PROJEKAT UNAPREENJA POLJOPRIVREDNIH TRITA (FARMA)

ANALIZA

2

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

OVA STRANICA JE NAMJERNO OSTAVLJENA PRAZNA

3

FA

RM

A P

RO

JE

KT

PROJEKAT UNAPREENJA POLJOPRIVREDNIH TRITA (FARMA) Ugovor br.168-C-00-09-00102-00

FARMA - Bosna i Hercegovina (BiH)

Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID)/BiH Ured za ekonomsku rekonstrukciju

vedska meunarodna agencija za razvoj (Sida)/vedska ambasada

USAID Tehniki predstavnik projekta:

Amira Vejzagi-Ramhorst

Slubenik projekta Sida:

Nataa Miskin

Ova publikacija sainjena je za Ameriku agenciju za meunarodni razvoj i vedsku meunarodnu agenciju za razvoj.

Uraena je od strane Chemonics International. Stajalita izraena u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stajalita

Amerike agencije za meunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske ili vedske

meunarodne agencije za razvoj.

4

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Proizvodnja u BiH ................................................................................................................................ 5

Marketing ............................................................................................................................................. 7

Uvoz .................................................................................................................................................... 7

Proizvoai i udruenja proizvoaa .................................................................................................. 8

Mogunosti za regionalno brendiranje meda ...................................................................................... 9

Zakonska regulativa u BiH .................................................................................................................. 9

EU trite i mogunosti ..................................................................................................................... 10

Zakonska regulativa EU .................................................................................................................... 11

Finansiranje ....................................................................................................................................... 12

Ogranienja u pelarstvu Prijedlozi za djelovanje projekta FARMA .............................................. 12

5

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Procjenjuje se da svjetska proizvodnja meda iznosi oko 1,3 miliona tona. U proteklom desetljeu zabiljeen je pad proizvodnje meda u SAD-u sa 100,000 tona u 2000. godini na 73,000 tone u 2008. godini. Kina je najvei proizvoa meda u svijetu. Prema zvaninim kineskim carinskim izvjetajima, u 2008. godini Kina je izvezla preko 84,000 tone meda. Kako se proizvodnja meda pomijera prema tropskim predjelima zemlje tako se sve vie poveava proizvodnja tamnijeg meda koji ima specifian i jai okus. Proizvodnja meda u EU se neznatno poveala i to uglavnom zahvaljujui poveanju proizvodnje zabiljeene u Maarskoj i Poljskoj

1.

U Bosni i Hercegovini postoji oko 3,700 biljnih vrsta. Raznolikost klime i vegetacije, ist okoli i tradicija u pelarenju, dobri su preduslovi za proizvodnju visokokvalitetnog meda. Najvaniji pelinji proizvodi su med, pelinji vosak, matina mlije, polen i pelinji otrov. Okus i miris meda razlikuju se u zavisnosti od geografskog podruja i vegetacije. Shodno tome bosanskohercegovaki pelari proizvode razliite vrste monoflornog meda kao to su kadulja, vrijesak, bagrem, kesten, kao i poliflorni i umski med. Dominantna vrsta pele u Bosni i Hercegovini je Apis mellifera carnica (siva kranjska pela), koja je poznata po svojoj visokoj produktivnosti. U Bosni i Hercegovini se proizvodi nekoliko vrsta meda, ovisno o geografskom podruju. Med od kadulje, vrijeska, drae, tilovine i mandarine se proizvodi na podruju june BiH, dok se med od kestena, suncokreta, lucerke i bagrema proizvodi u sjevernim predjelima BiH. Prema utvrenim pravilima za med (ustanovljenim od strane Agencije za sigurnost hrane BiH), med se moe proglasiti monoflornim ukoliko sadri odreeni postotak peludnih zrnaca, kao to slijedi: 1. Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) 20 % 2. Lipa (Tilia sp) 25% 3. Suncokret (Helianthus annuus L.) 40% 4. Lucerka (Medicago sativa) 30% 5. Kadulja (Salvia officinalis L.) 20 % 6. Kesten (Castanea sativa Mill.) 85 % 7. Vrijesak (Calluna vulgaris Hull.) 20 % 8. Rumarin (Rusmarinus officinalis L.) 30 % 9. Lavanda (Lavandula sp L.) 20 % to se tie ostalih biljnih vrsta, sadraj peludnih zrnaca treba iznositi najmanje 45%.

Pelarstvo predstavlja 1% od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH. Ukupna proizvodnja meda u BiH ne zadovoljava potrebe domaeg trita. Procjenjuje se da je godinji uvoz meda u BiH na nivou izmeu 500 i 1,000 tona. Med se u BiH uvozi uglavnom iz Slovenije i Hrvatske. Mada bi na prvi pogled moglo izgledati kako ima prostora za poveanje proizvodnje da bi se zadovoljila domaa potranja za medom, domai pelari ipak se esto ale kako ne mogu prodati ono to proizvedu. _______________________ 1Meunarodno trite meda Izazovi i mogunosti, septembar 2009, Ronald P.Phillips, Odbor za promoviranje meda i zdravlja

Apis mellifera carnica

6

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Razlog tome je taj to ne mogu konkurirati niskim cijenama uvoznog meda, dok se u isto vrijeme suoavaju sa malom potronjom meda u BiH. Stoga pelari vide svoju priliku u izvozu na ciljana trita EU, gdje bi mogli postii veu cijenu nego na domaem tritu.

Prosjean nivo proizvodnje po konici je dosta nizak, mada neki pelari prikazuju proizvodnju od preko 30kg po konici. Isto tako, pelari prikazuju da se u posljednjih pet godina prosjean prinos po

konici smanjio, navodno zbog klimatskih promjena i temperaturnih oscilacija. Najvea koliina meda proizvedenog u BiH proda se na neslubenom tritu. Postoji veoma mali broj preraivaa meda (Medicom Grude, Medprom Cazin, Herzeg Med Trebinje, PZ Api Med - Sanski Most, Solidmed - ivinice). Procjena je da se manje od 30% od ukupne proizvodnje meda u BiH proda putem slubenih kanala i preraivaima meda

1. Neki

pelari prodaju svoj med malim trgovinama (rijetko supermarketima), jer nemaju dovoljne koliine za kontinuirano snabdijevanje supermarketa. Uz to, da bi uli u velike lance supermarketa pelari moraju biti registrirani, a isto tako bi morali poboljati ambalau i vriti redovne analize meda.

Pelari uglavnom prodaju med na pijacama, rodbini, susjedima, prijateljima i poznanicima. Pelari s kojima je obavljen razgovor prilikom kreiranja ovog pregleda tvrde da su glavni razlozi zbog kojih prodaju med putem neslubenih kanala sljedei: a) tako mogu lake prodati svoju cjelokupnu proizvodnju; b) ne postoji zakon koji bi ih natjerao da prodaju

putem slubenih kanala; c) postiu bolju cijenu kada prodaju manje koliine. U prosjeku jedan pelar u BiH ima 50 konica, mada ima znatan broj i onih koji posjeduju 100 i vie konica. Prema saznanjima iz Udruenja pelara Kadulja iz Ljubukog i prema njihovom proraunu, za pelara u Hercegovini je potrebno da ima minimalno 100 konica da bi bio ekonomski odriv. Novi Zakon o poticajima u BiH, koji bi se trebao poeti primjenjivati u 2010. godini, utvruje da je 65 konica dovoljno za pelara da bi bio profitabilan

2. Pelarstvo u veini

sluajeva predstavlja dodatni izvor prihoda. Prema proraunu kojeg je napravilo Udruenje pelara Kadulja iz Ljubukog procijenjeni trokovi proizvodnje jednog kilograma meda iznose 8 KM (meutim to ne mora biti sluaj i sa ostalim proizvoaima). Postoji nekoliko vrsta konica koje koriste BH pelari, a to su: LR, DB i A. Trokovi investicije variraju. Jedna prazna konica kota oko 100 KM, dok potpuno opremljena konica (leglo, vosak, med, matica itd.) kota oko 400 KM. Ostali trokovi za odravanje konice ukljuuju farbanje, manje alate, opremu za vaenje meda, odijelo itd. Prevoz predstavlja znaajan troak za pelare koji sele konice.

2 Procjena Medicoma

3 Ovaj proraun sainjen je kao prosjek za cijeli region FBiH. Ali vano je imati na umu da neke biljke daju vie meda od ostalih,

to veinom ovisi o klimatskim uslovima.

Statistiki godinjak 2008- Vrijednost kupovine i prodaje meda i voska

Ukupno u 000 KM Kupovina u 000 KM

2003 2004 2005 2006 2007 2003 2004 2005 2006 2007

50 23 45 20 29 38 23 14 1 22

Statistiki godinjak 2008 2007 2008

Broj konica 310,749 333,850

Proizvodnja meda / t 2,773 2,571

Proizvodnja po konici/kg 8.9 7.7

Statistiki godinjak 2008-

Prodaja meda na pijacama / t

2003 2004 2005 2006 2007

189 184 135 131 152

Med

Prosjena cijena po kg. u 2008

Ukupno Kupovina Prodaja

7,88 7,77 8,0

Izvor Agencija za statiskitku Bosne i Hercegovine

7

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Pelari vjeruju da u BiH postoji dovoljno pelinje pae te da stoga ima vie nego dovoljno prostora za 100% poveanje broja konica. Nisu spremni na dodatna ulaganja zbog nedostatka podrke od strane drave i nepovoljnih kreditnih linija koje nude komercijalne banke.

Cjelokupna domaa proizvodnja meda proda se na domaem tritu. Cijena meda ovisi o trinoj ponudi. Dugo vremena cijena 1kg meda kretala se izmeu 8KM i 10KM na pijaci (ovisno o vrsti meda), ali se u 2009. godini cijena poveala za 50% u poreenju sa 2008. godinom. Pelari tvrde da je 2009. godina bila jako loa za pelarstvo sa vrlo niskim prinosom po konici i da je to razlog zbog kojeg su cijene znatno porasle. U 2009. godini cijena 1kg meda od kadulje dostizala je i 18KM na neslubenom tritu. Pregled cijena (2009) jednog od preraivaa meda prikazan je u donjoj tabeli

Med /kg Cijena kod pelara (KM) Cijena u supermarketu (KM)

Kadulja 13 18 - 19

Poliflorni 6 7 10 11

Vrijesak 8 12

Kesten 6 10 - 11

Bagrem 5,5 10

Preraivai meda prikazuju dodatni troak po 1kg meda od otprilike 3KM (tegla, poklopac, etiketa, prevoz, analiza, porezi i radna snaga). Analiza meda kota oko 350KM po uzorku. Med se uglavnom pakuje u tegle od 1kg sa jednostavnom etiketom koju najee osmljavaju sami pelari. Ono to spreava pelare da prodaju med u supermarketima jeste injenica da njihov kvalitet i pakovanje nisu standarizovani, nemaju dovoljnu koliinu za kontinuirano snabdjevanje, nemaju registriranu djelatnost i nemaju popratnu dokumentaciju za analizu kvaliteta. Registrirani preraivai pakiraju med u tegle od 1kg i 0,5kg.

Nezvanini podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina ovisi o uvozu kako bi zadovoljila svoje potrebe za medom. Procjenjuje se da je ukupna godinja potronja meda u BiH preko 3,000 tona, dok se u BiH godinje proizvede izmeu 2,000 i 2,500 tona meda. Shodno tome postoji dovoljno prostora na domaem tritu za apsorpciju poveane proizvodnje meda kao zamjena uvozu. Da bi se mogli natjecati sa uvoznim medom bitno je da proizvoai poveaju proizvodnju po konici i tako smanje cijenu po kilogramu meda. Glavni izvori uvoza meda u BiH su Slovenija (Medex) i Hrvatska (PIP). Ne postoje zvanini podaci o koliini uvezenog meda. Trenutno nije mogue izvesti med i ostale pelinje proizvode iz BiH. Dravni veterinarski ured radi na uspostavljanju procedura koje zahtijeva EU da bi ukljuili BiH na Listu treih zemalja.

8

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Trenutno skoro svaka opina ima svoje udruenje pelara. Uz to postoje udruenja i na kantonalnom nivou u FBiH, a takoer postoje i udruenja na entitetskim nivoima u FBiH i RS-u. Pored toga postoji i Regionalna udruga pelara Kadulja koje se sastoji od opinskih udruga iz Ljubukog, apljine i Neuma. Jo uvijek ne postoji udruenje na dravnom nivou. Bilo je nekoliko pokuaja da se uspostavi jedno takvo udruenje, ali bez uspjeha. Prednost postojanja dravnog udruenja ogledala bi se u boljoj poziciji pelara za zagovaranje i zastupanje njihovih interesa, te boljoj kontroli i prevenciji bolesti itd. Savez udruenja pelara Republike Srpske je lan svjetskog udruenja pelara Apimondia. Kao lanica, plaaju lanarinu i ostvaruju pravo na lanstvo shodno broju pelara. Meutim, u Apimondiji nema predstavnika BiH kao drave, jer ne postoji udruenje na dravnom nivou. Prema pravilniku Apimondije samo dravna udruenja mogu biti zvanini predstavnici jedne zemlje. Da bi mogao uestvovati u radu Apimondije pelar mora biti preporuen od strane dravnog udruenja. Porodina pelarska farma Hatibovi iz Ilijaa (Sarajevski kanton) direktno je pozvana da uestvuje na kongresu Apimondia 2009 odranom u Francuskoj, gdje su osvojili zlatnu medalju za med od bagrema. Kada bi postojalo udruenje pelara na dravnom nivou vei broj pelara dobilo bi priliku da se natjeu i promoviraju bosanskohercegovaki med. Glavni cilj Apimondije jeste posredovanje u boljoj razmjeni informacija i iskustava. Ovo se ostvaruje kroz organizaciju kongresa, konferencija i seminara na kojima pelari, naunici, trgovci medom i zakonodavci imaju priliku susresti se, razgovarati i nauiti jedni od drugih. Kongresi Apimondije predstavljaju glavno mjesto okupljanja svih onih koji su ukljueni u pelarsku nauku i praksu. Ne postoji precizan podatak o broju pelara u BiH. Zapadnohercegovaki kanton broji 300 pelara. Jedan od problema s kojim se pelari suoavaju jeste nedostatak znanja o savremenoj pelarskoj praksi. U 2008. godini, Savez udruga pelara Kadulja i Pelarska zadruga alfija organizirali su pelarske kole za po 60 svojih lanova. Predavai su bili strunjaci s poljoprivrednih fakulteta iz Sarajeva, Mostara, Zagreba, Beograda i Banja Luke. alfija je takoer organizirala i kurseve za pelare-poetnike (1835 godina starosti) sa ciljem promoviranja pelarstva meu mlaom populacijom. Obje ove organizacije izrazile su spremnost da nastave organizirati ovakve aktivnosti i ubudue. Pelarska zadruga alfija iz Trebinja planira osnovati Regionalni pelarski centar gdje namjerava organizirati pakiranje meda, proizvodnju hrane za pele, pelinjeg voska, laboratorij za analizu meda, degustacijski info pult za turiste, pelarski muzej, prostor za edukaciju i uredski prostor za zadrugu. Centar bi pruao svoje usluge za BiH, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju. Zadruga je pripremila projektnu dokumentaciju i planira zapoeti s izgradnjom u decembru 2009. godine. Zadruga trenutno proizvodi pogae za pele i pelinji vosak (80% hrane za pele izvoze u Hrvatsku, Crnu Goru i Norveku, a trenutno su u pregovorima i sa Albanijom i Italijom). Zadruga ima pakirnicu za med koja trenutno nije u funkciji zbog nedostatka prostora i adekvatne lokacije. Iz tog razloga zadruga ne otkupljuje med od proizvoaa, mada za to postoji ogroman potencijal

3.

Pelarska zadruga Apimed iz Cazina bavi se otkupom meda od 20 kooperanata sa podruja Unsko-sanskog kantona. Ukupno planirani otkup za 2009. godinu iznosi 40 tona meda od bagrema, lipe, kestena i umskog meda. U 2007. godini zadruga je zapoela proizvodnju organskog meda u oko 200 konica. Ovo je jedan od rijetkih proizvoaa u BiH koji posjeduje organski certificiran med.

3 Zadruga procjenjuje da u istonom dijelu RS-a postoji preko 1300 pelara

9

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Medicom iz Gruda je preraiva meda. Tokom 2009. godine otkupljeno je 35 tona razliitih vrsta meda od 50 kooperanata iz cijele BiH. Med se prodaje u supermarketima irom BiH (Mercator, Bingo, Interex itd). Osnovni problem s kojim se Medicom suoava jeste odgoeno plaanje maloprodavaca, te stoga i nedostatak obrtnog kapitala. Rjeenje vide u poveanju vlastite proizvodnje (trenutno imaju 130 konica) na najmanje 300 konica. Takoer postoji interes za uvoenje HACCP sistema kontrole kvaliteta. Herzeg Med iz Trebinja otkupljuje med veinom od pelara sa podruja Hercegovine. To je, u ovom trenutku, jedini proizvoa/preraiva meda u BiH koji pored istog meda proizvodi jo i med sa smokvama, orasima, bademima i groicama.

Savez udruga iz Ljubukog, Neuma i apljine smatra da postoji potencijal za regionalno brendiranje meda. Ve su otpoeli s pripremama i ve etvrtu godinu za redom provode analize meda kako bi utvrdili koji med ima predispozicje da se proglasi monoflornim medom. Procedura je sljedea. Svake godine Savez prikuplja uzorke meda od svojih lanova. Potom se ti uzorci alju u Zagreb na laboratorijsku analizu. Nakon to laboratorijski nalaz bude gotov, Savez organizira skup na kojem strunjaci, pored laboratorijskih nalaza, vre i organoleptiku analizu, nakon ega se proglasi med koji osvoji najvei broj bodova. Savez bi elio zatititi geografsko porijeklo meda od kadulje (ova biljka preovladava u hercegovakom podruju), meutim, budui da je vrlo teko dobiti isti monoflorni med iz ove biljke (nizak sadraj polena), jo uvijek nisu u tome uspjeli. Kada analiza pokae koji med se moe proglasiti monoflornim, usvojie se proizvodni standardi i podnjeti zahtjev Institutu za intelektualno vlasnitvo u BiH kako bi se zatitilo geografsko porijeklo ovog meda, te poelo raditi na razvijanju brenda. Savez ovo vidi kao dobru priliku za izvoz, kada se steknu uslovi za izvoz meda iz BiH u EU.

Obzirom da ne postoji Ministarstvo poljoprivrede na dravnom nivou, pelarstvo je regulirano Zakonom o stoarstvu, meutim i tu postoje razlike ovisno o entitetu. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske nedavno je (u oktobru 2009.) sainilo nacrt Zakona o pelarstvu koji bi trebalo da bude usvojen u skorije vrijeme. Ovaj zakon e definirati uslove za bavljenje pelarstvom, razmnoavanje pela, lokacije pelinjaka, pau pela i njihovu selidbu, uspostavljanje katastra pelinje pae, prodaju pela, matica i pelinjih proizvoda i uspostavljanje registra konica i pelara. U FBiH ne postoji zakon o pelarstvu. Jedini propis u FBiH koji sadri uredbe o pelarstvu je Zakon o stoarstvu. Trenutno se med niti bilo koji drugi pelinji proizvod ne mogu izvesti u EU. U februaru 2009. godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa usvojilo je Pravilnik o maksimalno dozvoljenoj koliini rezidua veterinarskih lijekova i pesticida koji se smiju nai u proizvodima ivotinjskog porijekla (ukljuujui i med), na prijedlog Dravnog veterinarskog ureda. Na osnovu toga Dravni veterinarski ured sainio je plan praenja rezidua, to je jedan od preduslova za poetak pregovora o ukljuivanju BiH na Listu treih zemalja. Taj plan je dostavljen EU u martu 2009., ali jo uvijek se eka na njegovo odobrenje

4. Zakonska regulativa EU zabranjuje uvoz

meda iz zemalja koje se ne nalaze na Listi treih zemalja. U BiH ne postoji akreditovani laboratorij za provoenje analize meda. Trenutno je mogue izvriti analizu meda na Agromediteranskom zavodu u Mostaru (organoleptika kontrola, eer, kiseline, mikrobiologija, pepeo) i na Veterinarskom insitutu u Mostaru (teki metali, antibiotici, polen).

4 Izvor Dravni veterinarski ured

10

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Veterinarski institut ne posjeduje opremu za vrenje ove analize, pa oni uzimaju uzorke i alju ih na Institut u Zagreb. Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede FBiH doniralo HPLC (tena hromatografija visokih performansi) i atomski apsorpcioni spektrofotometar Agromediteranskom zavodu u Mostaru, ali ta oprema jo uvijek nije u funkciji analize meda. Nakon to se osoblje obui kako da koristi tu opremu biti e mogue vriti obje analize na jednom mjestu. U RS-u, Institut Vaso Butozan je zaduen za analizu meda. Samo registrirani preraivai meda koji ele prodavati med na slubenom tritu obavezni su provoditi analizu meda, jer to zahtijevaju supermarketi. Da bi mogao prodavati svoj med na slubenom tritu proizvoa mora biti registriran kao pravni subjekat ili farma i da ispunjava sve sanitarne zahtjeve. Takoer moraju vriti i redovne analize kvalitete meda. Poljoprivredni proizvoai, ukljuujui i pelare, koji su registrirani, imaju pravo na odbitak PDV-a od 5% pri kupovini opreme i ostalog alata. U februaru ove godine Agencija za sigurnost hrane usvojila je Pravilnik o medu i ostalim pelinjim proizvodima, koji e stupiti na snagu 1. januara 2010. godine. Ovaj Pravilnik odreuje opte zahtjeve za kvalitet meda i ostalih pelinjih proizvoda i predstavlja preduslov za uvoenje meda na slubeno trite i za dobivanje deklaracija i dokaza o specifikaciji proizvoda. U FBiH, poticaji za pelare koji imaju 30 i vie konica iznose 10KM po konici, maksimalno za 150 konica. Od sljedee godine svi pelari koji ele dobiti poticaj od Vlade FBiH morat e se registrirati kao farma, poljoprivredno gazdinstvo ili kao dodatna djelatnost.

EU trite meda i ostalih pelinjih proizvoda je dosta veliko. Proizvodnja meda u EU tokom 2004/05 je zadovoljila svega 55% ukupnih potreba. Godinja potronja meda iznosi 0,7kg po osobi. U 2006. godini uvoz meda u EU iznosio je 146.500 tona. Argentina je najvei snabdjeva za EU, uestvujui sa 50% od ukupnog uvoza u 2006. godini (66 000t od ukupno 135 000t). Uvozna cijena meda u EU u 2006. godini iznosila je 1.47 / kg. Izvoz meda iz EU je na dosta niskom nivou (8000t u 2006.), a izvozne cijene su dostizale 4.77 / kg. Prosjena cijena meda na EU tritu je u stalnom porastu: u 2003. godini iznosila je 2.13 / kg, uz porast na 2.24 / kg u 2004. godini, 2.81 / kg 2005. godini i 3.13 / kg u 2006. godini. U 2007. godini, potronja meda u Evropskoj Uniji iznosila je 310,000 tona. Uvozna cijena meda u EU je u stalnom porastu od 2005. godine. Intenzivan marketing meda u Evropi je temelj za visok nivo potronje po stanovniku Evrope. Jaanje eura takoer ini evropsko trite sve atraktivnijim za Argentinu, Meksiko, Brazil i ostale vodee izvoznike meda. U EU postoji veliki broj snabdjevaa meda i ostalih pelinjih proizvoda, a neka trita su zasiena kao to je sluaj sa tritem pelinjeg voska. Postoje i ciljana trita kao to su trite organski certificiranih proizvoda i Fair Trade trite (trite na fer osnovi). Direktiva Vijea 2001/110/EC postavila je konkretne zahtjeve za med. Kupci iz EU ele biti u mogunosti pratiti porijeklo meda sve do samih pelara proizvoaa meda. Stoga sistem sljedivosti mora biti uspostavljen, a to je takoer nuno i za HACCP sistem.

Slika 1- regionalni brend meda, monofloralni med i organiski med (iz EU)

11

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Organski certificirani proizvodi i Fair Trade proizvodi su od naroitog interesa za male izvoznike zemalja u razvoju. Pristup ovim tritima je ogranien na izvoznike koji su u mogunosti ispotovati neophodne zahtjeve za dobivanje organskog ili Fair Trade certifikata. Zahtjevi za organsku certifikaciju propisani su Uredbom Vijea (EC) 834/2007. Trite organskog meda procjenjuje se na 6,500 tona ili oko 2% od ukupnog trita meda u EU, to je relativno malo. Razlog tome lei u injenici da je razlika izmeu standardnog i organskog meda vrlo mala s obzirom je med prirodan proizvod. Mada nauna istraivanja nisu mogla potvrditi mnoge tvrdnje o ljekovitim svojstvima meda, puno ljudi vjeruje u njih. Potroai su spremni platiti veu cijenu za organski proizvod obino 15 20 % vie. Najire priznat Fair Trade certifikat je onaj kojeg izdaje Fair Trade Labeling Organization. Preraivai koji ele uestvovati u Fair Trade-u moraju biti lanovi demokratske i transparentne organizacije sastavljene uglavnom od manjih proizvoaa. Proizvodna organizacija mora biti u mogunosti pokazati da e prihod od Fair Trade-a unaprijediti drutveni i ekonomski razvoj malih proizvoaa. Procjenjuje se da 14% meda u maloprodaji zauzima Fair Trade. Ukupna prodaja Fair Trade meda u 2004. godini iznosila je 1.236t. Globalno trite Fair Trade meda dostiglo je 17.000t u 2007. godini i u konstantnom je porastu, a najvei potroai su Njemaka, vicarska i Velika Britanija. Trite Fair Trade medom u EU je u 2006 godini iznosilo 11.000t. Najvee trite

predstavlja Njemaka sa ukupnom potronjom od 438t u 2006. godini. Velika Britanija je drugi najvei potroa u EU i biljei veliki porast, gdje se potronja poveala sa 101t u 2003. godini na 322t u 2006. godini. Ostala Fair Trade trita koja se javljaju u posljednje vrijeme su Francuska i Danska. U BiH ne postoji niti jedna organizacija koja posjeduje Fair Trade certifikat za proizvodnju meda. Meutim, postoji nekoliko proizvoaa koji imaju organski certifikat (Pelarska zadruga Api-Med Sanski Most, pelar Admir Halilovi iz Sarajeva, pelar Amir Demirovi iz Sanskog Mosta). Svi gore navedeni proizvoai imaju organski certifikat izdat od strane lokalne agencije za certifikaciju Organska Kontrola (OK). Cijena organski certificiranog meda u BiH kree se od 24 do 30 KM/kg. Monoflorni med postaje sve popularniji u EU. Potranja za monoflornim medom poveana je u odnosu na mijeani med naroito na vodeim EU tritima. Oekuje se da e se upravo ova vrste meda najvie konzumirati. Meutim, postoje i velike

razlike u navikama potroaa u raznim zemljama EU.5

Lista treih zemalja je od naroitog znaaja za med koji se prodaje na EU tritu. EU propisi zabranjuju uvoz iz zemalja koje se ne nalaze na Listi treih zemalja. Lista se sastoji od zemalja koje imaju sistem za testiranje kvaliteta meda koji se izvozi i efiksano spreava izvoz meda koji ne ispunjava zahtjeve EU. Da bi neka zemlja bila uvrtena na Listu treih zemalja, neophodno je sprovoditi Plan praenja rezidua (eng. Residue Monitoring Plan ili RMP). RMP mora ustanoviti i potvrditi da med kojeg uvozi EU ne sadri zabranjene rezidue kao to su chloramphenicol i ostali veterinarski lijekovi. Zahtjevi za RMP propisani su EU zakonskom odredbom 96/23/EC. Nepotivanje ovog propisa ima za posljedicu skidanje sa Liste treih zemalja. RMP se mora podnosti svake godine na provjeru zadovoljavanja EU propisa. Laboratorij koji obavlja analize uzoraka kao dio RMP-a mora takoer biti akreditovan. Proizvoai moraju dostaviti u laboratorij

5 Sources: Fair Trade Labeling Organization and Center for the Promotion of imports from developing countries The Honey and other bee

products market in the EU, June 2009

12

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

na analizu minimalno 10 uzoraka na svakih 300 tona meda. Direktiva Vijea 92/118/EC navodi da pelinji proizvodi ne smiju imati porijeklo iz podruja gdje je zabiljeena amerika gnjiloa, da proizvodi moraju biti testirani od strane ovlatenih organa EU kao i da ne sadre patogene opasne po ljudsko zdravlje. Zdravstveni certifikat se moe dobiti jedino ukoliko proizvodni proces osigurava provoenje svih aspekata zdravlja i sigurnosti.

Nedostatak sredstava predstavlja jedan od najveih problema za pelare kao i za one koji se bave preradom i pakiranjem meda. Pelari se ale da nemaju pristup bankarskim kreditima jer banke uvijek trae jamstvo (pelinjak nije mogue dati kao jamstvo). Mikrokreditne organizacije odobravaju kredite ali uz velike kamatne stope. Pelarska zadruga alfija je obezbijedila neto sredstava za osnivanje kreditno - garantnog fonda za svoje lanove, ali potrebna su im dodatna sredstva da bi bili potpuno operativni. Ova srestva e se plasirati preko organizacije LINK Mostar i koristit e se kao 50% garancija za kredite koje budu uzimali pelari. Savez Udruenja pelara Kadulja izrazio je interesovanje za obuku na temu kako sainiti poslovni plan. Preraivai meda uglavnom imaju problem sa obrtnim kapitalom.

Ogranienja u pelarstvu u BiH

Prijedlog za djelovanje FARMA projekta

Niska produktivnost po konici

Organizovati treninge za pelare sa sljedeim temama: Dobra pelarska praksa, prevencija bolesti pela, savremeno pelarstvo, priprema edukacijskog materijala.

Podrka organizovanju kola za pelare za najaktivnija udruenja proizvoaa.

Organizovati studijska putovanja kako bi se stekao uvid u dobru pelarsku praksu u EU.

Pomoi pelarskoj zadruzi alfija iz Trebinja pri uspostavljanju Regionalnog pelarskog centra u cilju

pruanja kontinuiranih i odrivih usluga pelarima.

Usklaivanje sa EU standardima i izvoz

Kroz aktivnosti projekta FARMA, podrka uspostave i rada institucija i laboratorija na dravnom nivou kako bi se otklonile prepreke za izvoz.

Obuka za lokalne strunjake kako da koriste HPLC, atomski apsorpcioni spektrofotometar i ostalu

neophodnu opremu za kontrolu kvaliteta.

Pomoi proizvodnim organizacijama za dobivanje HACCP-a, organskog certifikata i Fair Trade certifikata kako bi bili u poziciji konkurirati na meunarodnom tritu meda, te da bi postigli bolju cijenu.

Pomoi u pronalaenju kupaca i trita za bh. med nakon to bude uvrtena na Listu treih zemalja

Pristup finansiranju

Vriti obuku PO iz poslovnog planiranja, razvoja investicijskih planova, pravljenja kreditnih aplikacija kako

bi mogli imati bolji pristup finansiranju kod komercijalnih banaka.

13

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Nedovoljno posjedovanje vjetina iz marketinga

Organizovati obuku za proizvoae iz marketinga, pakovanja, etiketiranja kako bi dostigli EU standarde.

Organizovati obuke za proizvoae na temu kako bolje izlagati i prezentirati svoje proizvode.

Podrati organizovanje sajmova na lokalnom nivou sa ciljem prezentacije i prodaje meda domaim kupcima kao i educiranja domaih potroaa o kvalitetu domaeg

meda.

Organizovati posjete lokalnim i regionalnim sajmovima.

Pomoi zainteresiranim organizacijama da razviju regionalni zatieni brend za med.

Nepostojanje Udruenja pelara na dravnom nivou

Raditi zajedno sa udruenjima iz FBiH, RS i Brko Distrikta na uspostavi dijaloga i naglasiti znaaj osnivanja

udruenja na dravnom nivou. (organizovati radionice,

studijska putovanja, ukljuiti regionalne i meunarodne konsultante).

Shodno tome, pomoi organizaciji koja bude osnovana na dravnom nivou da postane lan udruenja Apimondia.

Podrati uspostavljanje baze podataka pelara na dravnom nivou.

http://www.suprs.rs.ba/http://www.medvisegrad.com/http://www.vet.gov.ba/http://www.fmpvs.gov.ba/http://www.vladars.net/http://www.fsa.gov.ba/http://www.bhas.ba/http://www.fzs.ba/http://www.rzs.rs.ba/http://www.fair-trade.net/http://www.cbi.eu/http://www.usaidlamp.ba/http://www.komorabih.ba/http://www.apimed.ba/http://www.beesfordevelopment.org/http://ec.europa.eu/http://www.apimondia.org/

- 14 -

SE

CT

OR

AL A

NA

LY

SIS

vol.1 (

2009)

PROJEKAT UNAPREENJA POLJOPRIVREDNIH TRITA (FARMA)

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

FARMA Mostar Buna bb

www.bosniafarma.ba