po dimenzijama: A-1200*800 mm, B-1200*1000 mm, C-1600*1200 mm, D1800*1200 mm. 65. TO SU PALETE A, B, C i D, A TO SPECIJALNE I ZA TO SLUE - A i B palete slue u distribuciji pia, zovemo ih jo i EURO palete - B palete slue jo u preraivakoj industriji - C i D palete slue u pomorskom prijevozu i zovemo ih luke palete - Boks palete slue za rasuti teret - Specijalne palete mogu posluiti za prijevoz automobila Specijalne palete slue za prijevoz i skladitenje robe kojoj treba posebna briga u toku transporta, kao to su: silos palete, palete za prijevoz automobila, palete za prijevoz baava. 66. EKONOMSKE PREDNOSTI PALETA ubrzava se istovar i utovar robe, to poveava proizvodnost rada gospodarskih subjekata, postie se uteda u prostoru prilikom skladitenja i transporta, pospjeuje se koritenje mehaniziranih i automatiziranih ureaja i sredstava prilikom manipulacije, to ubrzava transport i distribuciju robe i olakava se fiziki rad zaposlenih radnika te smanjuju trokovi (gubici); kvar, lom, rastur i kraa. 67. TKO SU VLASNICI PALETA Vlasnici paleta su najee meunarodni pediteri, prijevoznici ili skladitari (eljeznice, cestovni prijevoznici, zrani prijevoznici, brodari, javna skladita), koji su udrueni u paletne saveze u cilju boljeg i racionalnijeg koritenja paleta u transportu robe. 68. KOJA TRANSPORTNA GRANA IMA SVOJE PALETE I KONTEJNERE, A KOJI NISU PRIMJENJIVI NA OSTALE GRANE PRIJEVOZA Zrani promet ima svoje vlastite kontejnere i palete koji prate konfiguraciju, zaobljenost zrakoplova 69. POMORSKO TRITE definicija Pomorsko trite - je sveukupnost svih brodara i korisnika prijevoza koji u odreenom vremenskom periodu nude tj. trae raspoloivi brodski prostor za prijevoz robe, a u cilju formiranja vozarine, cijene prijevoza, koje se formiraju na temelju ponude i potranje. 70. KONVENCIJE POMORSKOG PROMETA Meunarodne konvencije za prijevoz robe morem, 4 konvencije: 1924. g. donesena je konvencija o izjednaenje nekih pravila o teretnici (osnova na kojoj se danas gradi konvencija o plovidbi), 1925. g. donesena su Haka pravila (1924.g.) 1968. g. donesena su Vizbijska pravila,

14

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI1978. g. UN tj. UNCITRAL (komisija za meunarodno trgovako pravo) donijela je Meunarodnu konvenciju o prijevozu robe morem HAMBURKA PRAVILA ija je najnovija revizija bila 1992. g. i danas se prijevoz robe morem odvija po tim pravilima. 71. BURZE NA POMORSKOM TRITU (publikacije) Dvije najpoznatije Burze za trite brodskog prostora formirale su se u Londonu - Baltic Exchange u Londonu Svjetska burza Baltic Mercantile and Shipping Exchange, London - Produce Exchange, New York, Tokyo, Oslo, Antwerpen, Geneva - Baltic Exc. izdaje dvije publikacije koje imaju sve informacije vezano uz cijene, prijevoz,..: 1.) Lloyd List & Shipping Gazette 2.) Daily Freight Register Za odreivanje sve vrste robe koja se prevozi, dri se (okvirno) cijena koje su objavljene u ovim publikacijama. o Povijest BALTIC EXCHANGE Otvaranje kavane Virginia and Baltic Coffee House 1744. godine zapoinje rad The Baltic Exchange burze u tim prostorima. Ljudi koji su se tu sastajali imali su zajedniki interes za trgovinom razliitih roba (nafta, lan, sjemenke) izmeu baltikih drava. Prva pravila burze odreena su 22.4.1823. godine, a burza dobiva ime Baltic Coffee House. 1828. godine dolazi do osnivanja druge burze u Londonu London Shipping Exchange to se nije pokazalo dobrim, te 1899. g. dolazi do spajanja burzi u jednu pod nazivom Baltic Mercantille and Shipping Exchange Ltd.. 1903. g. burza posluje itaricama. Brokeri stjeu znanja o ponudi brodova i dogovaraju se o cijeni prijevoza. Danas lanovi moraju imati minimalno 100.000 GBP za ulaz u ovu burzu. Drutvo posluje prema Pravilniku sastavljenom na temelju dugogodinjeg iskustva brokera. Zadnji pravilnik je iz 2003. godine. lanovi se moraju upoznati s detaljima Pravilnika. Slogan burze je our word our bond. Cijene brodarskog prostora iskazane su u vozarinskim indeksima, koje redovito izdaje i izraunava General council for British .. Vozarinski indeks je baziran na procjeni troka tereta koje su formirali vodei svjetski brodski prijevoznici temeljem prevezene tone i dnevne najamnine. Na tom tritu postoje tri vrste brokera. Pomorski brokeri meetari su osobe koje prate kretanje na pomorskom tritu kako u pogledu potranje za kapacitetima prijevoza tako gotovo za sve terete koji se moraju prevesti. Pomorski agenti osobe koje obavljaju organizaciono-operacijsku funkciju: prihvaaju brod u dolasku/odlasku iz luke i za to vrijeme obavljaju razliite poslove sa slagaima tereta (estivadorima), sa krcateljem, pri umatanjem robe, lukim organima, opskrbljivaima tereta. Organizacije povezane s Baltic Exchange: o IMO London o ICS tu se vri obrazovanje brokera o INTERCARGO, London o INTERTANKO, Oslo o BIMCO, Copenhagen izdaje sve dokumente koji trebaju .. o FONASPA, London o LMAA, London 46 sudaca koji obavljaju sve sporove koji se dese na brodu ili teretu 72. POMORSKI BROKERI I POMORSKI AGENTI Na burzama se pojavljuju pomorski agenti i pomorski meetari ili brokeri. Pomorski meetari znaju kretanja na pomorskom tritu kako u pogledu potranje za kapacitetima tako i u pogledu potranje za sve terete koji se prevoze morem i pruaju informaciju u pogledu ponude brodskog prostora za prijevoz. Pomorski agent - obavlja operacijsko prijevoznu funkciju tj. prihvaa brod u dolasku, u odlasku i za to vrijeme dok je brod u luci za brodara obavlja razliite poslove, kontrolira slaganje tereta, skladitare, primatelja, krcatelja od lukih organa dobiva razliite poslove. 73. KARAKTERISTIKE POMORSKOG PROMETA/TRITA 1. uz zrani prijevoz povezuje sve kontinente i otoke svijeta, 2. jedino brodom se moe prevoziti na 1000t tereta, 3. put u pomorskom prijevozu je prirodan (nema investicija u infrastrukturu), 15

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI4. brod u rijenom i pomorskom prometu daje najjeftiniju cijenu prijevoza, 5. jedini nedostatak je sporost (vrijeme) koja je danas relativna jer se grade moderni brodovi, boljih tehniko-tehnoloki dostignua to rezultira vee brzine pa se tako pribliavaju nekim granama prometa u brzini (npr. eljeznici) 1.) tradicionalizam u pomorskom prometu uvijek isti krcatelj e se obratiti istom brodaru, ako je zadovoljan njegovim uslugama; 2.) intergralnost veina mora sve zemlje povezane su morem / tendencija moru 3.) internacionalnost more je veinom meunarodne vode,vei dio svjetskog mora je internacionalan, a manji spada pod nadzor pojedinih zemalja. 4.) diskriminacija nema nae i vae more, npr. ulaskom u EU Jadransko more je zajedniko 5.) konjukturne oscilacije Potranja za prijevoznim uslugama oscilira vie nego ponuda jer ovisi o opem industrijskom razvoju, o meunarodnoj razmjeni, o politikoj situaciji i pomorskoj politici pojedine zemlje. Ponuda ovisi o vozarinama na svjetskom tritu, ako je porast vozarina, poveava se i ponuda, pad vozarina je smanjuje. 74. TRGOVAKA MORNARICA OTVORENOG REGISTRA Ukljuuje sve brodove koji slue za prijevoz putnika i robe, a tu uslugu naplauje u vidu vozarina. Prijevozni kapacitet ovisi o brzini broda ali i o veliini tj. njegovom kapacitetu. Trgovaka mornarica otvorenog registra 1986. godine donesena Konvencija o uvjetima za upis brodova, U.N. Iz te Konvencije proizlazi da svaka zemlja mora dati pravo / mogunost svakom brodu da plovi pod njegovom zastavom (zastavom odreene zemlje). Nai brodovi su udrueni u brodsko udruenje Hrvatske Mare nostrum. Prosjeni vijek broda je 15 godina nakon toga brod se smatra zastarjelim. Prosjena starost hrvatskog brodovlja iznosi 18 godina. Meutim, po bulk brodovima brodovi to prevoze rasuti teret smo u prosjeku 8-10 godina. Veliina broda u pogledu prostora izraava se u bruto registarskoj tonai (B.R.T.) Veliina broda u pogledu teine izraunava se u tzv. teinskim tonama (D.W.T ~ deidt weiht tona) Svaki brod mora imati zastavu i svoju dravnu pripadnost. 1958.g. donesena je konvencija o otvorenom moru koja je regulirala odredbu po kojoj svaka drava odreuje uvjete po kojima dodjeljuje brodovima svoju dravnu pripadnost i uvjete upisa u registar. 1986.g. donesena je Konvencija o uvjetima za upis brodova iz koje proizlazi da svaka zemlja mora dati pravo drugoj zemlji da brodovi bez ikakvih ogranienja plove pod zastavom zemalja za koje se opredijele (Panama, Liberija, Malta, Sveti Vincent .) Nai brodovi su udrueni u brodsko udruenje Hrvatske Mare nostrum. 75. VRSTE POMORSKOG TRITA Pomorsko trite podijeljeno je u 3 segmenta: 1. Trite slobodnog brodarstva obuhvaa prekomorski prijevoz velikih sipkih, suhih tereta kao to su eljezna ruda, ugljen, boksit, fosfat, itarice. Geografski obuhvaa cijeli svijet. Prijevozni kapaciteti angairaju se za jedno ili vie putovanja, ali uvijek obostrano, ne iskljuivo na jednom pravcu plovidbe, moe trajati krae ili due razdoblje 2. Trite linijskog brodarstva razvija se u sluaju potreba za kontinuiranom prijevozom na odreenom plovidbenom pravcu, to podrazumijeva odlazak u odreene luke u odreenim vremenskim razdobljima. Ova vrsta plovidbe odrava dugorone prometne veze pojedinih luka. Ovo trite je u funkciji vanjske trgovine. Najei tereti su industrijski proizvodi. 3. Trite tankerskog brodarstva obuhvaa prijevoz nafte, naftnih derivata, kemikalija i ukapljenog plina. Odvija se u pravcu od Perzijskog zaljeva prema Japanu, Europi i Americi. Ova vrsta plovidbe ne ide prema unaprijed utvrenom planu ve ovisi o potrebi krcatelja. 76. BRODARSKI UGOVORI 1.) Brodski ugovor na vrijeme kada se ele prevesti vee koliine tereta jedinim brodom kod vie uzastopnih putovanja. Danas se upotrebljava kod prijevoznika nafte i 16

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORInaftnih derivata. Cilj ovog ugovora je da naruitelju prijevoza osigura brodski prostor za odreeni vremenski period, a brodaru osiguranje stabilne vozarine i stabilnu kalkulaciju cijena. 2.) Brodski ugovor na putovanje ovim ugovorom se brodar obvezuje prevesti teret cijelim brodom, dijelom broda ili odreenim brodskim prostorom iz jednog na drugo mjesto uz plaanje vozarine koja je unaprijed dogovorena. Vozarina se u ovom ugovoru plaa po zapremini broda ili po koliini ili prema teini ukrcanog tereta. Moe se ugovoriti plaanje vozarine unaprijed ili po zavrenom putovanju. 3.) Podbrodarski ugovori ako naruitelj prijevoza ugovori prijevoz robe za treu osobu pa umjesto svoje robe krca robu tree osobe na osnovi posebnog ugovora s tom treom osobom (podbrodski ugovor). 77. STOJNICE, PREKOSTOJNICE, IZVANREDNE PREKOSTOJNICE, REVERZIBILNE STOJNICE Vrijeme koje stoji krcatelju odnosno primatelju tereta na raspolaganje za ukrcaj odnosno iskrcaj. Ugovara se izmeu krcatelja i brodara, a zovu se stojnice. One poinju tei od trenutka kad je brod pristao u luku, dobio privez, kad je poslano pismo spremnosti od strane brodara, a raunaju se po danima ili satima (radnim danima, uobiajeno radno vrijeme u toj luci). Reverzibilne stojnice - su takve kod kojih se ugovara jedno vrijeme i za ukrcaj i za iskrcaj (npr. 20 dana i tada se na uteenom vremenu za iskrcaj dobiva vrijeme produeno za ukrcaj). Prekostojnice - su produeno vrijeme stojnica koje brodar daje krcatelju za ukrcaj ili iskrcaj, a u sluaju kada krcatelj nije stigao obaviti ukrcaj ili iskrcaj u dogovorenom roku prema ugovoru. Za njih se plaa naknada zavisno od luke u kojoj obavljamo iskrcaj ili ukrcaj. On moe iznositi od 2000$ do 98000$ po danu. Prekostojnice se obavljaju po danima (radni dan, blagdani, nedjelje) Izvanredne prekostojnice - u koliko krcatelj nije stigao u obaviti operacije iskrcaja i ukrcaja u stojnicama ili prekostojnicama, mora zatraiti od brodara izvanredne prekostojnice. Brodar moe i odbiti takvu vrstu ukrcaja robe jer se za njih plaa naknada to predstavlja odreenu vrstu troka. 78. ODGOVORNOST BRODARA U SLUAJU GUBITKA POILJKE Pod pojmom odgovornost smatra se dunost ponaanja svih fizikih i pravnih osoba u skladu sa svim pravnim normama djelovanja i ponaanja u nekom drutvu. U meunarodnom prijevozu odgovornost brodara ograniena je na iznos od 10.000 franaka po koletu ili jedinici tereta, ili 30 franaka po kg bruto teine izgubljene ili oteene robe. Hamburka pravila propisuju ogranienje odgovornosti u iznosu od 835 obraunskih jedinica (SDR jedinica) po koletu ili drugoj jedinici tereta. 1 FRANAK = POINCARE FRANAK = vrijednosti 65,5 miligr. zlata istoe 900/1000 Odgovornost brodara za preuzetu robu zapoinje u lukom skladitu, ispod broda / na obali / ispod vitla ili u brodskom skladitu. Brodar je odgovoran za pravilno slaganje tereta u brodu, za nadzor robe u toku putovanja. Brodar NEE biti odgovoran za: viu silu, namjerno iskrcavanje tereta u sluaju havarije, zadravanje broda u toku plovidbe, kod spaavanja imovine i ljudi u sluaju neke druge havarije koja se deava na moru, sanitarna ogranienja, krcateljeve propuste, neodgovarajue pakiranje robe, i sl. Uzroci odgovornosti brodara: 1. nesposobnosti broda za plovidbu, 2. pogreno slaganje od strane brodara, 3. manjkav i nedovoljan nadzor nad robom u toku transporta, 4. pogreno, naroito prenaglo iskrcavanje tereta od strane brodara, 5. BARATERIJA = kraa ili oteenja od strane posade 79. VRSTE TANKERA Tanker je brod koji slui za prijevoz robe u tekuem stanju: kiseline, alkohol, industrijski plin, tekui plin, nafta, naftni derivati, i sl. Tendencija je u svijetu smanjenje tonae tankera, to znai da su sve vee narudbe manjih tankera u brodogradnji jer predstavljaju manju ekoloku katastrofu u koliko do nje doe TANKERI PREMA TONAI: 17

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIobalni tankeri do 6000 tona nosivosti manji tankeri od 6000 do 35.000 tona nosivosti srednji tankeri od 35.000 do 80.000 tona nosivosti AFRAMAX 80.000 110.000 tona SUEZMAX do 160.000 tona VLCC very large crude carriers 200.000 400.000 tona ULCC ultra large crude carriers preko 400.000 tona GREEN TANKERI zeleni tankeri koji prema Meunarodnim propisima Meunarodne organizacije I.M.O. i Europske komisije moraju ispuniti sljedee uvjete: ugradnju dvostrukog dna po cijeloj duini broda ugradnju dvostruke oplate trupa broda ugradnja odvojenih tankova za balastne vode brodovi stariji od 15. godina ne smiju ulaziti u Europsku uniju (svi brodovi) TANKERI PREMA TERETU koji prevoze: 1. Brodovi za prijevoz sirove nafte CRUDE CARRIERS 2. Brodovi za prijevoz naftnih derivata PRODUCT CARRIERS 3. Brodovi za prijevoz kemikalija CHEMICAL TANKERS 4. Brodovi za prijevoz prirodnog plina LNG Liquefied natural gas carriers 5. Brodovi za prijevoz naftnog plina LPG Liquefied petroleum gas carriers 6. Brodovi za prijevozu rudae i nafte kombinirani brodovi sa pregradom u unutranjosti broda OO-ORE/OIL 7. Brodovi za prijevoz nafte, itarica i rudae OBO-OIL/BULK/ORE 80. VRSTE VOZARINA U POMORSKOJ PLOVIDBI (nain plaanja, nain odreivanja, definicija vozarina) Def: cijena koju plaa naruitelj brodaru za izvreni prijevoz robe morem (ali to ovisi o paritetnoj klauzuli). Vozarina obuhvaa sve trokove koje brodar ima prilikom prijevoza robe pa su tu uraunati svi trokovi i pristojbe koje brodar ima ili ih je morao platiti u toku putovanja: luke i druge pristojbe, trokovi odravanja broda, pogonski trokovi, plae i uzdravanje posade, i sl. Visina vozarina odreuje se na osnovu ponude i potranje na burzi Baltic Exchange u Londonu. 1. paualna vozarina je vozarina koja se plaa u cijelosti bez obzira da li je brodski prostor iskoriten u cijelosti ili ne. Ova vozarina se plaa i onda kada naruitelj ne moe utvrditi priblinu teinu ili zapreminu. Tako kad nastupi vrijeme krcanja moe se krcati bilo koja dozvoljena koliina jer ona ovisi o zapremini i dozvoljenoj nosivosti broda. 2. vozarina na vrijeme ona se utvruje po jedinici vremena i tee od dana kada je brod spreman za prijevoz tj. kad je izdano pismo spremnosti. Plaa se unaprijed u jednakim redovnim mjesenim ili drugim vremenskim iznosima. 3. vozarina po jedinici tereta ova vozarina se odreuje kao teinska, prostorna ili po komadu. 4. mrtva vozarina vozarina puno za prazno plaa se bez obzira je li teret predan na prijevoz ili ne, a i onda kad nije nita ukrcano ili je ukrcano manje od ugovorenog. 5. vozarina po vrijednosti ad valorem vozarina primjenjuje se kod malih poiljaka velike vrijednosti, a obraunava se u postotku vrijednosti predane robe. 6. vozarina plativa unaprijed ona je ve sadrana u transportnim paritetnim klauzulama skupine C (C.I.F. i C.F.R.). Prodavatelj je duan platiti vozarinu unaprijed tj. snositi trokove, vozarinu i osiguranje robe sve do luke odredita (opredjeljenja). Plaa se prilikom izdavanja teretnice. Naini odreivanja vozarina, vozarine u pomorskoj praksi: Trite linijskog brodarstva obuhvaa formiranje vozarina na temelju vozarina koje odreuju konferencije. Vozarine se odreuju u obliku tarifa. Konferencije predstavljaju udruenja brodara na pomorskom tritu radi to boljeg i uspjenijeg poslovanja. Danas u svijetu postoji 630 konferencija. 18 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORITrite slobodnog brodarstva osnovni kriterij za formiranje vozarina je ponuda i potranja brodskog prostora. Za ureivanje ovih vozarina postoje dva odvojena trita transportnih usluga: trite suhih odnosno rasutih tereta i trite tankera. Formiranje vozarina na burzama (dvije vrste): Baltic Exchange London i Produce Exchange New York. Tankersko trite vozarinski stavci su iskazani u Worldscale-u, publikaciji koju je prvi puta 15.9.1969. g. izdalo Worldscale Association Ltd. Udruenje. Publicira se za svaku tekuu godinu, a ine ga: 1. uvodni dio ope odredbe za prijevoz tereta tankerima: osnove za kalkulaciju trokova prijevoza, naknade za prolaz Sueskim i Panamskim kanalom, stojnice i prekost., trokovi za pojedine zemlje. 2. glavni dio popis iskrcajnih luka (1000) s naznakom vozarinskih stavaka u $ po long toni od pojedinih ukrcajnih poruja odnosno luka. Nae luke DU, RI i ST su u tom popisu. Za ukrcaj 1 tankera potrebno je 72 sata. Nain plaanja vozarine: unaprijed plaena vozarina ili vozarina plaena na odreditu. Osnova je naravno zakljueni ugovor u kojem sve pie (i koja klauzula po Incotermsu se primjenjuje). 81. ODREDBE EU ZA ULAZAK BRODOVA I NAROITO TANKERA Ove odredbe donesene su nakon pomorskih havarija broda ERIKA i PRESTIGE 2 2002. godine. Odredbe EU su da doputa ulazak samo brodovima do 15 godina starosti dok starijim brodovima se uope ne doputa ulazak u lukama EU. Do 2014. godine, prema I.M.O. propisima svi brodovi tankeri morati e imati ugraene proistae za isputanje balastnih voda. Nova generacija tankera su tzv. GREEN TANKERI zeleni tankeri koji prema Meunarodnim propisima Meunarodne organizacije I.M.O. i Europske komisije moraju ispuniti sljedee uvjete: ugradnju dvostrukog dna po cijeloj duini broda ugradnju dvostruke oplate trupa broda ugradnja odvojenih tankova za balastne vode brodovi stariji od 15. godina ne smiju ulaziti u Europsku uniju (svi brodovi) 82. BALASTNE VODE Drugi ekoloki problem koji je jo uvijek nerjeiv su balastne vode. Svaki tanker koji ide na ukrcaj u neku luku mora, zbog ravnotee/balasta na moru, imati u tankovima vodu za balast. To je voda koja se ukrcava u luci polazita, koja se upotrebljava i vie puta za pranje tankova (oneiena je virusima i algama), a koja se po meunarodnim propisima mora ispustiti 50 nautikih milja od luke ukrcaja i na 200 metara dubine. Za zatvorena mora isputanje takve vode moe utjecati na zagaivanje mora odnosno i pravu ekoloku katastrofu. 83. PISMO SPREMNOSTI Kad je brod doao u luku i dobio odreeno mjesto za privez i slobodan promet, zapovjednik broda je duan naruitelja broda, krcatelja ili primatelja tereta, pismeno obavijestiti da je brod spreman za ukrcavanje odnosno iskrcavanje. Taj dokument je pismo spremnosti. Obavijest daje pismom, telegramom ili radiogramom na adresu krcatelja, primatelja ili njihovih zastupnika; u roku radnog vremena. 84. VREMENSKA TABLICA je isprava koju stavlja brodar odnosno zapovjednik, a u kojoj se utvruje utroak vremena to ga je brod proveo na ukrcavanju odnosno iskrcavanju. U njoj se evidentira dan i sat dolaska broda, davanje obavijesti spremnosti, trenutak kad je poeo ukrcaj, itav tijek operacija ukrcavanja ili iskrcavanja po danima i satima. Na temelju nje se rauna vrijeme stojnica i prekostojnica ili ev. uteda na istima. 85. TERETNICA 3 funkcije Teretnica je isprava kojim brodar potvruje primitak robe za prijevoz u koliini navedenoj u teretnici i obeava da e tu robu na odreditu predati zakonitom imatelju isprave u onakvom stanju u kakvom ju je primio. Ima svoje 3 funkcije: 1. utvruje pravni odnos prema primatelju tereta, tj. obvezu da naznaeni teret bude isporuen legitimiranom imatelju teretnice 19

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI2. slui kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden ona je vrijednosni papir, predstavlja robu 3. ona NIJE ugovor nego je dokaz o postojanju ugovora o prijevozu i njegove uvjete 86. KAKO MOE GLASITI TERETNICA Prijenos prava iz teretnice zavisi od naina kako je odreen primatelj u teretnici, odnosno kako glasi teretnica s obzirom na primatelja: na ime - izdana je na ime ovlatene osobe u odredinoj luci. Prijenos ove teretnice vri se ustupom ili cesijom (pravni dokument o prijenosu prava iz teretnice). Ova vrsta teretnice se primjenjuje kod vrlo vrijednih poiljaka. Nije sposobna za cirkulaciju (nije negocijabilna). ea je u domaem prometu tj. u kabotai (domaa obalna plovidba) a rjee se pojavljuje u meunarodnom prometu. na donositelja - po kojoj se brodar obavezuje da izda robu osobi koja se pojavi u odredinoj luci sa raunima da je roba plaena. po naredbi - Najei oblik u meunarodnoj trgovini je TERETNICA PO NAREDBI. Ona se prenosi INDOSAMENTOM koji moe biti pun (po kojem ovlatenik prava iz teretnice naznai osobu na koju prenosi pravo iz teretnice) i prazan (bjanko u kojem ovlatenik ne navodi osobu). 87. KAKO SE TERETNICA MOE PRENOSITI Najei oblik u meunarodnoj trgovini je TERETNICA PO NAREDBI, zovu je jo i krcateljeva teretnica. Ona se prenosi INDOSAMENTOM koji moe biti puni prazan. Najee je pun indosament, jer imamo plaanje preko banke pa e u odreenom, kraem, vremenskom razdoblju banka biti vlasnik robe (kao pokrie za plaanje). No nakon isplate poiljatelja / primatelja, banka e prenijeti pravo vlasnitva nad robom, odnosno pravo iz teretnice na krajnjeg vlasnika robe. VIDI PITANJE 86. Puni indosament je indosament koji se stavlja na poleini teretnice, a sadri: 1) Naziv osobe na koju se prenosi teretnica 2) Banke koja vri prijenos 3) Datum prijenosa, ig banke i potpis ovlatene osobe iz banke Kod praznog indosamenta imamo sluaj kada smo odluili da robu aljemo brodom na odreeni put, a kupoprodajni ugovor smo sklopili u toku putovanja ili pri samom dolasku broda u luku. U tom trenutku emo vriti na poleini teretnice ime stranog kupca. 88. KAKO SE ZOVE HRVATSKO UDRUENJE BRODARA Hrvatski brodari su danas udrueni u Udruenje Mare Nostrum Mare Nostrum broji krajem 2004.g. 187 brodova Hrvatskih brodara i najvie raspolae sa BULK brodovima, RO-RO brodovima, putnikim brodovima, tegljaima i brodovima za prijevoz eljezne rude, boksita i ugljena. 89. ISTA TERETNICA Ako teretnica ne sadri obrazloenje opaske u odnosu na vrstu, broj, koliinu, teinu i stanje tereta brodar e staviti oznaku da je teretnica ista. U akreditivnom poslovanju temeljem nje je mogue izvriti plaanje preko banke. Ako brodar uoi bilo kakav nedostatak za broj preuzetih komada ili uoi da vanjska ambalaa nije u dobrom stanju on se mora ograditi od toga na nain da e napisati neista teretnica (clean on bord, clean bill of lading,..) 90. COTIF - kada je osnovan, to znai i od kojih konvencija i pravilnika se sastoji Konvencija o meunarodnim prijevozima eljeznicama COTIF usvojena u Bernu 9.5.1980. g. Naknadno je ponovno revidirana 1990. godine Protokolom o izmjeni Konvencije COTIF, Berlin., te protokolom o izmjeni Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu COTIF od 3.6.1999. Konvencija COTIF sadri nekoliko dodataka: Dodatka A su jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom prijevozu putnika i prtljage (CIV) Dodatka B su jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe eljeznicom (CIM) Ovaj dodatak ima unutar sebe etiri pravilnika: o RID Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasne robe na eljeznici, 20

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIo RIP Pravilnik o meunarodnom prijevozu kola korisnika prijevoza, o RICO Pravilnik o meunarodnom prijevozu robe kontejnerima i o RIEX Pravilnik o meunarodnom prijevozu ekspresnih poiljaka. Dodatak C propis o meunarodnom prijevozu opasnih tereta Dodatak D jedinstvena pravila o ugovorima za koritenje vozila u meunarodnom elj. prometu Dodatak E jed. pravila o ug. o koritenju infrastrukture u me. elj. prom. Dodatak F jed. pravila o vrednovanju tehnikih standarda i prihvaanju jed. tehnikih propisa primjenjivih na elj. sredstva namijenjena koritenju u me. Prometu Dodatak G jed. pravila o tehnikom odobrenju za prihvatljivost elj. sredstava namijenjenih za koritenje u me. prometu. 91. ZAKONSKA REGULATIVA ELJEZNICE U HRVATSKOJ Najznaajniji propisi kojima ureuje prijevoz stvari na eljeznicama jesu: Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu (NN 87/96) (sastoji se od: robne tarife koja ima 8 dijelova i putnike tarife za prijevoz putnika koja se sastoji od: uvjeta prijevoza, povlastica, vozarina i naknada za sporedne usluge) i Tarifa za prijevoz robe na prugama hrvatskih eljeznica. Tarife za prijevoz robe na eljeznici je osnova za odreivanje cijena prijevoza ili vozarine. K tome treba dodati i Zakon o eljeznici, te Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu. Ugovor je TERETNI LIST engl. Waybill, njem. Frachtbrief 92. TARIFE nabrojati dijelove tarife i za to slue Sadre prijevozne uvjete i primjenjuju se prema svima pod jednakim uvjetima. Sadre vozarinu i naknade za sporedne usluge. Tarife su osnova za odreivanje cijena usluga ili vozarina na eljeznici. Mogu biti: meunarodne i domae (nacionalne). Sastoje se od: o prijevozni uvjeti i nain raunanja prijevoznine HRT 151 o usklaena nomenklatura roba HRT 152 o imenik eljeznikih kolodvora HRT 135 o daljinar za prijevoz roba na prugama H HRT 154 o putokaz HRT 155 o cjenik eljeznikih usluga u unutranjem i meunarodnom eljeznikom prometu HRT 157 i 158 93. VOZARINE U ELJENICI (4 vrste) eljeznica nam nudi 4 varijante plaanja vozarine, koju najee plaa poiljatelj: 1. franko svi trokovi kada poiljatelj preuzima na sebe sve prijevozne trokove 2. franko vozarina preuzima samo vozarinu 3. franko vozarina ukljuivo preuzima na sebe vozarinu i neke trokove (npr. vaganje) 4. franko iznos kada poiljatelj preuzima na sebe plaanje odreenog iznosa - Obveza poiljatelja da plati vozarinu unaprijed je kod: prijevoza ivih ivotinja, kod posmrtnih ostataka, prijevoz robe male vrijednosti i lako pokvarljive robe. 94. TERETNI MEUNARODNI LIST (njegovi dijelovi) Teretni list nastao je iz pisma primatelja koje je poiljatelj davao prijevozniku prilikom prijevoza robe. U teretnom listu navode se podaci znaajni za izvrenje prijevoza: ugovorne stranke, podaci o teretu, prijevozna relacija, vozarina te drugi uvjeti prijevoza. Dijelove obrasca koji su uokvireni debelom linijom ispunjava eljeznica, a ostale dijelove poiljatelj. Neupotrijebljene rubrike moraju se precrtati. Ugovor o prijevozu robe eljeznicom zove se CIM teretni list. Sklapa se izmeu poiljatelja i (u Hrvatskoj) H-a. Sastoji se od 6 dijelova za meunarodni transport. To su: 1. original prati poiljku i predaje se primatelju tj. on je otkupljuje na robnoj blagajni 2. duplikat koji otpremni kolodvor predaje poiljatelju nakon sklapanja ugovora o prijevozu 3. kopija ostaje kod otpremnog kolodvora 4. teretna karta prati poiljku do odredinog kolodvora 21

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI5. izvjee o prispijeu prati poiljku do odredinog kolodvora te s njime izvjeuje primatelja o prispijeu poiljke i on ga vraa poto dobije original. 6. prijepis kopije teretnog lista samo za meunarodni promet prati robu do granice i slui za kontrolu graninog prijevoza - prema konvenciji COTIF on je za sve vrste prijevoza i za sve vrste poiljaka tiskan na hrvatskom i na njemakom jeziku, osim za kombinirani prijevoz - prema konvenciji SMGS on je tiskan na hrvatskom, njemakom i ruskom jeziku - on je teretni list CIM za kombinirani prijevoz 95. ODGOVORNOST H-a U SLUAJU ZAKANJENJA ISPORUKE eljeznica odgovara za gubitak poiljke ili oteenje u iznosu od 17 SDR jedinica po bruto kg teine. Ukoliko se poiljka izgubi / oteti eljeznica mora jo i vratiti iznos vozarine (cijene prijevoza), carine i druge plaene iznose. U domaem prijevozu odgovornosti iznose 2 kn po bruto kg teine. Odteta u sluaju prekoraenja roka isporuke iznosi: u domaem prometu to je najvie do visine iznosa dvostruke vozarine, u meunarodnom prometu to je max. iznos trostruke vozarine. 96. VRSTE POILJAKA Poiljkom se smatra jedna ili vie stvari koje se predaju na prijevoz s jednom prijevoznom ispravom (teretni list, prtljanica). Poiljka moe biti: 1. komadna ne zahtijeva iskljuivu uporabu vagona. Vozarina se rauna po masi poiljke u kg ili po obujmu u dm3, tarifnoj udaljenosti i vrsti prijevoza robe. Mogu se otpremati na dva naina: u meunarodnom transportu kao brzovozne i sporovozne poiljke; za ove poiljke se koriste izrazi: komadna roba i ekspresna roba. 1. u domaem transportu kao redovan, oroeni i ekspresni prijevoz. 2. vagonska poiljatelj zahtijeva iskljuivu uporabu posebnih vagona. ekspresna poiljka razumijevaju se stvari predane na prijevoz za koje je u teretnom listu naza zbirna poiljka je u eljeznikom prometu najjeftinija po cijeni prijevoza. Ide / putuje sporije od ostalih vrsta poiljki jer u polasku roba se sabire u zbirnu poiljku u mjestima / gradovima koji su odreeni u eljeznikom prometu za tu vrstu poiljki. U Hrvatskoj to je Zagreb, u Austriji Salzburg, Graz, Klagenfurt,.. 97. VAGONSKA LEARINA (ili dangubnina ) Plaa se ukoliko robe nije podignuta u propisanom vremenu za odnoenje robe, a to je kod komandne poiljke 6 sati, vagonske 10 sati, ive ivotinje i lako pokvarljiva roba 2 sata. 98. VAGONSKA NARUDBENICA U sluaju prijevoza robe cijelim vagonom poiljatelj ima obvezu u pismenoj formi unaprijed, na tzv. vagonskoj narudbenici napisati koliko vagona mu je potrebno za prijevoz robe i u kojem vremenskom razdoblju. 99. EKSPRESNA POILJKA Pod pojmom ekspresne poiljke razumijevaju se stvari predane na prijevoz za koje je u teretnom listu naznaeno ekspresna poiljka. Otpremaju se u slubenom vagonu vlakova za prijevoz putnika. Moe sadravati najvie 10 komada, s time da pojedini komadi ne smiju biti tei od 50 kg. Vozarina se plaa pri predaji poiljke na prijevoz, a rauna se za najmanju koliinu od 50 kg po poiljci. Ako poiljatelj zahtijeva prijevoz ekspresne poiljke odreenim vlakom, stvari mora predati na prijevoz najkasnije 60 minuta prije polaska vlaka. Rok prijevoza za ekspresne poiljke iznosi 24 sata za svakih zapoetih 400 km. 100. Odgovornost eljeznice u sluaju gubitka poiljke ISTO TO PIE POD 95. plus: ELJEZNICA NEE ODGOVARATI u sljedeim sluajevima 1. zbog propusta korisnika prijevoza 2. zbog svojstva robe 3. zbog vie sile 4. zbog prijevoza u otvorenim vagonima 5. zbog nedovoljnog pakiranja od strane poiljatelja 6. zbog prirode robe i robe koja je sklona kvarenju, hranju, truljenju ili lomu 22

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI7. zbog prijevoza ivih ivotinja 8. zbog neizvrenja carinskih i drugih formalnosti 101. Kada se prijevoz plaa unaprijed od strane poiljatelja? Prijevoz eljeznicom poiljatelj plaa unaprijed u sluaju: Prijevoza ivih ivotinja, Kod posmrtnih ostataka, Prijevoza robe male vrijednosti, Kod lako pokvarljive robe. 102. Paneuropski koridor na eljeznici RH Hrvatskom prolaze sljedei paneuropski koridori: o X paneuropski eljezniki koridor povezuje SZ Europu s JI Europom (SalzburgLjubljana-Zg..). Hrvatskom ide od Sanskog Marofa, Novske, Vinkovaca, Tovarnika o V paneuropski koridor povezuje prvi ogranak: Rijeku, Koprivnicu, Budimpetu, drugi ogranak: Budimpeta, Osijek, akovo, amac, Sarajevo, Mostar 103. Noviteti novi vlakovi u H-u Projekt modernizacije H-a koji je zavren 2007. godine uveo je u vozni park H-a 50 RO-LA novih vlakova za prijevoz kamiona s robom i uveo je vlakove sa nagibnom tehnikom u putnikom prometu. Vlakovi se nagibnom tehnologijom spadaju danas u Europi u vlakove velikih brzina koji postiu brzinu od 160 km/h (nagibnim vlakovima maksimalna brzina je 220 km/h) brzine ovise o gornjem i donjem stroju eljeznike pruge i konfiguracije terena. Vlakovi s nagibnom tehnikom koji se nalaze u sastavu H-a imaju sljedee prednosti: troe 30% manje dizel goriva od obinih putnikih vlakova, isputaju 50% manje tetnih plinova, tii su, ne unitavaju eljezniku prugu kao obini vlakovi jer nemaju takvo optereenje na prugu 104. Intercontainer, Interfrigo - opii ime se bave, gdje je sjedite i to predstavlja Ugovor (prodajni teretni list)? - 1992. godine oba drutva se objedinjuju u jedno i danas ima sjedite u Baselu. o INTERCONTAINER Osnovan 1967. godine u Bruxellesu, generalna direkcija u Baselu. Osnovni zadatak drutva je osiguranje to veeg prijevoza robe na meunarodnom transportnom tritu u kontejnerima. Danas raspolae sa velikim plato vagonima s tzv. obrtnim postoljima: za prijevoz tereta, slue se vlastitim kontejnerima za prijevoz robe. Za prijevoz robe u ISO kontejnerima vrijedi posebna Meunarodna eljeznika tarifa u kojoj su navedene cijene prijevoza i uvjeti prijevoza. Ponude za prijevoz daju se u tzv. UIC francima, tj. meunarodnoj eljeznikoj valuti. o INTERFRIGO Europske eljeznice su osnovale su 1949. g. specijalizirano eljezniko drutvo za eksploataciju i razvoj meunarodnih transporta s rashladnim ureajima sa sjeditem u Baselu. Drutvo Interfrigo osigurava i daje u zakup i eksploataciju prijevozna sredstva i potrebne instalacije za izvrenje i razvoj meunarodnih transporta u reimu dirigirane temperature. Danas raspolae s nekoliko tisua specijaliziranih vagona razliitih tipova rashladnih ureaja, odnosno izvora hladnoe: led od vode, suhi led, strojevi koji proizvode hladnou za zamrzavanje, strojevi koji daju razliitu temperaturu za duboko hlaenje. Raspolae s frigo-kontejnerima i frigo pokretnim sanducima. - Ugovori u Interfrigo-Intercontainer je predajni list, prema obrascu kojeg je propisao Intecontainer, sastoji se od 6 primjeraka, popunjava ga poiljatelj (nalogodavac), plaanje ove usluge se obavlja uvijek u CHF. 105. to je OECD i koja organizacija se nalazi unutar OECD-a? OECD je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj sa sjeditem u Parizu. Unutar OECD-a djeluje CEMT - Meunarodna organizacija koja regulira meunarodni cestovni promet u Europi. 106. to je CEMT i koje konvencije sadri? CEMT Meunarodna organizacija koja regulira meunarodni cestovni promet u Europi, osnovana 1956. godine. CEMT unutar sebe ima dvije konvencije: Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz robe CMR Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz putnika i prtljage CVR 107. to je CMR? Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz robe - CMR 23

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI108. to je CMR teretni list i od kojih dijelova se sastoji? CMR TERETNI LIST je ugovor izmeu poiljatelja i cestovnog prijevoznika koji glasi na ime primatelja robe i ovlauje ga da zatrai isporuku poslane robe. Popunjava ga poiljatelja. - poiljatelj moe biti meunarodni pediter - poiljatelj krcatelj je najee meunarodni pediter - dunost prijevoznika je da pregleda robu i vjerodostojnost podataka iz CMR teretnog lista CMR teretni list sastoji se od tri dijela: o Prvi primjerak za poiljatelja o Drugi primjerak prati robu o Trei primjerak zadrava prijevoznik 109. Nabroji sve dozvole u meunarodnom cestovnom prometu! Dokumentacija za prijevoz robe cestom: 1. CEMT dozvola jedna od najvanijih dozvola za prijevoz Europom, izdaje se na bazi reciprociteta meu zemljama 2. CMR teretni list 3. TIR karnet 4. ATA karnet 5. Licenca za meunarodni transport 6. Polica osiguranja 110. CEMT i bilateralne i multilateralne dozvole i opisati ih! CEMT dozvola postoji za bilateralni tj. multilateralni prijevoz. Koliko prijevoznik mora imati kamiona s odreenim standardima da bi uope dobio dozvolu. Izdaje ju HGK u Hrvatskoj (po upanijama). Bilateralna dozvola je dozvola na osnovu koje prijevoznik ima pravo obavljati jednu vonju u odlasku i jednu u povratku izmeu dvije drave. Analizom raspodjele uoava se manjak tih dozvola po upanijama to utjee na smanjenje meusobnAe robne razmjene. Multilateralna dozvola CEMT slui za meunarodni prijevoz tereta na podruju cijele Europe. Koristi se za jedno vozilo u razdoblju od jedne godine. Dozvolu izdaje IRU Meunarodna cestovna unija, Paris U Hrvatskoj IRU dodjeljuje dozvole Ministarstvu prometa i veza koje je dalje zadueno za izdavanje tih dozvola Hrvatskim prijevoznicima. Uvjeti za raspodjelu CEMT dozvola su prijevoznik mora imati: 1. Najmanje tri sigurna (EUR 3, 4 ili 5) teretna vozila za jednu CEMT dozvolu koja vrijedi na teritoriju Austrije, a ne vrijedi za Italiju 2. Najmanje dva sigurna vozila za jednu CEMT dozvolu koja ne vrijedi ni za Austriju ni za Italiju 3. Posjedovanje LICENCE za obavljanje meunarodnog prijevoza tereta 4. CEMT dozvolu se moe izdati najvie za jednu godinu, a nakon isteka valjanosti mora se vratiti Ministarstvu prometa i veza 111. TIR carnet opii! TIR KARNET se ne primjenjuje izmeu zemalja Europske Unije Konvencija o karnetu TIR donesena je u enevi 19.5.1956. godine, zadnja revizija bila je 1992. godine kada je uvrten i multimodalni transport. Postoji radi pojednostavljivanja formalnosti prilikom prijelaza vozila iz jedne zemlje u drugu prilikom uvoza, izvoza ili prijevoza (tranzita). Prema odredbama konvencije, vozila namijenjena za meunarodni prijevoz moraju imati posebnu oznaku (plou) TIR i ispravu (karnet). Karnet TIR je tiskan na jeziku zemlje koja ga izdaje i na francuskom jeziku. To je carinski dokument i predstavlja odreenu carinsku garanciju. Izdaje ga udruga cestovnih prijevoznika. Hrvatska udruga cestovnih prijevoznika je Transportkomerc. Ovaj dokument Transportkomerc dobiva od Meunarodne cestovne unije (IRU), ona dostavlja svaki pojedinani karnet TIR (za svako pojedinano vozilo po jedan karnet). Svaki karnet TIR ima svoj broj (registriran je). Sastoji se od manifesta robe koji ukljuuje popis cjelokupne robe u kamionu i od listia talona (izmeu dvije zemlje > 24

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORI6 talona, izmeu vie zemalja > 14 talona). Na graninom prijelazu carinik ima obvezu uzeti jedan talon kao evidenciju prijelaza vozila preko graninog prijelaza. Postupak: carinjenje robe se uvijek odvija u mjestu utovara robe u kamion gdje je dunost carinika da pregleda robu i odredi carinsku stopu za robu koja se prevozi. Nakon pregleda carinik e zatvoriti / zapeatiti vozilo, utisnuti broj na peat zatvorenog vozila i taj broj upisati na karnet. To se vozilo u praksi ne otvara do odredita bez obzira koliko carinskih prijelaza prelo, a carinik na graninom prijelazu ima jedan jedini zadatak, da kada kamion stigne s TIR oznakom i dokumentacijom, da pregleda broj plombe na kamionu koji mora biti isti i u karnetu TIR. Svaki kamion ima otraga oznaku TIR, ali mora imati i popratne dokumente. Za svaki karnet TIR postoji svota osiguranja, jer se ne otvara, kod osiguravajuih kua. U Hrvatskoj karnet TIR pokriva Croatia osiguranje s iznosom 50.000 USD, jedino kod prijevoza cigareta svota osiguranja je 2,000.000 (roba koja predstavlja dravni monopol). Vrste karneta TIR: o Multimodalni karnet TIR o Otvoreni karnet TIR za prijevoz automobila o Tobacco karnet TIR za prijevoz cigareta 112. ATA carnet opii! KARNET ATA (engl. Temporary admission) Meunarodni carinski dokumenti koji temeljem meunarodne carinske konvencije o ATA karnetu zamjenjuje nacionalne carinske dokumente za: privremeni izvoz, privremeni uvoz, tranzit robe. Izdavatelj ATA karneta je HGK koja je od 1.11.1996. godine postala aktivan lan ATA sustava pod okriljem CCI Meunarodne trgovake komore sa sjeditem u Parizu. ATA karnet pokriva: o privremeni uvoz uzoraka o privremeni uvoz strune opreme o privremeni uvoz robe namijenjene izlobama, sajmovima, kongresima o na osnovu ATA karneta ne smiju se uvoziti kvarljiva roba, prehrambeni proizvodi. 113. Licenca Ministarstva prometa i veza i za to slui? Da bi prijevoznik mogao dobiti CEMT dozvolu, mora prvo posjedovati licencu za obavljanje meunarodnog prijevoza tereta koju izdaje Ministarstvo prometa i veza. Ona je jedan od uvjeta za dobivanje CEMT dozvole. U Hrvatskoj IRU dodjeljuje dozvole Ministarstvu prometa i veza koje je dalje zadueno za izdavanje tih dozvola Hrvatskim prijevoznicima. 114. Vozarine i tko ih odreuje u RH i na temelju kojih pravila? Hrvatska udruga cestovnih prijevoznika Transportkomerc, Zagreb, 20.1.1992. godine donijela je jedinstvene uvjete i osnove za utvrivanje cijene usluga prijevoza robe u cestovnom prometu. Vozarina se utvruje na osnovu prijeenih kilometara i tarifne stavke nosivosti vozila u tonama. Kod komadnih poiljaka vozarina se utvruje na osnovu duina prijevoza u km i tarifne stavke teine poiljke pri emu poiljka ne smije biti manja od 200 kg. Kod prijevoza hladnjaom ili cisternom vozarine mogu se poveati do 80% jer se radi o lakopokvarljivoj robi odnosno o opasnim tvarima. 115. Kakve mogu biti vozarine u prijevozu cisterni i hladnjaa cestom? Kod prijevoza hladnjaom ili cisternom vozarine mogu se poveati do 80% jer se radi o lakopokvarljivoj robi odnosno o opasnim tvarima. 116. Zakanjenje isporuke u prijevozu cestom te kako se naplauje za domai, a kako za meunarodni transport? Ako nositelj prava dokae da je zbog zakanjenja s predajom stvari pretrpio tetu, prijevoznik je duan platiti dokazanu tetu, ali najvie do dvostruke vozarine. U sluaju zakanjenja isporuke: -u meunarodnom prometu prijevoznik mora vratiti iznos cijele vozarine -u domaem prometu prijevoznik mora platiti 1/10 vozarine za svaki dan zakanjenja 117. Koliko iznosi naknada tete u sluaju gubitka poiljke cestom? 25

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORINaknada za potpun ili djelomian gubitak robe obraunava se prema vrijednosti koju je roba imala u mjestu i trenutku predaje robe na prijevoz. Vrijednost robe utvruje se prema burzovnoj/trinoj vrijednosti robe. I u cestovnom transportu vrijedi naelo ogranienja odgovornosti. Protokolom o izmjeni konvencije iz 1978. g. uveden je novi iznos ogranienja odgovornosti od 8,33 SDR jedinica po bruto kg teine. Na iznos tete nositelj prava moe traiti kamate. U meunarodnom transportu one su 5% godinje. 118. Tko slapa ugovor o prijevozu robe cestom i kako taj ugovor izgleda (opisati 3 primjerka)? Ugovor o prijevozu se moe sklopiti usmeno, telefonom, telefaksom ili pismeno. Postojanje ugovora dokazuje se izdavanjem teretnog lista. U unutarnjem i meunarodnom transportu izdaje se u tri originalna primjerka koja potpisuju poiljatelj i prijevoznik. U meunarodnom prijevozu potrebno je teretni list izdati dvojezino (u jeziku prijevoznika i jo jednom meunarodno priznatom). Potpisi na teretnom listu mogu biti otisnuti ili zamijenjeni peatima poiljatelja i prijevoznika (ako se to dozvoljava propisima zemlje). Prvi primjerak predaje se poiljatelju, drugi prati robu, a trei zadrava prijevoznik. 119. Izvori financiranja cesta u RH a. naknada za ceste sadrana je u maloprodajnoj cijeni benzina i plinskog ulja b. udruena sredstva privrede c. domai i inozemni krediti d. javni zajmovi e. naknade za ceste to plaaju motorna vozila sa pogonom na plin f. naknade za uporabu cesta to plaaju cestovna motorna vozila g. naknada za strana teretna cestovna motorna vozila Od stranih institucija koje su davali kredite zajmove za izgradnju cesta u Hrvatskoj najvie su sudjelovale: EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) i Europska investicijska banka. 120. Paneuropski koridor u RH Hrvatskom prolaze: X Paneuropski koridor koji ide od Salzburga Ljubljane Zagreba Vinkovaca Tovarnika V Paneuropski koridor koji povezuje Budimpetu Zagreb Rijeku. 121. Odgovornost cestovnog prijevoznika u sluaju gubitka poiljke Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak poiljke od trenutka preuzimanja do trenutka predaje primatelju. Ne odgovara ako gubitak nije uzrokom njegove krivnje, zbog mane robe ili uslijed vie sile. Ako utvrdi gubitak ili oteenje koje nije njegova krivnja, mora to dokazati. Ako do gubitka ili tete ipak doe, a prijevoznik je poduzeo sve potrebne mjere u dogovoru s poiljateljem, onda ne odgovara. U sluaju gubitka poiljke plaa 8,33 SDR jedinica po bruto kg teine poiljke. 122. Meunarodne organizacije (2 su) Dvije su meunarodne organizacije koje reguliraju zrani promet danas 1) I.A.T.A. osnovana je 1919. godine u Montrealu International Air Transport Association = Meunarodno udruenje zranog transporta Nevladina je organizacija, a lanovi su zrakoplovne kompanije tj. zrani prijevoznici. I.A.T.A. je organizacija koja je zaduena za odreivanje tarifa u putnikom i teretnom zranom prometu. I.A.T.A. je dala propis svim zrakoplovnim organizacijama da moraju unutar sebe imati YIELD MANAGEMENT radnu grupu koja e formirati cijene prijevoza. I.A.T.A. daje licencu zrakoplovnim kompanijama za meunarodni transport. I.A.T.A. je mjesto na kojem se obraunava meukompanijski obraun kada lete na odreenoj destinaciji o putnik ili roba prevoze se sa dvije razliite kompanije ili o obraun izmeu meunarodnog peditera i zranog prijevoznika ili o obraun putnikih agencija i zranog prijevoznika. 2) I.C.A.O. International Civil Air Organization = Meunarodno udruenje civilnog zrakoplovstva, osnovano 1944. godine u Chicagu. lanice su DRAVE nacionalnih 26

PREDROK 15.3.2010. dv. 3 od 20-21 h PITANJA I ODGOVORIkompanija. Osnovni zadatak je sigurnost letenja zranog prometa, stoga je izdala sljedee propise koji se odnose na: a. kolovanje kabinskog i letakog osoblja b. propisi koji odreuju broj kabinskog i letakog osoblja po odreenom tipu zrakoplova c. propise koji odreuju to zrakoplovna kompanija mora ispunjavati da bi dobila uvjerenje za obavljanje zranog prometa d. propise koji odreuju to mora sadravati infrastruktura zranih luka, meteoroloke usluge i navigacijsku opremu kontrole leta. 123. O emu ovisi razvoj zranog prometa u svijetu? (tarifna politika, operativni trokovi, uvoenje novih zrakoplova, liberalizacija). Zrani promet u svijetu ima tendenciju nagle ekspanzije to dodatno stavlja zahtjeve n