PARTNERSTVO I TIMSKI SURADNIČKI RAD UČITELJA I KNJIŽNIČARA

Vesna Seletković, dipl. bibliotekar i dipl. učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta prirodoslovlje

Kristina Prilika, dipl. bibliotekar i prof. hrvatskog jezika i književnosti i sociologije

OŠ S. Basaričeka, Ivanić-Grad Školska knjižnica

OŠ Đure Deželića, Ivanić-Grad Školska knjižnica

Suvremena školska knjižnica je:

informacijsko, medijsko i komunikacijskosredište kvalitetne škole.

Školska knjižnica namijenjena je:

učenicima i učiteljima za potrebe redovite

nastave, ali je i potpora svim nastavnim i

izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i

provođenja izvannastavnog i

slobodnog vremena.

Zadaće suvremene školske knjižnice su:

potpora pri realizaciji ciljeva i zadataka nastavnog plana i programa škole te da osigura pristup pisanim, ali i ostalim izvorima znanja

poticanje i razvoj čitalačke pismenosti kod učenika

razvoj i učenje informacijske pismenosti kao osnovnog preduvjeta uspješnosti cjeloživotnog učenja

Čitalačka pismenost

PISA-međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika kojim se od 2000. godine ispituju mladi u dobi od 15 godina

PISA-istraživanje - 2009. godine u 65 zemalja U okviru svog istraživanja PISA definira čitalačku pismenost: “ razumijevanje, korištenje, promišljanje i angažman u pisanim

tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitih znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu.”

U Hrvatskoj je testirano 5 033 učenika iz 157 srednjih škola iz svih županija.

Hrvatska je na 36. mjestu, što je u odnosu na vršnjake iz cijeloga svijeta ispodprosječno.

1/3 naših učenika nije ovladala tehnikama čitalačke pismenosti: ne razumiju najjednostavniji tekst koji pročitaju i ne znaju izvući barem jedan specifičan podatak iz teksta, ne znaju prepoznati glavnu misao u tekstu, ne znaju uspoređivati i povezati tekst s općim znanjem.

Informacijska pismenost

Informacijski pismenom osobom smatramo svaku osobu koja je naučila kako učiti, kako je znanje organizirano, kako pronaći informacije i kako ih koristiti.

Informacijski pismene osobe pripremljene su na učenje tijekom cijelog života-cjeloživotno učenje.

Informacijski pismena osoba razumije i koristi informacije iz pisanih, ali i svih ostalih izvora znanja nastalih razvojem suvremene tehnologije.

IP poučava samostalnom istraživačkom radu, potiče učenike-korisnike na pronalaženje, selektiranje, vrednovanje i

primjenu informacija. Djeca su svakodnevno okružena brojnim informacijama s različitih medija - preopterećenost informacijama.

Partnerstvo i timski suradnički rad učitelja i knjižničara

Timskim radom omogućuje se međupredmetno

povezivanje, a time se smanjuje opterećenje učenika.

Korelacijski pristup - Školski knjižničar i učitelji predmetne ili RN zajedno planiraju neku temu, realiziraju nastavni sat, izrađuju referate na zadanu temu, provode zajedno projekte, organiziraju radionice, predavanja...u prostoru knjižnice ili prema dogovoru.

Sve aktivnosti mogu se provoditi u različitim oblicima: radionica za pojedine razrede, interesnu skupinu, učenike s teškoćama u razvoju, nastavni dan u školskoj knjižnici, književni susreti, izložbe, pokretanje projekata, obilježavanje obljetnica...

Partnerstvo i timski suradnički rad učitelja i knjižničara

Učitelji i knjižničari koji imaju isključivo suradnički odnos surađuju povremeno i spontano, bez jasno utvrđenih pravila ponašanja i prethodnog dogovora o suradnji.

Partneri se unaprijed dogovaraju, međusobno utvrđuju obveze, ciljeve i sve detalje oko realizacije neke aktivnosti.

Knjižničar ne može sam odgovarati na zahtjeve i potrebe učenika koje nameće suvremeno društvo, pa tako ni učitelj nije ni ne bi trebao biti usamljen u tom procesu.

Školska knjižnica-instrument modernizacije

odgojno-obrazovnog procesa Školska knjižnica je most koji pomaže spajati i usklađivati znanja.

Nizom nastavnih i izvannastavnih aktivnosti u knjižnici možemo pridonijeti ujedinjavanju znanja, vještina, sposobnosti i vrijednosti.

Suvremeno društvo i brojne informacije na različitim medijima iziskuju brze reakcije, stoga je nužno mijenjati pristup učenju - umjesto slušanja, ponavljanja i reproduciranja, treba razvijati sposobnosti istraživanja, promišljanja i stvaranja (IP).

Suradnja učitelja i knjižničara osuvremenjuje nastavu i stvara poticajno okruženje za obrazovanje učenika za društvo znanja.

Uspješan školski knjižničar je:

onaj kojemu je knjižnica stalno punakoji dobro surađuje sa svim korisnicima i

suradnicimaonaj knjižničar koji je maksimalno uključen u

odgojno-obrazovni procesonaj koji se permanentno usavršava i surađuje s

kolegama iz strukeonaj koji potiče inovativne metode rada u školionaj koji posjeduje određene komunikacijske

vještineknjižničar koji je profesionalac u svom poslu, svoj

rad čini vidljivim, a svoje kompetencije prepoznatljivima

Djelatnost školskog knjižničara

Svi u životu sretnu školskog knjižničara, a o tome koje poslove obavlja, čak

i ljudi iz njegove najbliže radne sredine, znaju jako malo.Djelatnosti školskog knjižničara su:

neposredna odgojno – obrazovna djelatnost,

stručno – knjižnična i

kulturna i javna djelatnost (ponekad neke aktivnosti školskog knjižničara uključuju dvije ili čak sve tri djelatnosti)

Partnerstvo, suradnja i timski rad u provođenju

odgojno-obrazovne djelatnosti: primjeri iz prakse

Odgojno – obrazovna djelatnost se odnosi na neposredan rad s učenicima, suradnju s učiteljima i stručnim suradnicima, a njezini se sadržaji ostvaruju kroz rad sa cijelim razredom, većom ili manjom grupom učenika te kroz individualni rad. Obuhvaća edukaciju korisnika, timsku nastavu, istraživačke grupe, stvaralačke radionice, izložbenu djelatnost…

Pričanje priče Djed i repa

Božić u školskoj knjižnici:Čitanje priče Djevojčica sa šibicama,

Ples u knjižnici

Čitanje u školskoj knjižnici

Nastava u knjižnici

Sat lektire u knjižnici: Ezop: basne

Kvizovi znanja

POZIVNICA Osnovna škola Stjepana Basaričeka

POZIVAMO VAS NA IZLOŽBU GLAZBENIH INSTRUMENATA

IZ CIJELOGA SVIJETA

U PETAK, 25. OŽUJKA 2011. U 17,15

U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI!Veselimo se Vašem dolasku

Vaši Mali knjižničari i knjižničarka

Pozivnica

Izložba glazbenih instrumenata iz cijeloga svijeta

Katalog izložbe -popis instrumenata-o izložbi-o autorima izložbe

Izložba glazbenih instrumenata iz cijeloga svijeta u školskoj knjižnici (2011. g.)

Izložba šešira iz cijeloga svijeta u školskoj knjižnici (2012. g.)

Promocija časopisa i prodajna izložba knjiga ŠK

Obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige 2011.

Predavanje uz Europski tjedan kretanja “Bicikl je izbor naš, veselimo se tome baš” (2011.g)

Predavanje i predstava uz Dan bijelog štapa (15.listopada.) i

Svjetski dan zaštite životinja (4.listopada)

Književni susreti

Gosti književnici: M. Rundek, B. Prosenjak, Z. Todorovski, R. Bjelčić, J. Bitenc,N. Mihelčić, M. Brajko-Livaković, Ž. Horvat-Vukelja, S. Šesto, I. Vlahek…

Književni susret za prvašiće i njihove roditelje

Književni susreti

Stručno-knjižnična djelatnostškolskog knjižničara

Stručno – knjižnična djelatnost obuhvaća organizaciju i vođenje rada u knjižnici i čitaonici, a sastoji se od izgradnje fonda, obrade građe i informacijske djelatnosti.

Važna je organizacija i fleksibilnost u radu: određivanje prioriteta u provođenju stručno-knjižnične djelatnosti.

Izgradnja fonda uključuje dobre organizacijske i informacijske sposobnosti, a bez temeljite obrade knjiga nema izgradnje dobrog fonda.

Za obradu jedne knjige potrebno je 30-ak min. - narudžba telefonom, mailom, pismeno, primitak knjige, obrada (klasifikacija, katalogizacija, inventarizacija, bar-kod, signatura, smještaj, zaštita)

Za popravak oštećene knjižnične građe također je potrebno vrijeme od 15-30 min+materijal = stara knjiga

Stručno-knjižnična djelatnostškolskog knjižničara

distribucija časopisa po razredima, ugovaranje pretplata i sakupljanje novca

dogovori oko projekata unutar škole i izvan nje, kazališnih predstava, suradnje s drugim školama i ustanovama

zaduživanje/razduživanje knjiga pomoć oko pronalaženja, selektiranja, odabiranja

informacija u svim raspoloživim izvorima znanja u knjižnici, ali i izvan nje

pomoć učenicima kod pisanja zadaća, referata, izrade plakata...

revizija i pročišćavanje fonda informiranje o nadogradnji i permanentno

usavršavanje za rad u računalnom programu knjižnice

sređivanje polica, uređivanje panoa, izrada članskih iskaznica

izrada raznih statistika informiranje o prinovama građe

Kulturna i javna djelatnost: partnerstvo, suradnja i timski rad

-primjeri iz prakse-

Kulturna i javna djelatnost usmjerena je na predstavljanje škole i školske knjižnice užoj i široj zajednici, povezivanju s organizacijama i udrugama kroz organiziranje predavanja, izložbi, predstava, kvizova i drugih manifestacija.

Suradnja s gradom i svim institucijama na nivou grada izuzetno je važna, a posebno kvalitetna suradnja ostvaruje se sa susjednom školom i mjesnom/gradskom knjižnicom

Razmjena iskustava, materijala, prezentacija, pa čak i lektirnih naslova

U svako školsko događanje nastojimo uključiti i ostale škole i vrtiće - suradnja prelazi školske okvire jer je to u interesu učenika.

Suradnja s gradskim ustanovama:

Dodjela nagrada sudionicima međunarodne Display campagne

Eko kutić-suradnja s udrugama

Suradnja s gradom -Bučijada -Božićni sajmovi Predstave u školi-gosti

učenici iz druge škole

Nacrt eko kutića

Suradnja s gradskim ustanovama:Svjetski pješak Juyi Miyata u školskoj knjižnici

Suradnja s gradskim ustanovama:

Likovna radionica izrade eko-grafita

Suradnja gradskog i školskog knjižničara

Vrtićanci u posjetu školskoj knjižnici

Problemi školskog knjižničara

Zakonski je propisano što radi knjižničar i općenito koja je djelatnost školske knjižnice, ali u praksi se to često zanemaruje ili tumači na proizvoljan način.

Knjižničar je usamljen u svojim problemima. Jedna osoba teško se može nametnuti mnogobrojnom kolektivu i često ustaljenom, zastarjelom stavu o konceptu rada knjižničara (knjižničar samo sjedi i lupa štambilje na lektiru, od njega se ponekad očekuje da popravi udžbenik, printa testove, pripremi laptop i projektor i još puno raznih neobičnih poslova…”jer ionako samo sjedi, on ima vremena ”).

otpor novim modelima suradnje i rada kod nekolicine kolega Učitelj je posvećen jednom razredu, a knjižničar mora biti spreman na

suradnju sa svim učenicima i učiteljima jednako. -Ako je gužva u knjižnici, svojim primjerom pokažite učenicima da poštujete i njih i knjižničara tako što ćete čekati svoj red.

Knjižnica nije mjesto za čuvanje djece i rezervna varijanta – svaki boravak učenika tijekom nastave treba prije dogovoriti s knjižničarom jer u tom terminu možda ima već nešto dogovoreno.

Problemi školskog knjižničara

Radno vrijeme knjižničara je 6 sati dnevno+2 za pripremu, a knjižnica je otvorena non-stop za vraćanje i posuđivanje knjiga. Od knjižničara se očekuje da bude stalno u knjižnici, a to nije moguće ni realno, jer mora surađivati, dogovarati se sa svim djelatnicima škole, ali i sa svim ustanovama i institucijama na nivou grada, ako je to u interesu učenika.

Učenici vraćaju i posuđuju knjige tijekom nastave, malog i velikog odmora (pokušajte zamisliti što možete uraditi u 5 minuta, a knjižničar nerijetko ima čak i do 20 učenika koji baš tada moraju vratiti/posuditi lektiru).

Nije pristojno nekome ometati nastavu, bez obzira održava li se ona u učionici ili u školskoj knjižnici, a to se u knjižnici često događa.

Najveći problem: KNJIŽNICA NIJE RADILA! Obrade knjiga zbog nedostatka sredstava gotovo da i nema, a u normalnim

okolnostima jedna knjiga ponekad se obrađuje danima. S jedne strane, svaki knjižničar trebao bi biti sretan ako ima neprekidno punu knjižnicu, ali on istovremeno ne može obavljati nekoliko poslova, čak i onda ako je izuzetno spretan, ambiciozan i profesionalan.

popravak oštećene knjižnične građe-knjige su jako stare stoga se moraju često i opsežno popravljati, a i za to je potrebno jako puno vremena i novca, ponekad bi bilo jeftinije kupiti novu knjigu nego uložiti puno novca u materijal za popravak i još više vremena, a knjiga je i dalje u jako lošem stanju, ne zadovoljava osnovne higijensko zdravstvene uvjete

Problemi učitelja

nedovoljna motiviranost knjižničara za suradnju s učiteljima i ostalim stručnim suradnicima (zatvoreni u svoj prostor, neotvoreni u komunikaciji s učenicima, kolegama, ne žele suradnju i partnerstvo, smatraju obradu i posuđivanje knjiga osnovnim pozivom)

knjižničarka je premlada pa još nije sve savladala ili je pred mirovinom i nije zainteresirana

knjižničarka radi samo s odabranim pojedincima iz kolektiva knjižničarka ne voli gužvu u knjižnici, opravdava se da ima

pametnijeg posla knjižničarka voli npr. samo poeziju, zato s učenicima ponekad čita pjesme i ništa više od toga usmjerenost knjižničara samo jednom obliku rada

Kako riješiti probleme?

U radnom vremenu knjižničara trebalo bi predvidjeti optimalno vrijeme samo za zaduživanje/razduživanje knjiga i tada bi knjižničar obavezno morao biti u knjižnici, to bi riješilo većinu problema knjižničara.

Predložite vašoj knjižničarki suradnju, ako je nesigurna, ohrabrite ju, ako je potištena, razveselite ju, razgovarajte s njom, sigurne smo da ćete uspjeti pronaći zajednički jezik.

Nadamo se da su ovo i vaše želje!!!

Budimo suradnici, partneri, prijatelji, samo tako možemo pomoći našim učenicima da lakše uđu u

svijet odraslih i da ga učine ljepšim.

Svi putujemo u istom smjeru, samo se ponekad izgubimo u nekoj slijepoj ulici.

Zajedno ćemo lakše prebroditi sve naše probleme, čak i danas kada se čini da su nas skoro svi

zaboravili...

I za kraj!Drage kolegice, ako ponekada postanete malodušne, nemate papira, ljepila,

nemate čak ni kopirku, sjetite se zašto smo odabrali baš ovaj posao!Nigdje sigurno nećete dobiti ovoliku plaću!!

Ako se knjižničarka slučajno razboli, onda se ide u kućnu posjetu!!!Vaši učenici, čak i oni koji su bili malo nestašniji, nikada vas neće zaboraviti i

imatće poštovanja prema vama čak i onda kad to ne očekujete!

Sigurne smo da je ovo i Vaša svakodnevica!Vaše knjižničarke!

Sretno!

Literatura Krželj, A. Školski kurikulum-inovacija i kreativnost u školskoj knjižnici // XXI.

Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zadar, 22.-25. travnja 2009. Tema: Upravljanje znanjem školskoga knjižničara u funkciji razvoja školskog kurikuluma u ozračju interkulturalnog dijaloga. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2009. str. 19-34.

Zovko, M. Školski knjižničar u suvremenom kurikulumu. // XXII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zagreb, 7.-10. travnja 2010. Tema: Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika; Neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010. str. 39 – 43.

Demut, A. Putokazi školske knjižnice, Zagreb : Školska knjiga, 2003.

Standard za školske knjižnice. // Narodne novine br. : 34 15.3. 2000.

Literatura

Stričević, Ivanka. Rad na projektu u školskoj knjižnici-metoda aktivnog učenja. //XXII.Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zagreb, 7.-10-travnja 2010. Tema: Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika; Neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum. Zagreb. Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010. str. 101.-109.

Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb : MZOŠ, 2006. Kovačević, D., Lasić-Lazić, J., Lovrinčević, J. Školska knjižnica-korak dalje.

Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Zagreb : Altagama, 2004.

UNESC-ov Manifest za školske knjižnice. // URL: http:// dsz.ffzg.unizg.hr/text/unesco.pdf Zovko, M. Školska knjižnica u novom tisućljeću. // URL:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87278 Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnih suradnika knjižničara

u osnovnoj i srednjoj školi. // URL: http://druga.skole.t-com.hr/knjiznica/Naputak_Ljilje_Vokic