Park prirode

Lastovsko

otočje

PLAN UPRAVLJANJA

2017.-2026.

Lastovo,veljača 2017.

NOSITELJ IZRADE:

Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje”

Trg Sv. Petra 7,

20 289 Ubli, otok Lastovo

www.pp-lastovo.hr

IZRAĐIVAČI:

Javna ustanova Park prirode “Lastovsko otočje”: Kristo Jovanović, ravnatelj

Jelena Matoković, stručna voditeljica

Bruna Đuković, stručna suradnica

Maja Rešić, voditeljica općih i zajedničkih poslova

Ivan Ivelja, čuvar prirode

Ivan Jurica, čuvar prirode

Viktor Šantić, čuvar prirode

Marijo Bačko, čuvar prirode

Desanka Vodanović, vanjska suradnica Lucija Kapiteli Rakić, ravnateljica (2007. - 2013.)

Gojko Antica, stručni voditelj (2007. - 2016.)

Korana Zavadlav, voditeljica odjela općih i zajedničkih poslova (2008. - 2015.)

SURADNICI:

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce:

Zrinka Jakl, koordinatorica programa Zaštita prirode

Milena Šijan, voditeljica projekata programa Zaštita prirode

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike:

Daniel Springer, voditelj Službe za zaštićena područja, georaznolikost i ekološku mrežu

Željka Rajković, suradnica na projektu MedPAN South (2008. - 2012.)

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu:

Marko Pećarević, stručni savjetnik (2009. - 2011.)

Vesna Vukadin, stručna savjetnica (2009. - 2012.)

Dijana Župan, stručna suradnica (2009. - 2012.)

Vanjski suradnici:

Željka Rajković, konzultantica za izradu novog nacrta Plan upravljanja (2016. - 2017.)

Plan upravljanja izrađen je uz podršku projekta MedPAN South

“Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj”

1. Uvod i kontekst 9 1.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjem 11

1.2. Nadležna ministarstva i institucije zaštite prirode 13

1.2.1. Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje” 13

1.2.2. Financiranje rada Javne ustanove „Parka prirode Lastovsko otočje” 15

1.3. Nacionalni i međunarodni kontekst zaštite 17

2. Opis područja 19

2.1. Opće informacije 21

2.1.1. Smještaj 21

2.1.2. Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem 23

2.1.3. Karte i snimke područja 25

2.2. Prirodne vrijednosti 26

2.2.1. Georaznolikost 26

2.2.2. Bioraznolikost 30

2.2.3. Krajobrazna raznolikost. 45

2.3. Kulturno-povijesne vrijednosti i korištenje prostora 46

2.3.1. Kulturna baština 46

2.3.2. Stanovništvo 52

2.3.3. Infrastruktura 54

2.3.4. Današnje korištenje prostora 56

3. Pogled iznutra: Što kaže lokalno stanovništvo i dionici 69

3.1. Proces uključivanja dionika 71

3.2. Istaknute vrijednosti područja 73

3.3. Način života 74

3.4. Zapažene promjene i problemi sadašnjice – prijetnje za budućnost 74

3.5. Viđenja budućnosti 75

3.6. Očekivane uloge Parka 76

4. Upravljanje 79

4.1. Teme, ciljevi i aktivnosti Plana upravljanja 81

4.2. Praćenje provedbe Plana upravljanja 100

4.3. Zonacija 102

4.4. Planirani ljudski resursi 108

4.5. Planirani financijski resursi 109

5. Literatura 113

Prilog 1: Područja ekološke mreže RH 119

Prilog 2: Stanišna i biološka raznolikost kopna 127

Prilog 3: Stanišna i biološka raznolikost mora 139

Prilog 4: Financijska procjena planiranih aktivnosti Plana upravljanja 147

Prilog 5: Analiza korisnika prostora 163

Prilog 6: Popis tablica, slika, grafikona i karata korištenih u Planu upravljanja 168

Riječ ravnatelja

Pred Vama je Plan upravljanja „Parka prirode Lastovsko otočje”, izrađen u sklopu projekta “Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj” (MedPAN South),

revidiran u 2016. godini. Plan upravljanja strateški je dokument za Javnu ustanovu koji se donosi na razdoblje od 10 godina i kojim se pobliže planira svaki segment rada Javne ustanove. Plan

upravljanja JU „PP Lastovsko otočje” tako sadrži razvojne smjernice, način korištenja i upravljanja područjem, te među ostalim i smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih

vrijednosti uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

Plan je nastao kao rezultat brojnih radionica s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike te drugih ministarstava, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, ostalih

državnih institucija i agencija, lokalne samouprave, dionicima, znanstvenim i istraživačkim institucijama uz podršku i koordinaciju Udruge Sunce i konzultantice Željke Rajković.

Obzirom da smo najmlađi park prirode u Hrvatskoj pred nama su veliki zadaci i još veći izazovi koje smo pokušali predvidjeti i svrstati ih u ovaj Plan. Stoga se nadamo i

daljnoj dobroj suradnji sa svim navedenim dionicima te ovim putem pozivamo i nove na suradnju jer vjerujemo da ćemo na taj način ostvariti našu viziju Parka prirode kao

područja prepoznatljivih vrijednosti i tradicije.

Osobno se zahvaljujem svim djelatnicima Parka na izradi Plana upravljanja. Zahvaljujući njihovom angažmanu i međusobnoj suradnji proces izrade prvog Plana upravljanja

„PP Lastovsko otočje” uspješno je priveden kraju.

RAVNATELJ

Kristo Jovanović, dipl. eoc.

1. Uvod i kontekst

1.1. Uvod

Proces izrade i donošenja Plana upravljanja

Projekt MedPAN South “Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj” razvijen je kako bi se ubrzao proces uspostave učinkovitog upravljanja morskih zaštićenih

područja u Sredozemlju. Za cilj je imao povećanje učinkovitosti očuvanja važne obalne i morske biološke raznolikosti Sredozemlja kroz poboljšanje upravljanja postojećim

zaštićenim morskim područjima te promicanje uspostave novih. Projekt se provodio u razdoblju 2008. - 2012. kroz pilot projekte u Alžiru, Tunisu, Libiji, Turskoj i Hrvatskoj te

regionalne aktivnosti jačanja kapaciteta i komunikacije na temu morskih zaštićenih područja. Glavni ciljevi pilot projekta u Hrvatskoj bili su:

Podržati javne ustanove hrvatskih zaštićenih morskih područja (ZMP) uključenih u projekt u postupnom razvoju plana upravljanja njihova zaštićenog

područja.

Ojačati kapacitet javnih ustanova uključenih u projekt u pitanjima vezanim za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Poboljšati umrežavanje hrvatskih ZMP-a te drugih relevantnih institucija i njihovu integraciju u MedPAN i AdriaPAN mreže, a u svrhu poticanja razmjene

podataka, dobrih praksi i rješenja u problemima upravljanja ZMP-a.

Tijekom projekta organizirane su tematske radionice za postupan razvoj plana upravljanja, tehnička podrška parkovima u razvoju pojedinih faza plana upravljanja

(stručnjaci, studije i sl.) te treninzi i studijske razmjene vezane uz specifičnosti morskih zaštićenih područja.

U projekt su, kao partneri, izravno bili uključeni Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te javne ustanove koje upravljaju

parkovima prirode i nacionalnim parkovima koji u značajnom dijelu svojih granica imaju more – Brijuni, Telašćica, Kornati, Lastovsko otočje, Mljet. Kao korisnici radionica i

treninga na nacionalnoj razini bile su uključene i obalne županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima.

Koordinator pilot projekta u Hrvatskoj bila je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a regionalni koordinator projekta Ured mediteranskog programa Svjetskog fonda za

zaštitu prirode (WWF Mediterranean). Projekt je financirala Europska komisija (EuropeAid), Fonds Francais pour l'Environment Mondial (FFEM) i MAVA fondacije. Proveden je u

suradnji s MedPAN mrežom i UNEP MAP Regionalnim centrom za posebna zaštićena područja (RAC/SPA).

U sklopu MedPAN South projekta Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje izradila je nacrt Plana upravljanja. Plan je prošao javni uvid te su u njega uvršteni komentari

Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Zbog promjena u zakonodavnom okviru Plan je nekoliko puta ažuriran međutim nije donešen.

Ponovna revizija i aktualizacija započela je u 2016. godini u suradnji s konzultanticom za izradu novog nacrta, Željkom Rajković. Tijekom godine dana rada Plan je usklađen s

aktualnim zakonodavnim okvirom, dopunjen novim saznanjima u opisnom dijelu, te ažuriran novim aktivnostima koje će doprinjeti održivom upravljanju vrijednostima zaštićenog

područja. U plan su uvršteni i komentari prikupljeni tijekom javnog uvida, te preporuke i mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

1.2. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim

područjem

U svrhu očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih dobara ovog područja, otok Lastovo i pripadajući otoci proglašeni su zaštićenim područjem u kategoriji parka prirode

zbog naglašene krajobrazne vrijednosti, brojnih ugroženih i rijetkih kopnenih i morskih vrsta i staništa, izuzetne prozirnost i akvatorija te bogatog kulturno-povijesnog

nasljeđa, posebice unikatnog lastovskog Poklada kojeg je Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Park prirode “Lastovsko otočje”, proglašen je 2006. godine temeljem Zakona o proglašenju „Parka prirode Lastovsko otočje” („Narodne novine“, broj 111/2006), što ga

čini jedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj. Obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine.

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima,

naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima koji ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su

gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga (članak 115. Zakona o zaštiti prirode, „Narodne novine“, broj 80/2013).

Temeljni zakon i dokumenti koji uređuju način upravljanja parkom prirode redom su navedeni u ovom poglavlju. Za djelotvorno upravljanje zaštićenim područjem važno je da

ovi dokumenti budu međusobno usklađeni i utemeljeni na stručnim spoznajama o prostoru i njegovim korisnicima. Na ovaj način omogućava se očuvanje prirode, uz ravnomjernu

raspodjelu dobrobiti proizašlih iz zaštite.

Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013) uređena je zaštita prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Prema ovom zakonu

upravljanje zaštićenim područjem obavlja javna ustanova. Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje” osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju

Javne ustanove „Parka prirode Lastovsko otočje” („Narodne novine“, broj 130/2006, 85/2014). Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja „Parka

prirode Lastovsko otočje” u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te

nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode. Ona nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti, s ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja

prirodnih dobara.

Prostorni plan područja posebnih obilježja je plan koji definira organizaciju, način korištenja, uređenja i zaštite prostora unutar parka prirode. Plan se izrađuje na

temelju stručne podloge zastite prirode koju izrađuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (članak 137. Zakona o zaštiti prirode, Narodne novine“, broj 80/2013), dok je

izrada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. Prostorni plan područja posebnih obilježja definira okvire za razvoj javne i druge infrastrukture, uvjete gradnje

za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan te obvezu i obuhvat izrade kao i smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih

planova užih cjelina. Nadležno ministarstvo u narednom razdoblju treba započeti s izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja „Parka prirode Lastovsko

otočje”.

Plan upravljanja zaštićenim područjem je strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja i Natura 2000 te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti

potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja. Plan upravljanja izrađuje javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem u konzultaciji s

dionicima i uz savjetovanje struke. Sudjelovanje javnosti u postupku izrade planova upravljanja za zaštićena područja od ključne je važnosti, jer bez potpore javnosti nije

moguća kasnija provedba planova.

Plan upravljanja donosi Upravno vijeće Javne ustanove, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i prethodno stručno mišljenje Hrvatske agencije za

okoliš i prirodu, za razdoblje od 10 godina. Nakon razdoblja od pet godina analizira se provedba Plana upravljanja kao i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija Plana

upravljanja.

Pravilnik o zaštiti i očuvanju pobliže uređuje pitanja i propisuje mjere zaštite, očuvanja, unaprijeđenja i korištenja parka prirode. Pravilnik donosi upravno vijeće javne

ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i prethodno mišljenje

središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. U vrijeme donošenja Plana upravljanja na snazi je Pravilnik o

unutarnjem redu („Narodne novine“, broj 154/2009 i 149/2013).

Uz Zakon o zaštiti prirode, koji je krovni zakon za zaštićena područja, niz drugih konvencija, strategija i zakona utječu na upravljanje zaštićenim područjem.

1.3. Nadležna ministarstva i institucije zaštite prirode

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) nadležno je za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i

stručnih poslova vezanih uz zaštitu prirode te za planiranje održivog korištenja prirodnih dobara. Nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za

upravljanje parkovima prirode obavlja MZOE.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nadležno je, između ostalog, za provedbu Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, što se posebice odnosi na prostorne

planove područja posebnih obilježja.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

1.3.1. Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje” Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnivanju Javne ustanove „Park prirode Lastovsko otočje” 23. studenog 2006. Izmjenjena Uredba donešena je 10. srpnja

2014. godine („Narodne novine“, broj 85/2014). Ustanova je registrirana kod nadležnog Trgovačkog suda u Dubrovniku 24. siječnja 2007. godine, kad je i započela s

radom. Sjedište Ustanove je Trg Svetog Petra 7, Ubli, otok Lastovo.

Slika 1. Zgrada Javne ustanove u Ublima

Unutarnje ustrojstvene jedinice kategoriziraju se, redom od širih prema užim, kao:

1. Odjeli

2. Odsjeci

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ustanove ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Ured ravnatelja

2. Odjel - Služba stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Parka prirode

- Odsjek za prirodnu i kulturnu baštinu

- Odsjek za upravljanje prirodnim resursima

3. Odsjek za upravljanje projektima

4. Odsjek - Služba čuvara prirode

5. Odsjek - Služba općih i zajedničkih poslova

6. Odsjek za promociju i turizam

7. Odsjek - Tehnička služba i služba održavanja

8. Odsjek - Služba za protupožarnu zaštitu.

Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima upravlja upravno vijeće od pet članova koje imenuje ministar nadležan za zaštitu prirode. Upravno vijeće

donosi statut javne ustanove, poslovnik o svom radu, plan upravljanja, godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja s

cjenikom usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti, godišnji financijski plan jave ustanove i godišnji obračun, raspisuje javne natječaje te odlučuje o

drugim pitanjima definiranim čl. 143., st. 1. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013).

Trenutno je u Javnoj ustanovi zaposleno 8 djelatnika: ravnatelj, stručna voditeljica, voditeljica općih i zajedničkih poslova/tajnica Ustanove, četiri čuvara prirode te

čistačica, dok se u sezoni zapošljava prosječno 12 djelatnika. Sistematizacijom koja uključuje i stalna zaposlenja i sezonske poslove predviđeno ukupno 106 djelatnika.

Slika 2. Organogram službi Javne ustanove.

1.3.2. Financiranje rada Javne ustanove „Parka prirode Lastovsko otočje” Sredstva za rad Javne ustanove i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz državnog proračuna, vlastitih prihoda poput naplate ulaznica, prihoda od naknada, donacija te

međunarodnih i nacionalnih projekata financiranih od strane različitih ministarstava, fondova i zaklada (čl. 132. st. 1. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj

80/2013)).

Tablica 1. Materijalni resursi JU „PP Lastovsko otočje“ (Izvor: JU „PP Lastovsko otočje“).

Nekretnine

Naziv Površina Svrha Vlasništvo Posjedništvo

Masivna betonska jednokatnica sa

skladištem,

Trg Sv. Petra 7

20289 Ubli

136m2

+

36m2

Zgrada Uprave JUPP

“Lastovsko otočje” Trajni korisnici Trajni korisnici

Pokretnine

Naziv Broj Svrha Vlasništvo

Automobili

Lada Niva

Lada Niva

Škoda Fabia

Mitsubishi

4 kom Obavljanje djelatnosti

Ustanove JU „PP Lastovsko otočje”

Plovila

gumenjak Lomac + vanbrodski motor

Honda

gumenjak Maestral + vanbrodski

motor Honda

gumenjak Arimar + vanbrodski motor

Honda

plovilo Betina + unutrašnji motor

Nanni + GPS/sonar/dubinomjer

Garmin.

plovilo Rab 830 + dva unutrašnja

motora Volvo +

GPS/sonar/dubinomjer Garmin

5 kom Obavljanje djelatnosti

Ustanove JU „PP Lastovsko otočje”

Prikolice

za prijevoz plovila

laka prikolica

1 kom

2 kom

Prijevoz plovila;

Obavljanje djelatnosti

Ustanove

JU „PP Lastovsko otočje”

Oprema

Naziv opreme Broj Služba Vlasništvo

Vatrogasne naprtnjače

1 Gašenje, kontroliranje i prevencija požara u PP

“Lastovsko otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Aparati za gašenje

2kg praha za

gašenje

6kg praha za

gašenje

6 kom.

3 kom. Upravna zgrada JU „PP Lastovsko otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Škripac Ridgid Peddinghaus 1 kom. Održavanje opreme JU “PP Lastovsko otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Motorne pile Stihl 3 kom. Održavanje i uređivanje JU “PP Lastovsko

otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Motorne kosilice Stihl 4 kom. Održavanje i uređivanje JU “PP Lastovsko

otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Panoramski teleskop Etran 1 kom. Povećavanje kvalitete turističkog sadržaja PP

“Lastovsko otočje” JU „PP Lastovsko otočje”

Fotoaparati 4 kom. Obavljanje djelatnosti Ustanove JU „PP Lastovsko otočje”

Tablica 2. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove u razdoblju 2010. - 2015 (Izvor: JU „PP Lastovsko otočje“).

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) %

Prihodi iz državnog proračuna 1.278.353,00 58,1 1.164.918,00 49,9 864.047,00 41,9 826.348,00 44,2 883.999,00 45,3 911.193,00 47,4

Prihodi od obavljanja vlastite djelatnosti 606.290,00 27,5 809.050,00 34,7 828.273,00 40,2 717.685,00 38,4 612.365,00 31,4 494.471,00 25,7

Donacije 1.500,00 0,1 0 0 7.500,00 0,4 0 0 0 0 0 0

Prihodi od subjekta unutar opće države 315.000,00 14,3 358.500,00 15,4 361.500,00 17,5 327.000,00 17,4 453.296,00 23,3 517.452,00 26,9

Prihodi poslovanja 2.201.143,00 100 2.332.468,00 100 2.062.165,00 100 1.871.033,00 100 1.949.660,00 100 1.923.089,00 100

Rashodi poslovanja 1.785.189,00 93,6 2.432.530,00 86,9 2.026.372,00 98,4 1.983.425,00 97 1.725.516,00 100 1.737.185,00 100

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) % iznos (HRK) %

Nabava nefinancijske imovine 121.670,00 6,4 366.683,00 13,1 33.624,00 1,6 60.940,00 3 0 0 0 0

Rashodi poslovanja 1.906.859,00 100 2.799.213,00 100 2.059.996,00 100 2.044.365,00 100 1.725.516,00 100 1.737.185,00 100

1.4. Nacionalni i međunarodni kontekst zaštite

„Park prirode Lastovsko otočje” jedan je od 11 parkova prirode, a svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite određen je kao jedno od biološki najvrjednijih područja

Republike Hrvatske. Jedan je od 5 nacionalnih parkova i parkova prirode koji štite i more. Osim na nacionalnoj, ovo je područje prepoznato i na međunarodnoj razini.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) proglasila je ovaj prostor jednom od deset posljednjih riznica biološke raznolikosti Sredozemnog mora. Područje Parka

prirode obuhvaća i područja ekološke mreže, Natura 2000.

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno

pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Na ovim područjima obitavaju nacionalno i međunarodno ugrožene biljne i životinjske vrste, nalaze se

ugrožena staništa, ekološki sustavi i krajobrazi. Ekološka mreža Republike Hrvatske (tzv. nacionalna ekološka mreža) proglašena je 2007. godine Uredbom o proglašenju

ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/2007). Ulaskom u EU proglašena je ekološka mreža Natura 2000 Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj

124/2013 i 105/15). Uredba propisuje popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže, propisuju se kriteriji za određivanje

područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja područje ekološke mreže te se utvrđuje kartografski prikaz ekološke mreže.

“Natura 2000” je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća značajna područja unutar svake od zemalja članica, a važna je za očuvanje vrsta i staništa ugroženih u

EU. Uredbom o ekološkoj mreži iz 2013. godine proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske koja je ujedno i ekološka mreža Natura 2000.

Temelj za proglašenje mreže Natura 2000 su Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima, 92/43/EEZ) i Direktiva o zaštiti divljih

ptica (Direktiva o pticama, 79/409/EZ). Države članice reguliraju očuvanje područja Natura 2000 kroz vlastito zakonodavstvo, a prema načelima održivog razvoja i u skladu

s relevantnim direktivama. Mreža Natura 2000 izrađuje se na temelju znanstvenih podataka i procjena o rasprostranjenosti staništa i vrsta navedenih u dodacima

spomenutih direktiva. U rujnu 2014. godine održan je Biogeografski seminar na kojem je temeljem stručnih i znanstvenih kriterija ocjenjivana dostatnost hrvatskog

prijedloga mreže Natura 2000. Temeljem zaključaka ovog seminara, u 2015. godini dopunjena je ekološka mreža RH (Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži,

„Narodne novine“, broj 105/2015).

Karta 1. Ekološka mreža na području „Parka prirode Lastovsko otočje”

2. Opis područja

2.1.Opće informacije

2.1.1. Smještaj Lastovsko otočje je smješteno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Općini Lastovo. Otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a zauzima površinu od 195,83

km2. Čine ga niz otoka, otočića i hridi. Najveći među otocima, prema kojem je cijela skupina i dobila ime, je otok Lastovo, četrnaesti po veličini otok u Jadranskom moru.

Lastovo nije izrazito razveden otok. Obala mu je mjestimice strma i teže pristupačna, no visok indeks razvedenosti otočju daju brojni otoci koji se protežu od otočića

Glavata na istoku, preko Lastova, do otoka Sušca na zapadu, pa ukupna dužina obala otoka iznosi preko stotinu kilometara.

Park prirode nalazi se na Gargansko-pelješkom pragu koji se proteže od najistaknutijeg dijela Apeninskog poluotoka, Monte Gargana (od kojeg je Lastovo udaljeno oko

61 Nm) do Stonskog rata na Pelješcu. Lastovsko otočje se nalazi na reljefnoj granici između osjetno plićeg, sjeverozapadnog dijela, i najvećih dubina jugoistočnog Jadrana,

odnosno između relativno izdužene i plitke sjevernojadranske udoline i gotovo eliptične, ali duboke južnojadranske zavale.

Karta 2. Geografski položaj otoka Lastova

Park prirode zauzima površinu od 195,83 km2 s najudaljenijim točkama - svjetionicima otoka Sušca, Tajana, Glavata i Struge. Detaljni opis granice nalazi se u Zakonu o

proglašenju „Parka prirode Lastovsko otočje” („Narodne novine“, broj 111/2006).

Karta 3. Granice „Parka prirode Lastovsko otočje”

Područja istaknutih vrijednosti „Parka prirode Lastovsko otočje” su:

otok Sušac

otok Kopist s pripadajućim otočićima Bijelac, Pod Kopist i hridi Crnac

otočić Pod Mrčaru

gusta borova šuma – Jurjeva luka

izvor bočate vode u naselju Ubli (blizina bazilike)

obalna linija na sjeveru otoka Lastova od rta Križ do uvale Zalučje s predjelom Podzalučje, izuzev uvale Zaklopatice

čista zimzelena šuma i makija crnike s mirtom Lastovo - Lučica

polja Pržina, Prgovo i Studenac

šira obalna linija na jugu otoka Lastova do uvale Negojna

Veje stijene

sve lokve

svi speleološki objekti

otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci

Karta 4. Područja izraženih vrijednosti „Parka prirode Lastovsko otočje”

Iako Općina Lastovo administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, otok je bolje povezan sa Splitom - kao makroregionalnim i županijskim središtem

Splitsko-dalmatinske županije. Zbog toga, kad je u pitanju većina osnovnih životnih funkcija stanovništva otoka, Lastovo gravitira Splitu. Katastar se nalazi u Blatu pa su iz

tog razloga Lastovci orijentirani i na otok Korčulu.

Tablica 3. Opći podaci Lastovskog otočja (Izvor: Stručna studija HAOP).

Naziv područja: Lastovsko otočje

Općina: Lastovo

Županija: Dubrovačko-neretvanska

Ukupna površina parka prirode:

Površina kopna:

Površina mora:

195,83 km2

52,71 km2

143,12 km2

Otok Lastovo: površina: 40,86 km2

duljina: 11 km

Smjer pružanja:

širina: 6.15 km

zapad - istok u dužini od 29,15 Nm

(otok Sušac: 16°29´32,17˝ - Glavat: 17°09´6,32˝)

Nadmorska visina: 150 m – 420 m n.v. (Hum)

Najveća dubina mora:

Broj otoka, otočića, hridi i grebena:

110 m

46

Površina zemljišta u državnom vlasništvu:

Površina zemljišta u privatnom vlasništvu:

2761 ha

2541 ha

Broj stanovnika: 792

Broj naselja: 5

Naseljeni otoci: Lastovo, Prežba, Sušac, Glavat

Tablica 4. Osnovni podaci o većim lastovskim otocima i otočnim skupinama (Izvor: Stručna studija HAOP)

Naziv Površina

(km²)

Dužina

(km)

Širina

(km)

Dužina obale

(km)

Visina

(m)

Udaljenost

od matičnog

otoka (Nm)

Lastovo 40,86 10,7 6,15 47,51 417 -

Naziv Površina

(km²)

Dužina

(km)

Širina

(km)

Dužina obale

(km)

Visina

(m)

Udaljenost

od matičnog

otoka (Nm)

Sušac 4,02 4,2 0,30 – 1,8 15,38 239 13

Prežba 2,85 3,1 1,3 13,87 155 0,004

Mrčara 1,46 2,2 1,1 7,31 123 1,10

Kopist 0,75 2,1 0,13 – 1,1 7,28 93 3,50

Lastovnjaci 2,10 - - 20,57 - 0,50 – 3,80

Vrhovnjaci 0,21 - - 4,99 - 6 – 9,20

2.1.2. Vlasništvo i pravo upravljanja zemljištem Prema katastarskim podacima rađenim još za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije, ukupna površina zemljišta lastovskog otočja iznosi 5302 ha, što je nešto više

od stvarne (5271 ha). Na poljoprivredno zemljište otpada 1777 ha, od čega je 689 ha u privatnom vlasništvu, a 1088 ha u državnom vlasništvu. Šumskog zemljišta ima 3141

ha, od toga je 1792 ha u privatnom, a 1348 ha u državnom vlasništvu. Na građevinsko zemljište otpada ukupno 384 ha; 60 ha je u privatnom, a 323 ha u državnom

vlasništvu.

Tablica 5. Kategorija zemljišta u „PP Lastovsko otočje“ prema vlasništvu (Izvor: Stručna studija HAOP)

Kategorija zemljišta Privatno

vlasništvo (ha)

Državno

vlasništvo (ha) UKUPNO (ha)

Oranice i vrtovi 210 7 217

Voćnjaci 110 7 117

Vinogradi 65 4 69

Pašnjaci (travnjaci) 304 1070 1374

Poljoprivredno zemljište (ukupno) 689 1088 1777

Šumsko zemljište 1792 1349 3141

Dvorišta 3 1 4

Ceste i putovi 23 2 25

Kategorija zemljišta Privatno

vlasništvo (ha)

Državno

vlasništvo (ha) UKUPNO (ha)

Zemljišta pod zgradama 8 6 14

Ostala zemljišta 26 314 341

Građevinsko zemljište (ukupno) 60 323 384

UKUPNO 2541 2761 5302

Matični otok Lastovo svojim je većim dijelom u privatnom vlasništvu. U državno vlasništvo ulazi širi dio na sjeveru otoka, od naselja Pasadur do uvale Zalučje zajedno s

otočićem Škoj od Zaklopatice, skoro čitav jugozapadni i južni dio otoka, od sredine luke Vejo Lago preko Pleševog brda, Huma do Skrivene luke, južni i istočni uži dio otoka,

od Skrivene luke do uvale Zabarje te pojedine manje površine u središtu otoka. U državno vlasništvo spadaju i otoci Sušac, Kopist, Mrčara, Mali i Veji Rutvenjak, veći dio

Prežbe, Bratin i Vlašnik, Mali i Veji Maslovnjak, Lastovnjaci (Lukovci, Stomorina, Mali i Veji Arženjak, Saplun (Mladine), Češvinica, Petrovac i Kručica). Ostali otočići i otočna

skupina Vrhovnjaci spadaju u pomorsko dobro, osim dijela otoka Prežba koji je u privatnom vlasništvu.

Uvidom u posjedovne listove i zemljišne knjige, a prema podacima poduzeća “Hrvatske šume d.o.o.”, utvrđeno je da su pojedine čestice koje se vode kao državno

vlasništvo zapravo u privatnom vlasništvu. Prema tome, iz katastarskih podataka proizlazi da državnog zemljišta ima više nego što je to u stvarnosti. Rješenje ovakvih

problema je pokretanje postupka za rješavanje vlasničkih odnosa te izrada nove državne izmjere i katastra nekretnina.

2.1.3. Karte i snimke područja

Tablica 6. Karte i snimke „Parka prirode Lastovsko otočje” (Izvor: JU „PP Lastovsko otočje“).

Naziv karte /snimke Mjerilo Vrsta

zapisa Autor /Izvor

Turističko - planinarski zemljovid 1:20 000 papirnata HGSS

Osnovna geološka karta digitalna HGI (Hrvatski geološki institut)

Karta kopnenih staništa digitalna HAOP /Oikon doo

Karta morskih staništa digitalna HAOP /Oikon doo

Područja izraženih vrijednosti digitalna HAOP

Granica Parka prirode 1:100 000 digitalna HAOP

Naziv karte /snimke Mjerilo Vrsta

zapisa Autor /Izvor

Karta staništa

gospodarske jedinice Lastovo 1:100 000

Papirnata -

digitalna

HAOP / Oikon doo / Državna

geodetska uprava

Karta zaštićenih područja

gospodarske jedinice Lastovo 1:100 000 papirnata

HAOP / Oikon doo / Državna

geodetska uprava

Karta ekološke mreže

gospodarske jedinice Lastovo 1:70 000 papirnata

HAOP / Državna geodetska

uprava

Topografska karta 1:25 000

Ortofoto karta digitalna

GIS baza Ministarstva zaštite okoliša i energetike digitalna

GIS Ekološka mreža digitalna

GIS Granice digitalna

GIS Invazivne vrste digitalna

GIS Karta staništa digitalna

GIS MTB 64 digitalna

GIS UMT 10 digitalna

2.2. Prirodne vrijednosti

2.2.1. Georaznolikost Lastovsko otočje geotektonski pripada jugoistočnom dijelu Jadransko-dinarske karbonatne platforme. Geološku osnovu Lastova i pripadajućih otoka izgrađuju jurske i kredne

naslage. Te naslage tvore dolomiti, dolomitizirani vapnenci, vapnenci s ulošcima dolomita i čisti vapnenci.

Gornjojurske naslage izgrađuju gotovo cijeli otok Lastovo te otočne skupine s njegove zapadne strane. Otoci Sušac, Kopist s pripadajućim otočićima te središnji dio otoka

Lastova izgrađeni su od gornjojurskih naslaga gornjeg malma. Najstarije naslage razvijene su na otoku Kopistu i pripadajućim otočićima građenim od dolomita i vapnenaca s

rožnjacima. Središnji dio otoka Lastova građen je od klipeinskih vapnenaca s lećama dolomita, a Sušac od grebenskih vapnenaca. Južni dijelovi otoka Mrčare s otočićima

Makarac, Vlašnik i Bratin te Prežbe, kao i krajnji jugozapadni dio Lastova na potezu Ponta Vejo more – Pasadur građeni su od dolomita koji pripadaju najstarijim naslagama

donjeg malma. Sjeverni dijelovi otoka Mrčare s otočićima Maslovnjak Veji i Mali, Prežbe s pripadajućim otočićima te zapadni dio Lastova do poteza uvala Staklena – uvala

Kručica grade kladokoropsis vapnenci u izmjeni s dolomitom iz donjeg malma. Istočni dio otoka Lastova (potez uvala Staklena – Crvena grža) izgrađuju najmlađe naslage

vapnenaca s aberantnim tintinidima i klipeinama iz gornjeg malma.

Slika 3. Pogled sa Kašćela na istok otoka Lastova

Kredne naslage se nastavljaju na prethodne gradeći relativno usku zonu u sjevernom dijelu otoka Lastova na potezu uvala Sokoline – uvala Zabarje. One izgrađuju i

otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Spomenuti sjeverni dio otoka Lastova te otočići Petrovac, Kručica, Lukovci, zapadni dio Češvinice i južni dio Stomorine

(Lastovnjaci) te Vrhovnjaci građeni su od vapnenaca i dolomita iz donje krede. Istočni dio Česvinice, sjeverni dio Stomorine i ostatak Lastovnjaka grade gornjokredni

vapnenci cenomana. Najmlađe naslage na otoku Lastovu su kvartarni sedimenti (crvenica, pijesci) koji prekrivaju zatvorena polja, uvale, dolce i ponikve.

Staništa

H. Podzemlje Najpoznatije krške špilje i jame na otoku Lastovu su Rača špilja na jugoistočnom dijelu otoka, špilja Pod Velji vrh i špilja Pod Pozalicu. Ostale poznate špilje i jame su:

Kukurna špilja, špilja u podnožju Spivnika, špilje u Zle polju, špilja u polju Dubrova, špilja u Vejem Lagu, jama između Zegova i Huma, špilja u župnikovoj kući, jama u brdu

Straža, špilja za kaštelom, jama na otoku Mladine. Zasumporena krška špilja nalazi se u uvali Kručica na sjeveru otoka. Dva antropogena podzemna staništa predstavljaju

umjetni potkopi na otoku Prežba, u uvali Sita i Kremena (šifra stanišnog tipa - 8310).

Slika 12. Unutrašnjost Rače špilje

Morske špilje U podmorju Lastovskog otočja nalazi se velik broj špilja i polušpilja (šifra stanišnog tipa - 8330). Rasprostranjene su od zone utjecaja valova do velikih dubina.

Najpoznatije su Ropa Medjedina, Medjedina ispod svjetionika Struga, dvije podmorske špilje ispod Vejih stijena, špilja na jugoistočnoj obali na području Prag,

abrazijska špilja između Uvale Zace i Ponte od Norega Homa, špilja na istočnoj strani Ponte od Zaklopatice, podmorska špilja ispod brda Sozanj, prolaz na otočiću

Bijelac kraj Kopista, špilja na otočiću Petrovac, špilja na južnoj obali otoka Mladine, podmorska špilja u uvali Medjedina na južnoj obali otoka Sušca. Zanimljivost

Lastovskog otočja su dva morska jezera na otoku Sušcu s razvijenom zajednicom krških morskih jezera u supra, medio i infralitoralu.

2.2.1.1. Pedologija Na području lastovskog otočja, prema pedološkoj karti Hrvatske u mjerilu 1: 500 000, dolaze četiri tipa tzv. autohtonih ili recentnih tala koja su se u otočkim

udubljenjima deponirala rastrožbom stijena. Za otok Sušac navode se crnica i kalcikambisol - smeđe tlo na vapnencu i dolomitu. Rendzine se nalaze na Kopistu, Mrčari,

južnom dijelu Prežbe i krajnjem zapadnom i jugozapadnom dijelu otoka Lastova, a antropogena tla na sjevernom dijelu otoka Prežbe i otoka Lastova (oko Ponte od Žrnja) i

u poljima Lokavje i Prgovo. Najzastupljeniji tipovi tla su kalcikambisol i crvenica koji prekrivaju gotovo cijeli otok Lastovo i Lastovnjake izuzev gore spomenutih dijelova, a

najčešće se nalaze na dnu polja gdje su manje izložene procesima ispiranja.

Slika 4. Otok Lastovo - polje Vinopoje

Osim toga, u sastavu tala otoka Lastova i Mladine (Lastovnjaci) utvrđene su pješčane nakupine tj. crvenkasti i sivosmeđi pijesci koji ne odgovaraju sadašnjim prilikama.

To su tzv. alohtona ili reliktna tla eolskog porijekla koja su nanijeli pleistocenski vjetrovi u bitno drugačijim klimatskim i topografskim uvjetima. Te praporne naslage,

razmjerno površini, povećavaju plodnost polja. Najplodnija tla Lastova nalaze se u unutrašnjosti otoka (Vinopoje, Nižno Polje, Lokavje, Prgovo i dr.). Ta polja se odlikuju i

većom dubinom tla, što je posebno značajno za poljoprivredu jer dugo zadržavaju vlagu. Zbog tog razloga i zbog prisutnosti pijesaka u tlima, lastovska polja su jedinstvena

i razlikuju se od svih polja na dinarskom kršu kojima su po morfogenetskim značajkama slična. Manje plodne površine uglavnom se nalaze u obalnom pojasu, primjerice u

dnu uvale Skrivena Luka, na lokaciji Gornji Portorus te na području Prsnaš dô i Barje.

2.2.1.2. Klima Lastovsko otočje spada u toplo-umjerene kišne klime sredozemnoga tipa. Tu sredozemnu klimu karakteriziraju blage i vlažne zime, a topla i sušna ljeta.

Zbog svoje udaljenosti od kopna Lastovo doživljava iznenadne promjene vremena rjeđe od ostalih otoka. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Sve srednje

mjesečne temperature u godini su iznad 7°C. Najniže temperature ne spuštaju se ispod 0°C, a najviše se ne dižu iznad 34°C. Jesen je na Lastovu znatno toplija od proljeća.

Oborine se gotovo isključivo javljaju u obliku kiše. Srednja godišnja količina oborina iznosi 681,6 mm. Od ukupnih godišnjih vrijednosti 70% oborina karakteristično je za

hladno doba godine. Bitno je napomenuti da je količina oborina na Sušcu znatno manja i iznosi tek 380 mm.

Visoki postotak relativne vlage i rosa donekle nadoknađuju nedovoljnu količinu kiše. Srednja godišnja relativna vlaga za otok Lastovo iznosi 66%, a mjesec s najvišom

relativnom vlagom je listopad sa 70%.

Klimu otoka Lastovo karakterizira veliko osunčavanje. Srednja godišnja suma osunčavanja iznosi 2665,7 sati.

Slika 5. Dolazak kiše sa zapada

Vjetrovi koji pušu na području lastovskog otočja su jugo ili šiloko (jugoistočnjak), maestral (sjeverozapadnjak), bura (sjeveroistočnjak), tramuntana ili gregal (sjeverac),

oštro (južni vjetar), pulenat (zapadnjak), levant (istočnjak), lebić ili grbin (jugozapadnjak) i noćnik. Po svojoj učestalosti najčešći je vjetar iz smjera zapad-sjeverozapad

(WNW) zastupljen sa 17,8%, a zatim jugoistočni (SE) smjer vjetra s 13,5%. Tišine su u prosjeku zastupljene s 1,1%. Što se jačine vjetra tiče, najizrazitiji je jugoistočni (SE)

smjer vjetra, a nakon toga dolazi sjeveroistočni (NE) smjer vjetra. U prosjeku, tijekom godine 147 dana puše jak vjetar (brzine od 39 km/h i više), dok broj dana s pojavom

olujnog vjetra (brzine od 62 km/h i više) u prosjeku iznosi 22 dana.

2.2.1.3. Hidrologija Na otoku Lastovu, zbog poroznosti i vodopropusnosti vapnenaca, male površine otoka i klime, nema stalnih površinskih (vodenih) tokova. Tektonski pokreti u prošlosti

doveli su do raspuknutosti slojeva i nastanka složenog sustava podzemnih kanala, pa je unutrašnjost otoka ispunjena morem. U hladno doba godine, kada se oborine

javljaju u obliku snažnih pljuskova, stvaraju se kratkotrajne bujice jer voda brzo ponire gubeći se u krškom podzemlju.

Poniruća kišnica se zadržava u nepropusnim podzemnim rezervoarima vodonosnicima u obliku podzemne vode gdje se miješa s morem u sredini otoka. Bočata voda se

iz podzemlja crpi s dvije lokacije na otoku Lastovu (polje Duboke i Prgovo) te se prerađuje u vodu za piće.

Od voda stajaćica, na otoku Lastovu i nekim pripadajućim mu otocima prisutne su lokve, od kojih su veće u poljima (Lokavje i Veja lokva). Tijekom zime i za vrijeme

jakih jesenskih kiša dolazi do povremenog plavljenja pojedinih polja (Hrastove i Studenac).

Slika 6. Lokva u polju Lokavje na otoku Lastovu

2.2.2. Bioraznolikost

2.2.2.1. Bioraznolikost kopna

Staništa

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa Stalne stajaćice na otoku Lastovu su lokve u poljima Lokavje, Hrastove, Zegovo, Veja lokva, Vinopoje, Na kal te lokve na otocima Mrčara i Sušac.

Povremeni vodotoci javljaju se kroz naselja Ubli, uvalu Mrca, Negojna, Uska i Dragovoda. Na ovom području postoji samo jedan izvor bočate vode u naselju Ubli.

Slika 8. Izvor bočate vode u naselju Ubli

Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (Plantagini-Crypsidetum schoenoidis) koja naseljava močvarna staništa.

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine Dalmatinske vapnenačke stijene (šifra stanišnog tipa - 8210) sveze Centaureo-Portenschlagiellion i Ilirsko-jadranska, primorska točila sveze Peltarion alliaceae

mjestimično se nalaze na sjevernoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj strani otoka Lastova, te na nekoliko mjesta u unutrašnjosti otoka. Zajednica busine i dubrovačke zečine

(šifra stanišnog tipa - 8210) Phagnalo-Centaureetum ragusinae raste na obalnim strmcima sjeveroistočne i sjeverozapadne obale otoka Sušca te na području rta Tršćavac

na jugozapadu tog otoka.

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni Tamo gdje su se šumski požari ponavljali više puta ostale su goleti kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka eumediterana i stenomediterana reda Cymbopogo-

Brachypodietalia (šifra stanišnog tipa - 6220) . Na tom području javljaju se i šikare s bušicima koje su istovremeno i degradacijski stadij uvjetovan ispašom i progresivni

stadij nakon požara. Na otoku Lastovu se protežu od njegova središnjeg dijela prema jugu, dolaze na zapadnoj strani otoka Kručica (Lastovnjaci) te obuhvaćaju velike

površine otoka Sušca.

D. Šikare Na otoku Sušcu i Lastovu javlja se bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom (Erico-Rosmarinetum). Na otoku Lastovu dolazi na južnim i zapadnim ekspozicijama i

nalazi se u kontaktu s bušikom pršljenaste resike i kretskog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Ljeti listopadne šikare dolaze na otoku Sušcu zbog njegove semiaridne klime.

E. Šume Zbog specifične lokalne mikroklime, dna dubokih ponikava i kraških polja s dubokim i teškim glinastim tlima ekstrazonalno su obrasla primorskim, termofilnim šumama

i šikarama medunca sveze Ostryo-Carpinion orientalis s vrstama Quercus pubescens, Fraxinus ornus i nekim više-manje mezofilnim vrstama. Takva vegetacija dolazi u

poljima Dubrova i Hrastove, Lokavje i Vinopoje. Na doticaju između listopadne i zimzelene šumske vegetacije dolaze mješovite zimzeleno-listopadne sastojine koje su se

sačuvale u poljima Dubrova i Vinopoje. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike sveze Quercion ilicis zauzimaju sve strme padine obronaka

sjeverne ekspozicije na otoku, naročito u njegovu sjevernom i sjeveroistočnom dijelu, gdje se spuštaju do same morske obale. Ta je šuma razvijena i na svim rubovima

dubokih ponikava i polja (Prgovo, Pržina, Lokavje, Zegovo i dr.) te na sjevernim i sjeveroistočnim padinama obronaka koji te ponikve okružuju. Čista, vazdezelena šuma i

makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis) javlja se, kao predstavnik te sveze, između mjesta Lastovo i uvala Lučica i Sv. Mihovil te na sjevernim padinama najviših

uzvisina otoka Sušca (između 150 i 240 m). Na području između mjesta Lastovo i uvala Lučica i Sv. Mihovil također dolazi i mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

(Fraxino orni-Quercetum ilicis) (šifra stanišnog tipa - 9340).

Slika 9. Vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom ispod mjesta Lastova prema uvali Lučica

Slika 10. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom - Zmijaž dô

Stenomediteranska čista vazdazelena šuma i makija crnike sveze Oleo-Ceratonion, zastupljena je makijom divlje masline i somine (Oleo-Juniperetum phoenicae) koja je

najrazvijenija na padinama južne i jugozapadne ekspozicije otoka Lastova te u ponikvama i zaklonjenim mjestima otoka Sušca. Ta asocijacija se razvija u obliku facijesa

vrsta Ceratonia siliqua i Pinus halepensis. Facijes vrste Ceratonia siliqua uglavnom dolazi u samom mjestu Lastovo i može se smatrati antropogenim facijesom. Facijes vrste

Pinus halepensis predstavlja šumu alepskog bora više-manje otvorena sklopa. Takve šume su razvijene u obalnom području sjeverozapadnog, zapadnog i jugozapadnog dijela

otoka Lastova te na otoku Prežba i Mrčara. Kad je taj sklop više-manje zatvoren, heliofitni elementi sveze Oleo-Ceratonion iščezavaju, a zadržavaju se samo elementi sveze

Quercion ilicis. Na otoku Sušcu javlja se makija divlje masline i drvenaste mlječike (Oleo-Euphorbietum dendroidis) koja dolazi na otvorenim padinama i nižim grebenima otoka i

zauzima razmjerno velike površine, a ima je još samo na otoku Palagruži (šifra stanišnog tipa - 9320).

Slika 11. Makija divlje masline i drvenaste mlječike na otoku Sušcu

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom Najznačajnija polja na otoku Lastovo su Prgovo, Pržina (sa Ždrelom), Lokavje (s Dubrovom i Zle poljem) i Vinopoje. U zapadnom dijelu otoka pored spomenutog

Vinopoja, nalazi se Nižno polje, Šupanj dô i Jurjev dô . U središnjem dijelu smjestili su se Zegovo i Dubrova, u istočnom, pored Prgova i Lokavja, nalaze se Duboke, Ždrelo,

Pržina, Barje, a u jugoistočnom dijelu otoka – Kruševa njiva, Veja lokva, Studenac, Pojice, Dosibje dô, Prsnaš dô, Dovin dô. Otoci Mrčara i Prežba su, uz matični otok, jedina

dva otoka s poljima. Na poljima dolaze tipovi staništa: mozaici kultiviranih površina, voćnjaci, maslinici, vinogradi te javne neproizvodne kultivirane zelene površine. Osim

njih, na njima raste: zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića (Asplenio-Umbilicetum horizontalis), nađena kraj mjesta Lastovo, zajednica sitnoglavičastog strička i

običnog osloboda (Carduo-Silybetum mariani) te utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline (Lolio-Trifolietum suffocati) koje dolaze u polju Lokavje.

J. Izgrađena i industrijska staništa Sva naselja spadaju u aktivna seoska područja i urbanizirana seoska područja.

Među navedenim kopnenim staništima svojim značajem se posebno izdvajaju:

Stalne stajaćice: 17 lokvi koje se nalaze u poljima i na tri otočića - vrlo bitne kao konstantan izvor vode u ovom, inače sušnom, području. Oko lokvi nalazimo

veliku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.

Zajednica busine i dubrovačke zečine: stanište zaštićene i endemske biljke.

Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana. Zauzimaju veliki dio površine parka. Uglavnom su nastali kao posljedica učestalih

požara.

Šikare s bušicima: degradacijski stadij uvjetovan nekontroliranom ispašom i požarima.

Šume makije crnike, alepskog bora, divlje masline i drvenaste mlječike. Sačuvane od požara, nalazimo stoljetne šume hrasta crnike i alepskog bora. Gotovo i nema

predjela na kojem ne dolazi divlja maslina, kao veliko stablo ili kao preostala nakon požara.

Kraške špilje i jame. Izniman broj špilja i kraških jama te jedna zasumporena špilja.

Bogatstvo i posebnost Lastovskog otočja su kultivirane nešumske površine te brojna plodna polja i dolci. Na njima se razvila poljoprivreda, a posebno

maslinarstvo i vinogradarstvo.

Popis prisutnih staništa, karta staništa i površinska zastupljenost izrađeni su na temelju podataka iz literature i različitih snimaka iz zraka. Postojeći podaci o

rasprostranjenosti i površinama pojedinih kopnenih staništa većinom su zastarjeli i neprecizni te ih je potrebno dopuniti terenskim istraživanjima. Većina navedenih

podataka preuzeta je iz Stručne podloge za trajnu zaštitu područja Lastovskog otočja (2005.) koju je izradio tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode, sada Hrvatska

agencija za okoliš i prirodu.

Karta 5. Kopnena staništa „PP Lastovsko otočje”

Flora Najdominantniji florni element otoka Lastova i Sušca je mediteranski florni element u kojemu su najzastupljenije općemediteranske (cirkummediteranske) biljke. Od

životnih oblika najzastupljeniji su terofiti.

Zbog svog izoliranog položaja cijelo je otočje do danas slabo istraživano. Prema dostupnim podacima, samo na otoku Lastovu zabilježeno je više od 800 biljnih svojti što

ukazuje na bogatstvo biljnih oblika. Među zabilježenima je 21 endemična svojta te 67 svojti koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Prema kategoriji

ugroženosti, na otoku Lastovu je prisutno 5 kritično ugroženih svojti (CR), 10 ugroženih (EN), 9 osjetljivih (VU), 21 gotovo ugroženih (NT), 6 najmanje zabrinjavajućih (LC) i

15 nedovoljno poznatih (DD).

Od ugroženih i rijetkih biljaka na otoku Lastovu rastu čvrsta ampelodezma (Ampelodesmos mauritanica), nađena u predjelu uvale Pod Zalučje na sjeveru otoka,

bjeličasta gromotulja (Aurinia leucadea) na Vejim i Malim stijenama na jugu, dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), razgranjena portenšlagija (Portenschlagiella

ramosissima) te ilirska prženica (Knautia illyrica). Područje u podnožju strmca u uvali Sokoline je jedino stanište rijetke drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides) na

otoku Lastovu. Razmjerno bogata populacija bijele šupaljke (Corydalis acaulis) raste na stijenama brda Glavica ispod kaštela. Posebno zanimljiva je rijetka vrsta smrdljiva

jasika (Anagyis foetida), nađena u polju Zlokoža luka. Kao najvažniji oprašivači ove vrste zabilježene su tri vrste ptica iz reda vrapčarki (zviždak, crnokapa grmuša i

crnoglava grmuša). Sve tri vrste prstenovane su na otoku Lastovu.

Slika 13. Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina) na obalnim strmcima sjeveroistočne obale otoka Sušca

Posebno se ističu stenoendem, zakonom strogo zaštićena podvrsta, dalmatinski kozlinac (Biserrula pelecinus ssp. dalmatica). Svojta je opisana upravo na temelju

lastovskih primjeraka. Pronađena je tijekom BIUS-ovog florističkog istraživanja 2007. godine što je njen treći službeni nalaz od otkrivanja. Zastupljena je u relativno

stabilnim populacijama na pet lokaliteta na otoku Lastovu. Istim je istraživanjem nađena i dosad nezabilježena vrsta jesenski sunovrat (Narcissus serotinus), u maloj

populaciji na zapadnoj obali Skrivene luke, što je ujedno i treći skorašnji nalaz te vrste u Hrvatskoj. Na maloj površini otoka Lastova i Prežbe zabilježen je i razmjerno velik

broj vrsta orhideja koji međutim nije konačan te su potrebna daljnja istraživanja. Na otoku Lastovu raste i raritet hrvatske flore - vrsta Ophrys biscutella.

Među zabilježenim biljnim vrstama dolaze i invazivne vrste na koje je važno obratiti pažnju. Neke od njih su: hrapavi štir (Amaranthus retroflexus), perzijska

čestoslavica (Veronica persica), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis), trnovita dikica (Xanthium spinosum), divlji sirak (Sorghum halepense) te obični pajasen

(Ailanthus altissima) koji je najagresivnija dosad pronađena invazivna vrsta. Svojim toksinima i korijenovim izlučevinama otežava rast mnogim biljnim vrstama. Zabilježena

je kod svjetionika u Skrivenoj Luci, a njeno bi daljnje širenje moglo uzrokovati neželjene posljedice.

Flora otoka Sušca u potpunosti je prilagođena nedostatku vode, oskudnom tlu i stalnoj izloženosti snažnim, posebno južnim, vjetrovima. Sušac ima najizrazitiju

kserofitsku vegetaciju na Jadranu. Zbog svoje semiaridne klime, to područje obilježavaju ljeti listopadne šikare, što znači da proljeće počinje nakon prvih jesenskih kiša, a

od kraja svibnja područje ulazi u razdoblje umrtvljene prirode. Ukupan broj poznatih biljnih svojti za otok Sušac iznosi 278. Od toga je 8 endemičnih svojti te 17 svojti koje

se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Prema kategoriji ugroženosti na otoku Sušcu su prisutne 3 ugrožene svojte (EN), 4 osjetljive (VU), 10 gotovo ugroženih,

1 najmanje zabrinjavajuća (LC) i 1 nedovoljno poznata (DD). Tipični predstavnik kserofita je drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) koja optimum svog razvoja postiže

razvijajući se u obliku guste i neprohodne makije. Na otoku je zabilježena izrazito rijetka vrsta – grmoliki dubačac (Teucrium fruticans). Endemična sušačka vrzina (Brassica

cazzae) može se naći u pukotinama priobalnih i obalnih stijena, a otok Sušac je njezino klasično nalazište. Iznad sjeveroistočne obale, uz put prema najvišem vrhu Sušca,

nađena je orhideja crvena vratiželja (Anacamptis pyramidalis), također zabilježena i na otoku Lastovo.

Slika 14. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) na otoku Sušcu dolazi u obliku guste i neprohodne makije

Slika 15. Sušačka vrzina (Brassica cazzae) raste samo na otoku Sušcu u pukotinama priobalnih i obalnih stijena

Kod vrsta žuti zvjezdan (Lotus corniculatus), žuti luk (Allium flavum), obični dubačac (Teucrium chamaedrys) i grmoliki dubačac (Teucrium fruticans) utvrđene su

izvjesne morfološke promjene do kojih je došlo zbog geografske izoliranosti.

Otok Sušac je i najsjevernija točka rasprostranjenja 11 termofilnih vrsta, novih u flori Hrvatske. Što je otok izoliraniji i udaljeniji od kopna, postotak endemičnosti

njegove flore je veći. Zbog geografske izoliranosti moguća je specijacija, tj. nastanak novih vrsta. Zbog toga je potrebno obaviti nova i dosljedna botanička istraživanja

ostalih, neistraženih otočića i otočnih skupina Lastovskog otočja, uz otok Lastovo koji je temeljito istraživan u periodu od 2014. - 2016. godine.

Fauna Područje Lastovskog otočja je, zahvaljujući svom izoliranom geografskom položaju, bogato endemima. Prema zadnjim istraživanjima, na području Lastovskog otočja

zabilježeno je više od 180 vrsta kralješnjaka. U usporedbi s poznatom faunom sisavaca drugih otoka, fauna Lastova ima poprilično uniforman karakter i po svom je sastavu

bliža fauni otokâ Jonskog mora nego onoj otokâ sjevernog Jadrana.

Različite vrste šišmiša naseljavaju podzemna skloništa poput špilja, jama i vojnih tunela koji im služe kao zaklon ili kao mjesta za razmnožavanje. U špilji Ropa Medjedina

nađene su ljetne porodiljne kolonije dvije vrste šišmiša - riđeg šišmiša (Myotis emarginatus) i velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum). Dosadašnjim istraživanjima

zabilježeno je 16 vrsta šišmiša na području otoka Lastova i Prežbe.

Ornitofauna otočja posebno je zanimljiva. Lastovsko je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i mjesto hranjenja pticama koje migriraju preko Jadrana do

Apeninskog poluotoka i dalje u Afriku. To potvrđuje i nalaz crnokape grmuše (Sylvia atricapilla) s prstenom iz Poljske. Gnijezdilište je i rijetkih vrsta ptica koje se gnijezde

na liticama stijena otoka Lastova i pripadajućih otočića. Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno više od 150 vrsta ptica. Grabljivice čine važan dio ornitofaune, a

od gnjezdarica se ističu vjetruša (Falco tinnunculus), Eleonorin sokol (Falco eleonorae), sivi sokol (Falco peregrinus) te zmijar (Circaetus gallicus).

Slika 16. Mladi sivi sokolovi u gnijezdu

Na istočnim otočnim skupinama Parka gnijezdi se čak 70% hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii) koji je ugrožen na globalnoj razini što daje ovom

području međunarodnu važnost. Na pojedinim otocima i otočićima u blizini matičnog otoka u sastavu Parka kolonijalno se gnijezde gregula (Puffinus yelkouan) i kaukal

(Calonectris diomedea), dvije vrlo značajne vrste čije su populacije ugrožene i koje su svojom ishranom vezane uz more. Novijim istraživanjima proširuju se saznanja o

njihovim područjima gniježđenja.

Slika 17. Sredozemni galeb (Larus audouinii) u letu nad otočićem Tajanom

Slika 18. Gregula (Puffinus yelkouan) u gnijezdu

Slika 19. Kaukal (Calonectris diomedea) u gnijezdu

Područje Parka stanište je 7 vrsta gmazova te jednog vodozemca, žabe zelene krastače. Stenoendemične gušterice su jadranska gušterica (Podarcis sicula adriatica)

koja dolazi na otocima Sušcu, Kopistu i pripadajućim otočićima te otočiću Pod Mrčaru te lastovska gušterica (Podarcis melisellensis n. ssp.) koja dolazi na otočnim

skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Lastovska gušterica je podvrsta krške gušterice (P. melisellensis) od koje se razlikuje većim dimenzijama, robusnijim izgledom i

obojenjem. Zanimljivost je da na otočju nema otrovnih zmija, a jedina je zmija smičalina (Dolichophis caspius). Upravo zbog smičaline i lastovske gušterice ovo područje

predstavlja jedno od najvrijednijih herpetoloških područja među dalmatinskim otocima.

Slika 20. Mužjak velikog cara (Anax imperator) na obalnoj vegetaciji lokve u polju Lokavje

Iako je fauna beskralješnjaka slabo istražena, novijim istraživanjima zabilježene su značajne vrste. Posebno se ističe vrsta vodenog kornjaša Cybister tripunctatus

africanus – vrsta srodna obrubljenim kozacima. Vrsta je pronađena tijekom BIUS – ovog istraživanja 2007. godine, a do tada nikad nije bila zabilježena za područje

Republike Hrvatske.

Na Vejim i Malim stijenama pronađen je endemični puž Medora dalmatina leucoptera, dok je na izvoru Lokanj pronađen reliktni puž Paladilhiopsis n. sp. U više špilja na

matičnom otoku nađen je ugroženi špiljski rakušac Niphargus hvarensis i puž Oxychilus sp.

Na otoku Lastovu i Prežbi ukupno je zabilježeno 12 vrsta vretenaca. Osim vrsta sredozemna zelendjevica (Lestes barbarus) i žućkasti strijelac (Sympetrum fonscolombii)

koji su u kategoriji gotovo ugroženih svojti (NT), drugim vrsta nije procijenjen stupanj ugroženosti.

Geografska izoliranost područja i dosadašnji nalazi upućuju na mogućnost otkrivanja i drugih rijetkih i endemičnih svojti.

2.2.2.2. Bioraznolikost mora

Fizičko kemijska svojstva mora More Lastovskog otočja je pod snažnim utjecajem južnojadranske duboke vode čija su glavna svojstva velika gustoća, smanjena količina hranjivih soli i karakteristični

odnos temperature od 13°C i saliniteta 38,6‰. Povremeni utjecaj na ovo područje ima toplija i slanija sredozemna vodena masa (14°C, 38,7‰).

Prema dosadašnjim istraživanjima, u zimskom razdoblju temperatura mora pokazuje manji pad vrijednosti s porastom dubine (površina 14,1°C, dno 13,8°C). Za razliku

od temperature, salinitet s dubinom raste (površina 38,1‰, dno 38,5‰).

U ljetnom razdoblju temperatura pokazuje temperaturni skok (termoklina). Do dubine od oko 10 m temperatura iznosi oko 23°C, a nakon te dubine naglo pada na oko

16°C te se dalje postupno smanjuje do oko 13°C. Salinitet također pokazuje nagli skok (haloklina), ali obrnut od temperature. Raspon u vrijednostima od površine do

dubine od 8 m iznosi od 38,1‰ do 38,6‰. Nakon halokline, uz manja kolebanja, salinitet je pri dnu stalan - 38,6‰. U ljetnom razdoblju karakteristična su vrlo nagla i

velika dnevna kolebanja temperature na istoj dubini, a razlog je utjecaj juga i otvorenog mora.

Kolebanja razine mora zbog plime i oseke u ovom području su relativno mala (oko 30 cm). Prozirnost mora je vrlo velika pa je u blizini Lastovskog otočja zabilježena

najveća prozirnost u Jadranskom moru.

Na ovom području često je izdizanje duboke vode bogate hranjivim solima (“upwelling”), a razlog su morske struje koje iz Sredozemnog mora ulaze u Jadransko, kreću

se uz našu obalu, a vraćaju se uz talijansku. Vraćanjem morske struje uz talijansku obalu, jedan od ogranaka se račva na Gargansko–pelješkom pragu i uzrokuje pojavu

“upwellinga”.

Staništa Podmorje Lastovskog otočja do danas je obuhvaćeno vrlo malim brojem istraživanja. Među glavnim razlozima su velika udaljenost od obale, površina Parka, složenost

podmorskog krajobraza (koja se očituje mnoštvom otoka, uvala, hridi i grebena, a time i staništa) te velika dubina okolnog mora. Dodatne poteškoće u istraživanju

predstavlja nedostupnost preciznih batimetrijskih karata. U periodu od 2005. do 2011. godine Udruga Sunce provela je sustavna terenska kartiranja morskih svojti i

staništa Sušca, Bijelca, Kopista, Lastova i okolnih otoka dok je područje Tajana, Lastovnjaka i Vrhovnjaka još uvijek većim dijelom neistraženo.

Zbog direktnog utjecaja otvorenog mora južnoga Jadrana, blizine duboke Južnojadranske kotline te položaja Lastovskog otočja u odnosu na smjer jadranskih morskih

struja, ovo područje je slabije produktivno, ali ga obilježava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Česta pojava “upwellinga” rezultira donosom mezoplanktonskih i

dubokomorskih vrsta iz južnog dubokog Jadrana do same obale. Raznolikost planktonskih organizama uvjetuje i veliku raznolikost bentoskih organizama.

F. Morska obala Stjenovita morska obala obuhvaća najveći dio obale Lastovskog otočja. Široka stjenovita supralitoralna stepenica nalazi se na područjima izloženim utjecaju valova,

posebice na južnim stranama i obalnim strmcima. Svojom veličinom ističu se strmac u uvali Tršćavac na Sušcu, Veje stijene, Male stijene, strmac u uvali Sokoline na

Lastovu te otočić Bijelac. Ova su područja i važna staništa rijetkih i ugroženih biljnih i ptičjih vrsta.

Na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj stjenovitoj obali otoka Sušca razvijeno je rijetko stanište grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca (Plantagini-Limonietum

cancellati).

Pjeskovita morska obala dolazi u uvali Portorus i na otoku Mladine u uvali Saplun, dok je šljunkovita morska obala u uvalama Portorus, Kujenčeva ropa, Uska i Staklena,

uvalama Zace, Kručica, Kremena, Sita, Sv. Mihovil te na otoku Mladine u uvali Saplun.

Slika 21. Visoki obalni strmac uvale Tršćavac i svjetionik na otoku Sušcu

G. More U području donjih stijena mediolitorala česta su naselja kalcificirajućih crvenih alga Lithophyllum byssoides te unutar biocenoze mediolitoralnih špilja i na zasjenjenim

podmorskim grebenima naselja vrsta Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra.

U infralitoralu Lastovskog otočja dominiraju zajednica (biocenoza) infralitoralnih algi te naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica). Zajednica infralitoralnih algi

obično je razvijena na stjenovitim dnima do dubine od oko 30-35 m kojima najčešće dominiraju zelene alge Halimeda tuna, Flabellia petiolata, Codium spp., smeđe alge Cystoseira

spp., Dyctiota spp., te crvene alge Peyssonnelia spp. U podnožju strmaca, u području jakih strujanja, česta su naselja kalcificirajućih crvenih algi poput vrste Corallina

elongata te smeđe alge Cystoseira crinita. Stjenovita dna su većinom visokostrukturirana, sastavljena od kamenih gromada s procijepima i potkopima.

Slika 22. Veje stijene i svjetionik Struga - otok Lastovo

U zajednici infralitoralnih algi, naročito na prijelazu na zajednicu obalnih detritusnih dna, česta su naselja spužvi rogljača roda Axinella. Na prijelazu ovih dviju zajednica,

na lokacijama kao što su plić pod Mrčaru, južna strana Kopista, plić od Crnca, česta su i gusta naselja stablastih vrsta mahovnjaka.

Livade posidonije (šifra stanišnog tipa - 1120) zauzimaju značajne površine podmorja Lastovskog otočja. Razvijene su na sedimentnim dnima na dubinama 10-30 m,

najčešće, zbog naglog povećanja dubine, u užem obalnom pojasu. Kontinuirane livade dominiraju u zaklonjenim uvalama dok su na područjima izloženijih obala najčešće

ispresijecane stijenama na kojima je razvijena zajednica infralitoralnih algi. Prema dubini, livade obično završavaju stjenovitim dnom na kojem se prožimaju zajednica

infralitoralnih algi i koraligenska zajednica, a na koje se nastavlja detritusno dno. Uz otok Mladine livada posidonije tvori posebne strukture, tzv. barijere - plitka naselja čiji

listovi za vrijeme oseke dodiruju površinu mora. Na području uvale Kručica, otoka Tajan i uvale Saplun, unutar livada posidonije, zabilježeni su grebeni kamenog koralja

(Cladocora caespitosa).

U uvali Portorus razvijene su zajednice sitnih površinskih pijesaka, sitnih ujednačenih pijesaka te zajednica zamuljenih pijesaka zaštićenih obala s naseljima vrste

čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) (šifra stanišnog tipa - 1110). Iste zajednice mogu se naći i na području Jurjeve luke te Malog i Vejeg Laga.

Uz obalu su česte sitaste vrulje, posebice u uvalama Negojna, Portorus, Studeno dance, Dol od Lučice i Kručica.

Najveće površine podmorja Parka zauzima područje cirkalitorala, odnosno zajednica obalnih detritusnih dna. Uz sediment sastavljen od ljuštura organizama u njoj

najčešće dominiraju naselja crvenih alga Osmundaria volubilis, Peysonnelia spp., a u kanalima je česta i asocijacija s rodolitima, facijes maërla i facijes s velikim

mahovnjacima. Gornji rub rasprostranjenosti je na dubini od 35 m, a na području plićina i strmaca na oko 60-70 m. Donji rub zajednice proteže se do oko 100 m dubine

gdje se nastavlja na cirkalitoralne muljeve.

Na čvrstim, najčešće strmijim, podlogama u cirkalitoralu razvijena je koraligenska zajednica (šifra stanišnog tipa - 1170). Najčešće je na istim područjima u procijepima i

potkopima razvijena zajednica polutamnih špilja. Ova područja su važna staništa za ribolovne vrste kao što su škrpina, jastog i tabinja.

Koraligenska zajednica je vrlo dobro razvijena u podmorju Sušca, Bijelca, Crnca, Kopista, Sozanja, Ponte od Križa, Lukovca, Vejeg mora te na potezu od Rta Struga do

Studenog danca. Na većini navedenih lokacija nalaze se i naselja razgranatih rožnatih koralja žute rožnjače (Eunicella cavolinii), usprave rožnjače (Eunicella singularis) te

velike rožnjače (Paramuricea clavata). Ova područja ujedno su i najatraktivnije ronilačke lokacije. Lastovsko otočje karakteriziraju brojne plićine čiji se vrhovi uzdižu do 20-

30 m dubine. Okružene su dubokim morem, a veliki broj njih nije ucrtan na batimetrijskim kartama. Na ovakvim lokacijama obično je vrlo razvijena koraligenska zajednica i

zajednica polutamnih špilja. U ovoj zajednici česta su naselja s koraljima žuta čaška (Leptopsammia pruvoti), hvarski koralj (Madracis pharensis) te gusta naselja crvene

alge Lithophyllum frondosum.

Slika 23. Unutrašnjost špilje Ropa Medjedina

Karta 6. Morska staništa „PP Lastovsko otočje”

Flora Dosadašnjim istraživanjem lastovskog podmorja utvrđeno je 248 vrsta morske flore. Od toga su 34 vrste zelenih algi, 157 crvenih algi, 52 smeđe alge, 3 vrste morskih

cvjetnica i 2 vrste lišajeva. Bentoska flora se odlikuje znatnom dubinskom rasprostranjenošću, osobito u području Sušca. Dominantni florni elementi morskog okoliša

Lastova su atlantsko-mediteranski i mediteranski koji dominiraju sa 78% u flori južnog Jadrana.

Područje otoka Sušca ima jedan od najviših, do sada poznatih, indeksa morske flore u Jadranu. Indeks morske flore iskazuje se kao omjer R/P odnosno omjer crvenih

naspram smeđih algi. Ovaj odnos ukazuje na tople subtropske osobitosti mora oko otoka Sušca.

Među zaštićenim vrstama ističu se cvjetnice posidonija (Posidonia oceanica) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Na plićinama kao što su plić od Bijelca i plić

od Crnca česta su gusto razvijena naselja smeđih alga roda Cystoseira i Sargassum.

U uvali Portorus i uvali Vejo Lago zabilježena je zelena alga Caulerpa prolifera, jedina autohtona vrsta kaulerpe u Jadranu. Nažalost, diljem podmorja Lastovskog otočja

zabilježena su i naselja invazivne zelene alge Caulerpa cylindracea te crvene alge Womersleyella setacea.

Slika 24. Naselje posidonije (Posidonia oceanica)

Fauna Na području Lastovskog otočja dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno 330 vrsta morskih beskralješnjaka, od toga 27 vrsta spužava, 33 vrste žarnjaka, 108 vrsta

mekušaca, 13 vrsta mnogokolutićavaca, 44 vrste rakova, 61 vrsta mahovnjaka, 27 vrsta bodljikaša, 9 vrsta mješčićnica i drugih skupina. Zbog vrlo oskudnih i neobjedinjenih

rezultata dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti kako je konačni broj vrsta znatno veći.

Ukupno je zabilježeno 20 vrsta beskralješnjaka koji se smatraju ugroženima u Jadranu. Većina ovih beskralješnjaka je zaštićena. Među njima se ističu puž bačvaš (Tonna

galea), česti stanovnik ovog područja, iznimno ugrožena vrsta puža Tritonova truba (Charonia tritonis sequenza) te prugasta mitra (Mitra zonata). U livadama posidonije

česta su naselja plemenite periske (Pinna nobilis) te, uz rubove livada, naselja spužvi mekana rogljača (Axinella cannabina) i zvjezdasta rogljača (Axinella polypoides). U

podmorju Parka zabilježene su i kolonije rijetkih vrsta koralja žuta Gerardia (Gerardia savaglia) i kolonija ugrožene (EN) narančaste gorgonije (Leptogorgia sarmentosa),

spužva slonovo uho (Spongia agaricina), igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) te zmijolika zvijezda (Ophidiaster ophidianus).

Slika 25. Puž bačvaš - Tonna galea

Diljem Lastovskog otočja, u zajednici polutamnih špilja, obitava crveni koralj (Corallium rubrum). Naselja ove kritično ugrožene (CR) vrste danas su nažalost najvećim

dijelom devastirana te se veće kolonije mogu naći samo u vrlo dubokim i izoliranim područjima.

Na području lastovskog akvatorija zabilježeno je 150 vrsta riba. Od toga se 11 vrsta nalazi na Preliminarnom crvenom popisu ugroženih kralješnjaka Europe, a 25 ih se

smatra ugroženima u Hrvatskoj.

Karakteristične vrste riba za ovo područje su škrpun (Scorpaena porcus), škrpina (Scorpaena scrofa), trlja od kamena (Mullus surmuletus), tabinja mrkulja (Phycis

phycis), lumbrak (Symphodus tinca), murina (Muraena helena), ugor (Conger conger); od glavonožaca sipa (Sepia officinalis) i hobotnica (Octopus vulgaris), a od rakova

jastog (Palinurus elephas) i kuka (Scyllarides latus). Stanovnik lastovskog podmorja je ugrožen i zaštićen morski konjić (Hippocampus ramulosus).

Slika 26. Škrpina - Scorpaena scrofa

Slika 27. Jastog - Palinurus elephas

Skupine dobrog dupina (Tursiops truncatus) često zalaze u podmorje Lastovskog otočja, a mogući su i susreti s drugim vrstama kitova te s morskim kornjačama

glavatom želvom (Caretta caretta) i zelenom želvom (Chelonya mydas).

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) nekada je bila stalni stanovnik podmorskih špilja Lastovskog otočja koje su joj služile kao zaklonište i mjesto

razmnožavanja. Špilja Ropa Medjedina je jedno od posljednjih dokumentiranih obitavališta te vrste na području Lastovskog otočja. Izjave lokalnog stanovništva o

povremenim susretima sa sredozemnom medvjedicom daju nadu u njen povratak.

2.3. Krajobrazna raznolikost Lastovsko otočje spada u krajobraznu jedinicu obalnog područja srednje i južne Dalmacije i posjeduje sve osobitosti prirodnog, kulturnog i stvorenog/izgrađenog

krajobraza.

Posebnost prirodnog krajobraza čini razvijen reljef otoka Lastova s velikim brojem uzvisina između kojih se izmjenjuju polja i dolci kojih ima više od 40. Otok je izrazito

šumovit, naročito njegov zapadni, sjeverni i sjeveroistočni dio te otoci Prežba i Mrčara. Prevladava šuma ili makija hrasta crnike. Otočje se sastoji od čak 46 otoka, otočića i

hridi. Specifičnost obale su visoki obalni strmci, naročito izraženi na jugoistočnoj obali otoka Lastova te sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sušca kao i brojne potkopine i

podmorske špilje nastale pod utjecajem jake abrazije.

Slika 7. Podnožje naselja Lastova u doticaju sa poljem Lokavje

Izgrađeni krajobraz obuhvaća dva glavna naselja - Lastovo i Ubli - te manja naselja Pasadur, Zaklopaticu i Skrivenu Luku. Mjesto Lastovo je istaknutog amfiteatarskog

oblika s dominantnim poljem u podnožju.

Broj tipova kopnenih staništa, s obzirom na malu površinu Parka, upućuje na veliku raznolikost krajobraza. Izražene krajobrazne vrijednosti kriju velik broj vrsta flore i

faune unatoč antropogenom utjecaju i brojim požarima koji su opustošili mnoga staništa.

2.3. Kulturno-povijesne vrijednosti

i korištenje prostora

2.3.1. Kulturna baština

2.3.1.1. Kratka povijest područja Najstariji tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu datiraju iz četvrtoga tisućljeća prije Krista, a otkriveni su u špiljama Rača i Pod Pozalicu. Iskapanja u špilji Rači, nadomak

Skrivenoj Luci, otkrila su ljudsko obitavalište od mlađeg kamenog doba do rimskog razdoblja. Brojnost ostataka hvarske (neolitske) kulture upućuje na kontinuirano

korištenje ove špilje u jednom dugom “pretpovijesnom” razdoblju, dok je u kasnobrončano doba špilja vjerojatno samo povremeno naseljavana.

Špilja Pod Pozalicu, položena između polja Prgova i Pržine, pruža uvid u život ranog brončanog doba. Posude gnatia tipa, nađene u njoj i u Rači, svjedoče o dodirima

njihovih stanovnika s grčkom kulturom.

Na Lastovu je dosad otkriveno jedanaest drevnih gomila i to južno od gradina na brdu Sozanj, istočno od polja Zegovo, iznad polja Veja lokva, na prijevoju između polja

Prgovo i Kal, iznad Ubla te na hrptu koji razdvaja polja Duboka i Veja lokva.

Ime otoka bilo je poznato još starim Grcima koji ga nazivaju Ladesta i Ladeston. Rimljani preuzimaju grčki naziv i nazivaju ga Ladesta, dok ga bizantski car u svojem djelu

spominje kao Lastobon. Prema sufiksu - est koji se nalazi u navedenim nazivima, krsni kumovi otoku vjerojatno su bili Iliri, što potvrđuje ranu naseljenost otoka. U

dubrovačkim spisima s kraja 13. st. naziva se Lagusta, a u kasnijim spisima i Insula Augusta (Carski otok).

Slika 28. Ostaci starokršćanske bazilike u naselju Ubli

Urbanizam antičkoga tipa na Lastovo su uveli Rimljani, izgradnjom naselja na mjestu današnjih Ubla, u uvali zapadnog dijela otoka. Okosnicu gradića činila je središnja

ulica uzduž koje su se nizale stambene i gospodarske zgrade. Istom razdoblju pripadale su i ladanjske kuće, ostaci kojih su vidljivi u Skrivenoj i Jurjevoj luci, na današnjem

lastovskom groblju, u Barju i na Vejoj lokvi te na otocima Stomorina i Sušac.

Život na Lastovu kontinuirano je nastavljen i kroz rani srednji vijek, čemu svjedoče očuvani zidovi jednobrodne kršćanske bazilike s prijelaza iz petog u šesto stoljeće. Ta

je crkva sigurno još služila svrsi u vrijeme kad su Neretljani podigli naselje na sjeveru otoka, otkud su ubrzo zavladali Lastovom. Doduše, ne zadugo. Svojim su se gusarskim

navadama smrtno zamjerili moćnoj Veneciji pa im je armada dužda Petra Orseola II., godine 998., razorila grad do temelja. Ni mletačka okupacija nije bila duga vijeka;

dominantno je hrvatsko pučanstvo otoka već u jedanaestome stoljeću udarilo temelje današnjem mjestu Lastovo i godine 1252. dobrovoljno se podvrglo vlasti

Dubrovačke republike. Zauzvrat im je 1310. g. odobrena komunalna autonomija i statut.

Kad su 1602. godine Lastovci zaključili da im Dubrovnik guši samoupravu, žestoko su se pobunili. Posljedica toga bila je nova mletačka okupacija, od 1603. do 1606.

godine, u kojoj se otok vraća starim gospodarima. Propašću Dubrovačke Republike (1808.) otok potpada pod francusku vlast. Nakon Napoleonova pada (1813.) preuzimaju

ga Englezi, a od 1815. pa do kraja Prvog svjetskog rata (1918.) pod vlašću je Habsburške monarhije. U toj ga je godini okupirala Italija kojoj je, voljom tvoraca Rapalskog

ugovora, godine 1920. i dodijeljen. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, Lastovo postaje dio Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata Lastovo je pretvoreno u vojnu bazu.

Jugoslavenska narodna armija (JNA) je na otoku boravila sve do 1992. godine.

2.3.1.2. Kulturna dobra Na prostoru „Parka prirode Lastovsko otočje”, naročito na Lastovu i Sušcu, zabilježeno je mnoštvo kulturnih dobara koja svjedoče o bogatoj prošlosti tog prostora.

Registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra Lastovskog otočja dijele se na četiri kategorije:

Kulturno-povijesne cjeline

Sakralna arhitektura

Profana arhitektura

Arheološki lokaliteti

Kulturno-povijesne cijeline

Slika 29. Amfiteatarski oblik naselja Lastova

Kao kulturno-povijesne cjeline iz razdoblja srednjeg vijeka vode se mjesta Lastovo i Lučica.

Slika 30. Lastovski fumari

Mjesto Lastovo smješteno je iznad polja i razvijeno na strmoj padini amfiteatarskog oblika, a današnje obrise dobilo je već u 15. i 16. st. Kao središnji dio naselja ističe

se župna crkva sv. Kuzme i Damjana i Knežev dvor. Najstarije lastovske kuće datiraju iz 15. st. dok one ranije nisu sačuvane jer su građene od drva. Brojna su pojedinačna

kulturna dobra, a jedna od atrakcija svakako su i zanimljivi dimnjaci (fumari) čija gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika. Fumari

su jedinstveni, ne postoje dva jednaka, i ističu razlike među kućanstvima.

Slika 31. Ribarsko mjesto Lučica

Lučica je posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja na ovom području Dalmacije. U toj uskoj uvali Lastovci su od početka 17. st. gradili kamene ribarske

kuće koje su im služile za sklanjanje od oluje, spremanje ribarskog alata, soljenje ribe i istezanje čamaca.

Sakralna arhitektura Od ukupno 46 crkvica, kako očuvanih, tako i ruševnih, 21 je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro. Otočani su ih dali podići u čast svecima koji su ih trebali pratiti po

svakodnevnom životnom putu, štititi od nedaća i čuvati od bolesti. Najstarija je starokršćanska bazilika u Ublima koja potječe iz 6 st., a najstarija očuvana crkvica je Sv. Luka iz

11. stoljeća. Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana u Lastovu izgrađena je u 15. st., a proširena je u 17. stoljeću.

Slika 32. Crkvica Sv. Luka iz 11. stoljeća

Slika 33. Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana

Profana arhitektura Unutar mjesta Lastovo postoji oko četrdesetak vrijednih arhitektonskih sklopova kuća iz razdoblja između 15. i 19. st. koji zaokružuju jednu od najosebujnijih varijanti

dalmatinske i posebno dubrovačke povijesne stambene arhitekture. Zaštićene su: gotičko-renesansna kuća Kokot (15. – 16. st.), renesansna kuća Antica s najstarijim

dimnjakom (fumarom; 16. st.), barokna kuća Antičević (17. st.), te sklop kuća Gjorgije.

Lastovska kuća je izrazita varijanta povijesne graditeljske kulture u Dalmaciji. To je tip kuće koji je proizašao iz tlocrta i vertikalnog volumena dosljedno razdijeljenog na

“pars fructuaria” u prizemlju i “pars urbana” na katu. Karakteristika Lastovske kuće je sular. To su terase ograđene kamenim klupama (pižulima) i kamenim vazama

(arlama). Na kamenim pilastrima sulara dizala se odrina bijelog grožđa krovače. Namještaj je također izrađen od kamena – umivaonici, krune bunara (pucala), sjedala,

klupe, stolovi, kamenice za ulje i sl.

Slika 34. Nekadašnji knežev dvor “Palac”

Osim “lastovske kuće”, zaštićeni su i kaštel (19. st.) na Glavici, “toreta” nad Pjevorom i više manjih baterija s početka 19. st. (kod crkvice Sv. Marije, Sv. Lucije, na brdu

Straža i nad Lučicom), zatim “Palac” (nekadašnji knežev dvor), loža na trgu pred župnom crkvom (18. st.) te svjetionici Struga (1839. g.), Sušac (1878. g.) i Glavat (1884. g.).

Arheološki lokaliteti Zbog pretpovijesnih arheoloških nalazišta zaštićeni su: špilja Pod Pozalicu, Rača špilja, gradinska naselja te svih 11 pretpovijesnih gomila.

Pod zaštitom su antičke “ville rustice” (ostaci rimskih zidova) u poljima Barje i Veja lokva, u Skrivenoj Luci, u Jurjevoj luci, na mjestu seoskog groblja, te na otocima

Stomorina i Sušac, kao i arheološki ostaci rimskog naselja iz 1 st. i starokršćanske bazilike iz 5. i 6. st. u Ublima.

Zbog velikog broja arheoloških nalaza na otoku Sušcu (više od četrdeset) zaštićen je cijeli povijesni prostor tog otoka koji je bio naseljen od početka neolitika pa sve

kasnog srednjeg vijeka. Na Sušcu postoji bogat sklop antičko-starokršćanskih građevina među kojima se ističu ostaci crkve Sv. Marije iz 6. stoljeća.

Na području „Parka prirode Lastovsko otočje” registrirano je 18 podmorskih arheoloških lokaliteta od kojih je velika većina zaštićena.

2.3.1.3. Nematerijalna kulturna dobra i tradicijsko nasljeđe Na otoku Lastovu nekada se njegovao veliki broj narodnih običaja. Danas ih se zadržalo samo nekoliko, a od njih je najzanimljiviji lastovski Poklad. Pokladni običaj (u

današnjem obliku i sadržaju) povezan je s opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani su poslali svog izaslanika na

Lastovo da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu kako bi ga pokorili. Iznenada se

podignulo jako nevrijeme koje je raspršilo neprijateljsko brodovlje. Na to su Lastovci izveli zarobljenika, stavili ga na magarca te vodili kroz cijelo selo kao porugu.

Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva “Pokladareva grža”. Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike

spalili. Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine se održava lastovski Poklad. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u

bilo kojem dijelu svijeta. Jedan je od vrijednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske lastovski

Poklad utvrdilo kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu.

Slika 35. Lastovski Pokladari

Slika 36. Lijepe maškare na Pokladni utorak

Prije sedam stotina godina, na javnom zboru u Lastovu, 10. siječnja 1310. godine donesen je “Lastovski statut” koji predstavlja knjigu uredbi i običaja skupštine i općine

otoka Lastova. Lastovski statut dokaz je rane uključenosti u smjeru pravnog i kulturnog izdizanja i osnova lastovske autonomije. Knjiga započinje zakletvom dubrovačke

komune kojom se obvezuje poštivati sve drevne običaje otočana koji su se dragovoljno predali komuni grada Dubrovnika. Skup od 30 odredbi koje je sadržavao prvi obrok

Statuta donesen te godine jasno opisuje radne i društvene odnose unutar otočke zajednice.

Slika 37. Poštanska marka - 700 godina Lastovskog statuta

Stanovništvo otoka Lastova sačuvalo je svoj folklor i slikovitu nošnju koju oblači samo prilikom blagdana i svečanosti. Ženska narodna nošnja sadrži sve bitne elemente

seljačkog načina odijevanja u svečanijim prilikama tijekom 17. i 18. st., dok muška pokladarska uniforma nema nikakve veze s muškom nošnjom 18. st.

Lastovci govore posebnim dijalektom čakavskog narječja jedinstvenim u Hrvatskoj - lastovskim ili jekavsko-čakavskim dijalektom.

Stanovnici su se nekad isključivo bavili poljoprivredom – vinogradarstvom i maslinarstvom, stočarstvom, ribarstvom, pa čak i koraljarstvom i sokolarstvom. Danas se

pretežno okreću turizmu i trgovini, no postoje i oni uporni koji ne dozvoljavaju da stari zanati, poput kalafata, zamru. Također je vrijedno spomenuti graditeljski dar jednog

lastovca koji je zaslužan za opstanak lastovskih fumara koji se i danas ugrađuju na nove kuće.

2.3.1.4. Vojno naslijeđe Jugoslavenska narodna armija je na otoku boravila sve do 1992. godine, a većina vojnih objekata izgrađenih od strane bivše JNA danas je razrušena i napuštena. To su:

vojarna na otoku Mrčara, vojarne u Jurjevoj luci na otoku Prežba, potkopi u otoku Prežba - “Sita” i “Kremena”, vojarna “Maršalka”, vojni hotel “Sirena”, vojarna “Pleševo

brdo”, “Vejo more”, vojarna u Zle polju. U posljednjih nekoliko godina poduzimaju se aktivnosti za njihovu prenamjenu u turističke svrhe.

2.3.2. Stanovništvo Prvi službeni popis stanovništva izvršen je 1808. godine kada je zabilježeno 956 stanovnika. Raniji popisi su se vodili kroz crkvenu statistiku.

Tablica 7. Broj stanovnika po naseljima (Izvor: Državni zavod za statistiku)

“Lastovsko otočje” - broj stanovnika po naseljima

Godina 1857

.

1869

.

1880

.

1890

.

1900

.

1910

.

1921

.

1931

.

1948

.

1953

.

1961

.

1971

.

1981

.

1991

.

2001

.

2011

.

UKUPNO 1148 1042 1050 1226 1384 1417 1558 1700 1738 1721 1449 1210 962 1221 835 792

Glavat 0 0 0 0 0 0 0 14 2 17 5 7 3 9 0 0

Lastovo 1148 1042 1033 1226 1384 1388 1558 1622 1562 1406 1238 984 621 734 451 344

Pasadur 0 0 0 0 0 5 0 2 3 25 10 3 51 79 77 102

Skrivena Luka 0 0 0 0 0 18 0 0 9 14 3 12 18 20 18 35

Sušac 0 0 17 0 0 0 0 0 6 24 10 6 8 7 0 1

Uble 0 0 0 0 0 6 0 47 144 230 183 198 239 303 218 229

Zaklopatica 0 0 0 0 0 0 0 15 12 5 0 0 22 69 71 81

Iz tablice je vidljivo kretanje broja stanovnika koji od polovice 19. stoljeća pa sve do sredine 20. stoljeća konstantno raste, s najvećim brojem stanovnika 1948. godine

(1738).

Od polovice 20. stoljeća pa do posljednjeg popisa 2011. godine, Lastovo bilježi konstantno smanjenje broja stanovnika s iznimkom popisa 1991. kada je zabilježeno

jedino pozitivno kretanje i porast broja za oko 250 otočana. Na smanjenje broja stanovnika utječe više čimbenika: smanjenje stope nataliteta, povećanje stope mortaliteta

i iseljavanja. Među razlozima iseljavanja možemo izdvojiti otočnu izoliranost, prijašnju dugogodišnju nemogućnost razvoja turizma (zbog postojanja vojne baze), današnje

gospodarske prilike na otoku, industrijalizaciju na obali, slabu i destimulirajuću prometnu povezanost, nemogućnost srednjoškolskog obrazovanja te veće troškove života.

Do najveće depopulacije došlo je u razdoblju 1991. – 2001., kada je zabilježeno smanjenje za više od trećine stanovništva. Iskazani demografski regres u znatnoj je

mjeri posljedica iseljavanja vojničkih obitelji, povezanih s vojno-političkim okolnostima s početka 1990-ih godina. Posljednjim popisom stanovništva iz 2011. godine, na

području Parka je zabilježeno tek 792 stanovnika, što je najmanji broj stanovnika na ovom području od početka provođenja modernih popisa 1857. godine.

Tablica 8. Stanovništvo prema spolu i starosti (Izvor: Državni zavod za statistiku).

STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI PREMA POPISU 2011. - OPĆINA LASTOVO

UKUPN

O 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49

Ukupno 792 32 31 41 52 49 49 35 39 51 58

Muško 404 16 12 21 19 28 34 16 16 31 32

Žensko 388 16 19 20 33 21 15 19 23 20 26

50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više

Ukupno 79 48 54 39 48 39 29 17 1 1

Muško 39 30 29 19 19 22 13 8 / /

Žensko 40 18 25 20 29 17 16 9 1 1

2.3.3. Infrastruktura U zdravstvenoj ambulanti u Lastovu osigurana je zdravstvena zaštita. U slučaju hitnih slučajeva poziva se helikopter koji otok povezuje s KBC Split.

Na Lastovu djeluje vrtić te osnovna škola s 8 razrednih odjeljenja. Nakon osnovnog obrazovanja učenici srednju školu, a nakon toga i fakultet, pohađaju u Dubrovniku,

Splitu i Zagrebu.

Poštanski i telekomunikacijski promet odvija se preko objekta u mjestu Lastovo.

Otok je preko podmorskog svjetlovoda povezan s otokom Korčula, odnosno s državnom i međunarodnom telekomunikacijskom mrežom. Postojeća radiorelejna veza s

otokom Korčulom je nadopuna svjetlovodnoj vezi i doprinosi sigurnosti sustava.

Vodoopskrba se zasniva na lokalnim bunarima podzemne vode u poljima Prgovo i Duboke, ukupnog kapaciteta 11 l/sek, te preko vodovoda kojim voda pristiže iz

Neretve. Zbog velike tvrdoće i visokog saliniteta voda iz bunara je neadekvatna pa se koriste desalinizatori. Potrebne količine vode dodatno se osiguravaju kroz

individualne i zajedničke cisterne koje se pune kišnicom.

Odvodnja otpadnih voda u pravilu se svodi na pojedinačne ispuste u more te septičke i “crne” jame. Djelomično izgrađena kanalizacija u naselju Ubli ispušta otpadne i

oborinske vode u uvalu Ubli bez pročišćavanja. Otpadne vode hotela “Solitudo” kratkim ispustom se ispuštaju u uvalu Vejo Lago. Izgrađeni kolektor mjesta Lastovo ima

podmorski ispust.

Kruti komunalni otpad se redovito prikuplja, a deponij uz cestu Ubli - Lastovo u procesu je osuvremenjivanja sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost.

Otok Lastovo je u povezan s elektroenergetskom mrežom Hrvatske preko otoka Korčule s dva visokonaponska podmorska kabela. Elektroenergetska 10kV mreža je

kabelska i nadzemna mreža, raznih presjeka i s golim vodičima. Mreža je postavljena u obliku zatvorenog prstena s dva otcjepa prema Jurjevoj luci i Vejom moru. Ukupna

instalirana elektroenergetska snaga na otoku Lastovu je 4990kVA, a sadašnje opterećenje iznosi 500-600kVA.

Protupožarna zaštita izvodi se zajedničkim radom Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) “Lastovo” , Interventne vatrogasne postrojbe, poduzeća “Hrvatske šume

d.o.o.”, te Javne ustanove „Parka prirode Lastovsko otočje”. Služba motrenja, čuvanja, ophodnje i stalnog vatrogasnog dežurstva obavlja se za vrijeme protupožarne

sezone, a osobito za vrijeme velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od požara, a zbog sprječavanja i otklanjanja opasnosti nastajanja i širenja požara i omogućavanja

učinkovitog gašenja požara. Izvidnice se nalaze na brdima Sozanj, Kaštel i Hum. Postoji i promatračko-ophodna služba koja tijekom dana obilazi otok vatrogasnim vozilom.

Policijska postaja Lastovo teritorijalno je nadležna na području otoka Lastova i “mješovitog” je tipa pa u njoj djeluju: operativno dežurstvo, temeljna, granična i

kriminalistička policija te upravni poslovi. Na području Policijske postaje Lastovo nalazi se stalni međunarodni granični pomorski prijelaz Ubli gdje se svakodnevno obavlja

kontrola prelaska državne granice na ulazu i izlazu iz RH.

2.3.3.1. Promet Lastovo je tijekom cijele godine trajektnom linijom povezano sa Splitom i Korčulom (Vela Luka) te brzobrodskom linijom s Korčulom (Vela Luka), Hvarom (Hvar) i

Splitom. U ljetnim mjesecima broj linija se povećava tako što se uvode dodatne, svakodnevne, trajektne linije za Split i Korčulu (Vela Luku), a uvodi se i brzobrodska linija

za Dubrovnik i Mljet koja prometuje dva puta tjedno.

Cestovni promet uglavnom se svodi svodi na promet osobnim automobilima, a javni autobusni prijevoz je zastupljen autobusom i minibusom te povezuje Ubli s

Pasadurom i Lastovom, a u ljetnom razdoblju i sa Skrivenom Lukom.

Cestovnu prometnu mrežu čine:

Državna cesta D119: Ubli - Lastovo dužine 10 km

Županijska cesta Ž6230: Pasadur (L69063) - Ubli (D119) dužine 2.7 km

Lokalna cesta L69034: Zaklopatica - Lastovo (D119), dužine 1,9 km

Lokalna cesta L69035: Lastovo (D119) - Skrivena Luka, dužine 5,8 km

Lokalna cesta L69062: Prehodišće - Pasadur (Ž6230), dužine 2,2 km

Lokalna cesta L69063: Jurjeva Luka - Pasadur (Ž6230), dužine 1,1 km

Lokalna cesta L69064: Lučica - Lastovo (D119), dužine 0,9 km

Lokalna cesta L69065: Lastovo (D119) - Barje, dužine 4,6 km

Uz navedene ceste brojni su i protupožarni putevi, biciklističke i pješačke staze te ostale lokalne ceste i putevi. Mrežu pješačkih staza čine:

Put Skrivena Luka - crkvica Sv. Ciprijan oko 1,2 km

Put Udovin do - Rača špilja oko 1,5 km

Ubli - Lastovo (stari šumski put) oko 7 km

Lastovo - špilja Pod Veji vrh oko 1 km

Lastovo - Kaštel oko 0,3 km

Sozanj - Vrh Soznja oko 0,3 km

Zaklopatica - Korita oko 0,8 km

Zaklopatica - Lastovo oko 2,5 km

Put crkvica: Lastovo - Sv. Spas - Sv. Kuzma - Sv. Barbara

- Sv. Ilija - Sv. Marija - Sv. Martin - Sv. Mihovil - Lastovo oko 5 km

Lastovo - Sv. Nikola - Zace oko 3 km

Dubrova - Veji pjevor - Hum oko 3 km

Lastovo - Bučen dolac - Kruševa njiva - Veja lokva

- Studenac - Pojice - Skrivena Luka oko 7 km

Na Lastovu postoje dva heliodroma, koji se koriste u vojne i civilne svrhe.

Slika 38. Drveni putokazi

Na području „Parka prirode Lastovsko otočje” važnu ulogu u pomorskom prometu imaju svjetionici. Obalna i lučka pomorska svjetla postavljena su na otocima Tajan,

Kopist, na rtu Stražica, na ulazu u Vejo Lago, na hridi zapadno od otoka Mrčara i u uvali Sv. Mihovil. Svjetionici – kule sa zgradom - nalaze se na rtu Struga (Lastovo), na

otoku Sušcu i otočiću Glavat. Svjetionik Struga jedan je od najstarijih svjetionika na Jadranu. Izgrađen je 1839. godine te ima svjetioničarsku posadu. Svjetionik na Sušcu

izgrađen je 1878. godine, a svjetionik na Glavatu 1884. godine. Oba svjetionika danas imaju posadu. Sve svjetionike održava “Plovput d.o.o.” Split.

2.3.4. Današnje korištenje prostora

2.3.4.1. Turizam Turistička sezona u „Parku prirode Lastovsko otočje” započinje u svibnju, a završava u listopadu. Glavna sezona traje tijekom dva ljetna mjeseca, s vrhuncem sezone u

kolovozu. Proslava Poklada u veljači/ožujku znatno doprinosi povećanju broja posjetitelja u zimskim mjesecima.

Slika 39. Jahte ispred hotela na Pasaduru

Posjetitelji Parka prirode najčešće su individualci koji posjećuju Park u vlastitom aranžmanu. Organizirane grupe najčešće dolaze jedrenjacima, na jednodnevne ili

dvodnevne izlete. U ljetnim mjesecima Lastovo posjećuju i izletnici iz Dubrovnika, Šipana, Mljeta i Korčule. Sve je veći broj nautičara koji dolaze osobnim brodovima,

jedrilicama i megajahtama. Također, sve učestaliji posjetitelji su i svjetski poznate osobe koje na području Parka uživaju u blagodatima koje nudi ovo najudaljenije otočje

Jadrana.

Slika 40. Jahte u uvali Zaklopatica

Slika 41. Informativna ploča o prirodnim vrijednostima Parka

Najveći broj gostiju dolazi iz Italije, slijede domaći gosti, a zatim gosti iz Slovenije i Njemačke.

Tablica 9. Kretanje broja turista po godinama i noćenju (Izvor: Turistička zajednica Općine Lastovo).

KRETANJE BROJA TURISTA 2002.-2016.

Godina Broj Broj noćenja Broj noćenja po tipu smještaja

posjetitelja Ukupno Domaći Strani

Privatni

smještaj Hotel Vez Kamp Ostalo

2002. / 24026 2706 21320 24026 / / / /

2003. / 24216 3229 20987 19064 / 4467 685 /

2004. / 34918 4497 30421 20979 4667 7916 1356 /

2005. / 36247 6611 29636 20699 6467 7310 1771 /

2006. / 47424 10299 37125 26461 9492 9471 2000 /

2007. 13013 49530 11871 37659 25414 10296 9311 2190 2319

2008. 12916 50247 11887 38360 25574 12207 9226 1517 1723

2009. 11596 43391 10612 32779 23949 8602 7930 1861 1049

2010. 11328 45379 8480 36899 24378 7803 7428 1329 4441

2011. 6270 44521 9325 35196 23147 10388 / 1464 9522

2012. 6072 42873 9484 33389 21051 10302 / 1484 10036

2013. 5596 40725 6762 33963 22077 9040 / 1119 5281

2014. 5494 42585 9051 33534 23798 7427 / 1519 5639

2015. 6433 46736 26885 10932 / 1686 5609

2016. 6926 50264 8080 35765 28507 12770 / 1222 1346

Na području Parka postoji jedan hotel kategoriziran s tri zvjezdice. Kvalitetan smještaj može se naći u privatnom smještaju i kampu. Smještaj je moguć i u svjetionicima

Struga i Sušac.

Tablica 10. Turistički kapaciteti u „Parku prirode Lastovsko otočje” (Izvor: Turistička zajednica Općine Lastovo).

TURISTIČKI KAPACITETI U “PARKU PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE˝

TIP SMJEŠTAJA LOKACIJA BROJ LEŽAJEVA /

VEZOVA BROJ IZNAJMLJIVAČA

Hotel Pasadur 152 (72 jedinice) 1

Svjetionik Struga, Sušac 20 (6 jedinica) 2

Privatni smještaj Lastovo + Mrčara 552 (216 jedinica) 77

TURISTIČKI KAPACITETI U “PARKU PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE˝

TIP SMJEŠTAJA LOKACIJA BROJ LEŽAJEVA /

VEZOVA BROJ IZNAJMLJIVAČA

Kamp Skrivena Luka 90 (30 jedinica) 1

Privezište Zaklopatica, Pasadur,

Skrivena Luka 75 3

Otočna gastronomska ponuda nudi se u raznovrsnim restoranima, konobama i seoskim domaćinstvima. Ugostiteljski objekti nalaze se u svakom mjestu na matičnom

otoku.

Tablica 11. Ugostiteljski objekti u „Parku prirode Lastovsko otočje” (Izvor: JU „PP Lastovsko otočje“)

UGOSTITELJSKI OBJEKTI U “PARKU

PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE˝

VRSTA OBJEKTA BROJ OBJEKATA

restorani / konobe 12

seosko domaćinstvo 5

caffe barovi 8

UKUPNO 25

Na području „Parka prirode Lastovsko otočje” djeluju dva ronilačka centra – Ronilački centar “Ankora” smješten u Zaklopatici i Ronilački centar “Ronilački raj” smješten

na Pasaduru. Na području Parka nalaze se brojne jedinstvene ronilačke lokacije kao što su Crnac, Lukovci, Sušac,Tajan i Kopist, a područje otočića Bijelca prepoznato je kao

jedna od 10 najatraktivnijih ronilačkih lokacija na Jadranu.

Slika 43. Podmorje otočića Bijelac

Tablica 12. Podaci o broju zarona i ronioca dva ronilačka kluba koji djeluju na području „PP Lastovsko otočje“

Godina Broj zarona Broj ronioca

2005. 1077 270

2006. 1080 265

Godina Broj zarona Broj ronioca

2007. 809 336

2008. 551 124

2009. 264 90

2010. 469 108

2011. 955 357

2012. 1181 252

2013. (podaci jednog od dva ronilačka

kluba) 795 155

2014. / /

2015. (podaci jednog od dva ronilačka

kluba) 1100 260

2016. (podaci jednog od dva ronilačka

kluba) 1800 325

Kako „Park prirode Lastovsko otočje” nema definiran službeni ulaz/izlaz, evidencija prodanih ulaznica ne prikazuje stvarni broj posjetitelja Parka prirode, no uz pomoć

izvještaja Turističke zajednice Općine Lastovo o broju gostiju u smještajnim kapacitetima na otoku može se dobiti bolji uvid u broj posjetitelja.

Tablica 13. Broj prodanih ulaznica nautičarima

GODINA BROJ ULAZNICA

2008. 20.570

2009. 26.256

2010. 28.022

2011. 32.373

2012. 31.196

2013. 29.792

2014. 21.209

2015. 17.997

GODINA BROJ ULAZNICA

2016. 18.940

Kvalitetan smještaj, domaća hrana, izbor izvrsnih domaćih vina i uvjeti za bavljenje rekreativnim sportovima (pješačenje, bic iklizam, penjanje, plivanje, ronjenje,

sportski ribolov, vožnja kajakom…) garantiraju ugodan boravak. Posebna zanimljivost su izleti brodom na otok Mladine u uvalu Saplun te obilazak Parka prirode

morskim putem.

Tijekom godine održava se niz događanja koja upotpunjuju turističku ponudu otoka. U veljači/ožujku održava se tradicionalni lastovski Poklad – najstariji karnevalski

običaj na ovim prostorima. U srpnju i kolovozu održava se Lastovska noć, Lastovsko kulturno ljeto uz KUD “Lastovo”, mušku klapu “Fumari” i žensku klapu „Ladesta“ i

njihove goste te razne druge glazbene manifestacije. U rujnu se slavi dan župe i općine Sv. Kuzma i Damjan i dan Parka.

Istraživanje posjetitelja Istraživanje posjetitelja provedeno je tijekom ljetnih sezona 2010., 2012., 2015. i 2016. godine, kroz različite upitnike prilagođene pojedinim skupinama posjetitelja na

četiri jezika, na mikrolokacijama unutar Parka. Cilj svakog istraživanja je dobiti osnovne pokazatelje o posjetiteljima i njihovim stavovima. Prikupljeni podaci služe

planiranju daljnjeg razvoja i upravljanja Parkom kako bi se ublažio potencijalni negativni utjecaj turizma na postojeće prirodne i kulturne resurse te omogućio ekonomski

razvoj lokalne zajednice.

Rezultati istraživanja pokazali su da je posjetitelj Parka mlađe životne dobi, više ili visoko obrazovan, srednje ili veće platežne moći. Najčešće dolazi zbog odmora i

opuštanja te se informira putem interneta i tiskanih publikacija. Nautičari su stariji, obrazovaniji i veće platežne moći.

2.3.4.2. Ribarstvo

Ribarstvo je oduvijek bilo važan izvor prihoda lokalnog stanovništva. Stanovnici „Parka prirode Lastovsko otočje” bave se profesionalnim, malim obalnim i

rekreacijskim ribolovom. Na području „Parka prirode Lastovsko otočje” postoji oko 40 profesionalnih ribara te 80 ovlaštenika za mali obalni ribolov, prosječne starosti oko

50 godina.

Slika 44. Ribarska mreža i brodica

Veličina brodova koji se koriste je do 10 m (80% do 8 m). Snaga motora je u prosjeku od 25 do 50 KS. Alati kojima se ribari najčešće koriste su vrše za jastoge, bačvare i

žičane vrše, jednostruke mreže u prosjeku do 200 m, a ostale u prosjeku do 1000 m, te parangali i udičarski alati. Pod tradicionalne alate se ubrajaju bačvara, koboj i

šabakun.

Ribarstvo je na području Parka definirano Pravilnikom o unutranjem redu Parka iz 2009., (“Narodne novine”, broj 154/2009) koji je primjenjiv samo u dijelu u kojem

njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 80/2013). S obzirom da se način obavljanja ribolova propisan ovim

Pravilnikom nije pokazao učinkovitim potrebno je novim Pravilnikom definirati sustav regulacije ribarstva koji će u većoj mjeri utjecati na obnovu i očuvanje ribljeg fonda

područja Parka te omogućiti održivo korištenje ovog resursa za lokalnu zajednicu.

Vrijeme lova ovisi o sezoni, lovostaju i ciljanim vrstama. Ciljane vrste su veliki rakovi, oborita riba i lignje. Ribolovna dna su uglavnom tvrda, hridinasta, pretkoraligena i

koraligena.

Udruga profesionalnih ribara Lastovo djeluje od 2006. godine te okuplja 20 članova. Glavni cilj udruge je zastupanje interesa ribara Lastova.

Prijetnje i problemi vezani za ribarstvo većinom se odnose na neredovito dizanje ribolovnog alata, krivolov, nedovoljnu kontrolu u Parku prvenstveno zbog manjka

djelatnika u službi čuvara prirode te nepostojanje sustavne evidencije ulova.

U periodu od 2010. do 2013. godine provedene su sustavne procjene stanja priobalnih ribolovnih resursa „Parka prirode Lastovsko otočje” kako bi se utvrdilo je li

ribolov na način propisan Pravilnikom o unutarnjem redu dugoročno održiv te doprinosi li obnovi i očuvanju ribljeg fonda. Prema Pravilniku o unutarnjem redu akvatorij

Parka podijeljen je na 4 ribolovne zone koje se u paru naizmjenice koriste svake tri godine. U dvije zone ribolov je dozvoljen, dok su u druge dvije zone ribolovne aktivnosti

ograničene.

Godine 2010. istraživanjem je utvrđeno nulto stanje ribljeg fonda što je podloga za sva daljnja istraživanja, praćenje stanja i procjenu efikasnosti ribolovnih zona.

Tijekom istraživanja 2010. godine utvrđene su najučestalije vrste riba: tabinja i trlja od kamena; od rakova jastog, a od glavonožaca sipa. Prosječna ukupna lovina

područja, preračunata na jednu mrežu, spada u vrlo dobru kategoriju lovine. Međutim, štetnost poponica vidljiva je na udjelu nedoraslih jedinki škrpine i jastoga. Nisu

utvrđene razlike u brojnosti i biomasi riba između 4 ribolovne zone što se pripisuje jednakim ribolovnim naporima na cijelom području prije proglašenja Parka. Stanje

ribolovnih resursa iz 2010. godine upućuje na ispravnost odluke o proglašenju Parka i na potrebu za zaštitom lokaliteta i resursa.

Nakon obavljenog istraživanja za 2012. godinu stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita na temelju rezultata istraživanja zadnje 3 godine dostavili su “Stručno

mišljenje o učinkovitosti sustava zaštite priobalnih ribolovnih resursa na području Parka prirode Lastovsko otočje”. U izvještaju su iznijeli stanje priobalnih ribolovnih resursa za

2012. godinu i usporedili ga s istraživanjima iz prethodne dvije godine kako bi se utvrdilo je li trogodišnje razdoblje početka primjene Pravilnika iznjedrilo pozitivne učinke

zaštite. Usprkos određenim pozitivnim pomacima koji su uočeni u 3 godine istraživanja, u izvještaju naglašavaju da režim ribolova kakav je propisan Pravilnikom neće

dugoročno doprinjeti očuvanju i održivom korištenju priobalnih ribolovnih resursa Parka. Od 2012. godine, prema preporuci stručnjaka Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz

Splita i rezultatima prethodnih istraživanja te u skladu sa svjetskim trendovima započeo je proces definiranja novog sustava regulacije ribolova primjenom zona bez ribolova,

tzv.“no-take“. Prvi prijedlog uključivao je postojeću podjelu akvatorija na 4 zone uz dvije zone bez ribolova (no take) koje su proizašle kao rezultat izrade zonacije za

potrebe Plana upravljanja. U daljnjoj proceduri definiranja regulacije ribolova provedene su brojne radionice s dionicima posebice profesionalnim ribarima i stručnjacima, te

nadležnim institucijama na kojima su temeljem stručnih kriterija dogovorene potencijalne zone bez ribolova. Drugi prijedlog podrazumjevao je odustajanje od podjele

akvatorija na 4 zone, te potpuni prijelaz na zone bez ribolova. Ukupni broj zona je bio 15 i obuhvaćale su 11,05% morskog akvatorija Parka prirode. U konačnici je za

potrebe izrade Pravilnika o zaštićenim ribolovnim područjima koji izrađuje Povjerenstvo čiji su članovi i Javna ustanova i Udruga profesionalnih ribara Lastova, ministarstvu

nadležnom za ribarstvo poslan prijedlog sa 7 zona bez ribolova koje obuhvaćaju 4,47% morskog akvatorija Parka. Prema preporuci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz

Splita neophodno je, osim prostornog ograničenja, za učinkovitu zaštitu i obnovu ribljeg fonda, primjeniti i ograničenje broja ribara na području Parka. Praksa EU prepoznaje

prvenstvo lokalnog stanovništva u obavljanju gospodarskih djelatnosti u zaštićenom području, pa u tom smjeru idu i aktivnosti Javne ustanove i Udruge profesionalnih ribara

Lastova. Karte u prilogu prikazaju dosadašnji sustav regulacije ribolova i prijedlog novog sustava regulacije ribolova na području Parka.

Tijekom 2010. proveden je i upitnik kojim su anketirani profesionalni ribari. Istraživanjem su se po prvi put pokušali prikupiti podaci o socio-ekonomskom profilu ribara,

njihovom mišljenju o Parku i mjerama zaštite, uključivanju u rad Parka te ulovima i ribolovnim alatima. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje današnjeg stanja kako bi se u

budućnosti mogle pratiti promjene i donositi adekvatne mjere. Anketama je pristupilo ukupno 19 ispitanika što predstavlja tek 42,2% ukupnog broja ribara u Park zbog

čega su rezultati ankete isključivo indikativni i najvjerojatnije ne pružaju cjelovit odraz mišljenja svih ribara te treba uzeti sa zadrškom i interpretirati samo za anketirani

postotak. Također, treba uzeti u obzir da dobar dio ispitanika nije odgovorio na ključna pitanja. Anketa pokazuje da ispitanici generalno podržavaju ideju zaštićenih

morskih područja. Više od 80% lokalnih ribara se u potpunosti ili djelomično slaže s tvrdnjama da su zaštićena morska područja dobra mjera očuvanja i održivog

gospodarenja morskim okolišem, da su važna za obnovu ribljih populacija, nužna za osiguranje održivog ribolova i sprječavanje prelova te povećanje biološke raznolikosti.

Najveći dio ispitanika smatra da je „Park Prirode Lastovsko otočje” odgovarajuće veličine. 63,2% ribara je odgovorilo da je ribolovni pritisak visok ili izrazito visok te,

posljedično, najvećim dijelom (68%) smatraju da je riblji fond izlovljen. 78,9% ispitanika smatra da bi unutar Parka trebalo uključiti i manja područja u cijelosti bez ribolova,

a kao razloge navode obnovu ribljeg fonda, zaštitu mrijesta te obogaćenje turističke ponude, uz obavezno smanjenje broja profesionalnih ribara koji ribolov obavljaju na

području Parka te davanje prednosti lokalnoj zajednici.

Većina ribara se ribolovom bavi 10 - 20 godina, no određenom broju ispitanika to nije primarna djelatnost. Love od 5 do 30 dana mjesečno, a prosječno 16 dana. Oko

60% ribara lovi tijekom cijele godine, a njih 40% samo sezonski, s tim da je za sve ribolov u pravilu najintenzivniji od proljetnih do jesenskih mjeseci.

Ribari smatraju da su sljedeći problemi najvažniji problemi ribara u „Parku prirode Lastovsko otočje”: izjednačavanje profesionalnih ribara s onima kojima je ribarstvo tek

dodatna djelatnost, nedovoljna kontrola i nepoštivanje propisa, pitanje nadležnosti te plasman ribe.

Lastovski ribari najučestalije koriste sljedeće ribolovne alate: psara (često 47,4% te vrlo često 21,2%), poponica (često 26,3% te vrlo često 5,3%), sipara (često 31,6% te

vrlo često 5,3%) i parangal (često 26,3% te vrlo često 10,5%). Ostali alati koriste se znatno rjeđe, uglavnom sezonski (npr. mrežica se koristi samo za ulov crneja u svibnju i

lipnju).

Uobičajene i ciljane vrste dominantno korištenih alata su:

Psara: hrskavičnjače (landovina), škrpina, jastog, grdobina

Poponica i sipara: škrpina, sipa, tabinja

Parangal: pagar, kantar, ugor, murina, kokot, mol

Ispitanici imaju podjeljena mišljenja o nepovoljnom, povoljnom ili nikakvom utjecaju „Parka prirode Lastovsko otočje” na njihove prihode. Kao pozitivne razloge

navode povećanu turističku potražnju i mogućnost zapošljavanja. Glavni negativni razlozi su dodatna ograničenja nametnuta ribolovnim zonama te posljedično duže

putovanje i boravak na moru.

2.3.4.3. Lovstvo

Lovno područje obuhvaća cijelu općinu Lastovo, a podijeljeno je na zajedničko i državno lovište.

Zajedničko lovište br. XIX/108 “Lastovo” u cijelosti obuhvaća matični otok s pripadajućim manjim otocima i otočićima isključujući tri veća otoka na zapadnoj strani:

Prežba, Mrčara i Kopist. Površina lovišta iznosi 4277 ha. Lovište ne obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište površine do 300 m od naselja te javne površine

(prometnice i dr.) u sveukupnoj površini od 160 ha. Lovište je namijenjeno uzgoju sitne divljači: zeca, jarebice kamenjarke i fazana. Lovištem gospodari lovačko društvo

“Jastreb” Lastovo.

Državno uzgajalište divljači broj XIX/3 - “Mrčara - Prežba” površine je 546 ha. Obuhvaća skupinu otoka i otočića zapadno od otoka Lastovo: tri veća otoka – Kopist,

Prežba i Mrčara, te sedam manjih otočića - Bratin, Vlašnik, Makarac, Mali i Veji Maslovnjak, Mali i Veji Rutvenjak. Lovište ne obuhvaća površine oko naselja Sv. Juraj na

Prežbi i ostale javne površine u iznosu od 20 ha. Lovište je namijenjeno uzgoju divljači: muflona, zeca, jarebice kamenjarke.

Osim lokalnih lovaca, love i strani lovci koji dolaze zbog lova na šljuke. Prema Zakonu o otocima („Narodne novine“, broj 34/1999, 149/1999, 32/2002, 33/2006) i

Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013) zabranjeno je unošenje i uzgoj divljači koja prirodno ne obitava na otoku. Također, ovlaštenici prava lova čija se

lovišta nalaze na području Parka dužni su uskladiti lovno-gospodarsku osnovu s uvjetima zaštite prirode.

Lovačko društvo “Jastreb” broji 50 članova. Glavna sezona lova je jesen/zima (fazan i zec), dok se u sporednoj sezoni love prepelice, golub grivnjaš i šumska šljuka.

Tradicionalno druženje lovaca se organizira večerama i druženjem s lovcima iz drugih lovišta.

Poteškoće u radu Lovačkog društva su manjak sredstava, starost populacije lovaca te sve skuplja divljač iz uzgoja.

2.3.4.4. Šumarstvo Najšumovitiji dijelovi općine Lastovo su na otoku Lastovu, naročito na njegovom sjevernom i zapadnom dijelu (područja uz Vejo i Malo Lago), zatim na otocima Prežbi i

Mrčari s pripadajućim otočićima te na Kopistu. Za svoju šumovitost ovo područje može zahvaliti obilju plodnih površina, zbog čega nije bilo potrebe za krčenjem šume, kao

i ulozi Dubrovačke Republike koja je veliku pažnju poklanjala čuvanju šumskih površina što je istaknuto u posebnim poglavljima lastovskog Statuta (1310. godina).

Zemljištem (obraslim i neobraslim) koje nije u privatnom vlasništvu i koje nije javno pomorsko dobro ili javno dobro (putovi) gospodari poduzeće za gospodarenje

šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj – “Hrvatske šume d.o.o”, Uprava šuma Split, Šumarija Korčula. Ukupna površina gospodarske jedinice na području

Parka iznosi 2481,40 ha.

Hrvatske šume d.o.o. kao glavni cilj gospodarenja imaju očuvanje autohtonih šumskih zajednica te ekoloških sustava. Prvenstvena namjena ovih sastojina je zaštitna

funkcija i ostvarivanje općekorisnih funkcija šuma na način potrajnog gospodarenja usklađenog sa FSC certifikatom. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u

vlasništvu Republike Hrvatske propisano je desetogodišnjim Programom gospodarenja za G.J. Lastovo gdje su propisani sljedeći šumsko-uzgojni radovi: biološka obnova

šuma, čuvanje šuma, zaštita šuma od biljnih bolesti i štetnih organizama, mjere zaštite šuma od požara, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih

cesta te santirana sječa.

Od proglašenja Parka prirode „Lastovsko otočje“ djelatnici Parka čiste nove i održavaju stare putove i šumske staze, te lokve i njihove prilazne putove..

Tablica 14. Površina obraslog i neobraslog zemljišta kojim gospodari poduzeće “Hrvatske šume”

OBRASLO PROIZVODNO

ZEMLJIŠTE

POVRŠINA

(ha)

UČEŠĆE U OBRASLOJ

POVRŠINI (%)

UČEŠĆE U

UKUPNOJ

POVRŠINI (%)

Alepski bor 411,83 21,39 16,60

Panjača crnike 234,48 12,18 9,44

Makija 467,43 24,29 18,84

Garig 810,79 42,14 32,67

UKUPNO OBRASLO 1924,53 100,00 77,55

NEOBRASLO PROIZVODNO

ZEMLJIŠTE

POVRŠINA

(ha)

UČEŠĆE U

NEOBRASLOJ

POVRŠINI (%)

UČEŠĆE U

UKUPNOJ

POVRŠINI (%)

Neobraslo proizvodno (kamenjar) 539,72 100,00 21,76

UKUPNO NEOBRASLO 539,72 100,00 21,76

Neplodno 17,15 0,69

SVEUKUPNA POVRŠINA 2481,40 100,00

Požari Razlozi požara na ovom području uglavnom su antropogeni utjecaj i udar groma. Prvi veći požar dogodio se 1971. godine na području Skrivene luke te je imao

katastrofalne razmjere (izgorjelo je oko 16 km² šumskog zemljišta). U narednim godinama uslijedilo je nekoliko požara koji su drastično devastirali šume i narušili krajobraz

Lastova.

Požar 1998. godine (6. - 10. kolovoza) je buknuo iznad uvale Mrca, a izgorjela je cijela južna strana otoka, Ubli na zapadu, do Studeno dance na istoku te polja Hrastovo

na sjeveru. Požar 2003. godine (04. - 07. rujna) je planuo na južnim padinama brda koje gleda u polje Lokavje. Izgorjelo je područje od rta Vejega mora, područje od južne

obale u širini od 3 do 4 km nadomak mjesta Lastovo te sve do polja Udovin dol na zapadu, a vatra se zaustavila oko 2 km prije najistočnijeg otočkog rta Ponte od Norega

Homa. U tom pojasu izgorjele su padine najvišeg brda Huma, Zle polje zajedno s Vejim dolcem, Dubrova zajedno s brdom Sv. Ilija, polja Hrastove, Zegovo, Bosonji dô,

Bučen dolac, Petrovi dovci, Vreseji dolac, Veja lokva, Pojice, Studenac, Kruševa njiva, Vrsi, Dosibje dô , Dovci, Pasjeka i Udovin dô . Na južnoj strani otoka izgorio je obalni

pojas od vojarne Vejo more do uvale Skrivena Luka, sve do svjetionika Struge i Za kraje do Prsnaš dola. Dva manja požara 2008. na Prežbi obuhvatila su površinu od 23 ha.

2.3.4.5. Poljoprivreda Poljoprivreda je važna tradicionalna djelatnost otoka Lastova. Najveći udio u strukturi obradivih površina s 187 ha imaju voćnjaci i maslinici, a zatim oranice i vrtovi s

169 ha. Vinogradi se protežu na 118 ha obradivih površina.

U lastovskim poljima dobro uspijeva vinova loza. Uzgajaju se tri sorte crnog grožđa za proizvodnju vina: plavac, mala plavka i velika plavka (plavina). Od bijelog grožđa

uzgaja se: rukatac, cetinka i kuč. Plavac i rukatac najbolje uspijevaju.

Na Lastovu se kultivira poseban tip autohtone masline - piculja. Stablo i plod manji su nego u ostalih sorti, rađa mnogo redovitije od ostalih i otporna je na uzročnike

bolesti pa te masline nije potrebno štititi upotrebom kemijskih sredstava. Postoje i neki introducirani tipovi maslina kao npr. oblica, ali se zbog svoje osjetljivosti ne

uzgajaju previše. Masline su sađene samo na rubovima polja zbog toga što su na tim mjestima zaštićenije od mraza. Na Lastovu je zabilježeno oko 9500 stabala maslina.

Na otoku je nekada postojala uljara (u luci Sv. Mihovil), a 1808. godine je na otoku bilo 8 mlinova za mljevenje maslina.

Slika 45. Vinograd u polju Lokavje

Od voća najviše ima badema, smokava i vinogradarskih bresaka te rogača. Povrće se uzgaja za vlastite potrebe. Na otoku Lastovu raste velik broj različitih vrsta

ljekovitog bilja koje se za sada sakuplja za vlastite potrebe.

Slika 46. Autohtona sorta masline - piculja

Stanovništvo Lastova se uzgojem domaćih životinja bavi za vlastite potrebe (meso, mlijeko, jaja, vuna, perje). Najviše se uzgajaju kokoši i ovce te koze. 2001. godine na

otoku je bilo 7 magaraca (uključujući mazge i mule), 8 goveda, 434 ovce i koze, 347 komada peradi i 4 svinje. Danas se na području Parka stočarstvom bavi desetak obitelji,

posjeduju stada koza i ovaca, goveda i svinja, dok na otoku Sušcu jedna osoba drži stado koza i ovaca.

2.3.4.6. Istraživanja Na području „Parka prirode Lastovsko otočje” od 2005. do danas su provedena istraživanja u nekoliko znanstvenih disciplina s ciljem prikupljanja podataka o prirodnim

i kulturnim vrijednostima. Znanstvena istraživanja i inventarizacije resursa predstavljaju jedan od prioriteta u radu Parka jer su ona temelj za razvoj kvalitetnijih i

učinkovitijih mjera zaštite i upravljanja te korištenja resursa ovog zaštićenog područja. Stoga je od velikog značaja suradnja s institucijama, pojedinim istraživačima te

udrugama s kojima se svake godine planiraju i provode znanstvena istraživanja. U skladu sa svojim mogućnostima Javna ustanova pruža potporu i istraživanjima kojima

nije direktni naručitelj. Takva istraživanja idu u prilog prikupljanju vrijednih podataka i rješavanju početnog problema neistraženosti područja.

Tablica 15. Popis realiziranih istraživanja.

Naziv istraživanja Godina Provedba Izvještaj

1. Kartiranja morskih vrsta i staništa PP Lastovsko otočje 2005. -2011. Udruga za prirodu, okoliš i

održivi razvoj Sunce Izvještaj

2. COAST projekt - inventarizacija i uspostavljanje

projekta monitoringa ptica 2005. - 2010. Robert Crnković Godišnja izvješća

3. Interdisciplinarni istraživački projekt „Lastovsko

otočje“ 2007.

Udruga studenata biologije

BIUS

Zbornik radova

interdisciplinarnog

istraživačkog projekta

„Lastovsko otočje“

4. Kartografija i obilježavanje putova Parka prirode

„Lastovsko otočje“ 2008.; 2015.

Hrvatska gorska služba

spašavanja

Turističko – planinarski

zemljovid

5. Istraživanje orhideja i gljiva sluznjača PP „Lastovskog

otočja“ 2008.

prof. dr. sc. Radovan

Krančev Izvještaj

6. Istraživanje malih sisavaca, gmazova i ptica. 2008.

Arijana Barun, Ivan Budinski,

Antica Čulina, dr. sc. Nikola

Tvrtković

Izvještaj

7. Istraživanje ornitofaune PP „Lastovsko otočje“ 2008. Ivan Budinski Izvještaj

8. Istraživanje antičko-srednjovjekovnog sklopa u uvali

Portić na otoku Sušcu. 2008. Dinko Radić Izvještaj

9. Fauna šišmiša otoka Lastova 2008. - 2010. dr. sc. Igor Pavlinić Izvještaj

10. Program praćenja, nadzora, širenja i uklanjanja

invazivnih algi roda Caulerpa 2009. - 2010. Miljenko Marukić Izvještaj

11. Istraživanje uspješnosti gniježđenja gregule i kaukala i

deratizacija staništa gniježđenja 2010. Ivan Budinski Izvješataj

12. Studija iskorištavanja alepskog bora 2010. Hrvatski šumarski institut Izvještaj

13. Istraživanje stavova ribara Parka prirode „Lastovsko

otočje“, strukturirani upitnik 2010.

Institut za oceanografiju i

ribarstvo Split Stručna studija

14. Istraživanje posjetitelja Parka prirode „Lastovsko

otočje“ 2010. ; 2015.

Institut za turizam, Udruga

za prirodu, okoliš i održivi

razvoj Sunce

Izvještaj

15. Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa Parka

prirode „Lastovsko otočje“ 2010. - 2013.

Institut za oceanografiju i

ribarstvo Split Izvještaj

16. Praćenje stanja livada morske cvjetnice vrste

Posidonia oceanica 2010. - 2012.

Udruga za prirodu, okoliš i

održivi razvoj Sunce Izvještaj

17.

Monitoring gnijezdećih populacija gregule, kaukala,

sredozemnog galeba, galeba klaukavca i sivog sokola,

te utvrđivanje sistemske pripadnosti (na razini

vrsta/podvrsta) i procjena populacije na području PP

„Lastovsko otočje“

2010. -2013. Hrvatsko ornitološko

društvo/Robert Crnković Izvještaj

18. Kontrola štakora i monitoring cjevonosnica u PP

„Lastovsko otočje“ 2011.

Udruga za biološka

istraživanja - BIOM Izvještaj

19. Istraživanje lokvi na području PP „Lastovsko otočje“ 2011. Udruga za biološka

istraživanja - BIOM Izvještaj

20. Ornitofauna PP „Lastovsko otočje“; vrste, brojnost,

status i rasprostranjenost 2011.

Udruga za biološka

istraživanja - BIOM Izvještaj

21.

Stručno mišljenje o učinkovitosti sustava zaštite

priobalnih ribolovnih resursa na području Parka

prirode „Lastovsko otočje“

2012.

Institut za oceanografiju i

ribarstvo - laboratorij za

ihtiologiju i priobalni ribolov

Izvještaj

22.

Istraživanje i vrednovanje žute poljarice (Dolichophis

caspius) i zelene krastače (Pseudepidalea viridis) na

Lastovskom otočju.

2013.

Hrvatsko herpetološko

društvo - Hyla

Izvještaj

23. Arhitektonsko idejno rješenje

zatvaranja ulaza špilje rača 2013.

Studio za održivu

Arhitekturu d.o.o. Idejno rješenje

24. Praćenja stanja i kartiranja dijela akvatorija Parka

prirode Lastovsko otočje 2014. - 2016.

Društvo istraživača mora

"20000 milja"

/

25. Istraživanje morskih invazivnih vrsta na području na

području Parka prirode „Lastovsko otočje“ 2014.

Društvo istraživača mora

"20000 milja"

/

26. Praćenje stanja populacija Natura 2000 ciljanih vrsta

ptica Parka prirode „Lastovsko otočje“ 2014. - 2016.

Udruga brkata

sjenica/Robert Crnković

Godišnji izvještaj i mjere

zaštite

27. Testing the Adaptive Modulation Hypothesis:

Physiological Changes in a Newly Herbivorous Lizard 2014. - 2016.

Sveučilište u

Kaliforniji/Nacionalni

prirodoslovni muzej u

Parizu/Sveučilište u Parizu

Izvješća i znanstveni radovi

28. Utvrđivanje recentnog stvarnog stanja biljnih svojti

Parka prirode Lastovsko otočje 2015. Radovan Kranjčev Izvještaj, knjiga i džepni vodič

29. Preliminarno istraživanje populacije gregule (Puffinus

yelkouan) na škoju od Zaklopatice 2016.

Udruga za biološka

istraživanja - BIOM Izvještaj

3. Pogled iznutra: Što kaže lokalno stanovništvo i dionici

3.1. Proces uključivanja dionika

Plan upravljanja strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i

pokazatelje učinkovitosti upravljanja (Zakon o zaštiti prirode, „Narodne novine“, broj 80/2013, čl. 9., st.1.). Za izradu kvalitetnog plana upravljanja nužno je da se uključe

svi dionici, njihove perspektive i znanja te kako bi se osigurao uspjeh kako u izradi, tako i u primjeni plana upravljanja.

Dionici mogu biti svi oni koji imaju interes ili “ulog” u odlukama koje se donose, partneri u procesu planiranja, pojedinci ili skupine koje su uključene, zainteresirane, ili

pod utjecajem planiranih odluka – predstavnici lokalne zajednice, ministarstava, ribara, općine, turističke zajednice, uvaženi pojedinci, poljoprivrednici, udruge,

znanstvenici i sl. Popis dionika „Parka prirode Lastovsko otočje” nalazi se u prilogu 5.

Proces izrade Plana upravljanja „Parka prirode Lastovsko otočje” trajao je od siječnja 2009. do listopada 2012. te od rujna 2016. do siječnja 2017. godine. Plan

upravljanja izrađen je uz tehničku podršku projekta “Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj”, koji je uključivao i razvoj standarda upravljanja na

nacionalnoj razini te razmjenu iskustava s drugim zaštićenim morskim područjima u zemlji i inozemstvu.

Elementi plana upravljanja izrađeni su kroz radionice s dionicima te kroz niz internih radionica djelatnika Javne ustanove na kojima su se rezultati radionica s dionicima

dorađivali i ugrađivali u teme Plana upravljanja.

Dionici su na radionice bili pozivani od strane Javne ustanove – službenim pozivima, pozivima putem oglasne ploče i internet stranice. Na radionicama su, osim lokalne

zajednice, sudjelovali predstavnici državnih institucija, stručnjaci iz raznih polja, te znanstvenici koji su pridonijeli svojim idejama i znanjem.

Prva radionica s dionicima – 21.03.2010. Lastovo:

Tema: “Vrijednosti i prijetnje zaštićenog područja”

Ciljevi:

objasniti proces izrade Plana upravljanja

identifikacija vrijednosti područja

identifikacija prijetnji očuvanju vrijednosti

razvoj vizije budućnosti „Parka prirode Lastovsko otočje”

Odaziv: 30 sudionika

Evaluacija:

Dionici su surađivali i pozitivno se odnosili prema sadržaju i organizatorima. Nakon obavljenih prezentacija i raspravljene teme komunikacije, sudionici su pokazali i

visok stupanj razumijevanja prema ulozi i budućem radu JU kao i spremnost na vlastiti doprinos. Uspoređujući izraženi pozitivan stav na radionici s dijelom rezultata

provedenih upitnika u kojima se vidi da u zajednici postoji kritičnost prema činjenici da je područje zaštićeno, može se pretpostaviti da dio populacije na otoku, koji iz

raznih razloga (oprez, otpor, nerazumijevanje, predrasude itd.) ne podržava rad JU, nije želio sudjelovati na radionici. Dionici su identificirali veliki broj vrijednosti i prijetnji

te odredili prioritete. U izradi vizije, kao doprinos u procesu formuliranja konačne verzije, dionici su dali svoj prijedlog.

Druga radionica s dionicima – 16.11.2010. Lastovo:

Tema: “Ciljevi i aktivnosti upravljanja” Ciljevi:

upoznati sudionike sa strukturom i dosadašnjim rezultatima izrade Plana upravljanja

prezentirati i doraditi nacrt ciljeva upravljanja

izraditi nacrt aktivnosti upravljanja

raspraviti moguća partnerstva u provedbi aktivnosti

Odaziv: 30 sudionika

Evaluacija:

Nakon uvodnog predavanja sudionici su se prema iskazanom interesu podijelili u manje skupine koje su razrađivale unaprijed pripremljene teme. Rezultati rada u

skupinama predstavljeni su i po potrebi revidirani plenarno. Sudionici su pojedinačno identificirali po dvije aktivnosti koje po njihovom mišljenju treba najhitnije provesti

te one koje smatraju dugoročno najvažnijima za ostvarivanje vizije. Plenarno su se prikupile i ideje o željenim načinima uključivanja i informiranja dionika u rad Parka.

Zaključeno je da je potrebno jačanje stručnih kapaciteta Parka, intenzivnije informiranje šire javnosti o vrijednostima i načinu djelovanja Parka, te da će se nastaviti

suradnja s dionicima kako bi se iskoristio relativno visok stupanj zainteresiranosti dionika za suradnju.

Slika 47. Druga radionica sa dionicima

Treća radionica s dionicima – 25.11.2011. Lastovo:

Tema: “Izrada prijedloga zonacije za Plan upravljanja Parka prirode Lastovsko otočje” Ciljevi:

upoznati dionike o trenutnoj fazi izrade Plana upravljanja

upoznati dionike s konceptom zonacije morskih zaštićenih područja

izraditi prijedlog zonacije za Plan upravljanja „Parka prirode Lastovsko otočje”

Odaziv: 20 sudionika

Evaluacija:

Radionica je provedena po planu. Pozvani dionici odazvali su se i sudjelovali na radionici. Uvodnim predavanjem predstavnice nadležnih institucija uvele su dionike u

tematiku zoniranja te ih upoznale s iskustvima zonacije drugih zaštićenih područja Hrvatske. Dionici su zatim raspoređeni u dvije grupe od kojih se jedna grupa posvetila

zoniranju kopna, a druga mora. Rezultati rada obje grupe na kraju su predstavljeni te plenarno revidirani.

Proces zoniranja temeljio se na prirodnim, socio–ekonomskim i kulturno–povijesnim vrijednostima otoka te do sada utvrđenim općim i specifičnim ciljevima i

aktivnostima Plana upravljanja.

3.2. Istaknute vrijednosti područja

Kroz upitnik, ali i kroz rezultate radionice s dionicima utvrđene su lokalnom stanovništvu najvažnije vrijednosti:

prirodne vrijednosti: šume, livade posidonije, rijetke i ugrožene biljne vrste, morske ptice, raznolikost i bogatstvo morskih vrsta, naselja crvenog koralja i

gorgonija, mrijestilište riba, očuvano tamno nebo (bez svjetlosnog zagađenja), netaknuta priroda

socio-ekonomske vrijednosti: maslinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, turizam (privatni smještaj), nautički turizam, ronilački turizam, avanturistički turizam,

drvena brodogradnja, ekološka proizvodnja

kulturno-povijesne vrijednosti: lastovski Poklad, arhitektura mjesta Lastova i Lučice, lastovski fumari, 38 crkvica, nalazišta amfora, 700 godina Lastovskog

statuta, Lastovska nošnja

3.3. Način života

Lastovci, kao i drugi otočani, najveće nedostatke života na otoku vide u povećanim troškovima zbog izoliranosti i udaljenosti od kopna, lošoj prometnoj povezanosti i

depopulaciji.

Lastovci su izuzetno vrijedni. Nekad su se bavili isključivo poljoprivredom – vinogradarstvom i maslinarstvom, stočarstvom, ribarstvom, pa čak i koraljarstvom i

sokolarstvom. Danas se, uz poljoprivredu i ribarstvo, pretežno okreću turizmu i trgovini. Iako malobrojni, udaljeni od kopna i nekih čari modernizma, nadoknađuju to

povećanom kvalitetom života, druženjem i uživanjem u netaknutoj prirodi. Velika vrijednost, koja je mladima usađena od malih nogu, je čuvanje tradicije i običaja, kao i

starih zanata poput drvene brodogradnje i izrade fumara.

Zapošljavanje stanovnika omogućavaju državne službe, Javna ustanova, ugostitelji, škola, privatni obrti, a povećano zapošljavanje je vidljivo tijekom turističke sezone

(srpanj - kolovoz).

3.4. Zapažene promjene

i problemi današnjice

Kao pozitivne primjere u zajednici i okolišu lokalno stanovništvo ističe porast kvalitete života, veći broj trajektnih linija i ulaganja u infrastrukturu otoka (poboljšana

lokalna cesta, prokrčeni novi i održavani stari šumski putovi, protupožarni putovi, uređena vodoopskrba). Proglašenjem Parka prirode osigurana su nova radna mjesta,

povećana je kulturna svijest stanovnika kao i svijest o prirodnim vrijednostima.

Za turističku sezonu ističe se veća mogućnost zapošljavanja i veći broj turista te organizacija kulturnih događanja. Osnutkom Udruge “Val” poboljšala se briga i kvaliteta

života populaciji treće životne dobi i nemoćnim osobama.

Kroz upitnik za negativne promjene u posljednjih desetak godina u lokalnoj zajednici i okolišu istaknute su depopulacija, trend iseljavanja, loše rukovodstvo otoka

(politika) te slaba mogućnost zapošljavanja i skupoća zbog udaljenosti, onečišćenje mora (naplavni otpad), nebriga o kulturnoj baštini, nepošumljavanje opožarenih

površina, loša organizacija uklanjanja otpada.

Veliki problem predstavljaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi, betonizacija i neobnavljanje starih kuća.

S gospodarske strane istaknuto je smanjenje ribljeg fonda, izostanak napretka u prenamjeni vojnih objekata za turističke svrhe, neorganiziran nautički turizam, pojava

modernizacije na štetu tradicije i povijesti te nedovoljno aktivnosti za mlade.

Pozitivne ili negativne promjene utjecale su na život i rad pojedinaca usko vezanih za te promjene, a većina stanovnika ističe da nije u mogućnosti riješiti prijetnju kao

pojedinci jer se ne nalaze na položajima na kojima bi mogli utjecati na promjene.

3.5. Viđenja budućnosti

Lokalno stanovništvo budućnost otoka i zajednice vidi u otvaranju radnih mjesta i zadržavanju mladih na otoku te rješavanju stambenog pitanja. Također, u poboljšanju

zabavno-sportskih sadržaja, novim projektima, boljim poticajnim sredstvima u poljoprivredi te u okrupnjivanju poljoprivrednih površina, razvoju ekološke proizvodnje,

boljoj turističkoj ponudi i promociji, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, uključivanju mladih u lokalnu vlast, uklanjanju otpada s otoka, poboljšanju i usklađivanju

trajektnih linija, bržim trajektima, vojnim objektima stavljenim u funkciju, većoj svijesti o potrebi zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Budućnost u poljoprivredi vidi se u maslinarstvu i vinogradarstvu te boljem plasmanu proizvoda (masline, ulje, vino) na tržište. Također se ističu i voćarstvo i

povrtlarstvo, no veliki je problem u malim poljoprivrednim površinama kojima je potrebno okrupnjivanje. Razvoj poljoprivrede vidi se još i u ekološkoj proizvodnji i boljim

poticajima te privatizaciji poljoprivredne zadruge i uvođenju stručnog kadra. Većina lokalnog stanovništva proizvodi za svoje osobne potrebe dok manji broj svoje

proizvode plasira putem restorana, privatnih dućana ili kroz turizam.

Lokalni stanovnici se bave gospodarskim, malim obalnim i rekreacijskim ribolovom. Većina svoj ulov prodaje putem restorana, otkupne stanice ili lovi za osobne

potrebe. Najisplativiji je ulov bijele ribe i jastoga. Najveći problem, koji ističu ribari, je drastično smanjenje ribljeg fonda i krivolov pa bi bilo nužno povećati nadzor. Ribari

vide budućnost u osnivanju ribarske zadruge preko koje bi se vršio otkup ribe.

Turistički djelatnici na otoku se bave iznajmljivanjem apartmana, soba i ugostiteljstvom, a zastupljena je i trgovina. Najveći problem za turizam je udaljenost i skupoća

trajektne karte te kratko trajanje sezone, stoga bi trebalo težiti produljenju i poboljšanju turističke ponude izvan glavne sezone. Kao problem se javlja i povećanje otpada

zbog većeg broja turista. Također, u glavnoj sezoni je nužno organiziranje kulturnih manifestacija i zabavnih sadržaja, ali najvažnije je postojeće i potencijalne posjetitelje

informirati o vrijednostima zaštićenog područja.

3.6. Očekivane uloge Parka

Prema rezultatima upitnika za lokalno stanovništvo uloga Ustanove je da se bavi zaštitom, očuvanjem i održavanjem prirodne i kulturne baštine, promidžbom otoka,

razvojem ekološke svijesti, edukacijom stanovništva svih dobnih skupina, provođenjem zakona i nadzora nad područjem (Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o unutarnjem

redu), poboljšanjem kvalitete života lokalne zajednice kroz nova zapošljavanja, no uočeno je i slabo poznavanje nadležnosti Ustanove pa samim time i nerealna očekivanja

kod realizacije problema.

Komunikacija s lokalnom zajednicom ostvarena je putem direktnih kontakata s djelatnicima Javne ustanove te kroz poslovne suradnje. Zajednica se informira o

aktivnostima Ustanove, uz komunikaciju s djelatnicima, preko oglasne ploče i internetske stranice. No, još uvijek postoji i nezainteresiranost za komunikaciju.

Očekivanja zajednice su raznovrsna. Neka od njih su – okrupnjavanje poljoprivrednih zemljišta (riješeni imovinsko pravni odnosi), pokretanje otoka od strane školovanih

ljudi, održanje netaknute prirode, zabrana korištenja plastičnih vrećica, mogućnost razvrstavanja otpada, saniranje starih odlagališta, povećanje broja zaposlenih, kako u Javnoj

ustanovi tako i u ostalim sektorima, povećanje broja stanovnika, povećanje ribljeg fonda, razvijena ekološka proizvodnja, razvijeni razni vidovi turizma i promidžba istih,

produljenje turističke sezone, obnavljanje arhitekture mjesta Lastova, bez masovnog turizma i betonizacije, povratak sredozemne medvjedice u akvatorij Parka, otvaranje špilja

javnosti, otvaranje marine za nautičare, iskorištavanje vojnih objekata, jeftinije trajektne karte i više linija.

Proglašenjem Parka prirode dionici su uočili pozitivne i negativne promjene. Od pozitivnih promjena ističu razvoj ekološke svijesti, očišćene i označene staze i putove,

izrađen turističko planinarski zemljovid i vodič, zapošljavanje djelatnika, uklanjanje glomaznog i ostalog otpada, organizirane eko-akcije na kopnu i podmorju, uvođenje

zona za ribolov, obnovu lokvi, promidžbu otoka i provođenje nadzora.

Negativne promjene se vežu na sporo djelovanje i realizaciju ideja, uvjete za obavljanje ribolova (gospodarski i rekreacijski) te nedovoljnu turističku ponudu. Lokalni

stanovnici u upitniku pokazuju veliku zainteresiranost za suradnju ukoliko to bude obostrana praktična suradnja bez nepotrebnih detalja i suhoparnih činjenica te smatraju

da je bitno uključiti i njihove želje i znanje.

Prijedlozi za daljnji rad Ustanove od strane dionika su: omogućiti razvrstavanje otpada, sanirati otpad i odvesti ga s otoka, poboljšati turističku ponudu, infrastrukturu i

promidžbu Parka, odrediti no-take zone, postaviti plutače za privez nautičara, poticati poljoprivredu, educirati djecu, riješiti problem divlje i neoznačene stoke i urediti

plaže.

4. Upravljanje

4.1. Teme, ciljevi i aktivnosti

Plana upravljanja

Teme su planski dio Plana upravljanja koji se bavi srodnim nizom pitanja, odnosno predstavljaju glavna pitanja kojima će se Plan baviti.

Opći ciljevi obuhvaćaju bit svake teme. Njihovim razdvajanjem na specifične ciljeve dobiva se jasnija slika onoga što se želi postići Planom, a putem pokazatelja ciljeva

(indikatora) omogućava se praćenje ostvarivanja konačnih ciljeva zaštite i unaprijeđenja prostora. Specifični ciljevi ostvaruju se provedbom planiranih aktivnosti.

Pokazatelji provedbe aktivnosti omogućavaju praćenje provedbe Plana upravljanja i rada Javne ustanove.

U tablicama koje slijede prikazane su aktivnosti, planirani vremenski raspored njihove provedbe prema godinama te su navedeni suradnici u provedbi bez kojih bi

izvršenje pojedinih elemenata ili cijele aktivnosti bilo nemoguće.

Zbog ograničenih ljudskih i financijskih kapaciteta Ustanove aktivnosti su podijeljene prema prioritetima.

Prioritet 1 – aktivnosti koje se moraju poduzeti za vrijeme trajanja Plana upravljanja. Ovo su ključne aktivnosti i njihovo neispunjavanje narušava uspješnost

cijelog Plana.

Prioritet 2 – aktivnosti koje se bi se trebale poduzeti za vrijeme trajanja Plana upravljanja. Postoji određena fleksibilnost, no za neprovođenje ovih aktivnosti

mora postojati dobar razlog.

Prioritet 3 – aktivnosti koje se mogu poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta ili ako nisu

dovršene aktivnosti 1. i 2. razine, a ukaže se prilika za financiranjem (čime bi se ipak omogućila realizacija).

Tema A:

Očuvanje bioraznolikosti vrsta i staništa te

bogatstva prirodnih resursa

„Park prirode Lastovsko otočje” je najmlađi i najizoliraniji hrvatski park prirode. Njegovi morski, ali i kopneni dijelovi još uvijek su velikim dijelom neistraženi. U svrhu

što učinkovitijeg upravljanja i korištenja resursa Ustanove, ciljevi i aktivnosti Plana upravljanja usmjerene su onim svojtama i staništima čija je prisutnost, važnost i

ugroženost već poznata. Većina njih važna je i u okviru ekološke mreže Natura 2000. Za očekivati je kako će se njihovom učinkovitom zaštitom doprinijeti očuvanju niza

drugih svojti i staništa, a čiji je status još uvijek nedovoljno poznat. Utvrđivanje ukupne bioraznolikosti ovog područja i njene ugroženosti jedan je od važnih zadataka

Parka. Putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija - Monitoring projekta uspostavlja se sustav praćenja stanja za sve relevantne vrste i staništa kopna i mora

na nacionalnoj razini, te će se uz postojeće (program monitoringa za posidoniju i koraligensku zajednicu) primjenjivati i u aktivnostima ovog Plana. Također, na nacionalnoj

razini planirano je i kartiranje morskih pridnenih staništa te će se za zaštićena područja izrađivati karte najmanje u mjerilu od 1:10.000.

Veliku kopnenu površinu otoka prekrivaju šume koje, usprkos brojnim požarima i prekomjernoj sječi, još uvijek čine Lastovo jednim od najšumovitijih hrvatskih otoka.

Šumske sastojine mogu se rasporediti u četiri razreda: alepski bor, panjača hrasta crnike te makija i garig. Preostale očuvane panjače hrasta crnike imaju veliku gospodarsku i

prirodnu vrijednost, tim više jer je primijećeno smanjenje površine koju na otoku Lastovu zauzima hrast crnika. Potrebno je provesti istraživanja stanja i ugroženosti autohtonih

šumskih zajednica i očuvati sastojine crnike. Daljni razvoj protupožarne infrastrukture i suradnja institucija u organizaciji protupožarne zaštite od ključne su važnosti za

očuvanje šuma Lastova.

Šume su samo jedna od naglašenih krajobraznih vrijednosti Parka, a slijede dinamičnu izmjenu raznovrsnih kopnenih i morskih staništa otočja. Na maloj kopnenoj

površini otočja do sada istražena flora i fauna pokazuje iznimnu bioraznolikost i vrijednost te je usko vezana za pojedina staništa čije je očuvanje ključno za njihov

opstanak. To se odnosi na značajne vrste flore poput dalmatinskog kozlinca, drvenaste mlječike, smrdljive jasike, jesenskog sunovrata, čvste ampelodezme i drugih. U

periodu od 2014. - 2016. provedeno je detaljno florističko istraživanje, prvo nakon dugog niza godina koja je polučilo zanimljive rezltate i prijedloge mjera očuvanja. Uz

pojedina staništa usko su vezane i vrste herpetofaune poput smičaline, lastovske gušterice i zelene krastače te ciljne vrste ptica - leganj, morski vranac, gregula, kaukal,

sredozemni galeb, sivi sokol, Eleonorin sokol, škanjac osaš, zmijar, ždral, volljić maslinar, primorska trepteljka, te rusi svračak. Uz gubitak staništa, među glavnim

prijetnjama opstanku ovih vrsta su uznemiravanje, sakupljanje, invazivne vrste te neinformiranost posjetitelja i lokalnog stanovništva, kao i prisutnost velikog broja

štakora i mačaka na područjima za gniježđenje. Značajan dio aktivnosti Plana upravljanja usmjeriti će se na umanjivanje navedenih prijetnji.

Morske i kopnene špilje i jame jedan su od najosjetljivijih ekosustava otoka. Nekontrolirano posjećivanje, nepostojanje fizičke zaštite i odlaganje otpada u povijesti

doprinjeli su današnjem nezadovoljavajućem stanju ovih objekata. Postojeću zabranu posjećivanja špilja i jama bez dozvole i stručne pratnje, koja postoji na nacionalnoj

razini, potrebno je jače provoditi na lokalnoj. Kako bi posjetitelji ipak imali mogućnost upoznati se s ovim jedinstvenim ekosustavom, sustav fizičke zaštite i organiziranog

posjećivanja uvest će se za Raču špilju - geomorfološki spomenik prirode, važno stanište i arheološko nalazište, na način da nema utjecaja na izmjenu stanišnih uvjeta.

Potreba očuvanja stanišnih uvjeta posebice je bitna za vrste šišmiša i beskralješnjaka koji obitavaju u njima, stoga će planirana istraživanja upotpuniti saznanja o ovim

vrstama.

Područje Parka WWF (Svjetski fond za zaštitu prirode) je proglasio jednom od deset posljednjih riznica bioraznolikosti Sredozemnog mora, a toj tituli uvelike pridonosi i

raznovrsnost morskih staništa i svojti. Posebno se ističu koraligenska zajednica te zajednica livada posidonije koje su staništa brojnim svojtama, a po svojim značajkama

pružaju velike usluge ekosustava - mrjestilišta riba, stabiliziranje morske podloge, proizvodnja kisika i sl. Globalne promjene poput klimatskih promjena, onečišćenja mora i

širenja invazivnih vrsta zasigurno će imati utjecaj i na lokalni ekosustav Lastovskog otočja. Učinkovitom zaštitom jača se njegova otpornost na vanjske utjecaje.

Daljnja istraživanja i redovito praćenje stanja vrsta i staništa svakako će upotpuniti sliku još nedovoljno istraženog kopnenog i morskog ekosustava Parka te omogućiti

usmjerenije i učinkovitije upravljanje. Bolji uvid u postojeće stanje otočja uputit će i na načine smanjivanja negativnog utjecaja onečišćenja mora i obale gradnjom,

nasipavanjem, naftom, kaljužnim vodama, raznim otpadom i fizičkim oštećenjem sidrenjem. Kvalitetan sustav sidrenja i privezivanja na području Parka, koji ide u prilog

zaštiti vrsta i staništa, ali i kvaltetnijem sustavu posjećivanja, zahtjevan je i složen proces te će se u sljedećim godinama trajanja Plana upravljanja težiti njegovoj realizaciji.

Postojeće prijetnje potrebno je rješavati u suradnji s nadležnim institucijama i u okvirima nadležnosti Ustanove.

TEMA A: OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI VRSTA I STANIŠTA TE BOGATSTVA PRIRODNIH RESURSA

OPĆI CILJ: Očuvana jedinstvena biološka, stanišna i krajobrazna raznolikost kopna i mora koja omogućava održavanje prirodnih procesa i produktivnosti ekosustava.

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

JEDNOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: AA - Smanjenje degradacije livada morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) na lokacijama pod pritiskom nautičara u odnosu na stanje iz 2012.

INDIKATOR CILJA:Pozitivne promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja (gustoća izdanaka, pokrovnost, donja granica rasprostranjenosti, CI, SI)

Provoditi praćenja stanja livada posidonije

uključujući invazivne vrste algi.

AA1 Izvještaj praćenja stanja, GIS baza podataka. 1 STR, UD, RC

Provoditi mjere očuvanja livada posidonije. AA2 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD, RC

Osmisliti, uspostaviti i održavati sustav

sidrenja i privezivanja na području Parka.

AA3 Studija prihvatnog kapaciteta i organizacije sidrenja. Prostorno-planska

dokumentacija.Postavljena infrastruktura održavana i u funkciji.

1 MZOE,

MMPI, OPL,

PO, DNŽ, STR

Uspostaviti i provoditi sustav praćenja

dnevnog broja nautičara prema pojedinim

uvalama te prema broju sidrenja i

privezivanja.

AA4 Plan praćenja. Izvještaj praćenja. 3 STR

SPECIFIČNI CILJ: AB - Očuvanje povoljnog stanja ostalih ugroženih morskih staništa posebice koraligenske zajednice, zajednice polutamnih špilja, zajednice špilja i prolaza u potpunoj tami, te zajednice pješčanih

dna trajno prekrivenih morem u odnosu na rezultate početnih studija.

INDIKATOR CILJA: Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja.

Provoditi istraživanja o rasprostranjenosti,

sastavu i ugroženosti morskih staništa prema

prioritetima (Lastovnjaci i Vrhovnjaci).

AB1 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka i karte staništa. 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja ugroženih morskih

staništa.

AB2 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja ugroženih morskih

staništa.

AB3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD

Uspostaviti i provoditi sustav praćenja

ronilačkih aktivnosti i definirati ronilačke

lokacije.

AB4 Sustav praćenja ronilačkih aktivnosti. Definirane ronilačke lokacije. Ukupni

godišnji broj ronioca te broj na pojedinim lokacijama.

2 RC, LKL

SPECIFIČNI CILJ: AC - Očuvanje povoljnog stanja ugroženih i zaštićenih morskih vrsta u odnosu na rezultate početnih studija.

INDIKATOR CILJA: Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja.

Provoditi istraživanja o rasprostranjenosti i

ugroženosti populacija morskih vrsta.

AC1 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja ugroženih morskih

vrsta.

AC2 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja ugroženih morskih

vrsta.

AC3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD

Preuzimati ozlijeđene i uginule jedinke

morskih sisavaca, morskih kornjača i

hrskavičnih riba te ih zbrinjavati u skladu s

važećim Protokolom.

AC4 Izvještaji o poduzetim aktivnostima. 1 VEF, COMK,

STR, UD

SPECIFIČNI CILJ: AD - Očuvanje površine pod autohtonim šumskim zajednicama u odnosu na rezultate početnih studija.

INDIKATOR CILJA: Očuvana površina autohtonih šumskih zajednica.

Provoditi istraživanja stanja i ugroženosti

autohtonih šumskih zajednica.

AD1 GIS baza podataka s kartom staništa. Izvještaj istraživanja. 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja autohtonih šumskih

zajednica.

AD2 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja autohtonih šumskih

zajednica.

AD3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD

Surađivati s nadležnim institucijama

u uklanjanju alepskog bora s površina

sastojina hrasta crnike.

AD4 Izvješće o broju uklonjenih borova. 2 HŠ

Uspostaviti i održavati sustav nadzora

zaštite od požara.

AD5 Sustav uspostavljen na ključnim lokacijama. Funkcionalan sustav. 1 HŠ, MZOE

Sudjelovati u koordinaciji i provedbi zaštite od

požara.

AD6 Broj sastanaka. Službene zabilješke izlazaka na teren. 1 HŠ, KO, DVD,

MUP, OPL,

DUZS

SPECIFIČNI CILJ: AE - Očuvanje povoljnog statusa populacija značajnih biljnih vrsta i zajednica u odnosu na rezultate početnih studija.

INDIKATOR CILJA: Promjene parametara praćenja stanja.

Provoditi istraživanja stanja i ugroženosti

značajnih biljnih vrsta i zajednica.

AE1 GIS baza podataka s kartom staništa. Izvještaj istraživanja. 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja značajnih biljnih

vrsta i zajednica.

AE2 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja populacija značajnih

biljnih vrsta i zajednica.

AE3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD

SPECIFIČNI CILJ: AF - Očuvanje veličine populacija vrsta ptica Parka u odnosu na rezultate početnih studija.

INDIKATOR CILJA: Promjene parametara: broj gnijezdećih parova, odnos juvenilnih i odraslih jedinki, broj razvijenih mladih pred izlijetanje, broj parova, broj izletjelih mladih ptica pripadnih jednom paru.

Provoditi istraživanja stanja i ugroženosti

gnjezdarica, preletnica i zimovalica, posebice

ciljnih vrsta ptica.

AF1 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja gnjezdarica,

preletnica i zimovalica, posebice ciljnih vrsta

ptica.

AF2 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja za gnjezdarice,

preletnice i zimovalice, posebice za ciljne vrste

ptica.

AF3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD, OŠ

Provoditi uklanjanje štakora i sterilizaciju

mačaka te smanjiti populaciju galeba

klaukavca na područjima gniježđenja morskih

vrsta ptica.

AF4 Izvještaj o uklanjanju i smanjenju populacije. 1 STR, UD

Uspostaviti i provoditi program promatranja

ptica na prethodno definiranim lokacijama.

AF5 Definirati lokacije za promatranje ptica. Osmišljeni program promatranja

ptica

2 STR, UD

SPECIFIČNI CILJ: AG - Očuvanje povoljnog statusa populacija vrsta herpetofaune u odnosu na 2013.

INDIKATOR CILJA: Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja.

Provoditi praćenja stanja populacija vrsta

herpetofaune.

AG1 Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja populacija vrsta

herpetofaune.

AG2 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 1 STR, UD, OŠ

SPECIFIČNI CILJ: AH - Održavanje optimalnog stanja lokvi kao pojilišta i značajnog staništa u odnosu na 2011.

INDIKATOR CILJA: Promjene parametara praćenja stanja (stupanj zaraštanja, dubina lokve i količina mulja, bioraznolikost, količina otopljenog kisika).

Osmisliti i provoditi plan praćenja

stanja lokvi.

AH1 Plan praćenja stanja. Izvještaj praćenja stanja. 1 STR, HAOP

Razviti suradnju s nadležnim institucijama

u sanaciji i održavanju lokvi.

AH2 Broj sastanaka. Izvještaj sastanaka. 2 HV, OPL

Redovito čistiti i održavati lokve,

uklanjati višak vodene vegetacije

te vegetacije oko lokvi.

AH3 Izvještaj održavanja lokvi. Broj očišćenih lokvi. 1 UD

SPECIFIČNI CILJ: AI - Očuvanje povoljnog stanja skloništa i lovnih staništa šišmiša u odnosu na 2010.

INDIKATOR CILJA: Promjene parametara praćenja stanja (prisutnost šišmiša u skloništu, broj i tip objekata u kojima obitavaju šišmiši - zimski, ljetni, migracijski).

Provoditi istraživanja skloništa i lovnih staništa

te ugroženosti vrsta šišmiša.

AI1 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. 1 STR, UD

Provoditi praćenja stanja skloništa, lovnih

staništa te ugroženosti vrsta šišmiša.

AI2 Izvještaj praćenja stanja. 1

STR, OŠ, UD

Provoditi mjere očuvanja vrsta šišmiša. AI3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja 1 STR, OŠ, UD

Provesti istraživanja jama i špilja. AI4 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. 2 STR, UD,

HGSS

Provoditi praćenja stanja jama i špilja. AI5 Broj očišćenih lokaliteta.

Izvještaj praćenja stanja.

2 UD, STR,

HGSS

Provoditi mjere očuvanja jama i špilja. AI6 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 2

STR, UD

Uspostaviti fizičku zaštitu, “bat friendly”

ograde na ulazima podzemnih objekata gdje

doprinosi zaštiti objekta.

AI7 Prostorno - planska dokumentacija. Uspostavljena fizička zaštita. Fizička

zaštita održavana i u funkciji.

1

SPECIFIČNI CILJ: AJ - Očuvanje faune i staništa beskralješnjaka u odnosu na stanje iz 2008.

INDIKATOR CILJA: Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja beskralješnjaka (brojnost i rasprostranjenost vrsta i dr.). Površina pogodnih staništa za pojedine vrste beskralješnjaka.

Provesti istraživanje populacija vrsta

beskralješnjaka.

AJ1 Izvještaj istraživanja, GIS baza podataka. 2 STR, UD

Provoditi praćenja stanja populacija vrsta

beskralješnjaka.

AJ2 Izvještaj praćenja stanja. 2 STR, UD

Provoditi mjere očuvanja populacija vrsta

beskralješnjaka.

AJ3 Izvještaj provedenih mjera očuvanja. 2 STR, UD, OŠ

Tema B:

Održivo korištenje prirodnih resursa i podrška

lokalnoj zajednici

Specifičnost Parka leži u činjenici da je Park jedna cjelovita upravna jedinica, općina, koja je ujedno i park prirode. Stoga su aktivnosti lokalne zajednice i Parka usko

povezane, a upravljanje zaštićenim područjem putem zadanih ciljeva pridonosi poboljšanju ekonomskog, društvenog i kulturnog statusa stanovništva.

Najznačajnije gospodarske djelatnosti u Parku su poljoprivreda, ribarstvo i turizam.

Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. Način izdavanja koncesijskih odobrenja za

obavljanje gospodarske djelatnosti definiran je Zakonom o zaštiti prirode čl. 188.

Unatoč bogatstvu obradivih površina poljoprivreda je slabo razvijena. Posljedica je to depopulacije i promijenjenih društveno-ekonomskih prilika, zbog čega se

stanovništvo sve manje bavi poljoprivredom i stočarskom proizvodnjom pa dolazi do propadanja i zarastanja iskoristivih površina. Maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo

te mogućnost proizvodnje tradicionalnih proizvoda istaknute su vrijednosti, a jedan od preduvjeta njihovog razvoja poticanje je i usmjeravanje poljoprivrede prihvatljive za

očuvanje prirode i okoliša. Na taj će način prepoznate vrijednosti imati pozitivan utjecaj na očuvanje prirodnih vrijednosti.

Dodatni problem u razvoju poljoprivrednih aktivnosti predstavlja veličina poljoprivrednih površina, odnosno nemogućnost okrupljivanja te stoka bez nadzora. Iako je

rješavanje većine ovih problema izvan nadležnosti i mogućnosti Javne ustanove, poticat će se poljoprivredne djelatnosti koje su u skladu s mjerom Poljoprivreda, okoliš i

klimatske promjene Programa ruralnog razvoja. Javna ustanova informirat će poljoprivrednike o mogućnostima proizvodnje, sustavu poticaja iz EU, organizirati zajednički

plasman proizvoda te promovirati iste kao neizostavnu ponudu Parka.

Ribarstvo je značajan izvor prihoda lokalnog stanovništva, bilo direktno ili kroz ponudu u restoranima. Zbog te činjenice, opadanja ribljeg fonda i potrebe za dodatnom

zaštitom velikih rakova (jastoga i hlapa), pridnenih vrsta i riba, Pravilnikom o zaštiti i očuvanju propisat će se uvjeti obavljanja ribolova, odnosno zaštite ribljeg fonda.

Jačanje službe čuvara prirode, daljnji razvoj suradnje s policijom i inspekcijama te podizanje svijesti dionika o ugroženosti ribljeg fonda temelj su za unaprjeđenje provedbe

Pravilnika o zaštiti i očuvanju na terenu. Za vrijeme trajanja Plana upravljanja namjerava se započeti s novijim tehnikama praćenja stanja poput vizualnog cenzusa. Javna

ustanova poticat će ribolovne djelatnosti koje doprinose održivom korištenju ribljeg fonda, poput ribolovnog turizma koji potpunom ili djelomičnom prenamjenom

postojećih ribarskih plovila može utjecati na oporavak samog ribljeg fonda, a i postati važan izvor prihoda lokalnog stanovništva.

TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA I PODRŠKA LOKALNOJ ZAJEDNICI

OPĆI CILJ: Osigurano održivo korištenje prirodnih resursa kopna i mora poticanjem lokalne zajednice na obavljanje djelatnosti u skladu sa smjernicama zaštite prirode.

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: BA – Održavanje ili povećavanje postojećeg ribolovnog fonda i populacije ribljih vrsta u odnosu na procjenu stanja iz 2013.

INDIKATOR CILJA: Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja (ulov po jedinici napora; broj i veličina vrsta mjerenih putem vizualnog cenzusa).

Provoditi redovita praćenja stanja ribolovnog

fonda i populacija vrsta.

BA1 Godišnji izvještaj praćenja stanja. 1 STR, UD

Sukladno rezultatima praćenja stanja

ribolovnog fonda i drugih vrsta kontinuirano

unaprjeđivati sustav regulacije ribolova.

BA2 Sustav regulacije ribolova. Pravilnici s integriranim sustavom regulacije

ribolova. 1 STR, UD, LS

Poticati djelatnosti koje doprinose održivom

korištenju ribolovnih resursa (npr. ribolovni

turizam).

BA3 Broj i teme održanih sastanaka s ribarima. Postotak ribara koji implementiraju alternativne djelatnosti.

1 STR, UD, LS

Provoditi socio - ekonomska istraživanja

lokalnog ribarstva.

BA4 Izrađeni strukturirani upitnici. Rezultati istraživanja. 2 STR

SPECIFIČNI CILJ: BB - Smanjenje udjela stoke bez nadzora na području Parka u odnosu na procjene iz 2011.

INDIKATOR CILJA: Smanjen broj grla stoke bez nadzora.

Surađivati s Općinom u planiranju i provedbi

plana okupljanja i zbrinjavanja stoke bez

nadzora.

BB1 Izrađen i proveden plan. Broj zapisnika i dopisa. Zbrinuta stoka. 1 SI, MP, OPL,

UR, LS

U suradnji s nadležnim institucijama pružati

stočarima informacije o načinima uzgoja

stoke.

BB2 Broj i teme održanih sastanaka. Postotak stočara koji primjenjuje

preporučene mjere.

2 SI, MP, OPL,

PPLA, HŠ

U suradnji sa stočarima unaprijediti regulaciju

držanja stoke na području Parka.

BB3 Broj sastanaka. Popis područja na kojima se drži stoka. Prijedlog regulacije

držanja stoke. Pravilnik s integriranom regulacijom držanja stoke.

2 LS

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: BC - Potaknute poljoprivredne djelatnosti u skladu s mjerom Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene Programa ruralnog razvoja.

INDIKATOR CILJA: Tip podmjere i površina poljoprivrednog zemljišta u sklopu mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

Provoditi informiranje lokalnog stanovništva o

mogućnostima razvoja poljoprivrede,

posebice ekološke proizvodnje i poticajima.

BC1 Broj radionica, predavanja i sudionika. 2 PSS, UD, MP,

LS

Pridonositi provođenju mjere Poljoprivreda,

okoliš i klimatske promjene kroz poticanje i

pružanje podrške lokalnim poljoprivrednicima

i udruženjima.

BC2 Broj sastanaka. Broj poljoprivrednika koji primjenjuju mjere. 2 UR, MZOE,

MP

Promovirati lokalne poljoprivredne

proizvode.

BC3 Broj organiziranih promotivnih aktivnosti. Rezultati upitnika zadovoljstva

sudionika.

1 PZ, LS

Tema C:

Održivi turizam i promocija

Posebnost klime, povijest otoka, udaljenost od obale te višegodišnja izolacija i očuvana priroda pridonose mističnosti i ljepoti Lastovskog otočja. Lastovo je proglašeno

jednim od posljednjih mjesta u Europi s tamnim nebom, nebom s minimalnim utjecajem svjetlosnog onečišćenja. Ta činjenica omogućuje posjetiteljima uživanje u čarima

zvijezda, planeta i Mliječnog puta kakvi su nekada bili. Kako bi se upravo na vidikovcu Galičine, te na drugim odgovarajućim mjestima na otoku Lastovu, postavila potrebna

oprema za promatranje zvijezda, potrebno je prije svega osigurati „tamnoću“ lastovskog neba (kao što je već napravljeno s javnom rasvjetom) zamjenom neodgovarajuće

rasvjete na području vojne jedinice na Humu, rasvjete za župnu crkvu i knežev dvor, ali i rasvjetnih tijela na plivaricama koje se nalaze u blizini akvatorija Lastovskog

otočja. To su preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni kako bi se u budućnosti zadržao status drugoga najtamnijeg neba Europe, kako bi se privukli zaljubljenici u astronomiju

i obogatila ponuda otoka, te dugoročno ostvarilo certificiranje područja Park prirode kao „Dark Sky“ parka.

Lastovo ima potencijal za daljnji razvoj nautičkog i ronilačkog turizma, ali i ekoturizma, agroturizma, znanstvenog i outdoor-turizma. Svjetski i nacionalni trendovi

ukazuju na kontinuirano povećanje interesa turista za zaštićena područja.

Na području Parka je potrebno organizirati i razviti održivi nautički turizam. Kvalitetan sustav sidrenja i privezivanja, koj i ide u prilog kvalitetnijem sustavu

posjećivanja, ali i zaštiti vrsta i staništa, zahtjevan je i složen proces te će se u sljedećim godinama trajanja Plana upravljanja težiti njegovoj realizaciji.

Brojne su jedinstvene ronilačke lokacije kao što su Crnac, Lukovci, Sušac,Tajan i Kopist, a područje otočića Bijelca prepoznato je kao jedna od 10 najatraktivnijih

ronilačkih lokacija na Jadranu. Na području Parka djeluju dva ronilačka centra, te je s njima uspostavljena suradnja. S obzirom na nagli rast ronilačkog turizma u svijetu,

Park će usmjeriti svoje aktivnosti u daljnji nastavak suradnje s ronilačkim centrima, kao i u poboljšanje ponude koja je u skladu sa zaštitom prirode.

U svim zaštićenim područjima ističe se problem usklađivanja potrebe za očuvanjem bioraznolikosti i izvornosti s povećanjem broja posjetitelja. Razvoj turizma mora biti

promišljen, temeljiti se na kvaliteti, pratiti posebitosti i kapacitete otoka te podržavati gospodarski razvoj lokalne zajednice.

Provedena istraživanja posjetitelja Lastovskog otočja ukazala su na potrebu ulaganja većih napora u informiranje posjetitelja prije samog dolaska i na samoj lokaciji,

bolju interpretaciju prirodne i kulturne baštine kao i bolje praćenje kretanja posjetitelja. Stoga je i Plan upravljanja usmjeren na ovu problematiku. Ističe se potreba

zbrinjavanja i rješavanje pitanja otpada u uvalama u sezoni zbog čega se na godišnjoj razini obavlja čišćenja podmorja i kopna koje će se nastaviti i ubuduće. Ova

problematika detaljnije je razrađena u Planu održivog turizma gdje su navedene i aktivnosti Općine Lastovo i komunalnog poduzeća Općine Lastovo u svrhu ulaganja

zajedničkih napora za njihovim rješavanjem.

Bolje informiranje o vrijednostima i vidljivost samog Parka realizirat će se uspostavom posjetiteljske infrastrukture, posebice uređenjem pješačkih i biciklističkih putova

i poučnih staza, te uspostavom posjetiteljskog centra. Prva poučna kopnena staza u Parku „Preko sadašnjosti do prošlosti“ je uspostavljena 2016. godine, no rad na

osmišljavanju sustava poučnih staza će se nastaviti kroz provedbu Plana upravljanja.

Edukacija i pružanje informacija putem informativnih materijala, medija, organiziranjem radionica i predavanja neprekidan je proces koji treba biti prilagođen dobnim i

interesnim skupinama. Uključenost lokalnog stanovništva u sam proces (kroz njihove djelatnosti) od velike je važnosti. Takva suradnja postavlja temelje za učinkovitu

zaštitu i promicanje vrijednosti Parka.

Početkom 2016. godine Park je donio Plan održivog turizma koji je izrađen u suradnji s lokalnim dionicima iz sektora turizma kroz 2 godine. Ciljevi tog plana su

komplementarni ciljevima Plana upravljanja, s time da su u njemu detaljnije razrađene pojedine aktivnosti vezane uz razvoj održivog turizma na Lastovu.

TEMA C: ODRŽIVI TURIZAM I PROMOCIJA

OPĆI CILJ: Poboljšana organizacija posjećivanja i informiranosti šire javnosti o vrijednostima Parka kako bi se razvio prepoznatljiv brend zaštićenog područja koje poštuje i promovira očuvan je prirode.

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: CA – Unaprijeđenje načina prikupljanja i zbrinjavanja otpada u odnosu na 2016.

INDIKATOR CILJA: Način prikupljanja i zbrinjavanja otpada

Provoditi redovito čišćenje plaža i obale te

organizirati godišnje akcije čišćenja podmorja i

uklanjanja glomaznog otpada.

CA1 Godišnje izvješće o prikupljenom otpadu. Broj akcija čišćenja i sudionika. 1 VL, KO, RC,

LS

Uspostaviti suradnju s nadležnim institucijama u

svrhu unaprjeđenja organizacije prikupljanja i

zbrinjavanja otpada.

CA2 Broj sastanaka, izvješće o zajedničkim akcijama. 2 MZOE,

FZOEU, KO,

OPL

Provoditi volonterske programe vezane uz

zbrinjavanje otpada.

CA3 Broj provedenih programa. Broj sudionika. 1 LS, UD

SPECIFIČNI CILJ: CB - Razvijanje posjetiteljske infrastrukture Parka u odnosu na 2016.

INDIKATOR CILJA: Popis i sadržaj posjetiteljske infrastrukture kojom upravlja Javna ustanova Parka.

Obilježavati i održavati pristupne putove,

okoliš oko crkvica i informativnih točki (ploča i

sl.).

CB1 Duljina uređenih i održavanih putova. Izvješće službe čuvara prirode. 1 UD

Povećanje vidljivosti Parka kroz uspostavu

posjetiteljske infrastrukture.

CB2 Posjetiteljska infrastruktura postavljena i u funkciji. 1 TZ, INT, PI,

PO

Održavati i proširiti mrežu pješačkih,

biciklističkih staza i putova.

CB3 Dužina održavanih staza. Izvješća službe čuvara prirode. 1 HŠ, DVD,

HGSS,

LDJ

Izraditi studiju o prihvatnom kapacitetu turista

i valorizaciji ponude na području Parka.

CB4 Izrađena studija. 3 STR

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: CC – Povećanje turističke ponude i raspoloživosti informacija o Parku među posjetiteljima, lokalnim stanovništvom i u široj javnosti u odnosu na 2016.

INDIKATOR CILJA: Percepcija posjetitelja i lokalnog stanovništva o dostupnosti i kvaliteti informacija i turističke ponude.

Unaprijediti i distribuirati promotivne

materijale o vrijednostima i pravilima

ponašanja.

CC1 Broj i tip izrađenih materijala. 1 UD, TZ

Unaprijediti i postaviti informativne ploče o

Parku.

CC2 Broj postavljenih ploča. Ploče u funkciji. 1 TZ, OPL

U suradnji s turističkim zajednicama

sudjelovati u promociji Parka.

CC3 Broj sastanaka. Prisutstvo na promotivnim događanjima. Sudjelovanje u radu Turističkog vijeća TZ Lastovo.

1 TZ, TD, MINT

Povećati promociju Parka u medijima. CC4 Broj članaka i priloga. 2 TZ, OPL

Unaprijediti turističku ponudu i kvalitetu

usluge u Parku u suradnji s lokalnom

zajednicom.

CC5 Broj zainteresiranih pojedinaca za suradnju. Istraživanje percepcije

posjetitelja o kvaliteti ponude.

1 TZ, LS, TA

Poticati uspostavu planinarskog društva i

obavještajne točke HGSS-a.

CC6 Planinarsko društvo i obavještajna HGSS-ova točka uspostavljeni. 2 OPL, TZ, LS,

HGSS

Provoditi Plan održivog turizma (POT) Parka te

ga prema potrebi revidirati.

CC7 Indikatori za provedbu POT-a. Revizija POT-a. 1 OPL. TZ, LS,

TA, UD, STR

Izraditi i provoditi Marketing plan (MP) Parka

te ga prema potrebi revidirati.

CC8 Indikatori za provedbu MP-a. Revizija MP-a. 1 OPL. TZ, LS,

TA, UD, STR

Tema D:

Očuvanje i zaštita

kulturno-povijesne baštine

Kulturna dobra i tradicijsko nasljeđe snažan su svijedok života i bogate prošlosti otoka Lastova. Brojene kulturno-povijesne cjeline, sakralna arhitektura, profana

arhitektura i arheološki lokaliteti krase otok Lastovo, ali i pripadajuće otoke i otočiće arhipelaga. Najstariji tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu sežu u četvrto tisućljeće prije Krista, a otkriveni su u špiljama Rači i Pod Pozalicu. Kako bi se sačuvali za buduće

generacije potreno je provesti daljnja istarživanja te ih primjereno zaštiti. Lastovo se ističe kao otok mnogobrojnih crkvica i kapelica koje krase krajobraz, ali su mnoge u

ruševnom stanju. Naporima službe čuvara prirode i lokalnog stanovištva održavaju se putovi do svih crkvica koje se nalaze u poljima i uvalama otoka. Stoga je od iznimne

važnosti sudjelovanje u njihovoj obnovi, rekonstrukciji i prezentaciji u sklopu poučnih staza. Na taj bi se način osim očuvanja povećala i ponuda za posjetitelje Parka.

Laganom šetnjom mnogobrojnim poljskim i šumskim putovima imali bi priliku osim uživanja u očuvanoj prirodi, putem kvalitetne prezentacije upoznati raznolikost biljnih i

životinjskih vrsta, saznati više o lastovskim običajima te posjetiti mnogobrojne otočne crkvice.

Lastovo je prepoznatljivo po fumarima koji krase otočke kuće, ali i po ostacima ilirskih gromača, klačinama te brojnim suhozidima koji se skivaju u lastovskom pejzažu.

Potrebno je stoga voditi evidenciju njihova stanja te uređenjem za prezentaciju posjetiteljima osigurati i njihovu budućnost.

U okviru nadležnosti Ustanove važno je sudjelovanje u izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja i izradi mjera za očuvanje kulturne baštine kako bi se

spriječila neadekvatne nadogradnje i betonizacija objekata.

Podmorje, osim bogatog živog svijeta krije i brojne ostatke prošlosti. Iako postoji fizička zaštita podmorskih arheoloških lokaliteta potrebno je provesti sustavno

istraživanje kako bi se upotpunila postojeća saznanja i osigurala primjerena zaštita svim lokalitetima. Veliki iskorak u zaštiti kopnenih i podmorskih arheoloških nalaza

svakako je uspostava muzeja otoka Lastovu, aktivnost koju planira Općina Lastovo i koju će Javna ustanova podržati. Na ovaj način vrijedni predmeti će se sačuvati te će se

moći kvalitetno prezentirati svim skupinama posjetitelja.

Jedna od važnih aktivnosti istaknuta na radionicama za izradu Plana svakako je povratak lastovskog statuta na otok Lastovo. Lastovski stataut simbol je

uređenosti lastovskog društva, jedan je od najstarijih u Hrvatskoj te se zbog spleta povijesnih okolnosti trenutno nalazi u Italiji. Napori Javne ustanove, Općine

Lastovo i lokalne zajednice svakko će ići u smjeru pokušaja vraćanja ovog važnog predmeta na otok Lastovo.

Nematerijalna kulturna baština koja uključuje lokalne običaje, djelatnosti i umjetničke izričaje zauzima važno mjesto među kulturno–povijesnim vrijednostima.

Razvijena svijest lokalnog stanovništva o njenoj vrijednosti zasigurno je prednost u njenom očuvanju. Tu se posebno ističe lastovski Poklad, običaj koji se vrijedno njeguje i

organizira već više od pola stoljeća. Javna ustanova svojim aktivnostima sudjeluje u njegovoj realizaciji i promociji te potiče rad lokalnih organizacija koji njeguju kako

običaj lastovskog Poklada tako i druge otočne tradicije.

Kvalitetna prezentacija nematerijalne i materijalne kulturne baštine svakako će pripomoći njenom “otvaranju” široj javnosti, pa samim time očuvanju, ali i proširenju

turističke ponude i sezone.

TEMA D: OČUVANJE I PROMOCIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

OPĆI CILJ: Očuvana i promovirana kulturno-povijesna baština Parka kroz njegovanje lokalnih običaja, obnovu tradicijske arhitekture i zaštitu arheoloških lokaliteta.

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: DA - Obnovljena i prikladno promovirana kulturna baština uz suradnju s lokalnom zajednicom

INDIKATOR CILJA: Percepcija lokalne zajednice o pruženoj podršci.

Sudjelovati u koordinaciji povratka Lastovskog

statuta iz Italije na Lastovo.

DA1 Broj sastanaka. 3 HAZU Du,

MK, OPL, STR

Sudjelovati u uspostavi i razvoju muzeja otoka

Lastova.

DA2 Broj sastanaka. Izviješća sa sastanaka. 2 OPL

Promovirati otočne običaje kroz poticanje

rada lokalnih organizacija.

DA3 Ugovori, broj i iznos poticaja. 1 UD, OPL

Razviti suradnju s nadležnim institucijama

te pružati podršku u obnovi crkvica.

DA4 Projektna dokumentacija. 1 KO Du, OPL

SPECIFIČNI CILJ: DB – Zaštita i promocija arheoloških nalazišta.

INDIKATOR CILJA: Popis i stanje arheoloških nalazišta.

Uspostaviti i održavati sustav fizičke zaštite

arheološkog nalazišta u Rači špilji.

DB1 Izrađena studija. Uspostavljen sustav zaštite špilje. 1 MK, UD, STR

Izraditi i održavati bazu podataka fumara,

klačina, ilirskih gromača i suhozida.

DB2 Izrađena i revidirana baza podataka. 2 LS, VL

Urediti pojedine klačine, ilirske gromače i

suhozide za potrebe prezentacije.

DB3 Broj uređenih klačina, ilirskih gromača i suhozida. 2

STR

Surađivati u planiranju i provedbi arheoloških DB4 Plan arheoloških istraživanja. Projektna dokumentacija. Izvješća 2 STR, MK

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

istraživanja mora i kopna. istraživanja.

Tema E:

Edukacija i interpretacija

Jedan od načina postizanja očuvanja zaštićenog područja je i putem edukacije i interpretacije prirodnih i kulturnih vrijednosti. Razumijevanje vrijednosti Parka, prijetnji

koje ih ugrožavaju te osvještenost o potrebi čuvanja bogate kulturne i prirodne baštine osnovni su koraci u zaštiti. Upoznavanje s terminima zaštite prirode, pravilima

ponašanja u zaštićenom području, značenjem biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa za čovjeka te s očuvanjem kulturnog nasljeđa od posebne je važnosti kada je

poznato koliko je neophodan suživot čovjeka s prirodom. Uključenost lokalnog stanovništva u sam proces (kroz njihove djelatnosti) od velike je važnosti. Takva suradnja

postavlja temelje za učinkovitu zaštitu i promicanje vrijednosti Parka.

Područje Parka jedinstveni je prostor za edukativne i interpretativne aktivnosti. Šumska staništa, polja, lokve, arheološki lokaliteti, sakralni objekti, mjesto Lastovo te

bogata morska staništa pružaju mogućnost za upoznavanje posjetitelja s prirodnim i kulturnim vrijednostima.

Do sada je edukacija bila usmjerena na djecu osnovne škole i vrtića s Lastova te susjednog otoka Korčule s kojeg je moguće u ljetnim mjesecima organizirati

jednodnevne izlete. Također informiranje posjetitelja najčešće se odvijalo prilikom naplate ulaznica u zaštićeno područje te prilikom kupnje suvenira. Otvorenjem

posjetiteljskog centra omogućiti će se višednevni izleti i provođenje programa škole u prirodi kao i edukacija i kvalitetnije informiranje za sve skupine posjetitelja.

Razvoj edukacijskih programa pratiti će i unaprijeđenje edukacijskih i informativnih materijala

U Parku je uređena jedna poučna staza „Preko sadašnjosti u prošlost“ koja prolazi mjestom Lastovom te svim značajnim kopnenim staništima prezentirajući prirodne

i kulturne vijednosti, tradicijske djelatnosti te lokalne običaje. Uređenjem novih poučnih staza, posebice podmorske staze uvelike se pridonosi boljoj interpretaciji

područja.

Edukacija i pružanje informacija putem informativnih materijala, medija, organiziranjem radionica i predavanja neprekidan je proces koji treba biti prilagođen dobnim i

interesnim skupinama. Uključenost lokalnog stanovništva u sam proces (kroz njihove djelatnosti) od velike je važnosti. Takva suradnja postavlja temelje za učinkovitu

zaštitu i promicanje vrijednosti Parka

TEMA E: EDUKACIJA I INTERPRETACIJA

OPĆI CILJ:

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: EA - Unaprijeđenje postojećih i razvoj novih edukativnih programa i interpretativnih sadržaja za različite skupine prema specifičnim interesima.

INDIKATOR CILJA: Raznolikost programa i interpretativnih sadržaja. Stupanj informiranosti svih ciljnih skupina.

Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti na temu očuvanja livada posidonije.

EA1 Plan edukativnih aktivnosti. Broj i tip godišnjih edukativnih aktivnosti te

broj korisnika.

1 OŠ, UD

Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti za školu i vrtić na temu očuvanja podmorja.

EA2 Plan edukativnih aktivnosti. Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. 1 OŠ, VT, UD

Educirati informirati lokalno stanovništvo i javnost o potrebi očuvanja šuma.

EA3 Broj i tip informativnih materijala, edukativnih aktivnosti i korisnika. 2 UD, LS

Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti na

temu očuvanja biljnih vrsta i zajednica.

EA4 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. 1 OŠ, VT, UD

Osmisliti i provoditi edukativne programe na

temu zaštite značajnih i ostalih vrsta ptica

parka.

EA5 Broj i tip edukativnih aktivnosti. Broj korisnika. 1 OŠ, VT, UD

Provoditi edukaciju na temu zaštite vrsta

herpetofaune

EA6 Broj predavanja. Broj radionica. 1 OŠ, VT, UD

Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti za

djecu te ih uključiti u aktivnosti vezane za

zaštitu lokvi.

EA7 Broj i tip edukativnih aktivnosti te broj korisnika. 2 OŠ, VT

Osmisliti i provoditi edukaciju i informiranje

na temu zaštite šišmiša, skloništa i lovnih

staništa.

EA8 Broj edukativnih aktivnosti i informativnih materijala. Broj korisnika edukativnih aktivnosti.

1 OŠ, VT, UD

Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti za

ribare o problematici očuvanja ribolovnog

EA9 Broj edukativnih aktivnosti i korisnika. 1 STR, UD

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

fonda i populacija vrsta.

Osmisliti sustav poučnih staza i osigurati

njihovo održavanje.

EA10 Broj poučnih staza. Počune staze održavane. 1 UD

Sudjelovati u izradi i provedbi godišnjeg

nastavnog programa škole i vrtića vezanog uz

očuvanje prirode i vrijednosti Parka.

EA11 Izvješće o zajedničkim aktivnostima, broj korisnika. 1 OŠ, VT

Osmisliti i provoditi edukaciju na temu

“Tamnog neba Lastova”.

EA12 Broj predavanja i radionica. Broj korisnika. 2 STR, UD, LS,

TZ

SPECIFIČNI CILJ: EB - UnaprIjeđenje postojećih i razvoj novih informativnih materijala za različite skupine prema specifičnim interesima.

INDIKATOR CILJA: Raznolikost informativnih mateijala (broj i tip materijala).

Izraditi i distribuirati informativne materijale o

problemativi sidrenja i očuvanja livada

posidonije.

EB1 Broj i tip izrađenih materijala. Broj distribuiranih materijala u odnosu na

broj korisnika.

2 UD, PO, TZ

Izraditi i distribuirati informativne materijale o

pravilima ponašanja prilikom susreta s

morskim sisavcima, kornjačama te ostalim

ugroženim i zaštićenim morskim vrstama.

EB2 Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. 2 UD

Izraditi i distribuirati informativne materijale

za ronioce i ribare o načinima smanjenja

njihova utjecaja na ugrožena morska staništa.

EB3 Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 2 STR, RC, UD,

LS

Izraditi i distribuirati informativne materijale o

očuvanju biljnih vrsta i zajednica.

EB4 Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 2 OŠ, UD

Unaprijediti i distribuirati informativne

materijale o zaštiti značajnih vrsta ptica.

EB5 Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 2 UD

Izraditi i distribuirati informativne materijale o

vrstama herpetofaune.

EB6 Broj i tip izrađenih i distribuiranih materijala. 2 UD

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

Redovito informirati dionike o rezultatima

praćenja stanja ribolovnog fonda i populacija

vrsta.

EB7 Izrađeni informativni materijali. Broj sudionika na prezentacijama rezultata

studija.

2 STR

Tema F:

Razvoj kapaciteta ustanove, suradnja i

komunikacija

„Park prirode Lastovsko otočje” jedinstven je krajobraz, bogate kulturno-povijesne i prirodne baštine. Stoga je potrebno održati ravnotežu između ciljeva očuvanja

njegovih vrijednosti s jedne strane i potreba lokalnog stanovništva s druge strane. Upravljanje Parkom složen je proces koji zahtijeva razmatranje svih pitanja i jasne ciljeve

upravljanja. U tom smjeru ide i ovaj Plan upravljanja koji svojim odabranim aktivnostima pridonosi ostvarenju vizije razvoja cjelokupnog prostora.

Razvoj kreće od same Javne ustanove koja danas zapošljava 8 stalnih te sezonske djelatnike, a s obzirom na opseg poslova i zadane ciljeve upravljanja jedan od

problema svakako je nedovoljan broj zaposlenih. Sljedećih deset godina provodit će se cijeli niz aktivnosti i praćenja stanja u svrhu provedbe zadanih ciljeva Plana. Razne

vještine i znanja potrebni su za provođenje praćenja stanja (monitoring) kao i za tekuće praćenje upravljačkih aktivnosti predviđenih Planom. Stoga je potrebno ojačati

kapacitete djelatnika kroz sustavnu edukaciju, sudjelovanjena nacionalnim i međunarodnim skupovima koji prate potrebe službi Parka te nabavljati potrebnu prateću

opremu.

Od velikog je značaja i suradnja s institucijama, pojedinim istraživačima te udrugama s kojima se svake godine planiraju i provode znanstvena istraživanja. Nužno je i

uspostavljanje i nadograđivanje baza podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka, kako bi se dobila početna podloga i kako bi se u skladu s novim znanstvenim i

stručnim spoznajama mogla ostvariti eventualna modifikacija aktivnosti upravljanja.

Na otoku Lastovu velik je broj vojnih objekata koji su napušteni i zapušteni. S jedne strane objekti predstavljaju veliki teret dok s druge također predstavljaju

nezanemariv razvojni potencijal. Uspostava posjetiteljskog centra u jednom od takvih objekata bila bi u skladu s potrebama razvoja JU, razvoja turističke ponude i van

sezone te jedna od promjena potrebnih otoku.

Plan definira dugoročnu viziju razvoja Parka i u njegovu su izradu bili uključeni lokalno stanovništvo, nadležna tijela i ostali korisnici prostora te je od velike važnosti

unaprijediti započetu komunikaciju i suradnju u svrhu što kvalitetnijeg ostvarivanja zadanih ciljeva. Jedna od važnih stavki je javno prezentiranje planova i rada JU. Pri

rješavanju problema i izazova koji nisu u direktnoj nadležnosti JU, potrebno je sudjelovati u planiranju i eventualnoj provedbi aktivnosti za koje su odgovorna druga tijela.

To uključuje suradnju s nadležnim institucijama prilikom izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja te praćenje i sudjelovanje pri donošenju zakonskih i

podzakonskih akata iz područja vezanih uz zaštitu prirode.

U sklopu projekta SEA-Med, osim Plana održivog turizma izrađena je i komunikacijska strategija u svrhu bolje komunikacije između djelatnika Parka, dionika i lokalne

zajednice, ali i boljeg komuniciranja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja.

Ova tema obrađuje i prioritetno zapošljavanje neophodno za provedbu prioritetnih aktivnosti Plana upravljanja, dok je detaljan prikaz zapošljavanja naveden u tablici

x. Planirani ljudski resursi.

TEMA F: RAZVOJ UPRAVLJANJA, SURADNJE I KOMUNIKACIJE

OPĆI CILJ: Uspostavljeno učinkovito upravljanje Parkom te omogućeno praćenje provedbe Plana upravljanja kroz jačanje kapaciteta, suradnje i partnerstva.

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: FA - Unaprijeđenje potrebne infrastrukture i adekvatno opremljene službe Parka u odnosu na 2016.

INDIKATOR CILJA: Popis infrastrukture, opreme i baza podataka.

Uspostaviti, održavati i nadopunjavati baze

podataka i kartografske podloge Parka.

FA1 Uspostavljene baze, unešeni postojeći podaci i podloge. Baze su održavane

i nadopunjene.

1 STR

Nabaviti i održavati plovila, vozila i ostalu

potrebnu opremu prema prioritetima službi.

FA2 Broj plovila i vozila. Broj nabavljene opreme. 2 MZOE

Nadopunjavati i redovito održavati vatrogasnu

opremu Parka.

FA3 Popis vatrogasne opreme Parka. 2 MZOE

Uspostaviti posjetiteljski centar koji uključuje i

upravnu zgradu i smještajne kapacitete.

FA4 Riješeni vlasnički odnosi na odabranim lokacijama. Izrađena projektna dokumentacija. Obnova i uređenje postojećih objekata. Posjetiteljski

centar otvoren.

1 MIDIM,

MORH, OL, LZ

SPECIFIČNI CILJ: FB - Unaprijeđenje nivoa znanja i vještina te povećanje broja zaposlenika Javne ustanove u odnosu na 2016.

INDIKATOR CILJA: Broj zaposlenih, popis njihove stručne spreme te edukacija i treninga koje su pohađali.

Kontinuirano provoditi edukaciju,

osposobljavanje djelatnika i sudjelovati na

nacionalnim i međunarodnim skupovima,

radionicama i razmjenama s drugim Javnim

ustanovama koje upravljaju zaštićenim

područjima.

FB1 Broj djelatnika koji su pohađali edukacije. 1 MZOE, HAOP,

STR, UD

Upotpuniti kadar Javne ustanove nužan za

učinkovitu provedbu Plana upravljanja.

FB2 Nova zaposlenja 1 MZOE

Provoditi komunikacijsku strategiju (KS) Parka. FB3 Indikatori za provedbu KS-a. Revizija KS-a. 1 OPL, TZ, TA,

LS, UD, STR

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

SPECIFIČNI CILJ: FC - Unaprijeđenje komunikacije te suradnje Javne ustanove s lokalnim stanovništvom i nadležnim tijelima.

INDIKATOR CILJA: Percepcija lokalnog stanovništva i nadležnih tijela o kvaliteti suradnje s JU.

Po potrebi revidirati postojeće i donositi nove

akte JU.

FC1 Popis revidiranih i novih akata. 1 MZOE

Surađivati s nadležnim institucijama prilikom

izrade Prostornog plana područja posebnih

obilježja.

FC2 Broj sastanaka. Službena korespodencija. Prijedlozi JU uvršteni u PPPPO. 1 MGIPU,

ZPUDNŽ,

HAOP, MZOE

Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima

donošenja zakonskih i podzakonskih akata iz

područja vezanih uz zaštitu prirode.

FC3 Službena korespodencija. 1 MZOE, HAOP

Surađivati s Javnom ustanovom za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-

neretvanske županije u promociji i upravljanju

područjima ekološke mreže.

FC4 Broj sastanaka. Izvješće zajedničkih aktivnosti. 2 JUZUZDP DNŽ

Istražiti mogućnost za prijavu područja Parka

na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a.

FC5 Službena korespodencija. 2 MZOE

Lokalnoj zajednici redovito prezentirati

planove i rezultate rada Javne Ustanove.

FC6 Broj prezentacijskih aktivnosti. Broj korisnika. Redovito ažurirana web

stranica.

2

Unaprijediti i redovito nadograđivati

internetske stranice i stranica društvenih

mreža Parka te njihov sadržaj.

FC7 Internetska stranica i stranice društvenih mreža Parka se održavaju i

nadograđuju. Broj posjeta. Broj vijesti na godišnjoj razini.

1 STR, INT

U suradnji s lokalnim partnerima razvijati

projektne prijedloge s ciljem unaprjeđenja

razvoja Parka i lokalne zajednice.

FC8 Broj sastanaka. Broj projektnih prijedloga. Realizirane projektne ideje. 1 LZ, OPL, TZ,

SV

Uspostaviti suradnju s nadležnim institucijama

u svrhu praćenja kvalitete morske vode na

lokacijama pod pritiscima onečišćenja mora.

FC9 Broj sastanaka. Službeni prijedlog novih točaka mjerenja kvalitete mora.

Godišnja izvješća mjerenja kvalitete mora.

2 HZJZ

AKTIVNOST Br.

Akt.

Indikator aktivnosti

P

Period provođenja Plana

Sur

KRATKOROČNI SREDNJOROČNI DUGOROČNI

20

17

20

18

20

19

20

20

20

21

20

22

20

23

20

24

20

25

20

26

Razviti suradnju s nadležnim institucijama o

pitanjima zbrinjavanja kaljužnih i otpadnih

voda s kopna i brodova.

FC10 Broj prijava nadležnim institucijama. Broj sastanaka i službenih dopisa. 1 IZO, KO

Unaprijediti suradnju s ronilačkim centrima. FC11 Broj i teme sastanaka. Ugovorom definirane ronilačke aktivnosti. Ronilački

centri sudjeluju u praćenju stanja i očuvanju staništa.

2 RC, UD

Razviti suradnju s nadležnim institucijama

u svrhu održivog gospodarenja šumama

na području Parka.

FC12 Broj zajedničkih aktivnosti i sastanaka. 2 HŠ

Jačati suradnju s nadležnim tijelima u svrhu

unaprjeđenja koordinacije rada i nadzora

te provedbe zakona i pravilnika.

FC13 Broj organiziranih sastanaka. 1 MUP, RI, PSL,

OPL

Popis kratica korištenih u tablicama:

COMK Centar za oporavak morskih kornjača

DB Dubrovačka biskupija

DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija

DUZS Državna uprava za zaštitu i spašavanje

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo Lastovo

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

HAZU Du Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik

HŠ Hrvatske šume

HV Hrvatske vode

HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo

INT Informatička tvrtka

IZO Inspekcija zaštite okoliša

KO Komunalac d.o.o.

KO Du Konzervatorski odjel Dubrovnik

LDJ Lovačko društvo “Jastreb”

LKL Lučka kapetanija Lastovo

LS Lokalno stanovništvo

MIDIM Ministarstvo državne imovine

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

MINT Ministarstvo turizma

MK Ministarstvo kulture

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

MP Ministarstvo poljoprivrede

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

OPL Općina Lastovo

OŠ Osnovna škola

PI Privatni iznajmljivači

PPLA Policijska postaja Lastovo

PSL Prekršajni sud Lastovo

PSS Poljoprivredno savjetodavna služba

PO Poduzetnici

PZ Poljoprivredna zadruga

RC Ronilački centri

RI Ribarska inspekcija

SI Stočarski inspektor

STR Stručnjaci

SV Suradničko vijeće

TA Turistička agencija

TD Turistički djelatnik Parka

TZ Turistička zajednica

UD Udruge

VEF Veterinarski fakultet

VL Volonteri

VT Vrtić

ZPUDNŽ Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko - neretvanske županije

4.2. Ciljevi i mjere očuvanja za stanišne tipove, divlje

svojte i ciljne vrste ptica unutar Natura 2000

ekološke mreže

Na području Parka prirode, koje je ujedno i dio Natura 2000 ekološke mreže, provedba Direktiva Europske unije za stanišne tipove, divlje svojte te ciljne vrste ptica

osigurava se definiranim ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje.

U Prilogu 1. navedeni su stanišni tipovi, divlje svojte i ciljne vrste ptica koji su dio Nature 2000 za područje Parka. U tablicama koje sljede pridruženi su im ciljevi

očuvanja i osnovne mjere očuvanjan te aktivnosti koje osiguravaju njihovo provođenje proizašle iz tema Plana upravljanja.

Tablica 16. Pregled ciljeva očuvanja i osnovnih mjera te pridruženih aktivnosti za ciljne vrste i stanišne tipove.

Indetifikacijski broj

Naziv područja

Hrvatski naziv vrste/hrvatski

naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/ Šifra stanišnog

tipa

Cilj očuvanja Osnovne mjere Upravno područje

Broj aktivnosti

HR5000038

Park prirode Lastovsk

o otočje

mali

potkovnjak

Rhinolophus hipposideros

Očuvana zimujuća kolonija u brojnosti od minimalno 5 do 10 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito vojni tuneli u Jurjevoj luci) i pogodna lovna staništa vrste (šumska

staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija).

Spriječiti uznemiravanje zimskih kolonija šišmiša u podzemnim objektima osobito

u periodu od studenog do kraja veljače;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3, AI5, AI7, EA8

Očuvana zimujućakolonija u brojnosti od minimalno 5 do 10 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito vojni tuneli u Jurjevoj luci) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija).

Ne osvjetljavati ulaze u skloništa šišmiša;

zaštita prirode AI1,AI2, AI3,

EA8

Očuvana zimujuća kolonija u brojnosti od minimalno 5 do 10 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito vojni tuneli u Jurjevoj luci) i pogodna lovna staništa vrste (šumska

staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija)

Očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste održavanjem bogato

strukturiranog krajobraza, smanjenjem učinaka fragmentacije staništa te

održavanjem mozaičnosti šumskih

staništa, područja pod ekstenzivnom tradicionalnom poljoprivredom,

travnjaka i otvorenih lokvi u lovnom području te smanjiti uporabu sredstava

za zaštitu bilja;

zaštita prirode

AH1, AH3, AI1, AI2, AI3, BC1,

BC2, EA3, EA8, FC12

Očuvana zimujuća kolonija u brojnosti od minimalno 5 do 10 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito vojni tuneli u Jurjevoj luci) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa bogata strukturama, područja pod

tradicionalnom poljoprivredom s velikom raznolikosti krajobraza te makija)

Očuvati koridore između skloništa i lovnog područja održavanjem (ili

postavljanjem) visoke živice, drvoreda ili

šumskih staništa;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode EA3, FC12

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

veliki potkovnjak

Rhinolophus ferrumequinum

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 100 do 400 jedinki te očuvana

skloništa (podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna

lovna staništa vrste (mozaici različitih staništa tipova šuma, pašnjaka, makije, drvoreda, livada s

voćnjacima koja su međusobno povezana živicama i drugim elementima krajobraza)

Očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste održavanjem bogato

strukturiranog krajobraza, smanjenjem

učinaka fragmentacije staništa te održavanjem mozaičnosti šumskih

staništa, područja pod ekstenzivnom tradicionalnom poljoprivredom,

travnjaka, pašnjaka i otvorenih lokvi u lovnom području te smanjiti uporabu

sredstava za zaštitu bilja;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode

AH1, AH3, AI1, AI2, AI3, AI5,AI7, BC1, BC2, EA3, EA8,

FC12

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 100 do 400 jedinki te očuvana

skloništa (podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna

lovna staništa vrste (mozaici različitih staništa tipova šuma, pašnjaka, makije, drvoreda, livada s

voćnjacima koja su međusobno povezana živicama i drugim elementima krajobraza)

Očuvati koridore između skloništa i lovnog područja održavanjem (ili

postavljanjem) visoke živice, drvoreda ili šumskog staništa;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode

EA3, FC12

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 100 do 400 jedinki te očuvana

skloništa (podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna

lovna staništa vrste (mozaici različitih staništa tipova šuma, pašnjaka, makije, drvoreda, livada s

voćnjacima koja su međusobno povezana živicama i drugim elementima krajobraza)

Izbjegavati uporabu antiparazitskih lijekova za stoku - ivermektina i sličnih

proizvoda;

poljoprivreda BB2

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 100 do 400 jedinki te očuvana

skloništa (podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna

lovna staništa vrste (mozaici različitih staništa

tipova šuma, pašnjaka, makije, drvoreda, livada s voćnjacima koja su međusobno povezana živicama i drugim elementima krajobraza)

Spriječiti uznemiravanje porodiljnih kolonija šišmiša u podzemnim objektima

od ožujka/travnja do kraja listopada; zaštita prirode

AI1, AI2, AI3, AI7, EA8

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 100 do 400 jedinki te očuvana

skloništa (podzemni objekti - osobito špilja

Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna lovna staništa vrste (mozaici različitih staništa

tipova šuma, pašnjaka, makije, drvoreda, livada s voćnjacima koja su međusobno povezana živicama i drugim elementima krajobraza)

Ne osvjetljavati ulaze u skloništa šišmiša;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

EA8

Očuvana zimska kolonija u brojnosti od minimalno 40 do 60 jedinki i očuvana skloništa (podzemni objekti - osobito Rača špilja, tuneli

Hum 1 i Hum 2 te vojni tuneli u Jurjevoj luci)

Spriječiti uznemiravanje zimskih kolonija šišmiša u podzemnim objektima osobito u periodu od studenog do kraja veljače;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

AI7, EA8

Očuvana zimska kolonija u brojnosti od minimalno 40 do 60 jedinki i očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito Rača špilja, tuneli Hum 1 i Hum 2 te vojni tuneli u Jurjevoj luci)

Ne osvjetljavati ulaze u skloništa

šišmiša; zaštita prirode

AI1,AI2, AI3,

EA8

Očuvana zimska kolonija u brojnosti od minimalno 40 do 60 jedinki i očuvana skloništa (podzemni objekti - osobito Rača špilja, tuneli Hum 1 i Hum 2 te vojni tuneli u Jurjevoj luci)

Očuvati koridore između skloništa i lovnog područja održavanjem (ili

postavljanjem) visoke živice, drvoreda ili šumskog staništa;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode EA3, FC12

dugokrili pršnjak

Miniopterus schreibersii

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 30 do 50 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa

bogata strukturama, rubovi šuma, nizinska šumska i makijom/šikarom obrasla staništa, stari

voćnjaci i maslinici)

Očuvati povoljne stanišne uvjete za

očuvanje vrste održavanjem šumskih staništa, drvoreda i otvorenih lokvi te ograničiti uporabu sredstava za zaštitu

bilja;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode

AH1, AH2, AH3, AI1,AI2, AI3, BC1, BC2, EA3, EA8, FC12

HR5000038

Park prirode

Lastovsko otočje

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 30 do 50 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa

bogata strukturama, rubovi šuma, nizinska šumska i makijom/šikarom obrasla staništa, stari

voćnjaci i maslinici)

Spriječiti uznemiravanje porodiljnih kolonija šišmiša u podzemnim objektima

osobito od ožujka/travnja do kraja

listopada te na ulaznim dijelovima špilje ne postavljati vrata s horizontalnim

prečkama;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

AI7, EA8

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 30 do 50 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa

bogata strukturama, rubovi šuma, nizinska šumska i makijom/šikarom obrasla staništa, stari

voćnjaci i maslinici)

Ne osvjetljavati ulaze u skloništa šišmiša;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

EA8

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

riđi šišmiš

Myotis emarginatus

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 350 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija)

Očuvati povoljne stanišne uvjete za očuvanje vrste održavanjem bogato

strukturiranog krajobraza, smanjenjem učinaka fragmentacije staništa te

održavanjem mozaičnosti šumskih staništa, područja pod ekstenzivnom

tradicionalnom poljoprivredom,

travnjaka i otvorenih lokvi u lovnom području te smanjiti uporabu sredstava

za zaštitu bilja;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode

AH1, AH2, AH3, AI1, AI2, AI3, BC1, BC2, EA3, EA8, FC12

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 350 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija)

Očuvati koridore između skloništa i lovnog područja održavanjem (ili

postavljanjem) visoke živice, drvoreda ili šumskog staništa;

poljoprivreda; šumarstvo;

zaštita prirode EA3, FC12

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 350 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna lovna staništa vrste

(šumska staništa bogata strukturama, područja pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom

raznolikosti krajobraza te makija)

Spriječiti uznemiravanje porodiljnih kolonija šišmiša u podzemnim objektima

osobito od ožujka/travnja do kraja listopada;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

EA8

Očuvana porodiljna kolonija u brojnosti od minimalno 350 jedinki te očuvana skloništa

(podzemni objekti - osobito špilja Medvjeđa ropa i tuneli na Mrčari) i pogodna lovna staništa vrste (šumska staništa bogata strukturama, područja

pod tradicionalnom poljoprivredom s velikom raznolikosti krajobraza te makija)

Ne osvjetljavati ulaze u skloništa šišmiša;

zaštita prirode AI1, AI2, AI3,

AI7, EA8

Očuvano 1140 ha postojeće površine stanišnog

tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj vazdazelenih šuma česmine osobito čistih, vazdazelenih šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-

Quercetum ilicis) te mješovitih šuma crnike i medunca "duba" (As.

Quercetum ilicis-virgilianae);

zaštita prirode AD1, AD2, AD3, EA3,

FC12,

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

9340

Očuvano 1140 ha postojeće površine stanišnog tipa

Provoditi mjere zaštite od požara; zaštita prirode AD5, AD6

Očuvano 1140 ha postojeće površine stanišnog tipa

Provesti uklanjanje alepskog bora; šumarstvo;

zaštita prirode AD4, EA3

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Šume divlje masline i

rogača (Olea i Ceratonion)

9320

Očuvano 1570 ha postojeće površine stanišnog tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj makija divlje masline i tršlje (As.

Oleo-Pistacietum lentisci) te makija velike resike i planike (As. Erico-

Arbutetum)

zaštita prirode AD1, AD2. AD3, EA3,

FC12

Očuvano 1570 ha postojeće površine stanišnog tipa

Provoditi mjere zaštite od požara; zaštita prirode AD5, AD6

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Špilje i jame zatvorene za

javnost

8310

Očuvana tri speleološka objekta (Rača špilja, Jama pod Velji vrh i Medveđa ropa) ovoga stanišnog

tipa, uključujući populacije vrsta važnih za stanišni tip

Očuvati povoljne stanišne uvjete u registriranim objektima (tama, vlažnost,

prozračnost, fizikalni i kemijski uvjeti, količina vode i vodni režim);

zaštita prirode AI5, AI7, DB1

Očuvana tri speleološka objekta (Rača špilja, Jama pod Velji vrh i Medveđa ropa) ovoga stanišnog

tipa, uključujući populacije vrsta važnih za stanišni tip

Ne dopustiti komercijalno korištenje

registriranih speleoloških objekata; zaštita prirode AI7, DB1

Očuvana tri speleološka objekta (Rača špilja, Jama pod Velji vrh i Medveđa ropa) ovoga stanišnog

tipa, uključujući populacije vrsta važnih za stanišni tip

Regulirati neovlašteni ulazak u Rača špilju (postavljanjem tabli i zaštitne "bat

friendy" ograde na ulazu); zaštita prirode AI7, DB1

Očuvana tri speleološka objekta (Rača špilja, Jama pod Velji vrh i Medveđa ropa) ovoga stanišnog

tipa, uključujući populacije vrsta važnih za stanišni tip

Očistiti špilje i jame od otpada; zaštita prirode AI5

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Preplavljene ili dijelom

preplavljene morske špilje

8330 Očuvano 14 morskih špilja

Očuvati povoljne stanišne uvjete u morskim špiljama održavanjem kakvoće

morske vode ,sprječavanjem gradnje i nasipavanja u more te odlaganja

otpada;

zaštita prirode AB1, AB2, CA1, CA2, CA3, FC9,

FC10,

Očuvano 14 morskih špilja Regulirati turističko

posjećivanje/ronjenje u špiljama; zaštita prirode

AB4, EB3, FC11

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Naselja posidonije

(Posidonion oceanicae)

1120*

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete u naseljima posidonije održavanjem

povoljne kakvoće morske vode; zaštita prirode

CA1, CA2, CA3, FD9, FC10

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Ne dopustiti gradnju i nasipavanja u more iznad naselja posidonije i u zoni

utjecaja; zaštita prirode FC2

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Kontrolirati širenje invazivnih vrsta algi Caulerpa racemosa i Womersleyella

setacea;

zaštita prirode AA1, AA2, EA1,

EB1

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Osigurati dovoljan broj ekološki

prihvatljivih sidrišta te zabraniti sidrenje na području rasprostranjenosti livada

posidonije izvan trajnih sidrišta;

zaštita

prirode; prostorno planiranje

AA3, AA4, EC2, FC2

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Osigurati zbrinjavanje kaljužnih i otpadnih voda s kopna i brodova;

pomorstvo; FC10

Očuvano 470 ha postojeće površine stanišnog tipa

Regulirati uporabu i odlaganje ribolovnih alata koji oštećuju i

uništavaju posidoniju;

ribarstvo; zaštita prirode

BA2, EA1,EA9, EB1, FC13

HR5000038

Park

prirode Lastovsko otočje

Pješčana dna

trajno prekrivena

morem

1110

Očuvano 6400 ha postojeće površine stanišnog tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem kakvoće morske vode;

zaštita prirode AB1, AB2,AB3, CA1, CA2, CA3,

FC9, FC10,

Očuvano 6400 ha postojeće površine stanišnog tipa

Ne dopustiti postavljanje marikulture iznad dobro razvijenog maërla ili bilo

kojeg drugog dobro razvijenoga facijesa

ili asocijacije stanišnog tipa;

ribarstvo; zaštita prirode

FC2, FC13

Očuvano 6400 ha postojeće površine stanišnog tipa

Ne dopusiti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip;

ribarstvo; zaštita prirode

AB1, AB2, AB3, BA2, EA9, FC13, BA4

Očuvano 6400 ha postojeće površine stanišnog

tipa

Ne dopustiti gradnju i nasipavanje na području stanišnog tipa i u neposrednoj

blizini pješčanih plaža;

zaštita prirode;

prostorno planiranje

FC2

HR5000038

Park prirode Lastovsk

o otočje

Grebeni

1170

Očuvano 440 ha postojeće površine stanišnog tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete u morskom staništu održavanjem povoljne kakvoće morske vode;

zaštita prirode AB1, AB2, AB3, CA1, CA2, CA3,

FC9, FC10,

Očuvano 440 ha postojeće površine stanišnog tipa

Ne dopustiti gradnju, betoniranje obale i nasipavanje u more na području

rasprostranjenosti stanišnog tipa;

prostorno planiranje;

zaštita prirode FC2

Očuvano 440 ha postojeće površine stanišnog tipa

Regulirati ronjenje na području rasprostranjenosti stanišnog tipa;

zaštita prirode AB3, AB5

Očuvano 440 ha postojeće površine stanišnog tipa

Regulirati korištenje ribolovnih alata koji

oštećuju/uništavaju koraligensku zajednicu;

ribarstvo; zaštita prirode

BA2, EA9, FC13

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Stijene i strmci (klifovi)

mediteranskih obala obrasli endemičnim

vrstama

Limonium spp.

1240 Očuvano 200 ha postojeće površine stanišnog

tipa

Ne dopustiti gradnju na području rasprostranjenosti stanišnog tipa te

betoniranje i nasipavanje obale;

prostorno planiranje;

zaštita prirode FC2

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Mediteranske povremene

lokve

3170*

Očuvane dvije lokve (Veja lokva i lokva Hrastove 1) s njihovim karakterističnim vrstama

Redovito čistiti i održavati lokve, uklanjati višak vodene vegetacije te

vegetacije oko lokvi; zaštita prirode

AH2, AH3, CA1, CA2, CA3

Očuvane dvije lokve (Veja lokva i lokva Hrastove 1) s njihovim karakterističnim vrstama

Očuvati povoljne stanišne uvjete u plitkoj povremenoj lokvi Veja lokva

(nezasjenjenost, bez obalne vegetacije, zemljano i muljevito dno te do 25% površine pokrivenost makrofitima u

proljeće i 75% ljeti) i omogućiti prirodnu fluktuaciju razine vode;

zaštita prirode AH1, AH2, AH3

Očuvane dvije lokve (Veja lokva i lokva Hrastove 1) s njihovim karakterističnim vrstama

Očuvati povoljne stanišne uvjete u plitkoj povremenoj lokvi Hrastove 1 (djelomična zasjenjenost, srednja

gustoća obalne vegetacije, muljevito

dno te do 25% površine pokrivenosti makrofitima u proljeće) i omogućiti

prirodnu fluktuaciju razine vode;

zaštita prirode AH1, AH2, AH3

HR5000038

Park prirode Lastovsk

o otočje

Mediteranske makije u kojima

dominiraju

borovice Juniperus spp.

5210 Očuvano 260 ha postojeće površine stanišnog tipa u zonama u kojima dolazi samostalno ili u

kompleksu s drugim staništima

Mjere nisu potrebne; zaštita prirode

HR5000038

Park

prirode Lastovsko otočje

Termo-mediteranske (stenomediter

anske) grmolike

formacije s Euphorbia dendroides

5330

Očuvano 60 ha postojeće površine stanišnog tipa

u zonama u kojima dolazi samostalno ili u kompleksu s drugim staništima

Spriječiti krčenje i degradaciju postojeće površine stanišnog tipa;

zaštita prirode FC12, AE1, AE2, AE3

HR5000038

Park

prirode Lastovsko otočje

Eumediteranski travnjaci

Thero-Brachypodiete

a

6220*

Očuvano 560 ha postojeće površine stanišnog

tipa u zonama u kojima dolazi samostalno ili u kompleksu s drugim staništima

Očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske

promjene u sklopu Programa ruralnog razvoja - operacija Očuvanje travnjaka

velike prirodne vrijednosti;

poljoprivreda; zaštita prirode

AE1, AE2, AE3, BC2, EA4, EB4,

HR5000038

Park prirode Lastovsk

o otočje

Karbonatne stijene sa

hazmofitskom

vegetacijom

8210 Očuvano 27 ha postojeće površine stanišnog tipa

Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj zajednice busine i dubrovačke

zečine (Phagnalo-Centaureetum

ragusinae);

zaštita prirode AE1, AE2, AE3,

EA4, EB4

Tablica 17. Pregled ciljeva očuvanja i osnovnih mjera te pridruženih aktivnosti za ciljne vrste ptica.

Indetifikacijski broj

Naziv područja

Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

Kategorija za ciljnu vrstu

Status vrste G- gnjezdarica

Status vrste P-preletnica

Status vrste Z-zimo- valica

Cilj očuvanja Osnovne mjere Upravno područje

Broj aktivnosti

HR1000038 Lastovsko otočje

Anthus campestris

primorska trepteljka

1 G Očuvana staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 10-50 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

poljoprivre- da; zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF5, BC2, EA5, EB5,

HR1000038 Lastovsko otočje

Calonectris diomedea

veliki zovoj (kaukal)

1 G Očuvana pogodna staništa (strme, stjenovite obale) za održanje gnijezdeće populacije od 200-350 p.

provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima

zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF5, BC2, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

Caprimulgus europaeus

leganj 1 G

Očuvana staništa (garizi, mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom); za održanje gnijezdeće populacije od 20-40

p.

osigurati povoljan udio gariga. Očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agro-okoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

šumarstvo; poljoprivre- da; zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF5, BC2, EA5

HR1000038 Lastovsko

otočje

Circaetus

gallicus zmijar 1 G

Očuvana pogodna staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom

ili garigom) za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 1 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru

Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja; ne provoditi sportske aktivnosti te građevinske radove od 15.04. do 15.08. u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na

visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere

sprečavanja daljnjih stradavanja ptica

poljoprivreda; zaštita

prirode; energetika

AF1, AF2, AF3, AF5,

BC2, EA5, EB5, FC1,

HR1000038 Lastovsko otočje

Falco peregrinus

sivi sokol 1 G

Očuvana staništa za gniježđenje (visoke

stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće populacije od 2-3 p.

ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15.02. do 15.06. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; provesti

zaštitne mjere na dalekovodima protiv stradavanja ptica od strujnog udara i kolizije; elektoenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije i elektrokucije ptica

zaštita

prirode; energetika

AF1, AF2

AF3,AF5, AH3, EA5, FC1

HR1000038 Lastovsko otočje

Grus grus ždral 1 P Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe

elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim

(SN) dalekovodima; na dionicama posto- jećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere spre- čavanja daljnjih stradavanja ptica;

energetika; zaštita prirode

AF5, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

Hippolais olivetorum

voljić maslinar

1 G Očuvana staništa (otvorene niske listo-padne šume/šumarci; stari maslinici) za održanje gnijezdeće populacije od 2-5 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

poljoprivreda; prostorno uređenje; zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF5, BC2, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

Lanius collurio

rusi svračak

1 G Očuvana staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje gnijezdeće populacije od 300-400 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Agrookoliš-klima u sklopu Programa ruralnog razvoja

poljoprivrEda; zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF5, BC2, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko

otočje

Larus

audouinii

sredozemni

galeb 1 G

Očuvana staništa (otočići, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje

gnijezdeće populacije od 40-45 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (01.03.-31.07.); smanjiti

populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde sredozemni galebovi

zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF4,

AF5, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

Pernis apivorus

škanjac osaš

1 P Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe.

cilj se ostvaruje kroz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim

(VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica

energetika; zaštita prirode

AF5, AH3, EA5, EB5, FC1

HR1000038 Lastovsko otočje

Phalacrocorax aristotelis desmaresti

morski vranac

1 G Očuvana staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 20-30 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u u razdoblju gniježđenja (1.01.-31.05. )

zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF4, AF5, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

Puffinus yelkouan

gregula 1 G

Očuvana staništa (strme stjenovite obale

otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 200-250 p.

provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima

zaštita prirode

AF1, AF2,

AF3, AF4, AF5, EA5, EB5

HR1000038 Lastovsko otočje

* Falco eleonorae

Eleonorin sokol

1 G

Očuvana staništa za gniježđenje (strme

litice) za održanje gnijezdeće populacije od 11-14 p.

sidrenje i plovidba turističkih i rekreativnih plovila te plovila namijenjenih prijevozu

putnika ne mogu se obavljati na udaljenosti manjoj od 200 m od poznatih obalnih gnjezdilišta od 01.07. – 30.10.; održavati lokve na otocima

zaštita prirode

AF1, AF2,

AF3, AF5, AH3, EA5, FC1

HR1000038 Lastovsko otočje

** Sterna hirundo

crvenokljuna čigra

1 G Očuvana staništa (otočići, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje gnijezdeće populacije od 10-12 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (01.03.-31.07.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde sredozemni galebovi

zaštita prirode

AF1, AF2, AF3, AF4, AF5, AH3, EA5, EB5

* Temeljem provedenih godišnjih istraživanja i praćenja stanja u razdoblju od 2013. - 2016. godine utvrđeno je gniježđenje Eleonorinog sokola (Falco eleonorae) na području “Parka prirode Lastovsko otočje”. Stoga su za ovu vrstu, temeljem rezultata istraživanja propisani ciljevi očuvanja i osnovne mjere za očuvanje uz pridružene aktivnosti za provedbu. ** Temeljem provednih godišnjih istraživanja i praćenja stanja od 2013. - 2016. godine potvrđeno je gniježđenje crvenokljune čigre (Sterna hirundo) na području Parka. Iako ova vrsta nije na nacionalnom popisu ugroženih vrsta, lokalno na području Parka njezina populacija od 10 - 12 parova smatra se ugroženom zbog kompeticije s galebovima klaukavcima (Larus michahellis) za mjesta gniježđenja. Provedba ciljeva i mjera preventivno bi djelovala na ovu malu populaciju te umanjila potencijalnu mogućnost da se navedena vrsta nađe na popisu ugroženih.

4.3.Praćenje provedbe Plana upravljanja

Praćenje provedbe Plana upravljanja je način kontrole postizanja zadanih ciljeva. Aktivnostima praćenja sakupit će se potrebni podaci kojima će se mjeriti jedan ili skupina

indikatora i na taj način vidjeti jesu li ostvareni zadnji ciljevi i prateće aktivnosti. Naznačeno je 20 aktivnosti praćenja provedbe plana upravljanja.

CILJ

Nadzirati i prikupljati / dokumentirati rezultate aktivnosti upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja.

Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja Aktivnosti Plana upravljanja

M1 Osigurati da su u zadanom vremenskom roku i unutar smjernica

Ustanove podnešeni izvještaji o istraživanjima provedenim od strane

osoblja Parka ili kao ugovorena obaveza suradnika.

AB1, AC1, AD1, AE1, AF1, AI1, AI4, AJ1,

BA4, CB4, DB4

M2 Osigurati da su u zadanom vremenskom roku i unutar smjernica

Ustanove podnešeni izvještaji o praćenjima stanja i provedenim mjerama

očuvanja od strane djelatnika Parka ili kao ugovorena obaveza suradnika.

AA1, AA2, AB2, AB3, AC2, AC3, AD2,

AD3, AE2, AE3, AF2, AF3, AH1, AI2, AI3,

AI5, AI6, AJ2, AJ3, BA1

M3 Održavati popis edukativnih aktivnosti provedenih u lokalnoj osnovnoj

školi i na terenu vezanih uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka.

EA1, EA2, EA3, EA4, EA5, EA6, EA7, EA8,

EA9, EA10, EA11, EA12

M4 Održavati popis naručenih studija i projektnih dokumentacija od strane

Ustanove vezanih uz realizaciju infrastrukturnih planova/zahvata na

području Parka.

AA3, AI7, DA4, DB1, DB3, FA4, FC8

M5 Održavati aktualnu i organiziranu arhivu letaka, promidžbenih,

interpretacijskih i edukacijskih materijala, savjetodavnih lista i praktičkih

smjenica.

EB1, EB2, EB3, EB4, EB5, EB6, EB7

M6 Voditi evidenciju o održanim edukacijskim i prezentacijskim

programima, konzultacijama i savjetodavnim sastancima u cilju potpore

lokalnog stanovništva te prezentiranju rada Javne Ustanove.

BA3, BB2, BB3, BC1, BC2, DA3, FC6, FC8

M7 Voditi evidenciju o događajima vezanim za promociju Parka,

medijskom istupanju te osigurati redovito ažuriranje web stranice. CC5, CC6, CC10

M8 Održavati aktualan popis potreba i provedene edukacije,

osposobljavanja djelatnika i sudjelovana na nacionalnim i međunarodnim

skupovima, radionicama i razmjenama s drugim zaštićenim područjima.

FB1

M9 Popisati postojeću infrastrukturu Parka i pratiti njeno stanje. CB3, CC2, FA4

CILJ

Nadzirati i prikupljati / dokumentirati rezultate aktivnosti upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja.

Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja Aktivnosti Plana upravljanja

M10 Održavati aktualan popis vozila, plovila i opreme Parka. FA2, FA3

M11 Pohranjivati zapise o broju ljudi koji su bili prisutni na različitim

aktivnostima Plana upravljanja te korisnicima Parka (posjetitelji, ronioci,

broj korisnika edukacija…).

AB4, BB2, BB3, BC1, BC2, BC3, CA1, CA2,

CA3, CC5, CC7, DA1, DA2, DA3, EA1, EA2,

EA3, EA4, EA5, EA6, EA7, EA8, EA9,

EA10, EA11, EA12

M12 Osigurati da su evidentirani svi dopisi, suradnje, partnerstva i pružene

potpore.

FC1, FC2, FC3, FC4, FC5, FC6, FC7, FC8,

FC9, FC10, FC11, FC12, FC13

M13 Osigurati da Ustanova dobiva na uvid sve vanjske planove, strategije i

zakone proizvedene od strane službi i vlasti koje utječu na Park i dopisima

sudjelovati u njihovom stvaranju.

FC1, FC2, FC3, FC4, FC13

M14 Osigurati da su podaci o vrstama, staništima, kulturnim vrijednostima

i posjetiteljskoj infrastrukturi sadržani u GIS mapama održavani i aktualni. AA1, AB1, AC1, AD1, AE1, AF1, AI1, AJ1

M15 Održavati i redovito nadopunjavati bazu podataka prirodnih i

kulturnih vrijednosti Parka te kartografske podloge.

AA1, AB1, AC1, AD1, AE1, AF1, AI1, AI4,

AJ1, FA1,

M16 Evidentirati eko-akcije i održavanje krajobraza Parka. CA1,CA2, CA3

M17 Evidentirati sve održane sastanke vezane za tekuću problematiku i

poslovanje Ustanove.

AD4, AH2, BA2, BB1, BB2, BB3, BC1, BC2,

CA2, CC5, CC7, DB4, FC1, FC2, FC3, FC4,

FC8, FC9, FC10, FC13

M18 Osigurati dva unutrašnja sastanka godišnje kako bi se osiguralo

praćenje razvijanja i provođenja ključnih planova, projekata, programa i

strategija iznešenih aktivnostima Plana upravljanja.

Sve aktivnosti Plana upravljanja koje će

se provoditi u tekućoj godini.

M19 Pripremiti punu procjenu Plana upravljanja tijekom pete godine

implementacije i proizvesti revidiranu verziju.

Sve aktivnosti Plana upravljanja

započete u prvih pet godina.

4.4. Zonacija

4.4.1. Principi zoniranja u zaštićenim područjima Zoniranjem u zaštićenim područjima planira se i definira postojeće i buduće korištenje prostora te upravljanje prostorom. Postupak ima važnu ulogu u očuvanju

sveukupne biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti zaštićenog područja.

Zoniranjem se zaštićeno područje dijeli na zone koje su u rasponu od stupnja gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj do zona korištenja gdje prirodni prostor

može biti znatno izmijenjen. Navedeni stupnjevi ne impliciraju vrijednosti, nego odražavaju potrebu za upravljanjem zaštićenim područjem u cjelini.

4.4.2. Zoniranje „Parka prirode Lastovsko otočje” Zonacija zaštićenih područja provodi se kroz tri dokumenta – Prostornim planom područja posebnih obilježja, Planom upravljanja i Pravilnikom o zaštiti i očuvanju, koja

se trebaju preklapati na razini zona. U trenutku izrade Plana upravljanja Prostorni plan područja posebnih obilježja je u početnoj fazi izrade. U vrijeme donošenja Plana

upravljanja, aktivnosti unutar granica Parka prirode Lastovsko otočje su, uz postojeće zakone Republike Hrvatske, dodatno regulirane Pravilnikom o unutarnjem redu.

Zonacija Parka prirode Lastovsko otočje iz Plana upravljanja predstavlja prijedlog razvoja prostornog upravljanja ovim područjem u sljedećih deset godina. Pravna

provedba zonacije bit će omogućena uvrštavanjem u Pravilnik o zaštiti i očuvanju te u ostale zakonske i podzakonske akte za vrijeme trajanja Plana upravljanja.

Javna ustanova Parka prirode Lastovsko otočje izradila je zonaciju zaštićenog područja Parka na temelju radionice sa stručnjacima te niza radionica s dionicima, uz

vodstvo Udruge Sunce, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Temeljem zaključaka s radionica i u skladu s nacionalnim

smjernicama zoniranja zaštićenih područja, područje Parka podijeljeno je na tri osnovne zone i nekoliko podzona koje definiraju način korištenja te dozvoljene i

zabranjene aktivnosti u tom području. Zone odražavaju stvarne potrebe za upravljanjem područjem u cilju zaštite, istovremeno uvažavajući potrebe korisnika prostora za

lakšim snalaženjem i prepoznavanjem zona u prostoru. Kategorije i nazivi zona i podzona usklađeni su s nacionalnim smjernicama zoniranja zaštićenih područja.

I - ZONA STROGE ZAŠTITE Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije u

prostoru. Cilj upravljanja područjem ove zone je očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sastavnica. U ovoj zoni su zabranjeni svi tipovi ekstrakcije prirodnih

resursa te nisu dopuštene intervencije u prostoru ili modifikacija prostora. U iznimnim slučajevima dopušta se provedba mjera očuvanja poput lokaliziranja požara,

uklanjanja invazivnih alohtonih vrsta, te saniranja šteta nastalih prilikom havarija u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode. Također dopuštene su aktivnosti koje

Zona stroge zaštite Parka prirode Lastovsko otočje podijeljena je na dvije podzone: I a Zona vrlo stroge zaštite i I b Zona stroge zaštite.

I a – Zona vrlo stroge zaštite U ovoj zoni nisu dozvoljene nikakve aktivnosti osim sustavnog praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring) i znanstvenih istraživanja.

Zonom su obuhvaćena područja važna za prioritetne vrste ptica Parka: Veje stijene u polju Prgovo na otoku Lastovu, stijene povrh uvale Pod Sokoline na otoku Lastovu,

otočić Bijelac te sve špilje i jame na području Parka. Navedena područja pripadaju područjima očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove temeljem kojih je određena

Ekološka mreža Parka prirode.

I b – Zona stroge zaštite Ova zona predstavlja područja visoke vrijednosti u kojima je dopušteno samo znanstveno istraživanje i monitoring te posjećivanje uz vodstvo stručnog vodiča ili

koncesionara uz poštivanje uvjeta zaštite prirode.

Zonom na kopnu obuhvaćena su područja otoka Lastova pod mješovitim šumskim zajednicama hrasta crnike koja su iznimno važan stanišni tip (uz izuzetak pješačih

staza):

područje koje omeđuju točke: crkvica sv. Mihovil, vrh rta Bijeli rat, sedlo Ravnica, meteorološka stanica na brdu Glavica te crkvica sv. Roka

površina koja ima radijus od oko 100 m, istočno od ceste na Zegovskom pjevoru,

područje Maslina koje obuhvaća Pasadur, Pod Maslinu, Široki dolac, Glavice od Platidoga, Tomin vrh, Jurjev dô i Kopjelice.

Također, zona stroge zaštite obuhvaća i Veje stijene kod Struge te Male stijene kod uvale Portorus na otoku Lastovu, stijene na potezu od rta Bile ponte do uvale Žaba, od

rta Kanula do rta Gradeška te od uvale Kokošice do rta Žene, skupine otočića Lukovci, Mali i Veji Golubinjak, Mala i Veja Sestrica i Bratac, Veji Rutvenjak, Tajan te pripadajuću

hrid, Škoj od Zaklopatice te Mali i Veji Maslovnjak, te otočić Bijelac. Navedena područja i otoci važna su staništa i područja gniježđenja značajnih vrsta ptica Parka prirode.

Morskom dijelu Parka pripada 7 zona stroge zaštite na sljedećim lokacijama:

akvatorij oko uvale Kolač na otoku Sušac - zona uz zapadnu obalu otoka veličine 0,6 km2,

akvatorij otočića Bijelac u krugu od 50 metara od obale, površine 0,25 km2

akvatorij otoka Bratin, površine 1,7 km2

akvatorij hridi Tovari, površine 1,07 km2

akvatorij zone od Mrca, na južnoj strani otoka Lastova, istočno od Vejeg mora, površine 0,89 km2

akvatorij otočne skupine Lukovci, površine 1,45 km2

akvatorij otoka Glavat, površine 1,5 km2

Ovih sedam područja unutar svojih granica obuhvaćaju tipična morska staništa Parka te ujedno i staništa rijetkih i ugroženih morskih vrsta. U ovim zonama

zabranjene su ribolovne aktivnosti što omogućuje obnovu ribolovnih resursa te zaštitu svih vrsta i staništa. Osiguravanjem takvih područja neometanog rasta i

razmnožavanja inače izlovljavanih morskih vrsta, ta područja postaju kontinuirani izvori odraslih jedinki, jaja i ličinki za okolna područja te time pružaju koristi za ribolov u

smislu povećanja lovina, ali i spoznaje o stanju vrsta i staništa.

U navedenim područjima dozvoljeno je ronjenje s ronilačkim aparatom, kupanje i posjećivanje isključivo uz pratnju stručnog vodiča ili koncesionara, a plovidba je

regulirana i ograničena. Promet bez zaustavljanja dozvoljen je brzinom ne većom od 5 M/h.

II- ZONA USMJERENE ZAŠTITE Zona usmjerene zaštite predstavlja područje u kojem se od Javne ustanove očekuje da upravljanjem i odlukama djeluje na očuvanje ili obnavljanje prirodnih i kulturnih

vrijednosti područja. Ova zona obuhvaća najveći dio Parka. Dozvoljene su različite aktivnosti te je omogućeno korištenje prirodnih resursa u skladu s ciljevima očuvanja,

sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Parka, Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima i podzakonskim aktima.

Unutar ove zone nalaze se manja područja istaknutih prirodnih i kulturnih vrijednosti koja su među prioritetnim za očuvanje za vrijeme trajanja Plana upravljanja. To su

mješovite šume alepskog bora s većim ili manjim udjelom crnike, poljoprivredne površine, polja i lokve na otocima Sušcu i Lastovu. Ovoj kategoriji također pripadaju ostaci

sakralne i profane arhitekture te arheološki lokaliteti kopna i mora (crkvice, ville rustice, gradinska naselja, pretpovijesne gomile). Na određenim predjelima otoka Lastova

i Sušca zastupljene su populacije rijetkih i/ili endemskih biljnih vrsta kojima odgovara antropogeni utjecaj, a nalaze se na poljoprivrednim površinama ili uz samu granicu

zone korištenja. Stanje populacija ovih vrsta bit će redovito praćeno od strane Parka te će se u slučaju negativnih trendova donijeti dodatne zaštitne mjere.

Dosadašnjom regulacijom ribolova na području Parka iz Pravilnika o unutarnjem redu akvatorij Parka podjeljen je na 4 ribolovne zone koje se u paru naizmjenice

koriste svake tri godine. Novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede - Pravilnik o zaštićenim ribolovnim područjima i Pravilnik o zaštiti i očuvanju definirat će regulaciju

ribolovnih aktivnosti (vrstu i vremensko korištenje alata) u akvatoriju Parka izuzev zona bez ribolova navedenih u kategoriji I b – zone stroge zaštite. Regulacija će djelovati

na očuvanje i obnovu ribljeg fonda te općenito na zaštitu biološke raznolikosti podmorja.

U Parku je dozvoljen gospodarski, mali obalni, rekreacijski te sportski ribolov. Ribolov podvodnom puškom dozvoljen je na dolje navedenim lokalitetima koji

obuhvaćaju more na udaljenosti do 50 m od obale otoka i hridi.

Lokaliteti ribolova podvodnom puškom:

Od Uvale Duboka do Uvale Negojna - otok Lastovo,

Od rta Junac zapadnom stranom do rta Bijeli rat - otok Mrčara,

Učinkovitost sustava regulacije ribolova bit će redovito praćena od strane stručnjaka te će se prema ukazanoj potrebi, uz konzultaciju s dionicima, uvoditi nove mjere

regulacije.

Ronjenje s bocama u rekreacijske svrhe dozvoljeno je isključivo na ronilačkim lokacijama.

III - ZONA KORIŠTENJA Zona korištenja predstavlja područja gdje je tradicionalno prisutan značajniji stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem ove zone je održivo korištenje prostora u skladu

s ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti područja.

Zonom su obuhvaćene čestice s građevinama (uključujući nekretnine kojima upravlja Ministarstvo državne imovine), područja intenzivnog korištenja, sustav

pomorskog prometa (luke, privezišta, lokaliteti planiranih sidrišta i plovni putovi) te sve postojeće ceste, šumske ceste i pješačke staze. Zona obuhvaća sve svjetionike koji

se nalaze na području Parka te pripadajuća pristaništa, kao i infrastrukturu u funkciji posjećivanja zaštićenog područja za koju se na području Parka planira rekonstrukcija i

prilagodba postojećih objekata te izgradnja novih.

Ova zona je svojevrstan kompromis između korištenja i zaštite prirode, a njezino korištenje je u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog

područja i ugrožavanja ciljeva definiranih Planom upravljanja.

Tablica 18. Udio površina zona zaštite na području „Parka prirode Lastovsko otočje”

UDIO POVRŠINA POJEDINIH ZONA

Zone - kopno km2 %

I a Zona vrlo stroge zaštite 0,17 0,32

I b Zona stroge zaštite 3,98 5,88

II Zona usmjerene zaštite 47,66 92,30

III Zona korištenja* 0,79 1,50

Ukupno - kopno 52,52 100,00

Zone - more

I a Zona vrlo stroge zaštite 0 0

I b Zona stroge zaštite 7,46 5,21

II Zona usmjerene zaštite 132,63 92,60

III Zona korištenja 3,14 2,19

Ukupno - more 143,23 100,00

Ukupno - more + kopno 195,83 100,00

Tablica 19. Prikaz regulacije aktivnosti po zonama.

AKTIVNOSTI

I - ZONA STROGE ZAŠTITE II - ZONA

USMJERENE

ZAŠTITE

III - ZONA

KORIŠTENJ

A zona vrlo stroge

zaštite - Ia

zona stroge zaštite

- Ib

Znanstvena istraživanja

Monitoring

Ronjenje s bocama × R ×

Kupanje × R

Ribolov × × R R

Sidrenje × R R

Plovidba × R

Ispaša × ×

Posjećivanje × R

dopuštene aktivnosti × zabranjene aktivnosti R dopuštene aktivnosti uz regulaciju

Karta 8. Zonacija na području „PP Lastovsko otočje“.

4.5. Planirani ljudski resursi

LJUDSKI RESURSI Vremenski raspored kadrovskog popunjavanja

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

Položaji i radna mjesta I. vrste

Ravnatelj

Tajnik ustanove

Stručni voditelj

Voditelj odsjeka za prirodnu i kulturnu baštinu

Viši stručni savjetnik biolog mora

Viši stručni savjetnik biolog/ekolog

Stručni savjetnik biolog i ekolog

Stručni savjetnik za upravljanje morskim resursima

Stručni suradnik biolog/ekolog

Stručni suradnik za kulturnu baštinu

Stručni suradnik za GIS

Stručni suradnik biolog mora

Stručni suradnik za edukaciju

Voditelj odsjeka za upravljanje prirodnim resursima

Viši stručni savjetnik za ekološku poljoprivredu

Stručni savjetnik za upravljanje kopnenim resursima

Stručni suradnik za upravljanje gospodarskim

aktivnostima

Voditelj odsjeka za upravljanje projektima

Viši stručni savjetnik za pripremu i provedbu EU

projekata

LJUDSKI RESURSI Vremenski raspored kadrovskog popunjavanja

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

Stručni suradnik za pripremu i provedbu ostalih projekata

Stručni savjetnik / Projektni asistent za javnu nabavu

Stručni savjetnik / Projektni asistent za financijsko

praćenje

Stručni suradnik / Projektni asistent za provedbu

aktivnosti

Voditelj odsjeka - Glavni čuvar prirode

Čuvar prirode I. vrste

Voditelj odsjeka općih i zajedničkih poslova

Stručni suradnik za promidžbu i prezentaciju

Voditelj odsjeka tehničke službe i službe održavanja

Položaji i radna mjesta II. vrste

Viši stručni referent za edukaciju

Viši stručni referent za održivo korištenje prirodnih

resursa

Čuvar prirode II. vrste

Voditelj računovodstva

Viši stručni referent - vodič

Kontrolor II. vrste

Zapovjednik (upravitelj) broda II

Upravitelj stroja

Radna mjesta III. vrste

Stručni referent - djelatnik za zaštitu i odgoj životinja

Čuvar prirode III. vrste

Upravni referent

LJUDSKI RESURSI Vremenski raspored kadrovskog popunjavanja

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

Računovodstveni referent - financijski knjigovođa

Referent za administrativne poslove nabave

Stručni referent - informator

Prodavač suvenira

Stručni referent - djelatnik za naplatu ulaza

Zapovjednik (upravitelj) broda III

Vozač

Domar

Pomoćno - tehnički radnik

Mornar

Voditelj odsjeka za protupožarnu zaštitu

Vatrogasac

Radna mjesta IV. Vrste

Pomoćni mornar

Spremačica

Tumač znakova

Radna mjesta:

* sezonskog karaktera

crno postojeća radna mjesta

Planirana radna mjesta:

prioritet 1 (ljudski resursi bez kojih je nemoguće ostvariti ključne akcije plana)

prioritet 2 (ljudski resursi potrebni da se ostvari većina planiranih akcija u planiranom vremenu)

prioritet 3 (ljudski resursi koji će omogućiti elegantnije poslovanje Ustanove i planiranje novih razvojnih projekata)

4.6. Planirani financijski resursi

Tekući troškovi Ustanove bit će financirani iz državnog proračuna te manjim dijelom iz vlastitih sredstava Ustanove. Aktivnosti Plana financirat će se većinom iz državnog

proračuna i vlastitih sredstava Javne ustanove, dok se za određene aktivnosti planira financiranje sredstvima iz nacionalnih i međunarodnih fondova.

Graf 1. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana.

Graf 2. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana.

Tablica 20. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana.

Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana

Prioritet upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

UKUPNO 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

1 2.673.000,00 11.952.000,00 13.521.500,00 9.830.500,00 5.990.000,00 949.000,00 843.500,00 1.337.500,00 849.000,00 846.000,00 48.792.000,00

2 394.500,00 198.500,00 307.500,00 447.000,00 254.000,00 245.500,00 322.500,00 243.500,00 262.500,00 290.500,00 2.966.000,00

3 30.000,00 0 0 130.000,00 5.000,00 5.000,00 35.000,00 0 0 30.000,00 235.000,00

Ukupno 3.097.500,00 12.150.500,00 13.829.000,00 10.407.500,00 6.254.000,00 1.204.500,00 1.206.000,00 1.531.000,00 1.146.500,00 1.166.500,00 51.993.000,00

Tablica 21. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana.

Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana

Teme upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

UKUPNO 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

A 324.500,00 263.500,00 209.000,00 637.000,00 412.500,00 311.500,00 250.000,00 680.000,00 268.500,00 227.500,00 3.584.000,00

B 77.500,00 77.500,00 103.500,00 77.500,00 77.500,00 93.500,00 77.500,00 77.500,00 83.500,00 77.500,00 823.000,00

C 1.396.000,00 1.246.000,00 921.000,00 861.000,00 216.000,00 216.000,00 216.000,00 211.000,00 211.000,00 211.000,00 5.705.000,00

D 110.000,00 80.000,00 50.000,00 95.000,00 57.000,00 70.000,00 85.000,00 67.000,00 50.000,00 95.000,00 759.000,00

E 46.000,00 30.000,00 102.000,00 64.000,00 86.000,00 70.000,00 86.000,00 64.000,00 92.000,00 64.000,00 704.000,00

F 1.143.500,00 10.453.500,00 12.443.500,00 8.673.000,00 5.405.000,00 443.500,00 491.500,00 446.500,00 441.500,00 491.500,00 40.418.000,00

Ukupno 3.097.500,00 12.150.500,00 13.829.000,00 10.407.500,00 6.254.000,00 1.204.500,00 1.206.000,00 1.531.000,00 1.146.500,00 1.166.500,00 51.993.000,00

Tablica 22. Prikaz ukupnih sredstva potrebnih za provođenje Plana upravljanja.

Prikaz ukupnih sredstava potrebnih za provođenje Plana upravljanja

Ukupni prikaz troškova

Period provođenja Plana (HRK/god)

UKUPNO 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

Plaće i troškovi zaposlenika* 2.897.211,00 2.953.456,00 3.047.712,00 3.173.344,00 3.308.833,00 3.462.491,00 3.636.747,00 3.832.395,00 4.035.651,00 4.270.219,00 34.618.059,00

Rashodi koji nisu obuhvaćeni

aktivnostima Plana** 2.094.220,00 2.129.844,00 2.173.370,00 2.221.606,00 2.278.480,00 2.341.074,00 2.416.197,00 2.497.453,00 2.583.996,00 2.679.364,00 23.415.604,00

Rashodi aktivnosti Plana

3.755.000,00 12.168.000,00 13.949.500,00 10.413.500,00 6.159.000,00 1.114.000,00 1.082.500,00 1.386.500,00 973.000,00 1.035.000,00 52.036.000,00

Ukupno 8.746.431,00 17.251.300,00 19.170.582,00 15.808.450,00 11.746.313,00 6.917.565,00 7.135.444,00 7.716.348,00 7.592.647,00 7.984.583,00 110.069.663,00

* Plaće i troškovi zaposlenika - uzimajući u obzir plan kadrovskog popunjavanja Ustanove.

** Odnosi se na materijalne rashode (bez troškova zaposlenika), financijske rashode i rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

5. literatura

1) Belančić, A; Bogdanović, T; Franković, M; Ljuština, M; Mihoković, N; Vitas, B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

2) Budinski, I. (2011): Ornitofauna Parka prirode Lastovsko otočje; vrste, brojnost, status i rasprostranjenost. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb.

3) Budinski, I; Selanec, I. (2011): Kontrola štakora i monitoring cjevonosnica u PP “Lastovsko otočje”. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb.

4) Crnković, R. (2011): Izvještaj o projektu “Monitoring gnijezdećih populacija Gregule (Puffinus Yelkouan), Kaukala (Calonectris dioamedea), Sredozemnog galeba

(Larus audouiini), Galeba klaukavca (Larus cachinnans) i Sivog sokola (Falco peregrinus), te utvrđivanje sistematske pripadnosti (na razini vrsta/podvrsta) i

procjena populacije vrabaca (Passer sp/ssp) na području PP Lastovsko otočje”.

Hrvatsko ornitološko društvo. Zagreb.

5) Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC)

6) Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC)

7) Draganović, Z; Hršak, V. (2009): Mjere i prijedlozi uvjeta zaštite prirode za Program gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu “LASTOVO” - Stručna

podloga.

Državni zavoda za zaštitu prirode. Zagreb.

8) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu(2004): Crveni popis ugroženih biljaka

i životinja Hrvatske. Zagreb

9) Državni zavod za statistiku: http://www.dzs.hr

10) Flora Croatica database: http:/hirc.botanic.hr/fcd/

11) Gatti, P; Carić, H. (2011): „Park prirode Lastovsko otočje” - istraživanje posjetitelja. Hrvatski Institut za turizam. Zagreb.

12) Godišnja statistika Ronilačkog centra “Ankora”

13) Godišnja statistika Ronilačkog centra “Ronilački raj”

14) Godišnja statistika Turističke zajednice Općine Lastovo

15) Grupa autora (1987): Arheološki radovi i rasprave. Jugoslavenska akademija

znanosti i umjetnosti. 10. Zagreb.

16) Guala, I; Šijan, M; Jakl, Z. (2011): Monitoring of Posidonia oceanica meadows

at Lastovo Islands Nature Park: findings of first survey.

Association for Nature, Environment and Sustainable Development Sunce,

c/o Fondazione IMC - International Marine Centre - Onlus Loc.

Sa Mardini 09072 Torregrande, Oristano (Italy). Split.

17) HGSS (2009): Vodič - “Park prirode Lastovsko otočje”. Zagreb.

18) Hrvatsko ornitološko društvo: http://www.ornitologija.hr

19) http://www.natura2000.hr

20) http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Flora_Su%C5%A1ca

21) Institut za oceanografiju i ribarstvo (2010): Istraživanje stavova ribara

„Parka prirode Lastovsko otočje”, rezultati ankete. Split

22) Janev Hutinec, B; Kletečki, E; Lazar, B; Podnar Lešić, M: Skejić, J; Tadić, Z; Tvrtković, N (2006.): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

23) Jardas, I; Pallaoro A; Vrgoč, N; Jukić-Peladić, S; Dadić, V. (2008): Crvena knjiga morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode.

Zagreb.

24) Jurica, A. (2001): Lastovo kroz stoljeća. Zagreb.

25) Keleminec, A. (2009): Problemi održivog razvoja otoka Lastova. Zagreb.

26) Književni krug Split (1994): Lastovski statut. Split

27) Kovačić, S; Nikolić, T; Ruščić, M; Milović, M; Stamneković, V; Mihelj, D;

Jasprica, N; Bogdanović, S; Topić, J. (2008): Flora jadranske obale i otoka. Zagreb.

28) Kranjčev, R. (2008): Orhideje i gljive služnjače „PP Lastovsko otočje“. Koprivnica.

29) Maričević, A. (2005): Park prirode Lastovsko otočje, stručna podloga za zaštitu.

Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

30) Marjanac, S. (1956): Pećine i jame otoka Lastova. Zagreb.

31) Matić-Skoko, S; Stagličić, N; Pallaoro, A. (2010): Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa „Parka prirode Lastovsko otočje”. IOR. Split.

32) Matić-Skoko, S; Stagličić, N; Pallaoro, A. (2011): Procjena i praćenje stanja priobalnih ribolovnih resursa „Parka prirode Lastovsko otočje”. IOR. Split.

33) Ministarstvo unutarnjih poslova: http://www.mup.hr

34) Nikolić, T; Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

35) Nikolić, T; Topić, J; Vuković, N. (2008): Flora Lastova. Zagreb.

36) Park prirode Lastovsko otočje: http://www.pp-lastovo.hr

37) Pavlinić, I; Đaković, M (2010): Fauna šišmiša otoka Lastova. Konačan izvještaj.

Centar za istraživanja i zaštitu prirode – Fokus. Zagreb.

38) Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 7/2006)

39) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staniša, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova

(„Narodne novine“, broj 119/2009)

40) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, broj 144/2013, 73/2016)

41) Pravilnik o unutarnjem redu „Parka prirode Lastovsko otočje” („Narodne novine“, broj 154/2009)

42) Prvan, M; Čavrak, V.V. (2008): Zbornik radova Interdisciplinarnog istraživačkog

projekta Lastovsko otočje. Udruga studenata biologije - BIUS. Zagreb.

43) Urbanistički institut Hrvatske (2010): Prostorni plan uređenja Općine Lastovo. Zagreb.

44) Radović, D; Kralj, J; Tutiš, V. i Ćiković, D. (2003): Crvena knjiga ugroženih

ptica Hrvatske. MZOIEU. Zagreb.

45) Radović, D; Kralj, J; Tutiš, V; Radović, J; Topić, R. (2005): Nacionalna ekološka mreža - važna područja za ptice u Hrvatskoj. (National Ecological Network - areas

important for birds in Croatia). Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. 84 pages.

46) Škunca, L; Magajne, M; Šegota, V; Kirin, T; Hruševar, D; Dobrijević, T. (2008): Inventarizacija flore Parka prirode Lastovsko otočje. U Prvan, M; Čavrak, V.V. ur.:

Zbornik radova Interdisciplinarnog istraživačkog projekta Lastovsko otočje.

Udruga studenata biologije - BIUS. Zagreb. 66 – 95.

47) Temunović, M. (2011): Istraživanje lokava u PP “Lastovsko otočje”. Konačan izvještaj. Udruga za biološka istarživanja – BIOM. Zagreb, 33 str.

48) Topić, J; Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

49) Trinajstić, I (1968): O oblicima svojte Biserrula pelecinus L.

Acta Bot. Croat. 26-27, 215-219

50) Trinajstić, I. (1979): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38: 167-186.

51) Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske.

Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

52) Tvrtković, N. (2008): Izvješće o istraživanju malih sisavaca, gmazova i ptica na Lastovu. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb.

53) Uredba o osnivanju Javne ustanve „Parka prirode Lastovsko otočje“ („Narodne novine“, broj 130/2006, 85/2014)

54) Uredbom o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/2007, 124/2013 )

55) Vukelić, J; Mikac, S; Baričević, D; Bakšić, D; Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža.

Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

56) Vuletić, D; Dubravac, T. (2010): Izvještaj o izvršenju prve faze studije o mogućnostima iskorištavanja alepskog bora na području „PP Lastovsko otočje”.

Hrvatski Šumarski Institut. Jastrebarsko.

57) Zakon o proglašenju „Parka prirode Lastovsko otočje“ („Narodne novine“, broj 111/2006)

58) Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013)

Prilog 1: Područja ekološke mreže RH na području „Parka prirode Lastovsko otočje”

Tablica 21. Područja očuvanja značajna za ptice (POP).

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu vrstu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica)

HR1000038 Lastovsko

otočje

1 Anthus campestris primorska trepteljka G

1 Calonectris diomedea veliki zovoj G

1 Caprimulgus europaeus leganj G

1 Circaetus gallicus zmijar G

1 Falco peregrinus sivi sokol G

1 Grus grus ždral P

1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Larus audouinii sredozemni galeb G

1 Pernis apivorus škanjac osaš P

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

1 Puffinus yelkouan gregula G

* Falco Eleonorae Eleonorin sokol G

* Temeljem provedenih godišnjih istraživanja i praćenja stanja u razdoblju od 2013. - 2016. godine utvrđeno je gnježđenje Eleonorinog sokola (Falco eleonorae) na području “Parka prirode Lastovsko otočje”. Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ.

Tablica 22. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa

HR5000038 Park prirode

Lastovsko otočje

1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

1 riđi šišmiš Myotis emarginatus

1 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340

1 Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) 9320

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

1 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

1 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*

1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

1 Grebeni 1170

1

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. 1240

1 Mediteranske povremene lokve 3170*

1

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp. 5210

1

Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides 5330

1 Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220*

1

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 8210

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Prilog 2: Stanišna i biološka raznolikost kopna

6.2.1. Kopnena staništa „Parka Prirode Lastovsko otočje” prema NKS – u

Tablica 25. Kopnena staništa Parka prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“,

broj 88/2014). Navedeni stanišni tipovi uključuju sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine. Prioritetni stanišni tipovi označeni su s oznakom *.

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina) Natura Bern-

res.4. Hrvatska

A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA

A.1. Stajaćice

A.1.1.1. Stalne stajaćice

A.1.2.1. Povremene stajaćice

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina) Natura Bern-

res.4. Hrvatska

A.2. Tekućice

A.2.1.1. Izvori

A.2.2.1 Povremeni vodotoci

A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarnih

staništa

A.4.2.1.2. Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike

(Plantagini-Crypsidetum schoenoidis)

3130 i

*3170

B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE

B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene

B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene

(Plantagini-Crypsidetum schoenoidis) 8210

B.1.4.2.1. Zajednica busine i dubrovačke zečine

(Phagnalo-Centaureetum ragusinae) 8210

B.2. Točila

B.2.2.1. Ilirsko-jadranska, primorska točila

(Peltarion alliaceae) 8130 61,52

C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI

C.3. Suhi travnjaci

C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i

stenomediterana (Cymbopogo-Brachypodietalia) *6220

D. ŠIKARE

D.3. Mediteranske šikare

D.3.4. Bušici 32.B

D.3.4.2.1. Bušik pršljenaste resike i kretskog bušinca

(Erico-Cistetum cretici)

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina) Natura Bern-

res.4. Hrvatska

D.3.4.3.4. Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom

(Erico-Rosmarinetum)

D.3.5. Ljeti listopadne šikare rijetke

zajednice

E. ŠUME

E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava

E.3.5. Primorske termofilne šume i šikare medunca

(Ostryo-Carpinion orientalis) !41.7

E.8. Primorske vazdazelene šume i makije

E.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili

oštrike (Quercion ilicis)

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

(Fraxino orni-Quercetum ilicis) 9340

E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i medunca “duba” 9340

E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom

(Myrto-Quercetum ilicis) 9340

E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike

(Oleo-Ceratonion)

E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje 9320

E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mliječike

(Oleo-Euphorbietum dendroidis)

5330 i

9320

E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

(Oleo-Juniperetum phoeniceae) 5210

E.8.2.5. Makija velike resike i planike 9320

H. PODZEMLJE

H.1. Kraške špilje i jame 8310

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina) Natura Bern-

res.4. Hrvatska

H.1.5. Zasumporene kraške špilje 8310

H.4. Antropogena podzemna staništa

I. KULTIVIRANE NEŠUMSKE POVRŠINE I STANIŠTA S KOROVOM I RUDERALNOM VEGETACIJOM

I.1. Površine obrasle korovom i ruderalnom vegetacijom

I.1.1.1.1. Zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića

(Asplenio-Umbilicetum horizontalis) 8210

I.1.2.1.6. Zajednica sitnoglavičastog strička i običnog osloboda

(Carduo-Silybetum mariani)

I.1.3.1.5. Utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline

(Lolio-Trifolietum suffocati)

I.2. Mozaične kultivirane površine

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina

I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici

I.5.1. Voćnjaci

I.5.2. Maslinici

I.5.3. Vinogradi

I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine

I.8.1 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

J. IZGRAĐENA I INDUSTRIJSKA PODRUČJA

J.1. Sela

J.1.1. Aktivna seoska područja

J.1.3. Urbanizirana seoska područja

6.2.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta kopnenog dijela „Parka prirode Lastovsko otočje”.

Tablica 26. Ugrožene i/ili endemične biljne svojte Parka prirode (FCD, 2010.) Oznakom + obilježene su stenoendemične svojte.

Ugrožene i/ili endemične biljne svojte

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Endemične

svojte

Juniperus oxycedrus L. ssp. macrocarpa (Sm.) Ball pukinja (smrič) LC

Ephedra fragilis Desf. puzava kositrenica NT

Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda

(C. A. Mayer) Asch. et Graeb. NT

Consolida ajacis (L.) Schur vrtni kokotić CR

Delphinium staphisagria L. sredozemni veliki kokotić EN

Delphinium halteratum Sm. in Sibth. et Sm. dlakavi veliki kokotić CR

Corydalis acaulis (Wulfen) Pers. bijela šupaljka NT *

Papaver argemone L. pješčarski mak CR

Urtica membranacea Poiret in Lam. opnasta kopriva EN

Urtica pilulifera L. loptasta kopriva EN

Chenopodium murale L. loboda kamenjarka DD

Chenopodium vulvaria L. smrdljiva loboda DD

Salsola kali L. kalijska solnjača VU

Salsola soda L. sodna solnjača VU

Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) Kuntze rešetkasta mrižica *

Limonium dictyophorum (Tausch) Degen savitljiva mrižica NT *

Limonium vestitum (C.E.Salmon) C.E.Salmon + obavijena mrižica NT *

Ugrožene i/ili endemične biljne svojte

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Endemične

svojte

Malva parviflora L. sitnocvjetni sljez EN

Ecballium elaterium (L.) A. Rich. primorska štrcalica DD

Aethionema saxatile (L.) R. Br. ssp. scopulorum (Ronniger)

I. A. Anderson, A. Carlström, Franzén, Karlen et H. Nybom kamenjarska kamnica NT *

Aurinia leucadea (Guss.) K.Koch + jadranska rumenica NT *

Brassica cazzae Ginzb. et Teyber + sušačka vrzina NT *

Matthiola incana (L.) R. Br. sivkasta ljubičina NT

Cyclamen repandum Sibth. et Sm. primorska ciklama NT

Anthyllis vulneraria L. ssp. praepropera (A.Kern.) Bornm. ilirski ranjenik *

Biserrula pelecinus L. ssp. dalmatica Trinajstić + dalmatinski kozlinac *

Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb dalmatinska žutilovka *

Lathyrus ochrus (L.) DC. žućkastobijela kukavičica CR

Trifolium dalmaticum Vis. dalmatinska djetelina *

Trifolium echinatum M. Bieb. ježasta djeteilna DD

Trifolium glomeratum L. čvorasta djetelina DD

Trifolium mutabile Port. djeteljina promjenjiva *

Trifolium resupinatum L. perzijska djetelina VU

Trifolium spumosum L. pjenasta djetelina DD

Cytinus hypocistis (L.) L. ssp. clusii Nyman *

Euphorbia paralias L. obalna mlječika DD

Bupleurum lancifolium Hornem. kopljastolisni zvinčac CR

Ugrožene i/ili endemične biljne svojte

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Endemične

svojte

Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin razgranjena portenšlagija *

Periploca graeca L. grčka luštrika EN

Vincetoxicum hirundinaria Medik.

ssp. adriaticum (Beck) Markgr. jadranski lastavičnjak LC *

Blackstonia perfoliata (L.) Huds.

ssp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. trožilna žuška EN

Convolvulus cneorum L. srebroliki slak NT

Teucrium fruticans L. grmoliki dubačac NT

Knautia illyrica Beck ilirska prženica DD *

Asteriscus aquaticus (L.) Less. vodeni raman DD

Centaurea ragusina L. dubrovačka zečina NT *

Silybum marianum (L.) Gaertn. obični oslobod NT

Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip. buhač *

Scorzonera purpurea L. ssp. rosea (Waldst. et Kit.) Nyman crvenkasti zmijak DD

Carex disticha Huds. srednji šaš DD

Carex divisa Huds. razdijeljeni šaš EN

Ampelodesmos mauritanica (Poir.) T.Durand et Schinz čvrsta ampelodezma NT

Crypsis aculeata (L.) Aiton bodljasta trnica NT

Desmazeria marina (L.) Druce sredozemna ljuljolika VU

Digitaria ciliaris (Retz.) Koeler trepavičava svračica DD

Elymus pycnanthus (Godr.) Melderis primorska pirika NT

Ugrožene i/ili endemične biljne svojte

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Endemične

svojte

Hordeum marinum Huds. primorski ječam VU

Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. svinuti tankorepaš VU

Phalaris canariensis L. kanarska svjetlica NT

Phalaris coerulescens Desf. modrikasta svjetlica DD

Poa annua L. jednogodišnja vlasnjača LC

Poa trivialis L. ssp. sylvicola (Guss.) H.Lindb. atička vlasnjača LC

Polypogon viridis (Gouan) Breistr. zelena bradica DD

Vulpia fasciculata (Forssk.) Samp. troprašnički brčak NT

Allium vineale L. vinogradski luk LC

Ruscus aculeatus L. bodljikava veprina LC

Iris pseudopallida Trinajstić jadranska perunika *

Aceras anthropophorum (L.) W.T.Aiton okruglastogomoljasta bezostruška DD

Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. crvena vratiželja NT

Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch dugolisna naglavica EN

Neotinea maculata (Desf.) Stearn pjegava tineja NT

Ophrys apifera Huds. pčelina kokica EN

Ophrys bertolonii Moretti Bertolonijeva kokica VU

Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch. *

Ophrys rhodostephane Devillers et Devillers-Tersch. *

Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU

Ugrožene i/ili endemične biljne svojte

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Endemične

svojte

Orchis italica Poir. talijanski kaćun EN

Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU

Serapias vomeracea (Burm.) Briq. raonička kukavica VU

Tablica 27. Ugrožena i zaštićena vretenca Parka prirode.

Vretenca

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija

ugroženosti

Zaštita prema Zakonu

o zaštiti prirode

Lestes barbarus sredozemna zelendjevica NT ZSZ

Sympetrum fonscolombii žućkasti strijelac NT ZSZ

Tablica 28. Vodozemac koji se smatra lokalno ugroženim na području Parka prirode.

Vodozemci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Svojta koja se smatra

lokalno ugroženom

Bufo viridis zelena krastača VU

Tablica 29. Ugroženi gmazovi Parkoa prirode s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini (IUCN 2009.) i u Hrvatskoj (Crvena knjiga sisavaca HR, 2006.). Oznakom * obilježeni su

stenoendemi.

Gmazovi

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Direktive o

zaštiti staništa

Bernska

konvencija

Testudo hermanni kopnena kornjača NT II, IV II

Podarcis melisellensis ssp.n. * lastovska gušterica NT IV II

Podarcis sicula adriatica * jadranska primorska gušterica NT IV II

Dolichophis caspius smičalina DD IV II

Pseudopus apodus blavor IV II

Tablica 30. Ugrožene ptice Parka prirode s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini i u Hrvatskoj. Za ptice koje su ugrožene u Hrvatskoj ili im je sigurnosni status nepovoljan, oznaka

statusa navedena je u kolonama ovisno o vrsti populacije, pri čemu su oznake sljedeće: s – stanarica, g - gnjezdarica, p - preletnica, z - zimovalica, ? – nejasan status i treba dodatnu potvrdu.

Ptice

Znanstveno ime Hrvatsko ime

HR kategorija

ugroženosti / Redovite

vrste EU status

ugroženosti Bern Bonn EU dir

Status

svojte za

Lastovo

g p z

Calonectris diomedea kaukal NT (VU) II I g

Puffinus yelkouan gregula VU II g

Phalacrocorax aristotelis morski vranac NT II I s

Ardea purpurea čaplja danguba EN (Declining) II II I p

Ardeola ralloides žuta čaplja EN (Declining) II I p

Egretta alba velika bijela čaplja VU II I p

Egretta garzetta mala bijela čaplja VU II I p

Nycticorax nycticorax gak NT Deplited II I p

Ptice

Znanstveno ime Hrvatsko ime

HR kategorija

ugroženosti / Redovite

vrste EU status

ugroženosti Bern Bonn EU dir

Status

svojte za

Lastovo

g p z

Ciconia nigra crna roda VU Rare II II I p

Anser fabilis guska glogovnjača NT III II II-1 z

Anser albifrons lisasta guska NT III II 2/III-1 z

Anser anser divlja guska EN III II 1/III-2 p

Anas crecca kržulja NT III II II-1/III-

2 p

Anas querquedula patka pupčanica NT (Declining) III II II-1 p

Pernis apivorus škanjac osaš VU II II I p

Milvus migrans crna lunja EN (VU) II II I p

Circaetus gallicus zmijar EN (Rare) II II I g

Circus aeruginosus eja močvarica EN II II I p

Circus cyaneus eja strnjarica NT NT Depleted II II I p

Circus pygargus eja livadarka EN II II I p

Accipiter brevipes kratkoprsti kobac CR VU II II I p

Accipiter nisus kobac LC II II z, p

Aquila chrysaetos suri orao CR Rare II II I skit.

Falco eleonorae Eleonorin sokol EN Declining II II I g

Falco subbuteo sokol lastavičar NT II II p

Falco biarmicus krški sokol CR VU II II I p

Ptice

Znanstveno ime Hrvatsko ime

HR kategorija

ugroženosti / Redovite

vrste EU status

ugroženosti Bern Bonn EU dir

Status

svojte za

Lastovo

g p z

Falco peregrinus sivi sokol EN II II I g

Alectoris graeca jarebica kamenjarka NT Declining III I s

Coturnix coturnix prepelica NT NT Depleted III II II-2 p

Grus grus ždral NT Depleted II II I p

Rallus aquaticus kokošica NT III II-2 p

Crex crex kosac VU Depleted II II I p

Fulica atra liska NT III II 1/III-2 z

Vanellus vanellus vivak LC VU III II II-2 z

Scolopax rusticola šljuka (EN) NT NT Declining III II 1/III-2 p, z

Gallinago gallinago šljuka kokošica CR NT NT (Declining) III II 1/III-1 p

Numenius phaeopus prugasti podzviždač EN EN III II II-2 p

Tringa nebularia krivokljuna prutka LC III II II-2 p

Tringa glareola prutka migavica LC Depleted II II I p

Actitis hypoleucos mala prutka VU (Declining) II II I p

Calidris minuta mali žalar NT II II p

Philomachus pugnax pršljivac NT (Declining) III II I/II p

Larus audouinii sredozemni galeb EN Localised II I,II I s

Larus ridibundus riječni galeb LC III II-1 z

Ptice

Znanstveno ime Hrvatsko ime

HR kategorija

ugroženosti / Redovite

vrste EU status

ugroženosti Bern Bonn EU dir

Status

svojte za

Lastovo

g p z

Sterna hirundo obična čigra NT II II I g

Chlidonias niger crna čigra RE LC (Depleted) II II I p

Columba oenas golub dupljaš (VU) III II-2 p

Streptopelia turtur grlica LC Declining III II g

Otus scops ćuk NT (Depleted) II g

Bubo bubo ušara NT (Depleted) II I z

Athene noctua sivi ćuk NT (Declining) II g

Asio flammeus sova močvarica EN (Depleted) II I p, z

Caprimulgus europaeus leganj LC (Depleted) II I g

Alcedo atthis vodomar NT Depleted II I p, z

Merops apiaster pčelarica LC (Depleted) II II g

Upupa epops pupavac NT (Declining) II p, g?

Alauda arvensis poljska ševa LC (Depelted) III II-2 z, p

Lullula arborea ševa krunica LC Depleted III I z

Hirundo rustica lastavica LC Deplated II g

Cecropis daurica daurska lastavica NT II p, g?

Anthus campestris primorska trepteljka LC (Declining) II I g

Motacilla flava žuta pastirica NT II g, p

Ptice

Znanstveno ime Hrvatsko ime

HR kategorija

ugroženosti / Redovite

vrste EU status

ugroženosti Bern Bonn EU dir

Status

svojte za

Lastovo

g p z

Turdus pilaris drozd bravenjak NT III II II-2 z, p

Phoenicurus phoenicurus šumska crvenrepka NT (Depleted) II II p

Saxicola rubetra smeđoglavi batić LC II II p

Saxicola torquata crnoglavi batić LC II II p

Oenanthe oenanthe sivkasta bjeloguza LC (Declining) II II p

Muscicapa striata muharica NT Depleted II II p

Hippolais olivetorum voljić maslinar (VU) II II I p

Hippolais icterina žuti voljić (EN) II II p

Phylloscopus trochilus brezov zviždak NT II II p

Phylloscopus sibilatrix šumski zviždak NT (Declining) II II p

Sylvia borin siva grmuša NT II II p

Carduelis spinus čižak LC II p, z

Emberiza calandra velika strnadica LC (Declining) III s

Tablica 31. Ugroženi sisavci Parka prirode s naznačenim sigurnosnim statusom na Europskoj razini (IUCN 2009.) i u Hrvatskoj (Crvena knjiga sisavaca HR, 2006.).

Sisavci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Europa Hrvatska Direktive o Bernska

Kategorija ugroženosti zaštiti staništa konvencija

Crocidura leucodon dvobojna rovka LC III

Crocidura suaveolens poljska rovka LC III

Rhinolophus blasii sredozemni potkovnjak VU VU II, IV II

Rhinolophus euryale južni potkovanjak VU VU II, IV II

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT NT II, IV II

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT NT II, IV II

Hypsugo savii primorski šišmiš LC IV II

Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak LC IV II

Myotis capaccinii dugonogi šišmiš VU EN II, IV II

Myotis emarginatus riđi šišmiš LC NT II, IV II

Myotis mystacinus brkati šišmiš LC IV II

Nyctalus lasiopterus veliki večernjak DD DD IV II

Nyctalus leisleri mali večernjak LC NT IV II

Pipistrellus kuhlii bjelorubi šišmiš LC IV II

Pipistrellus nathusii šumski šišmiš LC IV II

Pipistrellus pipistrellus patuljasti šišmiš LC IV II

Plecotus auritus smeđi dugoušan LC IV II

Plecotus kolombatovici Kolombatovićev dugoušan NT DD

Tadarida teniotis sredozemni slobodnorepac LC IV II

Martes foina kuna bjelica LC III

Eliomys quercinus vrtni puh NT NT III

Myoxus glis sivi puh LC III

Sisavci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Europa Hrvatska Direktive o

zaštiti staništa

Bernska

konvencija Kategorija ugroženosti

Apodemus sylvaticus poljski miš LC

Lepus europaeus zec LC NT III

Prilog 3: Stanišna i biološka raznolikost mora

6.3.1. Morska staništa Parka prirode prema NKS-u

Tablica 32. Morska staništa “Lastovskog otočja” prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. S # označeni su ugroženi i rijetki stanišni tipovi prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/2014). Navedeni stanišni tipovi uključuju sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine. Prioritetni stanišni tipovi označeni su s

oznakom *.

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina)

F. MORSKA OBALA

F.2. Pjeskovita morska obala

F.2.2. Supralitoralni pijesci#

F.2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka

F.3. Šljunkovita morska obala

F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje#

F.4. Stjenovita morska obala

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima#

F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

F.4.1.1.1. Grebenjača rešetkaste mrižice i grebenskog trpuca (Plantagini-Limonietum cancellati)

F.4.2. Supralitoralne stijene#

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina)

F.4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena

F.4.2.1.3. Facijes supralitorala krških morskih jezera

F.5. Antropogena staništa morske obale

G. MORE

G.1. Pelagijal

G.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincije

G.1.3. Neuston

G.2. Mediolitoral

G.2.2. Mediolitoralni pijesci#

G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje

G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene# *

G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

G.2.4.2.2. Asocijacija s vrstom Lithophyllum byssoides

G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

G.2.4.3.1. Asocijacija s vrstama Phymatolithon lenormandii i Hildenbrandia rubra

G.2.4.4. Zajednica mediolitorala krških morskih jezera

G.2.5. Antropogena staništa u mediolitoralu

G.3. Infralitoral

G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu# *

G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza

G.3.1.1.11. Facijes sitastih vrulja uz obalu

G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja#

G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina)

G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa

G.3.5. Naselja posidonije# *

G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica

G.3.5.1.2. Ektomorfoza naselja koja tvore “barijeru”

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene#

G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih alga

G.3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustirajućim algama i ježincima

G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea

G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata

G.3.6.1.9. Facijes s vrstom Cladocora caespitosa

G.3.6.1.10. Asocijacija s vrstom Cystoseira crinita

G.3.6.1.11. Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare

G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstama Flabellia petiolata i Peysso“Narodne novine“, brojelia squamaria

G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave)

G.3.7. Infralitoral krških morskih jezera# *

G.3.7.1. Zajednice u infralitoralu krških morskih jezera

G.3.8. Antropogena staništa u infralitoralu

G.3.8.3. Podmorska arheološka nalazišta

G.3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama

G.3.8.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa

G.4. Cirkalitoral

G.4.1. Cirkalitoralni muljevi#

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina)

G.4.1.2. Biocenoza muljevitih dna otvorenog Jadrana i kanala sjevernog Jadrana

G.4.2. Cirkalitoralni pijesci#

G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

G.4.2.2.1. Asocijacija s rodolitima

G.4.2.2.2. Facijes maërla

G.4.2.2.7. Facijes s velikim mahovnjacima

G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene#

G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

G.4.3.1.1. Asocijacija s vrstom Cystoseira corniculata

G.4.3.1.2. Asocijacija s autohtonima vrstama roda Sargassum

G.4.3.1.3. Asocijacija s vrstom Mesophyllum lichenoides

G.4.3.1.4. Asocijacija s vrstama Lithophyllum frondosum i Halimeda tuna

G.4.3.1.5. Facijes s vrstom Eunicella cavolini

G.4.3.1.6. Facijes s vrstom Eunicella singularis

G.4.3.1.8. Facijes s vrstom Paramuricea clavata

G.4.3.1.9. Facijes s vrstom Parazoanthus axinellae

G.4.3.2.

Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

G.4.3.2.2. Facijes s vrstom Corallium rubrum

G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti

G.4.5. Antropogena staništa u cirkalitoralu

G.4.5.2. Podmorska arheološka nalazišta

G.4.5.6. Cirkalitoralne zajednice s invazivnim vrstama

G.4.5.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa

G.5. Batijal

NKS STANIŠNI TIP (I.-V. razina)

G.5.1. Batijalni muljevi

G.5.1.1. Biocenoza batijalnih muljeva

G.5.1.1.3. Facijes mekanih muljeva s vrstama Funiculina quadrangularis i Apporhais seressianus

G.5.1.1.4. Facijes tvrdih muljeva s vrstom Isidella elongata

G.5.2. Batijalni pijesci

G.5.2.1. Biocenoza batijalnih detritusnih pijesaka s vrstom Grypheus vitreus

G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene

G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (kao enklava u plićim stepenicama)

G.5.3.2.1. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (kao enklava u plićim stepenicama)

K. KOMPLEKSI STANIŠTA

K.2. Velike plitke uvale i zaljevi#

6.3.2. Popisi ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta morskog dijela Parka prirode.

Tablica 33. Ugrožene i zaštićene svojte morske flore te svojte koje se smatraju ugroženima na lokalnoj razini na području Parka prirode Lastovsko otočje.

Morska flora

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Phycophyta (alge)

Cystoseira amentacea var. spicata bodljikava cistozira ZSZ Bern I, SPAMI II

Morska flora

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Cystoseira spinosa jadranska cistozira ZSZ Bern I, SPAMI II

Laminaria rodriguezii laminaria ZSZ Bern I, SPAMI II

Spermatophyta (sjemenjače)

Cymodocea nodosa čvorasta morska resa ZSZ DD

Posidonia oceanica posidonija, oceanski porost ZSZ DD Bern I, SPAMI II

Zostera noltii patuljasta svilina ZSZ

Tablica 34. Ugrožene i zaštićene svojte morskih beskraljšnjaka na području Parka prirode. Oznakom + označene su svojte koje se smatraju ugroženima u Hrvatskoj.

Morski beskralježnjaci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Poryphera (spužve)

Axinella canabina mekana rogljača ZSZ SPAMI II

Spongia agaricina slonovo uho Bern III, SPAMI III

Spongia officinalis + Bern III, SPAMI III

Tethya aurantium morska naranča ZSZ SPAMI II

Cnidaria (žarnjaci)

Antipathes subpinnata crni koralj ZZ CR Bern III, SPAMI III

Corallium rubrum ZZ CR Bern III, SPAMI III

Morski beskralježnjaci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Eucinella cavolinii žuta rožnjača ZZ EN

Gerardia savaglia žuta Gerardia ZSZ CR Bern III, SPAMI II

Gastropoda (puževi)

Charonia tritonis sequenza Tritonova truba ZSZ + Bern II, SPAMI II

Luria lurida zupka ZSZ SPAMI II

Mitra zonata prugasta mitra ZSZ + Bern II

Tonna galea puž bačvaš ZSZ + Bern II

Zonaria pyrum kruška ZSZ Bern II

Bivalvia (školjkaši)

Lithophaga litophaga prstac ZSZ + Bern II, SPAMI II

Pinna nobilis plemenita periska ZSZ + SPAMI II

Crustacea (rakovi)

Homarus gammarus hlap ZZ + Bern III, SPAMI III

Maja sqiunado rakovica ZZ + Bern III, SPAMI III

Palinurus elephas jastog ZZ + Bern III, SPAMI III

Scyllarides latus kuka ZZ + Bern III, SPAMI III

Scyllarus arctus zezavac ZZ Bern III, SPAMI III

Holothuroidea (trpovi)

Holothuroidea forskali ZZ

Holothuroidea polii ZZ

Morski beskralježnjaci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Holothuroidea sanctori ZZ

Holothuroidea tubulosa ZZ

Ocnus planci ZZ

Echinoidea (ježinci)

Paracentrotus lividus hridinski ježinac ZZ Bern III, SPAMI III

Asteroidea (zvjezdače)

Ophidiaster ophidianus zmijolika zvijezda ZSZ Bern II

Tablica 35. Ugrožene i zaštićene ribe na području Parka prirode. Oznakom * označena je endemska vrsta Jadrana.

Ribe

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Zaštita temeljem

međunarodnih

sporazuma

Epinephelus marginatus kirnja ZZ EN Bern III, SPAMI II

Labrus viridis drozd ZZ EN SPAMI II

Prionace glauca modrulj ZZ NT Bern III, SPAMI II

Sciaena umbra kavala ZZ EN Bern III, SPAMI II

Syngnathus taenionotus* crnoboko šilo DD

Thunnus thynnus tunj ZZ DD

Tablica 36. Ugrožene i zaštićene vrste gmazova na području Parka prirode.

Gmazovi

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte Zaštita prema Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija ugroženosti za

Hrvatsku

Caretta caretta glavata želva ZSZ EN

Chelonia mydas zelena želva ZSZ EN

Tablica 37. Ugrožene i zaštićene vrste sisavaca na području Parka prirode.

Sisavci

Znanstveno ime svojte Hrvatsko ime svojte

Zaštita prema

Zakonu o zaštiti

prirode

Kategorija

ugroženosti za

Hrvatsku

Svojta koja se

smatra lokalno

ugroženom

Delphinus delphis kratkokljuni obični dupin ZSZ DD

Monachus monachus sredozemna medvjedica ZSZ CR RE

Tursiops truncatus dobri dupin ZSZ EN

Prilog 4: Financijska procjena planiranih aktivnosti Plana upravljanja

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

TEMA A: OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI VRSTA I STANIŠTA TE BOGATSTVA PRIRODNIH RESURSA

SPECIFIČNI CILJ: AA - Smanenje degradacije livada morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) na lokacijama pod pritiskom nautičara u odnosu na stanje iz 2012.

Monitoring

Provoditi praćenja stanja livada

posidonije uključujući invazivne

vrste algi.

AA1 1 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 90.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja livada

posidonije.

AA2 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

Infrastruktura

Osmisliti, uspostaviti i održavati

sustav sidrenja i privezivanja na

području Parka.

AA3 1 100.000,00 30.000,00 30.000,00 450.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 450.000,00 30.000,00 30.000,00 1.210.000,00

Monitoring

Uspostaviti i provoditi sustav

praćenja dnevnog broja nautičara

prema pojedinim uvalama te

prema broju sidrenja i

privezivanja.

AA4 3 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

SPECIFIČNI CILJ: AB - Očuvanje povoljnog stanje ostalih ugroženih morskih staništa posebice koraligenske zajednice, zajednice polutamnih špilja, zajednice špilja i prolaza u potpunoj tami, te zajednice pješčanih dna trajno prekrivenih

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

morem odnosu na rezultate početnih studija.

Istraživanje

Provoditi istraživanja o

rasprostranjenosti, sastavu i

ugroženosti morskih staništa

prema prioritetima (Lastovnjaci i

Vrhovnjaci).

AB1 1 50.000,00 50.000,00 50.000,00 30.000,00 180.000,00

Monitoring

Provoditi sustav praćenja stanja

ugroženih morskih staništa.

AB2 1 30.000,00 25.000,00 25.000,00 80.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

ugroženih morskih staništa.

AB3 1 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 120.000,00

Monitoring

Uspostaviti i provoditi sustav

praćenja ronilačkih aktivnosti i

definirati ronilačke lokacije.

AB4 2 2.000,00 2.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.000,00

SPECIFIČNI CILJ: AC - Očuvanje povoljnog stanje ugroženih i zaštićenih morskih vrsta u odnosu na rezultate početnih studija.

Istraživanje

Provoditi istraživanja o

rasprostranjenosti i ugroženosti

populacija morskih vrsta.

AC1 1 30.000,00 15.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 70.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

ugroženih morskih vrsta.

AC2 1 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 42.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

ugroženih morskih vrsta.

AC3 1 1000,00 1000,00 1000,00 1000,00 1000,00 5.000,00

Suradnja

Preuzimati ozlijeđene i uginule

jedinke morskih sisavaca, morskih

kornjača i hrskavičnih riba te ih

AC4 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

zbrinjavati u skladu s važećim

Protokolom.

SPECIFIČNI CILJ: AD - Očuvanje površine pod autohtonim šumskim zajednicama u odnosu na rezultate početnih studija.

Istraživanje

Provoditi istraživanja stanja i

ugroženosti autohtonih šumskih

zajednica.

AD1 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 40.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

autohtonih šumskih zajednica.

AD2 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 20.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

autohtonih šumskih zajednica

AD3 1 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 49.000,00

Suradnja

Surađivati s nadležnim

institucijama u uklanjanju

alepskog bora s površina sastojina

hrasta crnike.

AD4 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 0 5.000,00 20.000,00

Aktivno upravljanje

Uspostaviti i održavati sustav

nadzora zaštite od požara.

AD5 1 50.000,00 50.000,00 100.000,00

Aktivno upravljanje

Sudjelovati u koordinaciji i

provedbi zaštite od požara.

AD6 1 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 300.000,00

SPECIFIČNI CILJ: AE - Očuvanje povoljnog statusa populacija značajnih biljnih vrsta i zajednica u odnosu na rezultate početnih studija.

Istraživanje

Provoditi istraživanja stanja i

ugroženosti značajnih biljnih vrsta

i zajednica.

AE1 1 25.000,00 25.000,00 50.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

značajnih biljnih vrsta i zajednica.

AE2 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

populacija značajnih biljnih vrsta i

zajednica.

AE3 1 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 7.500,00

SPECIFIČNI CILJ: AF - Očuvanje veličine populacija vrsta ptica parka u odnosu na rezultate početnih studija.

Istraživanje

Provoditi istraživanja stanja i

ugroženosti gnjezdarica,

preletnica i zimovalica, posebice

ciljnih vrsta ptica.

AF1 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

gnjezdarica, preletnica i

zimovalica, posebice ciljnih vrsta

ptica.

AF2 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja za

gnjezdarice, preletnice i

zimovalice, posebice za ciljne vrste

ptica.

AF3 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 1.500,00 1.500,00 2.000,00 2.000,00 1.500,00 1.500,00 2.000,00 27.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi uklanjanje štakora i

sterilizaciju mačaka te smanjiti

populacija galeba klaukavca na

područjima gniježđenja morskih

vrsta ptica.

AF4 1 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 35.000,00

Informiranje

Uspostaviti i provoditi program AF5 2 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 80.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

promatranja ptica na prethodno

definiranim lokacijama.

SPECIFIČNI CILJ: AG - Očuvanje povoljnog statusa populacija vrsta herpetofaune u odnosu na 2013.

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

populacija vrsta herpetofaune.

AG1 1 15.000,00 15.000,00 15.000,00 45.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

populacija vrsta herpetofaune.

AG2 1 6.000,00 6.000,00 6.000,00 18.000,00

SPECIFIČNI CILJ: AH - Održavanje optimalnog stanje lokvi kao pojilišta i staništa značajnog u odnosu na 2011.

Monitoring

Osmisliti i provoditi plan praćenja

stanja lokvi.

AH1 1 20.000,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 24.500,00

Suradnja

Razviti suradnju s nadležnim

institucijama u sanaciji i

održavanju lokvi.

AH2 2 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Aktivno upravljanje

Redovito čistiti i održavati lokve,

uklanjati višak vodene vegetacije

te vegetacije oko lokvi.

AH3 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

SPECIFIČNI CILJ: AI - Očuvanje povoljnog stanja skloništa i lovnih staništa šišmiša u odnosu na 2010..

Istraživanje

Provoditi istraživanja skloništa i

lovnih staništa te ugroženosti

vrsta šišmiša.

AI1 1 15.000,00 15.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 46.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja AI2 1 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 8.000,00 72.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

skloništa, lovnih staništa te

ugroženosti vrsta šišmiša.

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja vrsta

šišmiša.

AI3 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 45.000,00

Istraživanje

Provesti istraživanja jama i špilja. AI4 2 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 48.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja jama i

špilja.

AI 5 2 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 70.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja jama i

špilja.

AI6 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 45.000,00

Aktivno upravljanje

Uspostaviti fizičku zaštitu, “bat

friendly” ograde na ulazima

podzemnih objekata gdje

doprinosi zaštiti objekta.

AI7 1 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 60.000,00

SPECIFIČNI CILJ: AJ - Očuvanje faune i staništa beskralježnjaka u odnosu na stanje iz 2008.

Istraživanje

Provesti istraživanja populacija

vrsta beskralješnjaka.

AJ1 2 15.000,00 15.000,0 15.000,0 45.000,00

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

populacija vrsta beskralješnjaka.

AJ2 2 7.000,00 7.000,00 7.000,00 21.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi mjere očuvanja

populacija vrsta beskralješnjaka.

AJ3 2 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 35.000,00

TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA I PODRŠKA LOKALNOJ ZAJEDNICI

SPECIFIČNI CILJ: BA - Održavanje ili povećanje postojećeg ribolovnog fonda i populacije ribljih vrsta u odnosu na procjenu stanja iz 2013.

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

Monitoring

Provoditi praćenja stanja

ribolovnog fonda i populacija

vrsta.

BA1 1 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00 400.000,00

Aktivno upravljanje

Sukladno rezultatima praćenja

stanja ribolovnog fonda i drugih

vrsta kontinuirano unaprjeđivati

sustav regulacije ribolova.

BA2 1 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 20.000,00

Informiranje

Poticati djelatnosti koje doprinose

održivom korištenju ribolovnih

resursa (npr. ribolovni turizam).

BA3 1 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 15.000,00

Monitoring

Provoditi socio-ekonomska

istraživanja lokalnog ribarstva.

BA4 2 25.000,00 15.000,00 5.000,00 45.000,00

SPECIFIČNI CILJ: BB - Smanjenje udjela stoke bez nadzora na području Parka u odnosu na procjene iz 2011.

Suradnja

Surađivati s Općinom u planiranju

i provedbi plana okupljanja i

zbrinjavanja stoke bez nadzora.

BB1 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Informiranje

U suradnji s nadležnim

institucijama pružati informacije o

načinima uzgoja stoke.

BB2 2 1.000,00 1.000,00 1.000,00 3.000,00

Suradnja

U suradnji sa stočarima

unaprjediti regulaciju držanja

stoke na području Parka.

BB3 2 0,00 0,00 0,00 0,00

SPECIFIČNI CILJ: BC - Potaknute poljoprivredne djelatnosti u skladu s mjerom Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene Programa ruralnog razvoja.

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

Informiranje

Provoditi informiranje lokalnog

stanovništva o mogućnostima

razvoja poljoprivrede, posebice

ekološke proizvodnje i poticajima.

BC1 2 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 40.000,00

Aktivno upravljanje

Pridonositi provođenju mjere

Poljoprivreda, okoliš i klimatske

promjene kroz poticanje i

pružanje podrške lokalnim

poljoprivrednicima i udruženjima.

BC2 2 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 300.000,00

Poticaji

Promovirati lokalne

poljoprivredne proizvode.

BC3 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

TEMA C: ODRŽIVI TURIZAM I PROMOCIJA

SPECIFIČNI CILJ: CA - Unaprijeđenje načina prikupljanja i zbrinjavanja otpada u odnosu na 2016.

Aktivno upravljanje

Provoditi redovito čišćenje plaža i

obale te organizirati godišnje

akcije čišćenja podmorja i

uklanjanja glomaznog otpada.

CA1 1 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 200.000,00

Suradnja

Uspostaviti suradnju sa nadležnim

institucijama u svrhu

unaprjeđenja organizacije

prikupljanja i zbrinjavanja otpada.

CA2 2 0,00 0,00 0,00 0,00

Informiranje

Provoditi volonterske programe

vezane iz zbrinjavanje otpada.

CA3 1 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 70.000,00

SPECIFIČNI CILJ: CB - Razvijanje posjetiteljske infrastrukture Parka u odnosu na 2016.

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

Aktivno upravljanje

Obilježavati i održavati pristupne

puteve, okoliš oko crkvica i

informativnih točki (ploča i sl.).

CB1 1 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 30.000,00

Infrastruktura

Povećanje vidljivosti Parka kroz

uspostavu posjetiteljske

infrastrukture.

CB2 1 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 500.000,00

Aktivno upravljanje

Održavati i proširiti mrežu

pješačkih, biciklističkih staza i

puteva.

CB3 1 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 300.000,00

Istraživanje

Izraditi studiju o prihvatnom

kapacitetu turista i valorizaciji

ponude na području Parka.

CB4 3 100.000,00 100.000,00

SPECIFIČNI CILJ: CC - Povećanje turističke ponude i raspoloživosti informacija o Parku među posjetiteljima, lokalnim stanovništvom i u široj javnosti u odnosu na 2016.

Informiranje

Unaprjediti i distribuirati

promotivne materijale o

vrijednostima i pravilima

ponašanja.

CC1 1 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 60.000,00

Infrastruktura

Unaprjediti i postaviti

informativne ploče o Parku.

CC2 1 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 150.000,00

Suradnja

U suradnji s turističkim

zajednicama sudjelovati u

promociji Parka.

CC3 1 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

Informiranje

Povećati promociju Parka u CC4 2 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

medijima.

Suradnja

Unaprjediti turističku ponudu i

kvalitetu usluge u Parku u suradnji

s lokalnom zajednicom.

CC5 1 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 200.000,00

Suradnja

Uspostaviti planinarsko društvo i

obavještajnu točku HGSS-a.

CC6 2 25.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 130.000,00

Aktivno upravljanje

Provoditi Plan održivog turizma

(POT) Parka te ga prema potrebi

revidirati.

CC7 1 1.200.000,00 1.050.000,00 700.00,00 550.000,00 3.500.000,00

Izraditi i provoditi Marketing plan

(MP) Parka te ga prema potrebi

revidirati.

CC 8 1 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 250.000,00

TEMA D: OČUVANJE I PROMOCIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

SPECIFIČNI CILJ: DA - Obnovljena i prikladno promovirana kulturna baština uz suradnju s lokalnom zajednicom.

Suradnja

Sudjelovati u koordinaciji povratka

Lastovskog statuta iz Italije na

Lastovo.

DA1 3 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00

Suradnja

Sudjelovati u uspostavi i razvoju

muzeja.

DA2 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Poticaji

Promovirati otočne običaje kroz

poticanje rada lokalnih

organizacija.

DA3 1 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 300.000,00

Suradnja

Razviti suradnju s nadležnim

institucijama te pružati podršku u

DA4 1 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 180.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

obnovi crkvica.

SPECIFIČNI CILJ: DB - Zaštita i promocija arheoloških nalazišta.

Aktivno upravljanje

Uspostaviti sustav fizičke zaštite

arheološkog nalazišta u Rači špilji.

DB1 1 15.000,00 15.000,00 2.000,00 2.000,00 34.000,00

Istraživanje

Izraditi i održavati bazu podataka

fumara, klačina, ilirskih gromača i

suhozida.

DB2 3 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Aktivno upravljanjene

Urediti pojedine klačine i ilirske

gromače za potrebe prezentacije.

DB3 2 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 60.000,00

Suradnja

Surađivati u planiranju i provedbi

arheoloških istraživanja mora i

kopna.

DB4 3 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 120.000,00

TEMA E: EDUKACIJA I INTERPRETACIJA

SPECIFIČNI CILJ: EA - Unaprijeđenje postojećih i razvoj novih edukativnih programa i interpretativnih sadržaja za različite skupine prema specifičnim interesima.

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti na temu očuvanja livada

posidonije.

EA1 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti za školu i vrtić na temu očuvanja podmorja.

EA2 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Educirati informirati lokalno stanovništvo i javnost o potrebi

očuvanja šuma. EA3 2 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 22.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne

aktivnosti na temu očuvanja

biljnih vrsta i zajednica.

EA4 1 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 22.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne

programe na temu zaštite

značajnih i ostalih vrsta ptica

parka.

EA5 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Provoditi edukaciju na temu

zaštite vrsta herpetofaune

EA6 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne

aktivnosti za djecu te ih uključiti u

aktivnosti vezane za zaštitu lokvi.

EA7 2 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukaciju i

informiranje na temu zaštite

šišmiša, skloništa i lovnih staništa.

EA8 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukativne

aktivnosti za ribare o problematici

očuvanja ribolovnog fonda i

populacija vrsta.

EA9 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti sustav poučnih staza i

osigurati njihovo održavanje.

EA10 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Sudjelovati u izradi i provedbi

godišnjeg nastavnog programa

škole i vrtića vezanog uz očuvanje

prirode i vrijednosti Parka.

EA11 1 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Edukacija Osmisliti i provoditi edukaciju na

EA12 2 2.000,00 2.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 44.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

temu “Tamnog neba Lastova”.

SPECIFIČNI CILJ: EB - Unaprijeđenje postojećih i razvoj novih informativnih materijala za različite skupine prema specifičnim interesima.

Informiranje

Izraditi i distribuirati informativne

materijale o problemativi sidrenja

i očuvanja livada posidonije.

EB1 2 10.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 52.000,00

Informiranje

Izraditi i distribuirati informativne

materijale o pravilima ponašanja

prilikom susreta s morskim

sisavcima, kornjačama te ostalim

ugroženim i zaštićenim morskim

vrstama.

EB2 2 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 24.000,00

Informiranje

Izraditi i distribuirati informativne

materijale za ronioce i ribare o

načinima smanjenja njihova

utjecaja na ugrožena morska

staništa.

EB3 2 10.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 28.000,00

Informiranje

Izraditi i distribuirati informativne

materijale o očuvanju biljnih vrsta

i zajednica.

EB4 2 20.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 44.000,00

Informiranje

Unaprijediti i distribuirati

informativne materijale o zaštiti

značajnih vrsta ptica.

EB5 2 8.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 32.000,00

Informiranje

Izraditi i distribuirati informativne

materijale o vrstama

herpetofaune.

EB6 2 8.000,00 6.000,00 6.000,00 20.000,00

Informiranje

Redovito informirati dionike o EB7 2 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 20.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

rezultatima praćenja stanja

ribolovnog fonda i populacija

vrsta.

TEMA F: RAZVOJ UPRAVLJANJA, SURADNJE I KOMUNIKACIJE

SPECIFIČNI CILJ: FA - Unaprijeđenje potrebne infrastrukture i adekvatno opremljene službe Parka u odnosu na 2016.

Istraživanje

Uspostaviti, održavati i

nadopunjavati baze podataka i

kartografske podloge Parka.

FA1 1 0,00 5.000,00 0,00 5.000,00 0,00 0,00 0,00 5.000,00 0,00 0,00 15.000,00

Jačanje kapaciteta JU

Nabaviti i održavat plovila, vozila i

ostalu potrenbu opremu prema

priroritetima službi.

FA2 2 225.000,00 90.000,00 90.000,00 230.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 1.175.000,00

Jačanje kapaciteta JU

Nadopunjavati i redovito

održavati vatrogasnu opremu

Parka.

FA3 2 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 200.000,00

Infrastruktura

Uspostaviti posjetiteljski centar

koji uključuje i upravnu zgradu i

smještajne kapacitete..

FA4 1 500.000,00 10.000.000,00 12.000.000,00 8.000.000,00 5.000.000,00 35.500.000,00

SPECIFIČNI CILJ: FB - Unaprijeđenje nivoa znanja i vještina te povećan brojzaposlenika Javne ustanove u odnosu na 2016.

Edukacija

Kontinuirano provoditi edukaciju,

osposobljavanje djelatnika i

sudjelovati na nacionalnim i

međunarodnim skupovima,

radionicama i razmjenama s

drugim Javnim ustanovama koje

upravljaju zaštićenim područjima.

FB1 1 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 500.000,00

Jačanje kapaciteta JU

Upotpuniti kadar Javne ustanove FB2 1 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 2.500.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

nužan za učinkovitu provedbu

Plana upravljanja.

Jačanje kapaciteta Javne ustanove

Provoditi komunikacijsku

strategiju (KS) Parka.

FB3 1 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 150.000,00

SPECIFIČNI CILJ: FC - Unaprijeđenje komunikacije te suradnja Javne ustanove s lokalnim stanovništvom i nadležnim tijelima.

Aktivno upravljanje

Po potrebi revidirati postojeće i

donositi nove akte Javne

ustanove.

FC1 1 10.000,00 5.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15.000,00

Suradnja

Surađivati s nadležnim

institucijama prilikom izrade

Prostornog plana područja

posebnih obilježja.

FC2 1 5.000,00 2.000,00 2.000,00 9.000,00

Suradnja

Pratiti i aktivno sudjelovati u

postupcima donošenja zakonskih i

podzakonskih akata iz područja

vezanih uz zaštitu prirode.

FC3 1 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 20.000,00

Suradnja

Surađivati s Javnom ustanovom za

upravljanje zaštićenim dijelovima

prirode Dubrovačko - neretvanske

županije u promociji i upravljanju

područjima ekološke mreže.

FC4 2 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 10.000,00

Istraživanje

Istražiti mogućnost za prijavu

područja Parka za Listu svjetske

prirodne baštine UNESCO-a.

FC5 2 0,00 0,00 0,00

Informiranje

Lokalnoj zajednici prezentirati

planove i rezultate rada Javne

FC6 2 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00 5.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

ustanove.

Informiranje

Unaprijediti i redovito

nadograđivati internetske stranice

i stranica društvenih mreža Parka

te njihov sadržaj.

FC7 1 5.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 5.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 34.000,00

Suradnja

U suradnji s lokalnim partnerima

razvijati projektne prijedloge s

ciljem unaprjeđenja razvoja Parka

i lokalne zajednice.

FC8 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Suradnja

Uspostaviti suradnju s nadležnim

institucijama u svrhu praćenja

kvalitete morske vode na

lokacijama pod pritiscima

onečišćenja mora.

FC9 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Suradnja

Razviti suradnju s nadležnim

institucijama o pitanjima

zbrinjavanja kaljužnih i otpadnih

voda s kopna i brodova.

FC10 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Suradnja

Unaprijediti suradnju s ronilačkim

centrima.

FC11 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Suradnja

Razviti suradnju s nadležnim

institucijama

u svrhu održivog gospodarenja

šumama

na području Parka.

FC12 2 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Suradnja

Jačati suradnju s nadležnim

tijelima u svrhu unaprjeđenja

FC13 1 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 50.000,00

Aktivnosti upravljanja

Period provođenja Plana (HRK/god)

Br. P 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ukupno

koordinacije rada i nadzora

te provedbe zakona i pravilnika.

Ukupno 3.097.500,00 12.150.500,00 13.829.000,00 10.407.500,00

6.249.000,00

1.199.500,00

1.201.000,00 0

1.581.000,00

1.111.500,00

1.166.500,00

51.993.000,00

Prilog 5: Analiza korisnika prostora

Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj

uključivanja

Tijela državne uprave

Vlada Republike Hrvatske Osnivač je Javne ustanove Parka prirode Lastovsko otočje. B, C, D, E, F, G

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

Uprava za zaštitu prirode

Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje,

praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine, središnju

informacijsko-dokumentacijsku službu, utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova

prirode te njihovo vrednovanje; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje

poslova djelatnosti zaštite prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode;

utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode.

Financira i nadgleda upravljanje Parkom prirode.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo kulture,

Uprava za zaštitu kulturne baštine

Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se

odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,

istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje

kulturne baštine te ostale poslove.

Nadležno je za pitanje kulturne baštine na području Parka prirode.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo poljoprivrede Obavlja upravne i stručne poslove iz područja poljoprivrede, ribarstva, veterine i

ruralnog razvoja kao i pripadajuće inspekcijske poslove B, C, E, F, G

Ministarstvo mora, prometa

i infrastrukture

Obavlja upravne i druge poslove vezane za mjere zaštite mora, otoka i priobalja, te

njihov održivi razvoj. Povremeno financira projekte razvoja otoka i priobalja. B, C, D, E, F, G

Ministarstvo turizma

Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku Republike

Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma; razvoj i investicije u turizmu,

promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu.

Sufinancira te potiče programe vezane za razvoj turističke ponude i turističke

infrastrukture na području Parka.

B, C, D, E

Ministarstvo unutarnjih poslova Obavlja poslove zaštite ustavnog poretka Republike Hrvatske, zaštite života njezinih

građana te zaštitu njihove imovine. B, C, E, F,G

Ministarstvo državne imovine Pojedini vojni objekti na području Parka u nadležnosti su ovog ministarstva B, C, E

Hrvatska agencija za okoliš I prirodu Središnja ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj. Prikuplja

i obrađuje podatke te izrađuje stručne podloge za zaštitu prirode. Vrši stručni nadzor B, C, E, F, G

Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj

uključivanja

i surađuje s Javnim ustanovama za zaštitu prirode. Izrađuje studije o prihvatljivosti

zahvata u prirodi. Organizira i provodi odgojno-obrazovne i promidžbene aktivnosti u

zaštiti prirode. Daje mišljenje o planu upravljanja, prostornom planu i godišnjim

planovima Parka prirode.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja priprema,

planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika

zaštite i spašavanja.

B, C, E, F, G

Fond za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost

Sredstva fonda koriste se za zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,

poticanje održive gradnje te održivog razvoja ruralnog prostora u obliku zajmova,

subvencija, financijske pomoći i donacija.

B, C, D, E

Hrvatski zavod za poljoprivredno

savjetodavnu službu

Pruža besplatne usluge obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, radi povećanja

proizvodno-gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje te obnove, razvitka

i očuvanja svekolikih vrijednosti ruralnih područja.

B, C, E, F, G

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Prati i skrbi se za sve čimbenike, koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske, sigurnu

javnu vodoopskrbu i odlaganje otpadnih tvari, praćenje kvalitete vode i mora. B, C, E, F

Inspekcija zaštite prirode.

Inspekcija zaštite okoliša.

Inspekcija zaštite prirode obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite

prirode i trgovine divljim vrstama te obavlja nadzor primjene propisa o genetski

modificiranim organizmima u dijelu kojim se uređuje uvođenje stranih vrsta i

genetski modificiranih organizama u prirodu.

Inspekcija zaštite okoliša u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino područje

obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka,

održivog gospodarenja otpadom, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, te

prekograničnog prometa otpadom.

A, B, C, E, F

Stočarska inspekcija Stočarska inspekcija provodi nadzor nad primjenom Zakona o stočarstvu, Zakona o

zaštiti životinja i propisa donesenih na temelju njih. A, B, C, E, F

Ribarska inspekcija Specijalizirana za obavljanje inspekcije, nadzora i kontrole u ribarstvu. A, B, C, E, F

Regionalna administracija

Dubrovačko - neretvanska županija,

Upravni odjel za prostorno uređenje,

zaštitu okoliša i komunalne poslove

Park prirode nalazi se na području Dubrovačko - neretvanske županije.

Obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja i zaštite okoliša,

poslove zaštite prirode, gospodarenja otpadom i komunalnog gospodarstva.

B, C, E, F, G

Konzervatorski odjel Dubrovnik Obavlja poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje,

dokumentiranje i promicanje kulturne baštine. B, C, D, E, F, G

Lokalna administracija

Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj

uključivanja

Općina Lastovo Park prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave. B, C, E, F, G

Policijska postaja Lastovo Policijska postaja Lastovo teritorijalno je nadležna na području otoka Lastova. B, C, E, F, G

Prekršajni sud Lastovo

Prekršajni sud sudi u prvom stupnju o prekršajima, osim ako za vođenje prekršajnog

postupka zakonom nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela, obavljaju poslove

međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti te druge poslove

određene zakonom.

B, C, E, F, G

Lučka kapetanija Lastovo

Lučka kapetanija obavlja poslove nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i

teritorijalnom moru Republike Hrvatske, poslove traganja i spašavanja ljudskih života

i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad

pomorskim dobrom,…

B, C, E, F, G

Druge javne ustanove za upravljanje ZP

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Dubrovačko –

neretvanske županije

Upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Dubrovačko – neretvanske

županije. B, C, E, F

Turističke zajednice

Turistička zajednica Lastovo Promiče i planira turističke programe na području Lastova. A, B, C, E, F

Turističke usluge

Ronilački centri Organiziraju turističko ronjenje na području Parka prirode te sudjeluju u eko-

akcijiama. B, C, E, F

Privatni iznajmljivači Pružaju usluge smještaja na području Parka prirode. A, B, E

Nevladine organizacije

Sunce - Udruga za prirodu,

okoliš i održivi razvoj

Potiče aktivno sudjelovanje javnosti u zaštiti okoliša, prirode i ostvarivanju održivog

razvoja. Važan partner Parka prirode na nekoliko projekata. B, C, E, F

Udruge Udruge potrebne za provedbu različitih aktivnosti Plana upravljanja. B, C, E, F

Akademska zajednica

Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti, Dubrovnik

Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku

predstavlja znanstvenu jedinicu Akade

mije (HAZU)

B, C, E, F, G

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Surađuje s Parkom u preuzimanju uginulih jedinki morskih sisavaca. B, C, E, F

Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj

uključivanja

Zagrebu

Morski obrazovni Centar Pula (MOC Pula) - Centar za oporavak morskih kornjača

Obavlja poslove skrbi i držanja morskih kornjača s ciljem njihova povratka u prirodu. B, C, E, F

Stručnjaci Stručnjaci različitih područja prema potrebama Plana upravljanja. B, C, E, F, G

Lokalna zajednica

Poljoprivredna zadruga Lastovo

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno

i koji zajedničkim poslovanjem na načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje

svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i

zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

Javna Ustanova će sudjelovati u izradi i provedbi Poljoprivredno-okolišnog programa.

B, C, E, F

Lovačko društvo “Jastreb” Lovištem br. XIX/108 “Lastovo” gospodari lovačko društvo “Jastreb˝ Lastovo te

njegovi članovi sudjeluju u eko-akcijama Parka. B, C, E, F

Komunalac d.o.o.

- komunalno poduzeće Brine se za odvoz otpada te sanaciju odlagališta otpada na području Parka B, C, E, F

Lokalno stanovništvo Stanovništvo koje trajno prebiva na području Parka te su njihove djelatnosti ili

interesi usko vezani uz aktivnosti Plana upravljanja. B, C, E, F

Interventne službe

Hrvatska gorska služba spašavanja Specijalizirana za spašavanje na nepristupačnim terenima. Njihova podružnica u

Zadru nadležna je za područje Parka. B, C, E, F, G

Dobrovoljno vatrogasno

društvo Lastovo Surađuje s Ustanovom u provedbi protupožarne zaštite. B, C, E, F, G

Gospodarski subjekti

Hrvatske šume d.o.o. Upravlja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu države putem UŠP Split, Šumarija

Korčula - Blato. B, C, E, F

Hrvatske vode d.o.o. Pravna osoba za upravljanje vodnim resursima na području Parka prirode putem

vodnogospodarskog odjela Split (VGO Split). B, C, E, F

Informatička tvrtka Dizajnira i održava internetsku stranicu. A, B

Poduzetnici Trgovačka društva i obrti koji djeluju na području općine Lastovo i nositelji su

gospodarskog razvoja područja. Povremeni partneri Parka prirode. B, C, E, F

Korisnici prostora Odnos između korisnika prostora i zaštićenog područja Stupanj

uključivanja

Vjerske institucije

Dubrovačka biskupija Župa Lastovo pripada Dubrovačkoj biskupiji. B, C, E

Odgojno obrazovne institucije

Osnovna škola “Braća Glumac” Lastovo

Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje. Svrha je

osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i

navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Javna Ustanova sudjeluje u izradi i provedbi godišnjeg nastavnog programa škole

vezanog uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka.

A, B, C, E, F

Vrtić “Lastavica” Lastovo

Ustanova za odgoj i čuvanje predškolske djece.

Javna Ustanova sudjeluje u izradi i provedbi godišnjeg nastavnog programa vrtića

vezanog uz očuvanje prirode i vrijednosti Parka.

A, B, C, E, F

Međunarodne institucije i organizacije

Svjetska banka Provedba projekata iz zaštite prirode. B, C, D, E, F

MedPAN Provedba projekata iz zaštite prirode. B, C, D, E, F

WWF Provedba projekata iz zaštite prirode. B, C, D, E, F

UNDP Provedba projekata iz zaštite prirode.

Stupanj uključivanja korisnika prostora:

A samo informirati

B pitati za informacije

C konzultirati i pitati za mišljenje

D poticati dobavljanje informacija (osigurati fondove za specifične informacije ili istraživanja)

E tražiti povratni odgovor

F uključiti u analizu i pronalaženje smjera

G uključiti u planiranje i donošenje odluka

Prilog 6: Popis tablica, slika, grafikona i karata korištenih u Planu upravljanja

Tablice TABLICA 1. MATERIJALNI RESURSI JU „PP LASTOVSKO OTOČJE“. ........................................................................................................................................................................... 13 TABLICA 2. PREGLED PRIHODA I RASHODA JAVNE USTANOVE U RAZDOBLJU 2010. - 2015. ................................................................................................................................... 14 TABLICA 3. OPĆI PODACI LASTOVSKOG OTOČJA. ................................................................................................................................................................................................... 19 TABLICA 4. OSNOVNI PODACI O VEĆIM LASTOVSKIM OTOCIMA I OTOČNIM SKUPINAMA ..................................................................................................................................... 19 TABLICA 5. KATEGORIJA ZEMLJIŠTA U „PP LASTOVSKO OTOČJE“ PREMA VLASNIŠTVU ........................................................................................................................................... 20 TABLICA 6. KARTE I SNIMKE „PARKA PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE” ..................................................................................................................................................................... 21 TABLICA 7. BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA. ..................................................................................................................................................................................................... 36 TABLICA 8. STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI. ........................................................................................................................................................................................ 37 TABLICA 9. KRETANJE BROJA TURISTA PO GODINAMA I NOĆENJU. ....................................................................................................................................................................... 39 TABLICA 10. TURISTIČKI KAPACITETI U „PARKU PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE” ..................................................................................................................................................... 40 TABLICA 11. UGOSTITELJSKI OBJEKTI U „PARKU PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE” .................................................................................................................................................... 41 TABLICA 12. PODACI O BROJU ZARONA I RONIOCA DVA RONILAČKA KLUBA KOJI DJELUJU NA PODRUČJU „PP LASTOVSKO OTOČJE“ ..................................................................... 41 TABLICA 13. BROJ PRODANIH ULAZNICA NAUTIČARIMA ....................................................................................................................................................................................... 42 TABLICA 14. POVRŠINA OBRASLOG I NEOBRASLOG ZEMLJIŠTA KOJIM GOSPODARI PODUZEĆE “HRVATSKE ŠUME” ............................................................................................... 45 TABLICA 15. POPIS REALIZIRANIH ISTRAŽIVANJA. .................................................................................................................................................................................................. 47 TABLICA 17. PREGLED CILJEVA OČUVANJA I OSNOVNIH MJERA TE PRIDRUŽENIH AKTIVNOSTI ZA CILJNE VRSTE PTICA. ..................................................................................... 91 TABLICA 18. UDIO POVRŠINA ZONA ZAŠTITE NA PODRUČJU „PARKA PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE”..................................................................................................................... 98 TABLICA 19. PRIKAZ REGULACIJE AKTIVNOSTI PO ZONAMA. ................................................................................................................................................................................. 98 TABLICA 20. PRIKAZ RASHODA PROVEDBE AKTIVNOSTI PREMA PRIORITETIMA PLANA. ....................................................................................................................................... 103 TABLICA 21. PRIKAZ RASHODA PROVEDBE AKTIVNOSTI PREMA TEMAMA PLANA. ............................................................................................................................................... 104 TABLICA 22. PRIKAZ UKUPNIH SREDSTVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE PLANA UPRAVLJANJA. ........................................................................................................................... 104 TABLICA 25. KOPNENA STANIŠTA PARKA PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI STANIŠTA PREMA PRAVILNIKU O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA TE UGROŽENIM I

RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA („NARODNE NOVINE“, BROJ 88/2014). NAVEDENI STANIŠNI TIPOVI UKLJUČUJU SVE STANIŠNE TIPOVE NIŽE KLASIFIKACIJSKE RAZINE. PRIORITETNI STANIŠNI TIPOVI OZNAČENI SU S OZNAKOM *. ..................................................................................................................................................................... 110

TABLICA 26. UGROŽENE I/ILI ENDEMIČNE BILJNE SVOJTE PARKA PRIRODE (FCD, 2010.) OZNAKOM + OBILJEŽENE SU STENOENDEMIČNE SVOJTE. ............................................... 115 TABLICA 27. UGROŽENA I ZAŠTIĆENA VRETENCA PARKA PRIRODE. ..................................................................................................................................................................... 119 TABLICA 28. VODOZEMAC KOJI SE SMATRA LOKALNO UGROŽENIM NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. .................................................................................................................. 119 TABLICA 29. UGROŽENI GMAZOVI PARKOA PRIRODE S NAZNAČENIM SIGURNOSNIM STATUSOM NA EUROPSKOJ RAZINI (IUCN 2009.) I U HRVATSKOJ (CRVENA KNJIGA SISAVACA

HR, 2006.). OZNAKOM * OBILJEŽENI SU STENOENDEMI. ............................................................................................................................................................................ 119 TABLICA 30. UGROŽENE PTICE PARKA PRIRODE S NAZNAČENIM SIGURNOSNIM STATUSOM NA EUROPSKOJ RAZINI I U HRVATSKOJ. ZA PTICE KOJE SU UGROŽENE U HRVATSKOJ ILI

IM JE SIGURNOSNI STATUS NEPOVOLJAN, OZNAKA STATUSA NAVEDENA JE U KOLONAMA OVISNO O VRSTI POPULACIJE, PRI ČEMU SU OZNAKE SLJEDEĆE: S – STANARICA, G - GNJEZDARICA, P - PRELETNICA, Z - ZIMOVALICA, ? – NEJASAN STATUS I TREBA DODATNU POTVRDU. ..................................................................................................... 120

TABLICA 31. UGROŽENI SISAVCI PARKA PRIRODE S NAZNAČENIM SIGURNOSNIM STATUSOM NA EUROPSKOJ RAZINI (IUCN 2009.) I U HRVATSKOJ (CRVENA KNJIGA SISAVACA HR, 2006.). ...................................................................................................................................................................................................................................................... 124

TABLICA 32. MORSKA STANIŠTA “LASTOVSKOG OTOČJA” PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI STANIŠTA. S # OZNAČENI SU UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI PREMA PRAVILNIKU O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA TE UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA („NARODNE NOVINE“, BROJ 88/2014). NAVEDENI STANIŠNI TIPOVI UKLJUČUJU SVE STANIŠNE TIPOVE NIŽE KLASIFIKACIJSKE RAZINE. PRIORITETNI STANIŠNI TIPOVI OZNAČENI SU S OZNAKOM *. ...................................................... 127

TABLICA 33. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE SVOJTE MORSKE FLORE TE SVOJTE KOJE SE SMATRAJU UGROŽENIMA NA LOKALNOJ RAZINI NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. ................... 131

TABLICA 34. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE SVOJTE MORSKIH BESKRALJŠNJAKA NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. OZNAKOM + OZNAČENE SU SVOJTE KOJE SE SMATRAJU UGROŽENIMA U HRVATSKOJ............................................................................................................................................................................................................................................ 132

TABLICA 35. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE RIBE NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. OZNAKOM * OZNAČENA JE ENDEMSKA VRSTA JADRANA. ................................................................ 134 TABLICA 36. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE VRSTE GMAZOVA NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. .................................................................................................................................... 135 TABLICA 37. UGROŽENE I ZAŠTIĆENE VRSTE SISAVACA NA PODRUČJU PARKA PRIRODE. ..................................................................................................................................... 135

Slike

Slika 1. Zgrada Javne ustanove u Ublima (izvor: JUPP Lastovsko otočje*) 13

Slika 2. Ogranogram službi Javne ustanove. 14

Slika 3. Pogled sa Kašćela na istok otoka Lastova (izvor:JUPP Lastovsko otočje). 26

Slika 4. Otok Lastovo - polje Vinopoje (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 27

Slika 5. Dolazak kiše sa zapada (izvor: Gordana Šeler). 28

Slika 6. Lokva u polju Lokavje na otoku Lastovu (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 29

Slika 7. Podnožje naselja Lastova u doticaju sa poljem Lokavje

(izvor: JUPP Lastovsko otočje). 29

Slika 8. Izvor bočate vode u naselju Ubli (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 30

Slika 9. Vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom ispod mjesta Lastova

prema uvali Lučica (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 31

Slika 10. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom - Zmijaž do

(izvor: JUPP Lastovsko otočje). 32

Slika 11. Makija divlje masline i drvenaste mlječike na otoku Sušcu (izvor: HAOP). 32

Slika 12. Unutrašnjost Rače špilje (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 33

Slika 13. Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina) na obalnim strmcima

sjeveroistočne obale otoka Sušca (izvor: JUPP Lastovsko otočje) 35

Slika 14. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) na otoku Sušcu dolazi

u obliku guste i neprohodne makije (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 36

Slika 15. Sušačka vrzina (Brassica cazzae) raste samo na otoku Sušcu u pukotinama

priobalnih i obalnih stijena (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 36

Slika 16. Mladi sivi sokolovi u gnijezdu (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 37

Slika 17. Sredozemni galeb (Larus audouinii) u letu nad otočićem Tajanom

(izvor: JUPP Lastovsko otočje). 37

Slika 18. Gregula (Puffinus yelkouan) u gnijezdu (izvor: Robert Crnković). 38

Slika 19. Kaukal (Calonectris diomedea) u gnijezdu (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 38

Slika 20. Mužjak velikog cara (Anax imperator) na obalnoj vegetaciji lokve

u polju Lokavje (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 38

Slika 21. Visoki obalni strmac uvale Tršćavac i svjetionik na otoku Sušcu

(izvor: JUPP Lastovsko otočje). 40

Slika 22. Veje stijene i svjetionik Struga - otok Lastovo (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 40

Slika 23. Unutrašnjost špilje Ropa Medjedina (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 42

Slika 24. Naselje posidonije (Posidonia oceanica), izvor: Udruga Sunce. 43

Slika 25. Puž bačvaš - To“Narodne novine“, broja galea, (izvor: Miljenko Marukić). 44

Slika 26. Škrpina - Scorpaena scrofa, (izvor: Boris Dmitrović). 44

Slika 27. Jastog - Palinurus elephas (izvor: Boris Dmitrović) 45

Slika 28. Ostaci starokršćanske bazilike u naselju Ubli (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 46

Slika 29. Amfiteatarski oblik naselja Lastova (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 47

Slika 30. Lastovski fumari (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 48

Slika 31. Ribarsko mjesto Lučica (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 48

Slika 32. Crkvica Sv. Luka iz 11. stoljeća (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 49

Slika 33. Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 49

Slika 34. Nekadašnji knežev dvor “Palac” (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 49

Slika 35. Lastovski Pokladari (izvor: Gordana Šeler i JUPP Lastovsko otočje). 50

Slika 36. Lijepe maškare na Pokladni utorak (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 50

Slika 37. Poštanska marka - 700 godina Lastovskog statuta

(Izvor: http://svijet-filatelije.blogspot.com). 51

Slika 38. Drveni putokazi (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 55

Slika 39. Jahte ispred hotela na Pasaduru (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 56

Slika 40. Jahte u uvali Zaklopatica (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 56

Slika 41. Informativna ploča o prirodnim vrijednostima Parka

(izvor: JUPP Lastovsko otočje). 57

Slika 42. Podmorje hridi Bijelac (izvor: Boris Dmitrović). 58

Slika 43. Ribarska mreža i brodica (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 60

Slika 44. Vinograd u polju Lokavje (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 65

Slika 45. Autohtona sorta masline - piculja (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 65

Slika 46. Druga radionica sa dionicima (izvor: HAOP). 72

Grafovi Graf 1. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana. 111

Graf 2. Prikaz rashoda provedbe aktivnosti prema temama Plana. 111

Karte Karta 1. Ekološka mreža na području „Parka prirode Lastovsko otočje” (izvor: HAOP). 17

Karta 2. Geografski položaj otoka Lastova (uredila Ana Keleminec, izvor:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/be/Adriatic_Sea.jpg) 21

Karta 3. Granice „Parka prirode Lastovsko otočje” (izvor: JUPP Lastovsko otočje). 22

Karta 4. Područja izraženih vrijednosti „Parka prirode Lastovsko otočje”

(izvor: Stručna podloga HAOP). 22

Karta 5. Kopnena staništa PP “Lastovsko otočje” (izvor: Stručna podloga HAOP). 34

Karta 6. Morska staništa PP “Lastovsko otočje” (izvor: HAOP). 42

Karta 7. Ribolovne zone „Parka prirode Lastovsko otočje”

(Izvor: Procjena stanja priobalnih ribolovnih resursa PP Lastovsko otočje, IOR) 60

Karta 8. Zonacija na području PP “Lastovsko otočje”. 109