o do P3r­na Zl!J3-

Ialeko od ;ol1\o

netara, a jibl'e ži. InO U to­mogu SU·

prioadJju n U(llda 1est goru.

kojJ je ·e naslo-~~" jllr :odišnjaci. ~"'l'e n.t .un, kle­je godi-

~e izbija liam me­lm stara il'ad~tak

·• metra. >narki sa kolo ~e­

uinoJ uz.

e ill·lačt

nitraljez.a.. & , a u· mitraljen ,je,? sam 'o1jek na

otklonio irora. Ml i!ll-e pet kriko;-ima ~ni l'iČll zz Ijub:lv Dios! ~Juen svi ~rv suklja

još nije lilicionari ,5\'e indi·

a Cujem

eam~ ' kamion-

~ J;amwn g mon~

t ražnJU iol13r2 st ~;oja stu­

~ petrol.e­polijel'aJU str3h0viti enika To ;onar sa še mogao ]aljio ne­, ukljao • l(rilOVi,

l su do em, ;lab

prtpol!lell

·lt umor· je;tU· (tJ

dJ st l, dJ st 51•

plrku)· kOit sam jem r#i !O~ uar

su ul(l" ·" j.

~

POJEDINI BROJ 50 PARA: - --

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFL

A VII. Broj 4 1.

Sib nik, 11 listopada 1936 ..

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNišTVA I UPRAVE: šiBENIK pp. 17.

Španjolski Siqet Zaludu: trstika i ševar nikad

.nisu po,buđival~ udivljenje ljudi. Ali zato pjevamo hvale stoljetnom .hrastu, kvrgavoj maTini i ponosnom ·cedru.

I sirašivici, kojemu klecaju ko-. Jjena pred šuštanjem lišća, imponi­~a čovjek junačkog srca i smio,nih ~esta. Šio para oblake i krši litice - toga se bojimo i tome se divimo.

I za to možemo pozvati povi­jesi za svjedoka! - Uvijek su se <Jrci ponosili junaštvom Leonide ;:u Termopilsko,m klancu, a Hr­vati sigeiskim junacima, koji su .neustrašivo, umirali pod vodstvom junačkog Nikole šubića.

A kažu da se povijest ponav­Jja. I zaista se, ovih dana, ponovi­Ja na španjolskom tlu.

Španjolska krvari iz tisuća ra­;:rza. U nijedn'Oj se mesarnici tako Jllemilosrdno i hladnokrvno ne ko­Jje kako u toj zemlji slavne prošlo­.:sti i viso/<e kulture. A što je naj­~trašnije: kolje brat brata!

Španjolska, zemlja umjetnosti ·;i ljepote, plamti crvenim požarima. ·Građanski raf bijesni i krvoločnim .zubima satire tjelesa snažnih' mla­-dića i nevinih djevojaka; sitne ne­jačadi i oronulih staraca.

Grozote su nepojmljive. Nu ;u tim požarima, u tom klanju i pa­klenskim grozotama odigravaju se :i uzbudljivi, uiješni i legendarni prizori.

U današnjoj krvavoj Španjol­.skoj Bog se sramoti i vjera napada. To je, čini se, i jedina svrha ogrom­.ne većine vladinih pristalica. Za­.to se, na ustuk sotonskom, bez­hožnom duhu, digo,še tisuće dobro­voljaca s poklikom: Z a B o g a i .š p a n j o l s k u l Pojuvljuju se no­ve Makabejke koje rrado šalju i .zadnje svoje dijete, da se borJ i nmre za dva najviša čovječja ide­.ala: Za Boga i domovinu .

Dok mnogi ustaše nose oko -vrata Marijine medaljice i križeve, -vladinovci poipaljuju crkve, ruše <Jfiare i oskvrnjuju katoličke re­dovnice i djevojke. Nije onda te­.ško pogoditi kakav duh vlada na jednoj, a kakav n·a drugoj strani.

N a jr ječiti ji i najsjajniji sim-bl o ustaškog duha jest Alcazar. 7 a divna, sredovječna utvrda u ~radu Toledu, koja je u Srednjem vijeku odbijala navale krivovjer­nih Maura, opet je zablistala sja­Jem na}čišćeg zlata.

. U početku grad anskog rata za-

Izjave komunističkih prvaka o vjeri

Zar borba za pravdu? Govore 111am da se blore za jed'na­

'ko t 1 pra vau ; za siromahe proti ka­pitalizmu: - da bude vako it i obu­č n, zaao voljan 1 sretan!

To, naime ,govore komuni tički prvaCI i fr,jihovi kimavci .

Još nas ont o koj ečemu u vjerava­j·u : !(ako u veliki poborn ici slobode mi§! jenja i slobode savj sti ; kako im je glavna vrha d'a skrše rapske lance mnogovrsnih silnika; kako sve rade iz viših ideala i pobuda ...

Tako govore. I mnogi im vjeruj u samo zato, je r tako govore! Ah znaju lom i ~l:rukči j e go oriti. sabito medu svojima, onda kad znadu d a su na svojem zemljištu.

Mnogt dwašnj i komuni t zna r e­ći: Ja, doduše, nisam nikakav v jem ik, ah TJeka sl.obod!no svaki vjeruje što ho­će; prema tome sam ja ravnod'ušan.

Da, da - vjerovali bismo mu mt, da starij'i i ugledniji drukčj,je ne mtsle, pišu, gxlvore i rad~.

A evo što mi;s.le i pišu. Romtelji postavljaju u tgojne

smjernice svojoj dJeci. Oni ih duševno obl iku ju i pripravljadu za život. A mt, iak"' .nismo komunis ti, dobro zna­mo kojt u rod'itelji svojevoljnO\j i 111euL kro tivog djeteta - komuni1JI11a. Nje­gov prvt začetnik i otac je njemački Ziatov Karlo Marks. I taj Zidov je odmah u početku zapisao: "V j er a je optj naroda".

Sto je opij? To je sredstvo za uspavljtvanje. Kad' ·ga se nasrćemo, prelaZ'lmo iz stvarnog svijeta u svijet mašte, gubimo svaku rad'nu moć i užtvamo u •nekim utvarama, dbk se ne pro1Yud'imo još potišteniji i izmuče­niji 111ego š'to smo prij e ljili. - Tako, prema Marksu, dje luje i vjerama čovje­ka. Ona ga to lik'O zana!h u svi jet mašte, opija ga utva rama, era nije više sposoban za borbu, za rad• i sreću .na ovom svijetu.

Prv1 grad'itelj prve komunističke

tvoriše se u Alcazar oko 1200 mla­dih kadeta, pitomaca oficirske pje­šadijske škole u Toledu, sa nekoli­ko stotina žena i djece. Zidine Alcazara su debele i tvrde, ali su se i one morale pretvoriti u ruše­vine pred topovskom paljbom, gra­natama i lagumima. Preko dva mjeseca su vladini milicijoneri, s najubojitim modernim oruz)em, navaljivali na Alcazar, da svlada­ju i u~išie mlade kadete.

Kadeti su bili osamljeni, bez dovoljno živeža. Dan i noć, kro1 puna dva mjeseca, morali su stajati kraj svojih strojnih pušaka i bra­niti se pro.fi krvožednom i nad­moćnom neprijatelju. Tek kad su bila p.o.fkopana dva golema la­guma i u svakome zapaljeno po 3000 kilograma dinamita, sruši se veći dio zidina i kula divnog Alca-

"palače" - Sovjetske Rusije bio je Lenjin . A on je ovako proši r io Mark­savu m1sao: 11 Vjera je opij za narod; ta Marksova izreka je ugaon i kamen svake mark 1 stične zamisli u vjerskim stvarima. Vjere, savremene crkve, sva­ka vjerska udruženja, uvijek smatra marksizam za nosioce buržuj kog na­tražnjaštva". ("Pr o l eter " bT. 45 odt 13 v 1909.)

Nije to jedina Lenj,inova izjava o odnošaju komu nizma prema vjeri . Pun ih je on kao mravinjak mravi. Pa zato evo još jecfue:

"Moramo se boriti protiv vjere. To je abeced'a svakoga materijalizma (materija lizam je nauk da ne postoji m auša 111i nebo nego samo materija - tvar 1 zem lja, op. p.), d'akle i mar­k izma. Ali marksizam se ne zacfbvo­ljava samo s abecedbm. Protiv vje­re se treba zna t t boriti!"

Komunizam je materijalistički n a­zor na svijet. A takav nazor ne prizna­je ništa što je nad'naravno, nikakve vjere. Zato on nije prema vjeri ravno­dušan TJego joj objavlju je borbu db istri je! jenja.

Dj eca su poslušali svoje rodite­lj e. Na jprije u 11 raj skoj" i presretndj, Sovjetskoj Rusiji, a onda posvuda ka­mo stup1 nj ihova umazana noga..

Moskovski bezbožnici ustanovi~ godine 1925 Savez bezbožnika. U uvo­du prvog br o ja svog lista 11 Beibožnik" za pisaše lucifersku misao: 11S prije­stolja smo zbacili zemal jske careve, a saaa ćemo još 1 111ebeskoga".

Pretsjeci'nik Saveza betbožnika :Zi­dov Jaroslavskt (bivši Oubelman) iz­javio je u ime svih komunističkih bez­božnika: "Samo naivčine misle da ko­munisti m'Ogu b-iti vjerni ljud'i." (,.Bez­božnik" - kolovoz 1935).

Još jasn ije i strašnije se izrazio Lunačarskt, sovjetski komesar za opću prosvjetu: "Mr z lm kr šća nstvo i kršćan e . Dapače :n a jbolje i z-

zara. Nu, ni tada ne klonu duh alcazarskih legendarnih junaka. Zakleše se da će svi prije poginuti nego svojevoljno dopustiti ulazak neprijatelju u Alcazar!

I ispuniše riječ/ - 28 rujna ustaške čete, u krvavim bo,rbama, osvojiše Toledo i oslobodiše izne­mogle heroje Alcazara.

Aleazar je španjolski Siget! Pred njim će oisad i neprijatelj morati, u znak poš foyan'ja , prignu­fi glavu.

Alcazar je za sve nas i divan simbol. Iako je većinom razrušen, uvijek će se d i z a t i p u t n e b a kao veliki dokaz i g lasna propovijed ljubavi pre ­m a d o m o v i n i i v j e r e u v i š e, n a d n ar a v n e i d e al e. Jer u Alcazaru nije bila div lja pobunjena rulja, koja uživa u rušenju, pro,li-

m e đu njih moramo smatrati za najgore nep r ijate lje".

Davno je to uvidio, već prije ne­go je buknula ru ka revolucija, veliki

in vjerne Ru ije, duboki lmjiževnik Do tojevskl. Zato je i 'Zapisao u vom romanu 11 Braća Karamazovi", istovje­t u j ućt soci jalizam sa 'komunizmom : -" oci jalizam nije samo radničko pita­nje ili pitanje tako zvanoga četvrtog staleža, nego p o n a j v i š e b e z b o ž -n 'O p i t a n j e ... pitanje babilonske ku­le, koj u grade baš bez Boga, ne za­to da b1 sa zemlje dosegl i nebo, nego da bl nebo pr ivukl i na zemlju".

Kom unizam je dakle nova vjera koja n e vjeruje u ništa osim u zemlju 1 u probavnu cijev, koju nazivamo cri jevima !

Ah oni, kako vidjesmo , ne ostaju: ko a' svoje vjere nego, gd~e mogu. na­paaaju vaku vjeru i ubi jaju vjerni­ke. U b 1 'j a j u i h s a m o z a t o j er v j er u j u ! - Ew, to oni nazivaju: Borl7a proti kapitalizma, liorba za jed­jednakost 'i socija/Jna pravda. Tako oni poStaja slob'Odu mišljen'ja i savjesti.

Ako pod skrajnjim soci'jalizmom razumijemo bezbožni komunizam, ond'a se moramo potpuno složiti s riječju a'anašn jeg Pape: 11 Nik'O ne može biti u isti m a h dobar katolik 1 pravi socijalista" .

Međuttm ne smijemo nikada za­boraviti d'a sva vlast u. Rusi ji, skoro sto posto, pripada Zid'Ovima. A mi znamo kojt su najveći prestavnici ka­pitalizma, kao i to : ko je krivac sra­motne Kristove smrti na križu.

Katoličke pobjede ...................

Okalista

ZAPOVIJED SE IZVRSAVA Iako katolička Crkva broji najvi­

~ 'članov i, još uvijek smo cfaleko od one uzviŠ'ene molitve Velikog Sve­ćenika, Krista : - da bud~ jedno sta­ti\:> 1 jedan pastir .

On je 1 zapovijed dao : Idite i naučavaj te ... Pa, premda još sve nje-

jevanju nevine krvi i zvjerskim or­gijama. Sa visokih utvrda i iz du­bokih podzemnih podruma borili su se, do iznemoglosti, mladi i ide­alistički kadeti, koji su bili prožeti v j erom u vječnog Boga i sretniju Španjolsku.

Preišasnici današnjih ustaša, a neki koji su i danas na njihovoj strani, imali su mnogo sudbonosnih grešaka i krivnje za današnju bra­ioubilačku tragediju . Ali nadaj­mo se da će, u skoroj budućno~ii, duh idea/ističkog Alcazara, udije­liti izmučenoj i iskrvavljenoj Špa­njolskoj mir i red, Bož ju ljubav l neopho,dno potrebnu socijalnu pravdu.

U toj nadi klanjamo se Aica .. zaru i njegovim žrtvama.

]g.

l

,. K A T O L I K e Broj 4 1. Str. 2.·------------------~~~~~~----------_..:._ _____ _....!__~-

go e ovce ne udove u jedan tor, krije­pl na utjeha, da e b. nj gova za~­vi jcd uvijek izvršava. f dana . e JL­vrvuje !

Prema jednoj tati tici : u 7adnje~1 a eUjeću abrano je po čit..'l om vt­jetu za katol i čke mi ije .. J64 milij t~~a !Ira. s tim no cem e ne p clrzu samo crkv , n go i bolnil , i iroti'­~a, 1 kole. Jer znamo da ~ dj li':la u pjevnij o \'ajaju rca za vjer ku l -

tinu nego rij eči ma. 2.rtvuju e mi ionari, žrtvuju e

vjern ici - i z::r. to ka tol ička i ·tina do­Življava v je pobijede.

Z TJ TLII\' UZ R M Toma Moru j bio odvjetnik. Dr­

'l.avnik i uč ni pra' nik. on ni~e samo branto pravdu, nego je radi nje 1 umro. O udio gn. je na mrl okrutni 1 pohotni nule ki kralj Henrik, jer e nij htiQ odreći vog vjer kog uvj re­tnja 1 pri711a ti ga poglavicom erK: ' u .ngle koj .

Pao je kao žrtva pred oltarom I -tin t: i Pravde. Zat je doživio ·vc­tačku krunu t ča t. A pokoljCIJljima pravnika vijetli kao uzor!

a o\·oooJixn jem pravn ičkom kon­gre u u Bo. ton u a tadove e pra\'llici ameri čkih katoličkih unh·erza iz Ford­hanna, Loyotc, čikaga, i D l oula i osno,·aše pra,·ničko druxh-o v: Ton: Morusa. ru tvo će pokr·enutr VOJU reviju, i ustano,·iti l' 'lljižnicu v. Tome Marusa. gla na njegova vrha briće: 1renje onog vi. okog idealizma, za !\lo­

jr je živio i umro njihov ·vijetli uzor - ' '· Toma Moru .

JOS JED VJ ET l I KO ORE erna ,.i nikoga koji ne uvida

ogromnu važno t tampe. Zato e, o­sobito u zadnje vrij me, toliko nagla­šava pntreba rad ikalne, izrazito kato­l ičke šta m pc.

Nu ko hoće llnati jaku i ugl d'nu štampu, mora, o im novčani h red ta­va, 1mati i uzgojene novinar . I evo upra o 22 pr "log mje eca tao se u Rtmu, prilikom vjet ke izložbe ka­tol ičke ~tampe, prvi vjet ki kongre za uzgoj katol i ~k i h novinara. a kon­gr pri pje e izaslan ici dvade tipet narodno ti.

U mnogim predavanjima, koji o­orža e najb-olji tr učnjaci, iznijela u se načela 1 metode rada, prema koji­ma e rad t na vi im katol ičkim novi­na..r lam škoJama u, j din jeni m drLa­vama, u Engle k.qj 1 u recl!n joj Evro­pi ; a čita j dan dan hio je p-o većen novinackoj koli u LU tu, koja ~e po­se~n "fakultet na tamošnjem katolič­kom veu.či l ištu .

Nadajmo se, da će i to urodit i plod.ovtma na kori t vječne I tine.

TO C- BITI U PARIZU 1937 ,godin pri redi će se u ve li­

kom Pa nzu velika medunarodna izlož­b.a tehnike. a toj izložbi će katolici Imati svoj po ebni odio. U tom odje­lu biće najglavn-ij i paviljon koj i će pri­kazivati rad kat l ičk rk e na svim poc.rUCJ Lma va kid~jeg života.

I za to možemo bit i pono ni.

Putem kući u rel! mo e. Znanci iz mladih

aana 1 mje ćani. Dajemo jedan drugome ruku 1

pozoravljamo e: "Evala, kako je?" - "Lako je vama popovima", gla io je od7'dra .

Pt~ac je ovih redaka vcćen ik il i, ako e kome više sviđa, pop. A tko je onaj drugi? Glavom, il i oolje r ći tik om , pravi pravcati komuni ta. To sam čuo, a kao tgu.rno i sam znadem, j r ml se takvi m leg i t im ira pro log puta.

Tražio sam dokaza i razja nje<njc na onaj "lako". Ui tinu lYio je ba§ je­'ano tavairt 1 laga!n odgovor. - "Eto", reče m1 "vi popovi mi ta. me rad ite, pa­ra 1mat · i uživate.''

Pr Ščlo sam m O kom preko toblož­.n j g TI rada većen ika . lći mu c\oka­zivat i uzvišc;1o l svećeničkog du ob'riž­nlčkog rada, i l j š'tlo i ;l i j p u go­voriti o kra nim bojama il i pred s i­nji-! bacat i dragocjeni biser.

Rade mu svraćarn pažnj u na "ba­jo lovne popovc pare1

' . j a mu 11t.:ću p rotu lo iti . Neka pita one rodite! je, !QO-

edjeljno evanđelje s p o ukom

XI X. nedj elja po Duhovima Đi Lj L: ,' V. lAT JA. 22,

J - 1-1 . 0110 vrijl'me govora!e l us pogl.avicamo vdeuičllim i far_iteiimo u prh'amo 11tlefi: Kralj v Ivo fC nebe lw lh'no !ovje/m !milju koji učini pir si­

liU I'Ojemu. l po la fuge SI'Oje, da zo1'll pozva.ne 11a pir, i /IC htjedose dr;_­ći. Opet posla efrate sluge go11oret:t: Recite pozvOJiim: E11o om obj ed svoj pripravio, junci moji i utovlje.ni ci po­kla/li s<~ i v e je pral':JO: do elite na pir. A oni Jie mariv i ofido ,e ko u polje 110je, a ko ll trgol'ini vojo j , a o tali nhl'ališe slttgP ~J jegoPe, 'i itru­žil' i pobi" l ih. Kaci to ća l< rali, raz­glljel'i e, i po lav i vojs/w. svoju po­gubi ubojicr OJle-, a grad tlji/wv po­li. Tada reče slugama vojitn: Pir je zaita pripra r,fjm, ali koji bija/m po­zva/ti, grislt lJili dosto jni. Pođite cfal<l e na ra kr ~l'a, i !<oga god vlat/efe , z'Ovite na pir. l iziŠal'Ši l uge njego1 e 110

putovr . abraše 1 e koje nađo§e. zle i dobre,- i napuni se pirni stol go ti­ju. A karl je po lije u ·a o l< ra l i efa !'idi gastr, ugleda čol'je/w lwji ni je b'i~ u pimom ruhu. l rde nw : Prijatelju ! kako L Ol'amo u ao nemajuli pil't'IO­ga mha? A on zamulmu. Tada r eft! l:ralj ltLgama: s ,,ežite mu m lle i no­ge, pa ga bacite tt tmivze i~vm·zj !te: ondje će biti plač i !}kr ipanje zuba.' f f'r a mnogi zvalli, a malo je oda­bran ih.

P K : Kralj čin i pir vojemu inu. Hoće

da lava bude yto veća, to do tajni­ja kral je voga ina. Zove na gozbu sve; ne pra 1 raLiike među staležima; ne pita tko je bogat, a tko iromah, tko je lijep ili ružan. li dok kra lj ne prav1 razl ike, tko će doći, to ipa·k tra­žt, da onaj koji dođe po tUJje njegovo go t pnm tvo, po tuje njegov sto i njegove go te. vatko kojt dođe: mora

Svoj k svo ... e:

e 1 van jhm znakom očitovali da je kra lj v go t, m or a i m a t i p i r n o odijelo.

Tako č ini Bog. n je napravio gozbu vojemu f3ozan kome Sinu, J-u. u !(n tu. Ta je gozba jegova sve-

ta rkva a po ebno sv. Priče t. U sv. rkv~ Bog zove va koga: radini-ka e ljaka, go pod ina; žen ko, mu o; cr~ca r" bij ·lea, u jednu ri ječ : vako­ga. U toj rkvt on go ti voje_ go~t_e nebe kom gozbom, vrhunaravn im ZI-

otom, po ebno v tom Pričešću. vako m u je slobodno u oĆI na tu

gozbu ah treba da ima pirno odij lo, t. j. ~il ost po veću j u ću , m ilo t _Bo~ju. Crkva je i o novarna. zato, da ljudima pnpra !ja to " \adbeno ruho", sv tu milo ·t. l ao što vadbeno ruho na kra­ljc,·om piru luči do ~ajnoga od n~d?­stojnoga, tako f mlio t posveĆUJU~a u ljud koj duši čin i kr'"'ćan ima, da Je do lojnt ;n kralje tva Božj ua.

"'taj koji 1e u danaynjemu evan­đel j u došao na pir bez vadbenoga ru­ha, bw je ukorcr· od kral ja i k:ctnačn_o bač n "u tamu najkrajn u, ond~e gdje će biti "jaukanje i kripanje zuba" . l(r ćanina, koji redoviti živi bez mi­lo tt po vcćujuće, liti će ista udlbil na. v lim kr ·tom došao je na pir go podnji, ali on se ne briga da bude oo tojan toga ptra; ne br iga se, d_a uvijek no i " vad'beno ruho" - mi­lo t po v ćuj u ću . A takav k rvćan i n ne­zna, kad~ će kralj - vječn i Bog doći ela pregleda voj vadb~n t sto i o tra­nl nedo tojne.

eznamo, kada ćemo umri jeti. I ako toga časa bud'emo bez " vadbe­noga ruha", milosti Bo.Lje, reć i će nan1 Bog- l ral j: " ežite mu ruke i noge, pa ga bacite u tamu najkrajnu, ondije ć biti jaukanje i ~kripanje zuba", t. j. bacile ga u mje to muka, gdlje je vječno pre !Yi val i te prokletih.

Pazi, kr ćanine, da, pri u t ujući gozb-1 Gospodn joj, uvijek imaš na se­bl ,, vadb no ruho", da te ne tigne ud'Qina go ta iz dana v njega evanđelja .

Jedina odlikovana tvornica voštanih svijeća

ĆULAR GRGO - ŠIBENIK Diplomirani pčelar i voštarski mafstor

----~ ... Počasna diploma

Ruma 1909.

Sa ra jevo 1923.

Trgovina fino~

vrcano~ meda sq

vlastito~ pčelinjaka

Počasna diploma i sre. brena medalja Split 1925

PDčasna qiploma i zlab1a meda lja Dubro~nill 1926.

l~radba umjetno ~ saća sa na jmodernijim spravama .

Izradba buketa i vijenaca od naravnog i umjetno~

cvijeća. - Izradba solidna - Cijena umjerene.

BANOVI I oba\'iće za vih 96 općina CBA NO I l obavlće se za svih 96 općina 15 st udenoga, a u dr in sko j banovini 8 st udenoga.

ji šalju' voj u djecu rna medicin ki,

l) ravnički ·iJi inžin j r ki štu dij - za to h ne b i po Jali u sjemeniš'te da se

I zuče za već n ika? Bože m i prost i, nqe u' lud1i. ZJlacl u bri~ni rod itelji, ko-Je e zvanje 1 p l aću je! ·

luša on t , a ja prih vatim : kad br e na jedtnu tranu vage metrliUla va plaća j d'noga bi kupa i sva do­

brl:t njegovih kanonika, ne bi mogla pri tegnut i on u drugu stranu, na kojoj je bogat tvo samo 1 jedinoga o red'n•jeg ćtf u ts ko- oci j ra l ističkog vođe , k! o 'j ~ v a s vod t u bo r b i za o c i ja l n u p r avd u!

Vidim, da je s očitim neraspo lo­ženjem 1 negodovanj m primio ovu plju ku. v jedno, hoću da se s njim ogleciam na njegovu t r nu.

Tu j-e z m l ja, kuća, toka, obi\.. telj. Tu smo na njegovom ter nu i !nj -<

go\Olll via, niytvu. - ajp rije mu do­kazujem, kako je prirođena samoj ljud koj 11aravi da ne to po jeduje i da Ima nešto, što bi e moglo nazvati voj inom . Za primj r pominjem r"­

atovn iš l vo, ko je je iz v j erskih pob'U dJ. svojevoljno 1-1red no, recimo, piO "ko­muni ti č ku". Ipak, kraj vih zavjeta troma tva, pojedinac može po jed -

:vatl i tvarno po jeduje po koju via ti­tu stvar. - l al{ ht se mogao, reći ću. zat~m 1.\Zvrpoljenom dr}lgu, kako bti se

BEOOR D K RADIO STA J A, prema lrjavi ministra po ta dra Kahlderč i ća, bit će _a da pojačana na 20 kw., tl kasniJe će e povećati "i 111a l OO kw.

mogao jedan eljak, za olju komune, ocl rećt oje zeml je, kad plane netom vidi d.a je preko nj e prošlo tuđe bla­go; je lt mu u jeci' pl·jsvojio ma i koko , krvno e s .n jlm zavad i.

lora da g3. e te ko dojm ilo. ve­jed'no on ne popu ta m za dlaku od vog " u jer nja", koje u. mu natu -

rila braća u voje prljave r he. On e za sada odriče i voje

temlj (morao bt i žene, ako je do-ljeaan komuni ta l) za volju "pleme­

nit ih " agt ia tora. Zato i kaže: " .... gu 1, zeml ja, l<ad od 1 je nemam nikakve kon ti. Ru ija će nas pa iti."

ije am mu o tab dlužan ni na ovu. nepromi ljenju o udu prema svo­joj mat n zem lji. - Ipak je h'Q ij a i iroma~na maj ka n go bogata maćeha,

"koja , mo za be tara ' , ta blago lov ljena Ru i ja ! !(a­

ko moraju bit i retni njezin· el jaci i radn ici, koji - lušajte vi braćo, ko­JI mor~ju i na<\alu da u pravljaju stro­j vima i ob r ad uju maće hu ze-111 l j u , (j r n i j e v i e n j i h o v a n go t u đa. ) v oj trtt 'd i plo ­d ove ze ml je m o raju k upov a tt (ako e • rno može kupiti) b'onovima.

On je nam j štemf11 t ijelom mo protc tirao. Dademo mak u ime poz-drava l ra tadosl11o e. '

reća, to vam se čini, po :na eg "j unaka" ,da ga n ije luča'jno slušao

Po dr:avi PO OV A VELJKA POBJEDA B

H S. 4. t. mj. provedeni su opći nskl Izbo­ri u dal j nj ih 50 op( na s a v s k e banovine. Bivša !irvatska eljačka tranka pobijedila je ogromnom većinom u 49 općina , d'ok je jedino u općini Brdovec pobijedila neslu?be­na lista b. 1-1

A T J\ AK NASIH BIS KU PA . 6. t ~ mj . počele su sjednice poslovnog odbora kon feren 'ja na g epi ·kopala u Zagrebu.

la sjedn ica ma će se r:~spravljat i važna pi­tanja iz crkvenoga života.

PRO LAVA 300-GODISNJICE VA-RA2DI l I(E GIM NAZIJE. 3. i 4. t. mj~ Varaždin je do toj no i 'im.kp treba proslavio tri toljetni jubilej svoga najvišeg školskog zavoda - s\·oje gimnazije uz brojno učešće .bh·'ih 1 sada nj ih njenih đaka, građanstva i mnogo odličnih go tiju.

VELI KI DA R Z \ CR KVU. Naši Isu­sovci grade novu vel i čajnu crkvu u Osijek.u. Za njen u !:<gradnj u ' jern ici rado doprinašaju velike vote. ajviše je do ad darovao za­grebačk i prok or g. M. br i ć, koj i __ je voga pokojnoga sina zapisao kao utemeljtle­

lja sa svotom od 250 hiljada dinara.

TA Jf. A GA MOR KOG RI-BAR TVA U . l 9 5. bilo je sl ijedeće: bilo je 65 9 ribar klh lada u uk.upnoj vri­jedno ti od 26 mil ijuna 302 hil jaoe i 700 dinara; vrijednos ribarskog ala .a iznosila je 35 mil i j una 360 hiljad'a i 73 1 dinar; ukupni broj ribara bio je 19 hiljada i. 877; proi­zvod čitavoga ri bo lova izno io je 7 miliju na 440 hiljada i 875 kg u vrijednosti od 29 mili j una 791 hilja.d'u l 470 dinara.

HR AT KO PITA J E. 4. t. mj . odr-­žan je u Tuzli veličanstven i zbor b. HSS, na kojem je govorio i dr j u raj S u t e j , kao iza lanik dra Mačka. On je među osta­lim kazao: "Hrvati su dana jedinstveni u vom političkom životu. 1a voda dr Ma­ček je rekao: "!(ad saznam, tko pretstavlja rpski narod, onda ću tek s on im moći raz­

govarati, pa ako ima dobre volje, onda će­mo radili za dobro naroda 'i države." M~ znamo, da se ne će iše povratiti režim U­zunovlća i ]cil i ća. Mi znamo, da dana prilike nijesu k.ao to su bile prije dvije go, dine, Mi smo Hrvali kompaktni i kod nas postoj i već izrađena poli tička svijest, k.oj u nitko ne mo.le da un išti."

PODIZA JE ELIKOGA HOTELA U DUBROV !KU . O~ćius o v ij eće u Dubrov­niku prih at ilo je ponuđu Jugoslavensk~g Lojda d . d ., po kojoj se tom d'ruštvu u tu­pa najskupocjeniji kompleks Lazareta, gd) će društvo podignuti veli ki hotel, kpj i bi i­mao da bude jedan od naj reprezentativnijih hotela na jadranskoj o bal i.

lilD ROTE H ICKI RADOVI U BEO­G RADU. Pr ma i7Vještaju hfd'rotehničkog odjelj nja Ministar tva građevina na teri­toriji U pmve grada ~ograda vrše se, od'­nosno već su izvršen i ovi radovi : Reguladj topčider ke rijeke za 200 hil jada i:i'i nara<, a anaclja b-ara za 224 h ilj~de i OO tl'inarai; o iguranje lijeve obale r ij~ke Tamiš za 200 hiljada di nar.a; o blolenje kon la topčiders · ri jeke za 400 hiljada dinara; n1elioracija Ma­kiša za ~ rnU[Juoa i 800 hil jada dinara ; iz­rada 6-1 objekta za snabdjevanje pitk<>m vodom za 4 milijuna lj 9 hil jada d'inara.

e znam bli li onai«> " li., šo" prošao, kad je tzustio onaj hva lospj v komuni tičkoj Ru iji.

Zakl j u čih : &"ladan će najlakše po ' jerovatt i na je ti besavjesnim pokva renjacima. - Nije ovdfje govor o vi Sim ko muni tičkim povjerenicima, Ito fl aoD'(VaJn U\ voJ "zas l"\.J2nf~ posa - n.ego o n ižim zavedenin1, o pošte mm grae(anima i eljacima. Takvim pribavi tt kruha, mi lim , r iješili smo soci j-al no pitan je, koje e miO~ i mon~ jed'nom po tić i i bez tuđiv\sk@h i za­vod1jlvih po redovanja.

Pitajmo : \ko najv ' e zagovara komunizam? Kad ~a to dobijemo od­govor, bi ć nam ve jasno. I ako ne­vjeroja tno, ah. ipak istinito : kapitali-tičk i krugov ~ i '111nogj Zidovi . Za db­

kaz buc1mo pogled na lavensl-.""1\ Ru• iju, u kojoj u via todr ci većinom

- "Imenom i s'imenom" - Zidovi! U ngle, J..."() j komuni t i imaju samo .jed

nog- jed'~nog voga zastupni~$;, i taj je žiaov kog rqda ! - Pt-'L i sam začetnil' 1 tvorac kom unizma ·i njerna~ki ? idov - Mark ! - lat onda i i ču ~Ua§i (:ora v l komunisti : Dolje Hrvatska! Sto­ga je u. tvaN lromuni tički internacio­\laliza\11 i tq ~o i a.nactona li2am, te na ta j l ačtn oni rnog u. i q~z plaćanja c:a.ri· na prcturah svQju umrn jivu i pokv!lj­renu robu i d'iZa.t i revolucije.

Sreća da je naš hrvatski narod, u

u !.1š ' kom un ll pu'liaml očima ~zna nosni

,\\' h je to onaj pl nak"Ye 1 glas ko

A re uz IZvlače TeQQ\1li ih na ma zasl

---..;

Ye li koj Yjeri ; zemlju.

~~~ budućn~ \'jete: ~ đenu ~ Vod !\"oj

~~ ~ l

RA PR.A A O DOGA DAJ lM U l\ l -REST IN . 5. t. mj po Ll j u Zagrebu rnsprova pr tlv 29 optužcn U1 scljnka zbog dogadnj 3 u Ke1 t1ncu \ Kaki ju. ptužene brane : dr Ma~k i dr Trumbić (koj za­mjennjje dr Jandko ić) d r l. PolltL'O, dr Pernar, dr J:mčlković, dr Torbar, 'dr Sot; dr P rotulipac, dr jakov ljev ić, dr l intas, dr Franić, dr Vranić, d'r D ak, d r , toi. ir, dr Vtzner, dr Dra/.ić, d'r ndrđs, dr Pleše, dr Flege!, dr Frković, d r Grospi ć, d r Go­lubić i dr Pr beg.

TJFPAN PEJI VI C zalo, to je u-hto hrvat kog nar . zn tupnika pk. Karla Brkljač i ća l s oga druga Marka Utelc.1 tc teže ran io Luku Tomljenovića , o udcn je na do:lh·otnu robij u.

M Rl fR KA LJ RSK ZAD! G naručila je 7 vagona psenice zn \'Oje za­arugare te će izvje-nu koWinu px nice kao predujam davati samo onim zacfrugarimn, koji će e ob enti, da će odgovaraj uću pro­tuvrijedllost dati u ma !inama. Zadruga će

ove godine izr<lditi veću količinu finog u­lja, koje u zadnje vr ijeme tolih.o potražuj u i domaće i Irane fim1e.

T RAC OD 112 0001 A. U Grad­cu, jednom od naj irornašnij ih sela var­da rske banO\ ir.e žh·i toj il to janović. tarac, koj! je ovih dana navr io 112 god in.1.

ft ii e ni to bez zna teniH l Jj J T BEZ Z CE J ! Prošle ned jelje je u Ba lka n-kin u

pjevao La~ renee T ibbet. I ako je lo čuvem bariton, privukao je veliku paž­hju, I ja m po !o; 1 to na pred tavu, kojoj obično pri u tvuju daci.

Kako ja nisam đak nego čovjek pučanin, strpali u m e pod krov, u nekakvu "galeriju". Kažem "nekakvu", jer sam ja dosad pod galerijom obično zami ljao galeriju liku, a nisam znao da se tako zovu 1 ona p o l u pan a. s j e d a l a u km u. Tu sam ja, dakle, sjeo, a tspod sebe sam vidio pwu dvoranu sve samih mladića , koji se pn~ravljaju, da 11 no e vijetlo u na­roa".

I počelo je. Kao predigra izišao je "Fox movietone ovosti", a prva sli­ka u ovoj predigri bio je prizor iz španjolskog građanskog rata. a plat­nu se pokazaše čete, ne ~panjolskih ustaša, niti komum ta, nego mladih kom un t lkinja!! D j evoj ke, naoružane puškama 1 mitraljezima, tupaju pređi očima naše omladine, a - što nij bez značenja - omladina udari u za­nosni p ljesak!

Mislim da nije ništa čudn , a ni­tl je to proti ulju<fuo ti , što se ,je kroz onaj p ljesak čulo i zvižduka, ,jer o~ nakve s like to i zaslužuju, makar je to glas koj tm se tjeraju koze ...

A čitamo da se te 11djevojke" bo­re u?J rame onih vojnika koji si lom 1zvlače iz tihih samo tana i domova redovnice i druge djevojke, i šlalju ih na fronte, da zvijeri-vojnici s nji­ma zasićuju svoju životinjsku strast!

J. s.

velikoj većini, od'an VOJOJ djedovskoj vjeri; d~ on voli ob'itel j i ljub,i svoju zemlju.

Mt o'čekujemo ljepšu i retni'ju bud'ućno t. Zato imademo sve predu­vjete: zbi jene narodlne redove, probu­đ~nu narodnu svijest i naše narod;no vodstvo. - Drugih ne trebamo!

Svećenik

,,5DtllALIIO" BP.ZM~THAnE Sao na početku :nove školske go­

dine - kad mnoštvo daka srednjih i nj ima sličnih Škola u lazi u "posvećne ško lske hramove", da poveća svoje znanje - možemo uočiti jedinu ,,za-

tum"ljivu i ve elu činjenicu. 1

Prije nego va , prijatelji. za. inte.: resiram za tu "z.anim1jivti i veselu" či­njenicu, dozvolite mi, da se ogradim : Naime, ja nerado padam u socija lnu sentimentalnost. Ali u ovom slučaju l:Ylo bih sad'i t il i satirik, Ka.d ne bih postao socijalno sentimentalan No, to ·ćete 1 vi na sebi dioskora iskusiti.

Mlaae glave lako padaju u "za­nešenje". To njj!)ovo 11zanešenje" če­sto put9- doo'lva s tvarnije oblike, vid'­ljJv ~ak trujanja u n jih'Ovoj koži i mozgu. Q!jlic~ i "struj.anja" očituj u se u razn~m od'jevnim predmetima, načinu Izra'žavanja, polemizira11ju o 11Sodja1-~ Im, ekonomskim i političkim" J1ro-

• K A T O L l K" Str. 3.

Nova uredba koja ri.tešava

Pitanje zemljoradničbih du~ova 2'> rujna je, na j dnki mini .... tar­

ko s~l\jt'h , konačno primljen~ i lbf.. rena urcct'ba o likvidaciji zcn d joracl­

ničkih d ug va. Pitanje lik\ idaeij sc­l jačkih dugova uv ijek e pratilo v 'li­lo m zani man j '111, jer 1j koli na zadu­ženo oko OO hil jada ' l jačkih go p -darstva, koja duguju ra t11 im no,čanim zavod'im i privatnim vj .. rovn icima o­ko še t mil ij rda dinara.

J r će uredba mnoge :mnimati, evo tz nje najglavnijih točaka.

Prvo . to tr ba znalt je t to da ova ured'b:1. odno 1 amo na on' dug'O-

e k j t su na bl i prije 20 t ravnJa l en~ goaftne; i to samo na on zcmlj')radni­ke koj t u u vremenu z.aduženja i na na dan kada je ova uredba !.upila na nagu bil i z ·m l joradn ic i. Ra.wrn ije se,

aa tak' 1 z ·ni l j radnici moraju ispu­lfljavatt i ill lo e uredbe.

P itanje je: ko j z mljoradnik? -Za zernljoradnika e matra onaj ko­jemu je poljoprivreda gla no zanima­nje, a obraduje z miju sam ili sa čla-novima o bH l j i; u l u čaj u polr i najmljen rn radnom nagom. Uz to e po vljaj u d a uvj t...1.: da mu opo­

rezovan ! pr ihod i pro i t iču pr težno iz polj opri' reae (rat rstva, 'inogradar-tva ,voćarsh· , stočarst a, vrtlar lva,

1 lično ), i da mu po jed ne prelazi povr· mu oa 50 hektara obradive z -mlje.

Takav zemljoradnik e rnogao ba-iti i koj im drugim porednim

pnvrednirn po !ovima, kao preproda­jom, kućnom indu trijom, ribar tvom, brodarstvom, mešatarenjem, kojtm za­natom - da ot svojoj por dici pri-bavio vi zarade.

v j e r e n j da je n ko z m l j o­radnik izdaje općin ka 'la L ud ima pravo L pit ti j ti n itost uvjerenja i do­nijeti o tome rije nj .

Kao a ugov l zemljoradnika m a ­tr a j u e ve oba vez u novcu, bez ob­ztra da li ih zemljoradn ik duguje kao glavn i dužnik ili samo kao jamac.

Kao dugovL zemljoradnika n e smatra j u se : dugo\1 koji ne pre­laze 250 dinara ili ako prelaze 500.000 ai nara. ada! je : ja v ne daz"bbine i za­konom propisane pr i tojbe; robni a'u­govi do 500 dinara na tali poslije 20 X 1931 goei'tne; dugovi u koliko u p<>hiv ni ručnim zalogom ; t ražbine kQ­je prot tiču iz kriv ičn ih djela; tražbi­ne na trne plaća o oba zapo !enih u ku ćanstvu ili go podar tvu dužnike­vom; tražbine zanat! i ja do 500 dinara za tzvršene zanat ke radn je, nastale po lije 20 X 19 l god ine; obaveze ktoje proi t iču iz na ljed tva.

Da kle vt U d'ugtovi moraju e p o tpun o i spla t it i .

Ako zem ljo radn ik duguje kojem tromašnom vjero niku, koji nema svo­

je 1movine n iti drugih prihoda za nuž­no tzaržavanj , mora mu, i s p l a t i t i sav dug.

Svo je dugove o_iguravajućim za­voa ima, u tanovama koje upravljaoj u

blemima. a vim je ja no, da dana§nja mla­

dež mora biti "potkovana" u vi m moaernim nazorima. ij do ta znati pisati i čitati ! - Uz već zastarjele sportove: nogom t, karte, du! n i a.l­kohol, treba da bud u " vestrano" nao­bražen't i 1poučen i o događajima u Ru-iji. ( amo drugovi mogu tačno da

tZ\iije te o događajima i prilikama u Rusij i, a ,,klerikalci" lu.žu{ ~ zagluplju­j u11 !) ... Stoga je potrebno da mladež "proštudira " Marxov: D a s K a p i­lal , da pregleda Radnjč!-i Kalendar, da 11 upotpuni" zmanj e sa letcima o komunizmu, da oko umnog Čela go p. knjižeynika - Miroslava (kome ime: M1ro-s lav: s1avi mir - ne oa'~ovara Istini) Krleže splete lovor -vijenac.

I tek kada sve to dovrše - mo­gu, da pođu savremenim putem kro:z

11grubu nesocijalnu zb ilju života". id it , prijate lji, kairo je za.n im­

ljrvo biti 11Socijala.n"! Sv1 ·u naši 11socijolozi", od dru­

gog ra,zrecla sr dnje škole, pa do ma: ture, preparandti je i trgo ačke (v iŠ'e i n iže) škole, dob'l'o zonadu što hoće .

No , ja ću vam o tome pričati. Ta naša mlada generacija, 11S6cljalno zadojena'', ima pred sob'O m jednu mi­sao. Svaki pojedinac ove nove genera­cije uvjeren je da je J)Ozvan, da ria temelju Marxova "evanđe lja" r~ješ i so-

~i rotinj kim no cem , crkv ·nim fondo­vima, kulturnim ,huma~1im i pros' jd­n 11 n aru~ t v i 1111, z e m l J o r a d n i e i ć e 111 or a t t i.., p l a t i l j, po otplatnom planu, u r ku od 12 god ina sa 3 J)O­

to kamata godi nje, s a v d u g. Prva o tplata duga 1rna e roloži­

t t a J 5 studenoga 19%, a o-tali ob'­PocJ e pola/u vake naredn · godine najaaljl' do 15 tud<.-noga. l :; XI l 936 mora e platiti 3 lina ra z.-1. vakill dužnih 100, a o t rlaćivanje zavr'•tva 15 l l Q4~ kada durnik plaća p ljed­nj t olYrok od 3. O dinara na svakih dužn ih l OO d mara.

Zemlj radničke dugove pr ma bankama , novbn tm .uvodima, kr d it­ntm :mdrugama vim drugim Jadru­gama, o 1111 nabavi jačkih i potro~ačl<ih . prcuz tma Pri elegirana agrarna banl<a.

na će, na račun drave, i plaći,ati lJankama i zadrugama ve -:emljorad­ničke augove. Od i ine ot zem ljo­radničkih dugO\a odbićć 25 po to, koju votu moraj u b nke i zadruge bnsali zeml joradni ima. Drug ih 25 po-to tih zemljoradničkih dugova drža­

va preuztma na be. Tako će zem ljoradn ici morati

platiti amo5 po lodugova, a taj dug će i sp laćivati r r h !egiranoj agrarnoj banci. Za o iguran je vojih augova tiče Priv. agr. banka p ravo da e o lom na ve nekretnine vojih dužnika.

Banke i ndruge dužne u zatra­žiti od udO\ a obu ta' u "ih ud kih po tupaka u · tvan ma zcmljoradničkih dugova, koje preuzima Privilegirana agrama ban ka.

Treba 1 ovo znati: el jak plaća samo polovtcu (50 po to ) duga, ako je dug manjt od 25.000 dinara. Dug koj t prelazi 25.000 dinara manjuje s najvi e :ta. 30 po to , ali o tome mora donijeti posel:mu od luku kotar­skt ud. Onaj zem ljordanik koj mu dug prema uje 50 po to vrijednosti njegove imovine, moie tražiti ni.ženje auga do 50 po to. Odluku o smanje­n ju 'd uga dono iće kotarski sud. Svi tah.·v1 dužnici moraju se u roku od dva mje eca obratiti vom kotar kom udu s molbom za smanjenje d uga.

Zemljoradnički dugovi učinjen i kupnjom roble i dugovi obrtnicima is­platiće se od sami h zemljorad­n 1 k a u roku od 12 godina, počevši od l tud noga 1936. a ovakove du­gove ne teku kamati. l od o talih du­gova p d v a t n i e i m a man JUJe e d ug z mljoradnika za 50 po to. Takav dug Imaju i platiti zem ljoradnici u roku od 12 godina sa po to kamata, počev 1 oa 15 Xl 1936. Dužnici 'ZA'. ­

mljoradnici ne uživaju nikakve zašti­te, ako u u bol jem materi ja l nom po­ložaju od svojih d užnika.

ve po tojeće dužničke i prave i­maju e zamijen it i novima pred op'Ćin­kom upravom .

jerovnik koji aužnik može p lati ti vi

cijalni problem "zapo tavljene klase". Svt pro1eteri vijeta. ba njega cekaj u kao novog Me iju čovječan tva. n mora da b'ude nov1 Robespierre, Dan­ton, L njm, talj in , Calles, Azana, Oi­ra l i fi La.r g10 Cab~llero . posoban je ! - to on dobro znade.

Svaki pojedinac ove no e učeno­socijal ne generacij~, providnovću Mar­xove materij e, izabran je unapred za budućeg vodu mark tSfo-bol j ev ičke re­voluCije. r to revo1uctje koja ima era popije more bratske krvi - rođene, plemen ke krvi.

A za to se brinu lmjig koje -ao lovno r čen o - mladež guta.

S lobodna ljubav, razne pomog~·af­ske knjtgte i slik sa 1g10Um žen kinjama t muškarcima ~ to u njihovi najbolj i 1 n ajv jemi,j i prijatelji Iroj i ih nikad u ŽIVotu neće o, taviti . Ili ipak možda -kad budu umtrali sa. kakvom z:araznom b'Oi ešću .. . .

1~1 vala Bogu - d'opuslit , pr ija­te lj i, da i Njega pomenem - za taj razV'oj mo ig urn i. " odjaln e"· 1rnjige i " oci ja lno zaddj no" dru tvo već će učinit i novirna - što t k na~ do laze - ono to je u činjeno na sta-' ri jima, ko j i u otišli u svij t Marxom Ispo"d1 razuha.

eka se niko n uzbuđuje! Ta. i zašfu bi?! Molim va , prija t !ji, zar

duga , može, u roku od godine elana, ;.atražitJ d c; uda , da to u !:ll ovi. li 1 durnik, akn nr može paltiO ni 50 po. lo duga, ili ako je pla('ao l i h v ar-

J, • k a 111 a t e, tn1ŽC tražiti od suda sn ižt-nJ · i ispod 50 r;nc; o duga.

/\ko du7nik ne pl1li svoj u.govo­renJ obrok prema uredbi, onda ima vjcro\nik pravo, da odmah traži is­pla tu čitavog duga redo\'ilim sudskim putem.

I konal'no :clugo\t zem ljoradnika koJI u'k upno n iio,u veći od 500 dinara, ImaJU sc platiti u dva jednaka g:x.l i~ nj1 obroka, dakle u dvije godine.

Po svijetu GOl MB • , pretsjcd nik ma mske

vlade, umro je u jednom sanatoriju kraj Mlinchena Bolovao je već nekoliko mjl i od raka na bubre;lma. tadarska vli!da j odmah predah o !avku

/\OP ADU MADRID\ vrše se zad­nje pripreme. Kon centri(n l naradaj na M:J­drid u lij dićt· istodobno sa 5 'i lrana pod ličnim 7a po, jedniš'vom generala Franka, čim . e konarno t\ori 'e;a i!Tiledu {eta generala Mo~le i g n · rala han ka . 1acionallsti su progla lli ... r:cral~ Franka ~efom nove špa­njol ke d rž:\ve i vrhovnim genera'om čita­

ve na riona! i tičke voj ·Jce. ORCK". PO l AJE I<ORPORATIV­

OJ\\ DR/:\\ Oi\\. Prelsjednlk grčke dade Metaksa<; iljad<J je, da će sve učiniti, da Jrlku u mjkraće rijeme pretvori u kor­

porativnu dr/a,·u. • E RErNO ZR C1 O NATJECANJE.

.Jo~ nijedno veliko .rračno natjecanje nije tako nesretno vršilo kao natje anje Engleska - .J IlL na \frika . Od 9 aeroplana stigao je na cilj samo avi.ltii'ar kot, koji je put od 10 hiljada 2 kilometra prevalio za 52 sata. i 58 minut~ ~obio za to nagradu od l miJ lijuna dinara . 4 aeroplana su tokom puta. odu tala od daljnjega natjecanja, a 4 su se ?ruWa i uni tena su te su uslijed toga 3 a-

i at ičara poginul:!.

POZ IV E. GLE !(IH KATO LI KA. En­gleski katolici u pravili su čitavom kato li č­

kom svijetu poziv, u kojemu među ostalim traže: 1. v i katolici nek.a živu prema d 'uhu svoje ' jere na u· i i, u lvorni ·, u ur~u i t. d . 2. Svi katolici moraj u se sjediniti u borbi protiv komunizma i Č\rslo se držati svoga S\ ećensha . 3. Dok komun isti tiskaju pesti, katolici će kao pravi kršćani dignut i ru­ke u v is i klicati: " la\'a Kristu, našem u Kralju!"

BOL ICU ZA GU BAV E grade čla­

novi Malteškoga Reda na plan ini Figru u Abesiniji. Velike komplekse zemlji ta isko­rist iće za poljoprhTedne svrhe. Gubavi bo­lesnici obavljaće lu zemljoradničke i Pilar-

ke po love. !TALijA !JE POSLAL SVOJU DEr

LEGACIJU U 2Et EVU, jer je skupština Oru tva aroda p1 ihvatlla prijedlog, da a­besi ns ka de'eJa ija može s udj elovati u radu 'o e skupšt' e Dru tva t aroda, čemu se proti\i la Italija. Za ovaj prijedlog g lasovalo je 39 država, 4 (Ekvator, Austrija, Mađar­~ka l Albanija) su g lasova le protiv, 6 (Bu­garska, Panama. Sijam, Venecuela, vajcar­~ka i Port u al) i b se usteglo od glasanja, a 3 (Bolivija. Cile ~ Afganistan) u . bile od utne.

nije nužno, da mladim ljudi ma pu· tt "loboaa i život bez nadzora? ! -

M1, bajagi ozbil jnij i, moramo o ta­vtti po t rani naye tarin ke nazore i ·načm ži ta , jer u Iz X-og ili: na j­ka ni je iz X '-Og vijeka!

Bummo savremeni kao i '11 Sh " o­Cijalna" djeca !roja pohađaju škole.

k prof or ili direktor misli, d'a u n jihovi pi tomci poza. lapi kao nevinašce, a1otle e on t "nevino" zabavljaju po razn im j vnm i tajnim p ick-barovi­rna. roditelji moraju na 'koncu svo­Je cfijete upu'titi u boln icu da e liječi od 7araze ... - Zar nije to savreme­no, napredno 1, to više, soCija lno? !

Opa na je zmija koja ne sikće, a vreba a kakvog tabla. r e vid i e, a tpak je talna opa no t!

Priznaću vam, prijatelji, j d'no. t\·arno po tojt jedan problem koji

naZJva}u : cijalnim problemom. L nj -ga, et , naša om ladina tako rije ava .. .

eko će e možda nasmijati - ali - - - o taje mu vreme!na i Z1. plač. Zadnj t mij<th je naj ladi!

Ma.rx 1 Lenjin u pokopani, a sa· aa će br2JO 1 taljin; o tače medutim njihova 11zdrava, id~lna i nepokvare­na' mlaaež koja će na taviti kopanj m grobova za voje lješine .. .

Enigma fa

l

Str. 4.

fu~aristijs~i ~ongres u Drni~u , ih e je zadnj ih dana opa/alo da će

nc~to izvanredna biti u našem hrvat kom Drni;u. \elika je u.lurbano t vlada la Svaki je najsarj ,·n ije ob:wlpo svoj po-ao. Kako i ne\:! 1:1, eu hari ti j k i je kongres. Otvor kongre a je bio na l 10. Gla!ba je na vc­č r pro;la varo~kim uli cam:.1 i tim najavlj i­vala da e otvara kongres. Mui:tri su pu­cali. Te veče ri je govorio O. P. 8Mit i jo~ druge dvije večeri. vijcla je uvijek bilo dosta .

U subotu popodne je došao sam na omilj li bi kup preu7V. Dr. l . Miltfa. da u­veli i.':t na l.wljc. i l plit:t je dohrl io prol'incijal mnogopo t. Dr. l . Petrov. Pred ula.rom u .arno mj ·to veliki broj mještana se oku pio na čelu s glaitldm] i na~m lije­pom troboj ko m. - l unapri jed ćemo biti vjern i 1jeri otaca svojih, v. cu i biskupu - i tii.'e g. sudac ime/in, pretsjednik kon­gre nog odbora, u po;dravnom govoru Pre­uzvišenom . dmah e polazi u dvoranu koja je udešena za izložbu katoli ~ke tam­pc. Tu je bisku[Xl i Provincijala pold'ra io Mn Ph. g. Hrvoje NoPak. Prii<py.,av · važno t

tampe, mnogo j'o ~to1· a i o. Provincijal otvara izložbu. eliko je zanimanje vladalo ;a nju o čemu Sl'jedoč i rekordan po jet.

Ali strašno nevrijeme koje je vladalo zadnjih dana, zapriječi la je da nije d'ohrlio narod' i iz udaljenijih hTajeva ove krajine.

Pobožni narod je nestrpl jivo čekao po­noćku, koju je otslužio mnogopošt. o. Pro­vincijal. l7a evandel j 1 popne se na propovje­daonicu Preuzvišeni i očinski progovori sa­kupljenom puku o svr i kongresa.

Ipak nismo bi li izgubili svu nadu da će biti ljepše vrijeme. I doista u samo jutro je već bolje izgledalo. Hladan sjevernjak. pošto je ras jerao oblake s na::' g ho:-izonta l sam se umi rio . !(rasno vr~eme. Ljudi iz obližnjih župa su po· li slizavati u pratnji Svojih župnika - franjevaca. U 7 s. bila je zajeanička sv. Pričest svih vjers k.i h druš a­~a i društava Kat. Akcije. U 8 s. bila je sv. Pr! C:est dje . Ovu je pobožnost održao O . tVjekoslav Mrđen, tajnik M. P. O. Pro­,vincijaia. U 9. s. bio je svečani zajed}1i čkf.

sastanak Trećeg Reda sv. Franje. Bilo ih je dosta lako da je bila puna crkva sv . Ante. Sastanak je držao M. p, Provincijal. !(ad je Preuzvišeni započeo svoj svečan i pontifi­kal, crkva, 1 prostor pred njom je bio već

ispunjen. Pobožni puk je sa zan imanjem i pobožnošću pratio svaku krefnju svog bisku­pa. Zatim je Preuzvišeni blagoslovio 4 barja­ka društava l(atollčk.e akcije.

Svrstala se velika teofori č k.a procesija koja je prošla glavnij im ulicama Drniša:. Pobožni narod koji je sa strane pratio procesiju prigibao je svoja ko ljena i time javno ispovijedao duboku svoju vjeru u Boga žJvoga.

Zborovanje koje je održano na prosto-s ru pred' crJ.:vom otvorio je mjesni Žu pn ik-' dekan o. P. dr. Berković. Zborovan je je vo­dio pretsjeonik pripravnog oc:ftk>ra i 'rn~e9n.e Kat. akcije g. Simetin . Burno pozd'ravljen podiže se na govornič ki podij preuzv. gosp. 'biskup. Kao brižni otac poriva svoje vjer­nike da i unapred ostan u čvrst i u svojoj vjeri. Zatim je govorio advokat iz Zagreba Dr. l . Sever o odno aju Hrvata prema ka­to li čkoj vjeri . osp. Drago BOflulica Iz Spli­ta je obradio temu ,Euhari tija l obitelj ." Narod koji ima zdravu obi telj živjeće.

Obitelj je dobra ,ako počiva na dobrom te­melju - Euhari tiji. Ako bude euharistijski auh 'prožlmao na obitelji ,ni čega nam se ne treba bojati - budućno l je naša osi­gurana. Govorio je još i o. Provincijal, a zaključio g. Simetin. Zboro anje je završe­no pjevanjem " Lijepe naše".

Popodne je Preuzvišeni bio srdačno

olpraćen. U 4 sata je davala glazba konce­rat pred' crkvom, p sv ijeta je bilo puno. Na večer je bio vatrorn!6t i u ~inu "Biograd" su davali sinjski č lanovi k.al. Akcije zabavu koja je sa svakog gledišta lijepo uspjela.

Dalnja i blii'.-a priprava je sil no kori­stila narod u, a sam kongres će ima dubbko osta ti u pa meli.

Prisuin4.k

Olib

DOLAZAK CA Nlrl SE TARA PRE­DRAGOCIJ - NE KRVI ISU OVE. - Dan 27 rujna o. g. bio je za llb dan slave. Kao što u pred osam dana u Vodice kod' Sibenika ,tako su toga dana bile uvedene č. sestre Predragocijene Krvi Isusove i u ovu župu . Dan prije došle su č. sestre iz

ilbe parobrodom, a došao je s njima iz Sibenika ~ Preuzvišeni biskup Dr jerolim Mileta. lako sc je spremalo slabo vrijeme, zgrnuo se sav narod, predvođen školskom djecom i društvima, na obalu za d'oček . U povorci, Ul slavljenje zvo.nh l pjevanje [(rl-

»KATOLIKcc

ža ra i !(ri /a rica , dopral;li su Preuzvišcno­ga do župske crkve, gdje ga je ispred vra­!lju pozdravila jedna ma la l(rižarl'ca i pre­dala mu kitu cv ij eća. ! 7.:1 kratke molitve Preuzvixeni biskup je upravio vjerni cima par topli h rij eč i i pozvao ih na sutrašnju s1·ečanost.

a sam i da n, 27. ruj na , ci jelo mjesto bilo je o k i ćeno na im narodnim zastavama.

U 1 O sa ti ujutro bila je sveča na sv . 1isa, preko k.oje je propovijedao Preuzv iše­

ni biskup o utem lj itelj ici sesta ra Predra­gocijenc [(r i Isu ove č. sl užbenici Božjoj Mar iji Dc J\ \at ijas ,o redovn i tv u <i o zna­čenju dolaska č . ses la r:~ u župu Tt.-<~ sv. Mise upu tila se povorka, u kojoj je sudjelovalo ci jelo mjt.'SIO, prema ku ći, gdje u smješte­ne č . sc tre. Pred samom ku ćom pozdravila je č. e tre jedna djcvojlica ou pet godina. 7at im ih je pozdravio lijepim r~ečima mjesni glavar g. Kažimir ukar. Iza njega je govorio Veleč. župnik, zahva lj ujući Bogu na ovom velikom danu . apo e e zahvalio mje"ćanin u g. imi !(levi, koji je, nalazeći

se u Americi a cijelom obilelji, poklonio svoju kuću č. sestrama, dok on bude tamo. udnja se zahvalila č . sest ra Leopolda, :za­mjeni ca č. Majke Pro incijalk,e. Na koncu je Preuz. bi kup blagoslovio kuću .

U samoj kući uređena je kućna ka{kli­ca, koju je Preuz. bl kup blagoslovib, a drugi oan u njoj rekao sv. Misu .

Preko sv. Mi pjeva! su pjevačice iz il be, a pjevanje je vodila jedna č. sestra.

Olibljani su veoma radosni radi dola­ska č . sestara ; vesele se i pripravni su sve u či niti da č . sestre budu zadovoljne u nji­hovoj sredini. - Neka dragi Bog blagoslovi ovu novu ustanovu.

Murter CR KVEN PRO LAVA l RT lAR SKOG

DA . - Dana 29. IX., na blagdan sv. Mihovila ,patrona našeg sela, proslavili smo, mi Križari, crkveni dio Križarskog dana, bu­dući da nam to nije bilo moguće 13. IX. zbog zbora u Sibeniku. Tog dana smo svi pristupili stolu Gospodnjemu, u nakanu za napreoak na organizacije.

Poslije podne održana je glavna go­dišnja skupšt ina, koja je protekla u brat­skom raspoloženju, a nadamo se da će u­roditi dobrim plodovima za organizaceyu. Radimo u tišini. Mislimo na jednu priredbu o Božiću, na koju se već počesmo sprema­ti. Toliko za ovaj put, a drugom prili'kom biće više. - Bog živi!

l N.

P. u. s. e. P. s.

ll 12

Kalendar Listopad

Križar

19 Ned . po Duh. MaterlnstvoBI. OJ. M. Makslmll]an, b.

13 Eduard, kr. 14 Kallst, p. m. 15 TereziJa. dJ. o Mlad 16 Hedvl _a, k. 17 Margarita M. Alacooue

Sv. Hedviga Bila je kneževskog rodla . Otac jo j

je bio Bertold margrof Istre. U rarn im godinama udad je otac za Henrika polj skog i š1eskog vo jvodu.

1-Jedviga je primila temeljiti kr~ ćan k1 odgoj u samo tanu, koji je 'bio o d pre udne važnost! u njezinom kas­nijem životu.

jeztn bTak bio je sretan i od' Boga blago !ovijen. U Hedvigi!noj o­bitelji ve je ljubilo Boga, d'rža.lo nje~· gove zakone 1 Nj ga se bbjalo. Naklon š'to je rodila 6 djece, u dogovoru sa svojtm su prugom , uč ini zavjet potpune uzaržljtvošti, koj em je ostala vjerna kroz punih 30 god'ina.

1-lca'v iga, premda lmegi!nja, pro­voa'ila je si roma~m i pro ti život. Bi­la je daleko od vake giidk! i vjets~ taMine. Uza sv oo uv ijek je samu ebe smatrala najvećom gre lnicorn, ne­

vrijea'nom i najmanjeg poš'tovanja. Kažu da bt vl e puta iz velike

ponizno ti cjelivala tlo gdlje je koje pobožno čelj ad klečalo il i ta.jalio. Svakog dana, u čast l(ri tovih aposto­la, dvorila bi kod vo~ stola, 13 siro­maha. Iz svoje ča§ ptla bli istom on­aa, kad bt iz nje napio koji siro­mah.

a po lugom bi la je krotka, us­t..rpljtva i maj činski lju~ i brima. Kad b1 netko pogriješio, ili joj nešto

nepovolj1110 uctmo obličavala bi kaza­ti : Bog ti opro t io.

U Trebn ici, blizu Vratislave, na njeZln nagovor sagradi muž Henrik veliki ženski samostan, u kojem je preko ti uću čistih' i pobbžnih dljevica našlo svo j m i'r i utočište.

U ve liko j ljubavi prema Kristu trapila je svoje tijelo. Preko 40 god'ina uzcJiržava la se od mesa, a srijedom i petkom u z1mala bi samo kruh i vodu. Na golom tijelu no ila je pokorničku )rošlulju i 'ko trijet. Zimi bii se slabo i lagano odijevala samo da bli što vi e mogla trpjdt stud'en i z imu.

U lobodlno vrijeme obilazila bi po graalu bolesnike, tješila ih 'i -dari-' vala. Mnoge užnjc i utamničen'ike, svojim novcem i zagovorom, 'O lobb­d11a je i otk-upila .

Stara riječ : Koga Bog miluje, o­noga 1 'kara - ob'i fini Ja se i nad Hedvigom. Sva tri ina u naponu sna­ge Oo podin joj oduzeo u času kad se je najv iše o d nj ih nadala.

lza muževlje smrh živjela je u sa­mostanu u Trebnici, gd1je je g. 1243 sveto preminula.

Sv. I-ledv1ga }e zaštitnica pblj ke republike.

Život Šibenika REPRIZA "M TIJE GUPCA" . U ovu

nedjelju Križari-om ladinci daju po d'rugi put Bogovićevu dramu u 9 slika "Matija Gubec". Igraće u l(atoličkom Domu. Poče­

tak u 8, a svršetak u ll sat i. - Cilfene sn ižene: 5, 3 i 2 kili~ ara.

KR.I 2ARSI<O GOSTOVANJE U KAR­LOVCU . Naši [(rižari-omiadlJlci polaze 16. o. mj . au to busom u goste karlovačldm KriL žarima. U Kar lovcu će 17 X prikazivati u dvorani Hrvatskog Doma dramu ,.Tomi~

;slav", a 18 X "Matija Gul>ec". JEDAN STOGODJ~NJAK U SIBENI­

KU . Naš građa ni n g. Luka !(o tan u prošli utorak na 6 ov. m., pro Javio je 100 go­dišnjicu života . Svečar je rođen na Konje­vratima bl izu ibenika dana 6 ok,tobra 1836. U mladenačkim godinama na tanio se u gradu, gdje je, s lužeći, zasluižvao kruh . Vjenčan je u crJ.:vi v. jakova na 27 velja­če 1870. Vjenčao ga je tadašnji žup11ik a kasnije šibenski biskup Mons. Fosoo. Imao je brojan porod', koji je pomro, osim jednog sina. Unatrag nekollk.o godina izlazio je van all ove zadlljc godine stoji trajno kodr ku­iće i sjedi na svom stolcu. Izgubio je vfdl

Broj 41-

TIYAR NEPROMOČIVI

HUBERTU$

al i čuje prilično dbbro . Uvijek je u potpu­noj svijesti. Cesto se interesira za tekući ži­vot a upitan, rado odgovara i priča o svojoj pro"losli. Inače najrađe šuti(.

Naš stogodišnjak ~vio je uvijek krš­ćanski, pa je tako htio ij proslaviti svoj sto-< godišnji rođendan Dan prije proslave že­lio je da ga svećenik ispovijedi. Na tl'an proslave bila je sv. Misa Zflhva lnica, kojoj je prisustvovala sva rodbina s unucima i praunucima, dok je svečar čekao u kući sv. pričest. - Otrag 8 dana rodio mu se pra­unuk. I kad su mu donijeli praunuče, ruka­ma je dopipao glavu uzeo ga u naručaj,

blago se nasmi]ešio i cjelify3p u čelo govo­reći: "E, Bog ti sinko 'dao, te i li upamtib , moje godine l"

Navečer je rodbina prired'ila svečanu

večeru u čast stogodišnjaka. - l talk.o skro­mno, ali kršćanski bio je proslavljen ovaj ri­jetki god u našem gradu.

PREUZV. BISKUP NA PUTU. U prošlu nedjelju prisustvovao je preuzv. bi­skup euh. kongresu u Omišu i vratio se istog dana navečer . Sutradan, u ponedje­ljak ujutro, ubrzanim vozom otputovao je u Zagreb da pris1.1slvuje ovogodišnjim blsku~ skim konferencijama.

SASTANAK CLANICA 11ZORE". Hrv. !(al. Društvo "Zora" održaje u nedjelju 11 X, u 4lf2 s. poslije podne, sastanak s predavanjem. Sastanak je u Katoličkom Do­mu. U 5 s. biće blagoslov sa Presvetim u crkvi s. Ivana. - Pozivlju ~e član ice da ne­fa ljeno pristupe.

BLAGDAN MATERINSTVA BL. GO-PE - slavi se u crh'Vi sv. Ane na groblju.

Spomenuta crh'Vica posvećena je li sv. Ani i materinstvu Bl. Gospe. Pro lava biće u neajelju. Ujutro će biti tiha sv. Mipa u 7. pjevana u 9 a popodne u 41/2 blagoslov.

PROSLAVA R02AR.!CE U prošlu ne­djelju bio je svečano proslavljen blagdan Gospe Ružarice u samostanskoj crkvi sv. Dominika. Kao pripravu za lilagdan veliki broj vjernika obavljao je pobožnost XV ne­djelja u čast Gospi. Prije blagdana bila je devetnica, a na sam blagdan blle su ujutro lekcije s pjevanom sv. Misom. Kasnije sli­jedilo je neko liko tihih sv. Misa i svečana 11 l 01/2 . PriJe podne bila je Molbenica i prigodna propovijed . Popodne, radi predvi .. danja slabog vremena •. otpala je proci!sija; bio je samo svečani blagoslov.

DAR. U FO D DRUSTVA ·"zOR.A". Da po ča li uspomenu p k. P e tr a Ce rv e­l i n a , ujca preč. gosp. don Ive Beraka, darovala je u fond 'dlruštva ,.Zora" gđica Elvira Zagorec Din 20. - U prava hnrno zahvaljuje.

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACIC« (O. B. Buljević)

p J sl

ga i n njaka, za tim savr še~

~r.

~e isti i razvi ju raz m/ja o

Sv čiva i odluču

na·im - ij uvjere ~ finile

Ne vao sar samo t ~novao

čemu 6 JJifu K1 nam p Prava sveta,

As X je <>vu du

»Ui če t ir k v e l ma t1

moka l i t i n ma tr lu:_

U v ~li n e, nijednu bila ta~ na kao

Z aj kove k1 ~iek/j g križ? mu Pod njihove iva/am

Ta liavamc koj; sa nov;