pis vršac 2010
DESCRIPTION
Prognozno-izvestajna sluzba zastite bilja AP Vojvodine, Pokrajinski centar za PISTRANSCRIPT
Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo Prognozno izveštajna služba Vojvodine
Organizator i finansijer uspostavljanja sistema Prognozno izveštajne službe je
Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo
Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo Prognozno izveštajna služba Vojvodine
Uvažavanje i razumevanje poljoprivrede i njenih potreba od strane g dina Daniela
Petrovića dovelo je do definisanja i realizacije ovog projekta
POTREBA USPOSTAVLJANJA SISTEMA PROGNOZNO IZVEŠTAJNE SLUŽBE
• Praćenje pojave i kretanja štetnih organizama u sistemu• Inventarizacija prisustva i intenziteta štetnih organizama • Identifikacija u prostoru i vremenu
• Mere borbe u skladu sa biologijom ekologijom integralni pristup
• Opravdane mere borbe • Odlaganje pojave rezistentnosti• Ostvarenje uslova za dobijanje dobrog proizvoda( sa aspekta toksikologije i
parametara kvaliteta)• Osnova za ispunjenje zahteva ( standarda) razvijenih zemalja –metode• Lakši izvoz
• Uspostavimo sistem koji će biti prepoznatljiv i uvažen
LOGO
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Polifagni štetni organizmi na ratarskim i povrtarskim usevima
• Agrotis segetum• Aphididae• Mamestra brassicae• Mamestra oleracea• Ostrinia nubilalis• Helicoverpa armigera• Sclerotinia sclerotiorum
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Kukuruz• Diabrotica virgifera virgifera• Crvenilo kukuruza ( Stolbur, Fitoplazma)Pšenica• Fusarium spp• Septoria spp Šećerna repa• Bothynoderes punctiventris• Cercospora beticola Suncokret• Plasmopara halstedii• Orobanche spp
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Uljana repica• Athalia rosae
Pasulj- boranija• Xanthomonas axonopodis pv phaseoli
Krompir• Phytophtora infestans• Alternaria solani
Luk• Peronospora destructor• Alternaria porri• Botrytis spp...
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Paradajz • Phytophtora infestans • Alternaria spp
Mrkva• Alternaria spp
Paprika• Xanthomonas axonopodis pv vesicatoria
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Polifagni štetni organizmi na voćarskim i vinogradarskim zasadima
• Aphididae
Jabuka• Carpocapsa pomonella• Leucoptera scitella• Erwinia amylovora• Podosphaera leucotricha• Venturia inaequalis
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Kruška• Cacopsylla piri• Erwinia amylovora Šljiva• Grapholita funebrana• Monilia laxaBreskva i kajsija• Anarsia lineatella• Cydia molesta• Taphrina deformans
ŠTETNI ORGANIZMI PO PROJEKTU
Višnja i trešnja• Rhagoletis cerasiVinova loza• Lobesia botrana• Botryotilia fuckeliana• Plasmopara viticola• Uncinula necatorKorovi• Ambrosia artemisiifolia• Asclepias syriaca• Iva xanthifolia
ORGANIZACIONA ŠEMA
Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo
Pokrajinski centar ( Administrativni centar i Stručni odbor)
Novi Sadkoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Sremska Mitrovicakoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Sentakoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
ZrenjaninKoordinator, izvršioc PIS,
stručni saradnici, osmatrači
Suboticakoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Vršackoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Rumakoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Vrbaskoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Pančevokoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Somborkoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Kkindakoordinator,
izvršioc PIS, stručni saradnici,
osmatrači
Bačka TopolaKoordinator, izvršioc PIS,
stručni saradnici, osmatrači
ODGOVORNA LICA ZA FUNKCIONISANJE SISTEMA PIS –a
• Pokrajinski centar
- dr Dragica Janković
- dipl.ing Svetlana Jovičić
• Stručni odbor
Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo
dipl.ing Juklica Simić
ODGOVORNA LICA ZA FUNKCIONISANJE SISTEMA PIS –a
Sombor- Mr Gordana Forgić koordinator- Dipl.ing Gordana Mrdak izvršilac- osmatrači
Subotica- dipl.ing. Hajnalka Bognar Pastor
koordinator- Dipl.ing Nada Futo izvršilac- osmatrači
Kikinda - dipl.ing Melita Dejanović
koordinator- Mr Persida Vilovski izvršilac- osmatrači
Senta- dipl.ing Andrea Babić koordinator- Dipl.ing Gabor Terek izvršilac- osmatrači
Bačka Topola- dipl.ing Branka Jelušić koordinator- Dipl.ing Marta Barčik izvršilac- osmatrači
Novi Sad- dipl.ing Milena Budić koordinator- dipl.ing Jovana Mihajlovski izvršilac- osmatrači
ODGOVORNA LICA ZA FUNKCIONISANJE SISTEMA PIS –a
Sremska Mitrovica- dipl.ing Senka Mišković
koordinator- dipl.ing Ružica Mikić- osmatrači
Ruma- dipl.ing Gorica Kozobarić
koordinator- dipl.ing Jekić Nedeljka izvršilac- osmatrači
Vrbas- dipl.ing Miroslav Tatić koordinat- dipl.ing Vesna Durutović
izvršilac- osmatrači
Pančevo- dipl.ing Mileta Stanković koordinator- dipl.ing Milan Sudimac izvršilac- osmatrači
Vršac- dipl.ing Vesna Jovančić koordinator- dipl.ing Aleksandra Škorić izvršilac- osmatrači
Zrenjanin- dipl.ing Snežana Parađenović- dipl.ing Budimka Mihajlović- osmatrači
KOMUNIKACIJA PIS-a
PIS
OPREMA ZA PRAĆENJE I PROGNOZIRANJE
• 45 novih mini meteoroloških stanica;• softveri za praćenje prouzrokovača
obolenja i štetočina;• 23 svetlosne lovne lampe;• 14 GPS uređaja; • feromonske i lepljive klopke;
Aktivnosti Regionalih centara od prvog aprila 2010
- Instaliranje Meteoroloških stanica , svetlosnih lampi , feromonskih klopki na definisanim pozicijama
- Uspostavljanje sistema komunikacije sa osmatračima - Uspostavljanje komunikacije sa pokrajinskim centrom - Determinacija insekata prikupljenih sa svetlosnih lampi- Vizuelni pregledi i praćenje bioloških događaja u
usevu/zasadu- Sagledavanje primenljivosti softverskog modela za
prognozu pojave obolenja / štetočina
Aktivnosti pokrajinskog centra od prvog aprila 2010
- Definisanje načina realizacije Projekta sa
Pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Danielom Petrovićem
- Formiranje softverske podrške u cilju uspostavljanja svakodnevne komunikacije sa regionalnim centrima
- Formiranje softverske podrške za izradu portala- Praćenje bioloških kardinalnih tačaka u funkciji fenoloških modela
pojedinih štetočina na punktovima više Regionalnih centara - Obilazak punktova većine regionalih centara- Operativni sastanci sa koordinatorima i predstavnicima institucija
važnim za unapređenje ovog sistema( Fakulteti , Kompanije...)- Svakodnevna analiza podataka dostavljenih od strane regionalnih
centara- Pregled literature u cilju formiranja baze podataka- Predstavljanje sistema Kevin L. Ong phd associate profesor and
Extension Plant Patologist director , Texas Plant Disease Diagnostic laboratory
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
ODRASLI INSEKT JAJE
Foto: Budić ,2010 Foto: Budić ,2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
LARVA LUTKA
Foto: Budić ,2010 Foto: Budić ,2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
POČETAK UBUŠIVANJA LARVE ŠTETE OD UBUŠIVANJA LARVE
Foto: Budić ,2010 Foto: Budić ,2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
- Najozbiljnija štetočina u proizvodnji jabuka- Ima 2-3 generacije koje se prepliću u
našim uslovima- Štete čine larve hraneći se plodovima- Kontrola ove štetočine podrazumeva
primenu insekticida sve do berbe
(veliki broj tretmana,kalendarsko prskanje,prskanje po fenofazama biljke... pitanje primene insekticida u pravo vreme, pitanje izbora insekticida, cilj bezbedan proizvod)
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
- Monitoring jabukovog smotavca :
feromonske klopke,
vizuelni pregledi,
kartonski lovni pojasevi,
podaci sa meteorološke stanice
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
METOS
FEROMONSKA KLOPKA
Foto: Budić ,2010
Foto: Budić ,2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
KARTONSKI LOVNI POJASEVI
VIZUELNI PREGLEDI PLODOVA – jaje jabukovog smotavca
Foto: Budić ,2010
Foto: Budić ,2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
- Upoznavanje, razrada i definisanje fenološkog modela
- Šta je fenološki model? Fenološki model predviđa vreme događaja u razvoju organizma.
- Fenološki model povezuje biologiju organizma sa uslovima spoljne sredine
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Temperature kontrolišu razvojne faze mnogih organizama. Biljke , insekti, nematode traže određeni iznos toplote da bi se razvili od jedne određene tačke do druge u njihovim životnim ciklusima. Ova mera akumulirane toplote je poznato kao fenološko vreme.
Teoretski fenološko vreme obezbeđuje jednostavno ukazivanje na razvoj organizma
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• Iznos toplote potreban za kompletiranje razvoja nekog organizma NE VARIRA – kombinacija temperature ( između pragova razvoja) i vremena će UVEK BITI ISTA. Fenološko vreme se često izražava i približno iskazuje u jedinicama zvanim degree –days (0D)
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• Razvojni pragovi
Gornji i donji pragovi razvoja su determinisani za svaki organizam pažljivo u kontrolisanim laboratorijskim i poljskim experimentima. Na primer, donji prag razvoja za Carpocapsa pomonella je 100C a gornji prag je 31,1 0C
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• Pragovi razvoja variraju za različite organizme.
• Donji prag razvoja je temperatura ispod koje razvoj organizma prestaje.Donji prag razvoja je determinisan fiziologijom organizama. To se koristi u izračunavanju degree days.
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• Gornji prag razvoja je temperatura iznad koje faze rasta u razvoju nekog organizma počinju da opadaju ili se zaustavljaju .
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• Ukupan iznos toplote potreban , između donjeg i gornjeg praga, za organizam da se razvije od jedne tačke do druge, u njegovom životnom ciklusu, je izračunat u jedinicama zvanim degree days
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
0
5
10
15
20
25
30
35
1stQtr
vreme
temperature
Gornji prag 31,1 0 C
Donji prag razvoja 10 0 C
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Domaćin: jabuka i kruška
DD ( 0F) DD( 0 C)
Jaja 158,0 87,8
larve 471,0 261,7
lutka 431,0 239,4
Vreme za generaciju( od jajeta do adulta)
1060,0 588,9
Vreme za generaciju (od jajeta do jajeta)
1118,0 621,1
Pre polaganja jaja adulti preovipozicioni period
58 32,2
Prosečno vreme za piljenje
216 120
Pragovi razvoja: Donji: 500F ( 10 0C)
Gornji: 880F ( 31,1 0C)
Degree day akumulacija za svaku fazu razvojaBiofix:kada je u klopci ulov imaga u 2 zaredom noći i kada su temperature u sumrak iznad 16,7 stepeni celisusa.
Carpocapsa pomonella jabukov smotavaclokalitet : Stari Slankamen, 2010
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
0 1 0
11,11 2 0
22,22 4 0
33,33 7 0
44,44 10 0
55,55 15 0
66,66 19 0
77,77 24 0
88,88 29 0
100 35 0
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
111,11 40 0
122,22 45 1
133,33 50 2
144,44 52 3
155,55 54 4
166,66 59 6
177,77 63 9
188,88 67 12
200 70 20
211,11 73 25
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
222,22 77 30
233,33 80 35
244,44 83 40
255,55 85 45
266,66 88 49
277,77 90 54
288,88 91 58
300 93 62
311,11 94 66
322,22 95 70
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
333,33 96 73
344,44 97 77
355,55 98 80
366,66 98 82
377,77 99 85
388,88 99 87
400 99 89
411,11 100 91
422,22 100 92
433,33 100 94
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
444,44 100 95
455,55 0 96
466,66 0 97
477,77 1 97
488,88 1 98
500 1 98
511,11 2 99
522,22 2 99
533,33 3 99
544,44 4 99
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
555,55 5 100
566,66 6 100
577,77 7 0
588,88 9 0
600 11 0
611,11 13 1
622,22 15 1
633,33 18 2
644,44 20 2
655,55 23 3
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
666,66 26 3
677,77 29 4
688,88 33 5
700 36 7
711,11 39 8
722,22 43 10
733,33 46 11
744,44 50 14
755,55 53 16
766,66 56 18
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
777,77 60 21
788,88 63 24
800 66 27
811,11 69 30
822,22 72 33
833,33 77 36
844,44 77 40
855,55 79 43
866,66 81 46
877,77 83 50
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
888,8888889 85 53
900 87 56
911,11 88 60
922,22 90 63
933,33 91 66
944,44 92 69
955,55 93 71
966,66 94 74
977,77 95 76
988,88 96 79
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
1000 97 81
1011,11 98 83
1022,22 98 85
1033,33 99 86
1044,44 100 88
1055,55 0 89
1066,66 1 91
1077,77 2 92
1088,88 2 93
1100 3 94
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
1111,11 4 95
1122,22 5 96
1133,33 6 97
1144,44 8 97
1155,55 9 98
1166,66 10 99
1177,77 12 100
1188,88 14 100
1200 15 1
1211,11 17 2
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
Akumulirani degree-days(posle biofixa) celsius % leta imaga % piljenja jaja
1222,22 20 3
1233,33 22 3
1244,44 24 4
1255,55 26 5
1266,66 29 7
1277,77 31 8
1288,88 34 9
Tabela 1. Glavni događaji u razvoju jabukovog smotavca baziranog na akumuliranim degree days
Degree days %pojave imaga %piljenja događaj
0(biofix) Prvi ulovi u klopci zaredom
0 Postavi degree days na 0
27,7-41,66(C) 5-9 0 Prva jaja se polažu, primeni insekticide koji treba da su aplicirarani pre polaganja jaja
55,5-111,11(C) 15-40 0 Rani period polaganja jaja, primeni insekticide koji ciljaju rani period polaganja jaja
122,22-138,88(C)
45-50 1-3 Početak piljenja primeni insekticide koji ciljaju sveže ispilele larve
188,88-355,55(C)
67-98 12-80 Kritični period za kontrolu visoka brojnost ispillelih jaja, važno zaštititi plodove tokom ovog perioda
511,11(C) 100 99 Kraj piljenja prve generacije
Tabela 1. Glavni događaji u razvoju jabukovog smotavca baziranog na akumuliranim degree days
Degree days %pojave imaga
%piljenja događaj
555,55-583,33(C)
5-8 0 Prva jaja druge generacije se polažu, primeni insekticide koji ciljaju rano polaganje jaja
611,11(C) 13 1 Početak piljenja primeni insekticide koji ciljaju sveže ispilele larve
733,33-955,55(C)
46-93 11-71 Kritičan period za kontrolu, visoke vrednosti piljenja jaja
Tabela 1. Glavni događaji u razvoju jabukovog smotavca baziranog na akumuliranim degree days
Degree days %pojave imaga %piljenja događaj
1200(C) 1 15 Početak piljenja treće generacije , drži plodove pod punom zaštitom do 15 tog septembra, proveri period pre berbe i budi siguran da finalna prskanja ne budu suviše blizu berbi.
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
• BIOLOŠKI DOGAĐAJ DEGREE DAYS
DEGREE DAYS BIOLOŠKI DOGAĐAJ
Carpocapsa pomonella jabukov smotavac
BIOLOŠKI DOGAĐAJI
( key events)
Prva piljenja jaja prezimljujuće generacije
Pik piljenja jaja I , II generacije
Biofix 2, Biofix 3
Predviđanje ovog ključnog događaja u fenologiji jabukovog smotavca je razvijeno validovano i prihvaćeno
Predviđanje ovih ključnih događaja i dalje nedovoljno pouzdano
ELATERIDAE- žičari
• Monitoring žičara u 2010 godini je sproveden u saradnji sa dr Duškom Stefanovićem iz kompanije Syngenta
ELATERIDAE-žičari
AGRIOTES LINEATUS
AGRIOTES SORDIDUS
AGRIOTES SPUTATOR
AGRIOTES OBSCURUS
LORENZO FURLAN Dipartimento di Agronomia Ambietale e Produzioni Vegetali-Entomologia,
Universita di Padova, Agripolis, Legnaro, Padova
“ Mnogi faktori, uključujući teškoće u uzorkovanju larvalne populacije i slabog znanja o ciklusu i biologiji Agriotes spp, doprinose stvaranju problema u suzbijanju ovih
štetnih vrsta. Zbog ovih razloga u mnogim slučajevima kontrolne mere se sprovode bez poštovanja osnovnih IPM kriterijuma , a time prouzrokuju neracionalnu primenu insekticida u zemljištu”
OPREMA i METOD - ELATERIDAE
Feromoni : Csalomon za svaku pojedinačnu vrstu
Šema postavljanja klopki četvorougao na udaljenosti od 50 metara na parcele sa kukuruzom ili lucerkom u zaklonu od vetra , oko svake klopke očistiti prostor od vegetacije bar 1 m kvadratni
Vreme postavljanja od aprila do sredine jula
Inspekcija klopki 1 nedeljno pražnjenje brojanje i evidentiranje Zamena feromona posle 2 , 3 nedeljeFeromonska klopka privlači jedinke sa oko 1,5 km udaljenosti
Tip klopke: FURLAN
ELATERIDAE- žičari
- Regionalni centri : Sombor, Vrbas, Novi Sad, Sremska Mitrovica, Pančevo
- Punktovi osmatranja
Sombor( Bilić, Kljaićevo, Prigrevica)
Vrbas ( Vrbas)
Novi Sad ( Pivnice, Gložan )
Pančevo ( Omoljica, Pančevo, Debeljača )
Sr. Mitrovica ( Laćarak, Čalma)
63%12%
14%11%
Vrbas - 1135sordidus obscuruslineatus sputator
Lacarak - 348
Calma - 279
Bilic -663
Kljajicevo-590
Prigrevica - 470
Glozan 1917
Pivnice - 1180
Pancevo - 1027
Omoljica - 604
Debeljaca - 214
ELATERIDAE –ŽIČARI 2010 godine
- A. Sordidus ima ciklus razvića 1-2 godine
- Ostale vrste, u zavisnosti od uslova, 3-5 godina
- U Francuskoj A. Sordidus se sa juga širi prema severu
- U Nemačkoj, Rheinland u jugoistočnom delu je A. Sordidus, 98-100%, a u severozapadnom A. obscurus
ELATERIDAE- žičari
Ciklus žičara : Vrste sa dužim životnim ciklusom
Biologija
Ciklus Agriotes sordidus, Kraći životni ciklus
Biologija
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
ODRASLI INSEKT JAJNO LEGLO
Foto: Budić ,2010 Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
LARVA LUTKA
Foto: Budić ,2010 Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
- Ekonomski veoma značajna štetočina - Javlja se svake godine u našim uslovima- Ima 2 generacije godišnje- Velike štete nanose larve na usevima
kukuruza( 1.300.000.ha u Srbiji )i paprike- Mere zaštite podrazumevaju agrotehničke
mere i primenu insekticida
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
- Monitoring kukuruznog plamenca:
svetlosne lampe
vizuelni pregled
meteorološki podaci
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
• Upoznavanje, razrada i definisanje fenološkog modela
• Donji prag razvoja 10 0 C• Gornji prag razvoja 35 0 C
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
21.07.2010. 1 % biljaka sa jajnim leglima, sveža bela jajna legla na naličju lista kukuruza šećerca
23.07.2010. 1% biljaka sa jajnim leglima, sveža bela jaja na naličju
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
27.07.2010. jajna legla jasno menjaju boju
29.07.2010. nisu nađena nova jajna legla
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
02.08.2010.
Različite faze:- pred piljenje
- ubušivanje
- novo položena bela
jajna legla nađena na
8,3 -31,42 %
pregledanih biljaka
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
-10.08.2010.
na 43% biljaka nađeno novo položenih jajnih legala bele do svetlo krem boje
PIK JAJNIH LEGALA
2009,43 DDF
- 12.08.2010. još na 4% biljaka nađena jajna lega
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
Faza pred piljenje jajnih legala
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
Foto: Budić ,2010
JAJNO LEGLO PRED SAMO PILJENJE
Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
16.08.2010.
- PIK PILJENJA
JAJNIH
LEGALA
2135,43 DDF
Punkt Titel ,kukuruz šećerac hibrid Elita datum setve 25.06.2010.
PIK PILJENJA
Foto: Budić ,2010
OSTRINIA NUBILALIS – kukuruzni plamenac
Crna boja jajnih legala ukazuje na pojavu parazitiranja
Promena boje jajnih legala u normalnom biološkom razvoju
HELICOVERA ARMIGERA pamukova sovica
HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovicaODRASLI INSEKT
JAJE
LARVA STARIJEG UZRASTA
JAJE I LARVA MLAĐEG UZRASTA
Foto: Budić ,2010
HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovica
• Jedna od najštetnijih vrsta na svetu• Hrani se na 180 različitih biljnih vrsta( 45
familija)• Više generacija godišnje • Migratorna vrsta• Pik polaganja jaja poklapa se sa početkom
ili tokom cvetanja biljaka domaćina• Štete čine larve hraneći se delovima cveta
i ploda
HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovica
- Monitoring pamukove sovice:
svetlosne lampe
feromonske klopke
vizuelni pregled
meteorološki podaci
HELICOVERA ARMIGERA – pamukova sovica
• Upoznavanje, razrada i definisanje fenološkog modela
• Donji prag razvoja 13,8 0 C• Gornji prag razvoja 36 0 C
Prva grupisanja imaga JUN
Druga grupisanja imaga JUL - AVGUST
Treća grupisanja imaga AVGUST -SEPTEMBAR
ZADACI
• Razvijanje i razumevanje fenološkog modela• Biološka istraživanja ( štetni organizmi i bolesti)• Uključivanje meteoroloških predviđanja• Izrada modela• GIS• OGLEDI – sistemi zaštite useva po principima
fenološkog modela
KORISNICI SISTEMA
• Poljoprivredni proizvođači• Savetodavna služba• Kolege agronomi• Kompanije• Poljoprivredne apoteke• I druge institucije...
KOMUNIKACIJA PIS-a
PIS